Vesti
Češki lanac apoteka Dr. Max Srbija preuzeo je srpskog konkurenta Žalfiju, proširujući svoje prisustvo na još devet gradova širom zemlje.
Inače, Žalfija ima 30 apoteka u 17 srpskih gradova.
„Ova akvizicija predstavlja još jedan važan korak u širenju naše mreže i jačanju prisustva na tržištu. Posebno nam je značajno što ovim korakom ulazimo u čak devet novih gradova, u kojima do sada nije bilo Dr. Max apoteka, što nas čini još dostupnijim pacijentima širom Srbije“, naveo je Dr. Max Srbija u objavi na LinkedIn-u, ali ne otkrivajući finansijske uslove poslovnog dogovora.
Dr. Max grupa je u vlasništvu češke investicione grupe Penta i najveći je lanac apoteka u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Posluje u Srbiji od 2017. godine, gde poseduje 320 apoteka i zapošljava 1.700 ljudi. U regionu posluje i u Bugarskoj i Rumuniji.
Žalfija, osnovana 2013. godine u Svrljigu, bila je u vlasništvu lokalnih preduzetnika Dejana Stamenkovića i Srđana Stefanovića pre nego što ju je preuzela kompanija Dr. Max Srbija, prema podacima Agencije za privredne registre Republike Srbije, podseća portal SeeNews. U 2024. godini, Žalfija je ostvarila operativni prihod od 1,6 milijardi dinara (16,1 mil USD/13,7 mil EUR) i neto dobit od 5,1 milion dinara, prema godišnjem finansijskom izveštaju.
Izvor: eKapija
Foto: Mariano Baraldi, Unsplash
Američki dolar je decenijama važio za najvažniju svetsku valutu — primarni instrument globalne trgovine i glavni oslonac međunarodnih rezervi. Međutim, 2025. godina donosi sve više upozorenja da se njegov status poljuljao.
Prema analizi J.P. Morgana, „dominacija dolara je pod znakom pitanja usljed geopolitičkih i geostrateških promena“.
U najnovijem izvještaju, J.P. Morgan navodi ključne razloge za takozvanu „de-dolarizaciju“, odnosno smanjenje uloge dolara u međunarodnim transakcijama. Na prvom mestu je činjenica da se energetske transakcije sve češće obračunavaju u drugim valutama, poput kineskog juana ili eura, a drugo što su američke banke isključene iz novih sistema plaćanja koji se koriste za prekogranične transakcije, naročito u Aziji i među zemljama BRICS-a.
Osim toga, udio dolara u deviznim rezervama centralnih banaka opada, što direktno pokazuje pad poverenja u dugoročnu stabilnost američke valute.
Razlozi za optimizam: Slabiji dolar nije uvek loša vest za Amerikance
Iako može izgledati zabrinjavajuće, slabljenje dolara ne mora nužno biti loše za američke građane — naprotiv. Neki ekonomski stručnjaci ističu potencijalne koristi.
Annie Cole, finansijska edukatorka i osnivačica platforme Money Essentials for Women, objašnjava to ovako:
„Ako dolar oslabi u odnosu na euro, evropske kompanije će radije kupovati američke proizvode jer su jeftiniji. To može podstaći izvoz, donijeti sveži kapital u SAD i otvoriti nova radna mesta.“
Slično tome, analitičar Andrew Lokenauth iz platforme Be Fluent in Finance navodi direktan uticaj na investicije:
„Pad vrednosti dolara od 10% često vodi rastu zarade multinacionalnih kompanija u S&P 500 indeksu za 15 do 20%, zbog povoljnije konverzije prihoda iz inostranstva.“
Takođe, blaga inflacija izazvana slabijim dolarom može pogodovati vlasnicima stambenih kredita sa fiksnom kamatom.
„Ako je godišnja inflacija 5%, to realno znači da vaša hipoteka postaje 5% jeftinija u stvarnim vrednostima“, dodaje Lokenauth.
Dakle, iako gubitak dominacije dolara izaziva zabrinutost na globalnoj sceni, moguće je da će prosečni Amerikanac – a posredno i investitori širom sveta – osetiti pozitivne efekte kroz izvoz, rast tržišta kapitala i bolju poziciju zaduženih domaćinstava.
Ipak, kako se svetska trgovinska dinamika menja, de-dolarizacija ostaje važan signal da se globalni finansijski sistem polako, ali sigurno — multipolarizuje.
Izvor: GoBanknig Rates/Investitor
Foto: Pixabay
Nekada je prelazak granice značio i obaveznu rutinu: brzo proveravanje mejlova, poruka, gašenje mobilnih podataka i rečenicu koja se godinama podrazumevala: „Isključi telefon, gasi internet i ništa ne koristi dok ne nađemo Wi-Fi“. Strah od paprenih računa često je bio dovoljan da na odmoru više razmišljamo o potrošnji interneta nego o samom uživanju. Ali, koliko se situacija danas promenila?
Roming više nije bauk — ukoliko ste informisani
Roming, kao usluga omogućava da koristimo svoj broj i mobilne usluge (pozive, SMS, internet) i kada nismo u zemlji. Telefon tada koristi mrežu stranog operatora, zahvaljujući saradnji sa domaćim operatorom.
Iako zvuči jednostavno, korisnici često prave greške koje ih skupo koštaju, najčešće zbog neinformisanosti.
Najčešća zabluda? Verovanje da je roming potpuno ukinut. To nije tačno, roming i dalje postoji kao tehnička usluga, ali cene i uslovi korišćenja zavise od konkretne destinacije i mobilnog operatora.
Navike koje govore više od reči
Koliko god da su se uslovi za roming poboljšali, korisničke navike pokazuju da je oprez i dalje prisutan, čak i kada više nije neophodan. Prema podacima koje smo dobili od stručnjaka za roming iz kompanije A1 Srbija, čak 85% korisnika isključuje prenos podataka pre ulaska u evropske zemlje, a 70% to čini i prilikom putovanja unutar regiona Zapadnog Balkana.
Ove statistike jasno pokazuju da mnogi i dalje nisu sigurni gde važe povoljniji uslovi, pa se često iz predostrožnosti odriču mobilnih usluga, čak i tamo gde razloga za brigu više nema.
Da li znate koje zemlje spadaju u „Roam like at home“?
Dok je EU još 2017. godine ukinula dodatne roming takse unutar svojih članica, (poznato kao „Roam like at home“), čime je korišćenje mobilnih usluga u inostranstvu, za građane EU, postalo gotovo identično korišćenju u matičnoj zemlji.
Od 2021. godine ista pravila važe i za zemlje Zapadnog Balkana: Srbiju, Crnu Goru, Severnu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i AP Kosovo i Metohiju. Ipak, u praksi se često dešavalo da korisnici ne provere koje zemlje i pokrajine tačno spadaju u region Zapadnog Balkana, što je dovodilo do iznenadnih troškova.
Najčešća zabluda vezana je za Hrvatsku, koja je deo Evropske unije i zato nije obuhvaćena sporazumom koji se odnosi na region Zapadnog Balkana, poručuju stručnjaci iz A1 Srbija.
„Korisnici često nesvesno koriste mobilne podatke u Hrvatskoj, verujući da su u regionu Zapadnog Balkana. To može da dovede do dodatnih troškova“, upozoravaju iz A1 Srbija i savetuju da, ukoliko putujete kroz Hrvatsku ka BiH na primer, podesite na svom uređaju ručno biranje mreže.
Pre nego što krenete na put, ne zaboravite ove korake:
Proverite podešavanja telefona: isključite automatsko preuzimanje podataka, ažuriranja i sinhronizaciju aplikacija.
U pograničnim oblastima koristite ručni izbor mreže
Informišite se koje zemlje spadaju u Zapadni Balkan i gde važe „Roam like at home“ pravila.
Proverite cene rominga u ostalim zemljama na sajtu svog operatora
Aktivirajte roming dodatke za povoljnije surfovanje van regiona
Bez obzira na to da li putujete zbog odmora ili posla, važno je da znate kako roming funkcioniše. Dovoljno je da izdvojite nekoliko minuta pre puta kako biste se upoznali sa pravilima, i lako ćete izbeći sve zamke i moći ćete da koristite telefon u inostranstvu bez stresa. Ključno je da znate gde važe pogodnosti, kako funkcionišu tarife i koje su vam opcije na raspolaganju.
Jako nevreme pogodilo je Beograd i celu Srbiju. Za sobom je ostavilo veliku količinu vode koja je preplavila ulice, ali i brojne automobile, došlo je i do oštećenja vozila. Da li štetu pokriva gradsko zelenilo ili kasko osiguranje?
Automobili koje su smrskala stabla nisu redak prizor kada dođe do ovakve oluje. U nastavku vam donosimo detaljno objašnjenje ko pokriva štetu ako je došlo do nekih oštećenja na automobilu.
– Onaj ko je platio polisu da bude zaštićen od posledica nevremena, bez obzira na to da li pričamo o kući, imovini, poljoprivredi ili o životu, ima pravo na odštetu i šteta će im biti nadoknađena – rekao je ranije za „Blic Biznis“ Zoran Ćirić, predstavnik Udruženja osiguravača Srbije.
On ističe da se uslovi osiguranja preciziraju prilikom kupovine polise i da svako zna od čega je tačno osiguran.
– Kada kupujete polisu osiguranja imovine, vi birate od čega sve želite da budete osigurani. Preporuka je da se oni koji su pretrpeli štetu što pre jave svom osiguravajućem društvu – kaže Ćirić.
Iako vlada mišljenje da su oni koji imaju kasko osiguranje automatski zaštićeni od svega, naš sagovornik objašnjava da to nije baš tako.
– Mnoge osiguravajuće kuće nude vam i za kasko osiguranje da birate šta želite da osigurate, a mnogi da bi smanjili cenu osiguranja izbace, na primer, šoferšajbnu, a ona tokom ovakvih neprilika prva strada – objašnjava on.
Oni koji imaju uplaćeno puno kasko osiguranje, ne moraju da brinu, njihovi troškovi popravke vozila biće refundirani.
„Zelenilo Beograd“ na primer, može da nadoknadi štetu ukoliko je „njihovo“ drvo palo na automobil. Država, grad ili opština pak nemaju nikakvu zakonsku obavezu da nadoknađuju štetu niti je to njihov zadatak, navodi Ćirić.
O tome kako naplatiti štetu tokom nevremena i koja je tačno procedura, čitajte u našem posebnom tekstu.
Šta da radite ako vam je voda ušla u automobil?
Prvi savet je uvek da se konsultujete sa majstorom, međutim, ukoliko rešite da to uradite sami, postoji nekoliko stvari koje morate da znate.
dobro očistite automobil od mulja, prljavštine i vode
pustite vodu da se ocedi, podignite haubu
otvorite vrata, prtljažnik…
izvadite i akumulator
ispustite i sve tečnosti iz vozila (vodu, odnosno antifriz iz hladnjaka)
zameniti i sve filtere
ispraznite rezervoar
probajte da produvate cevi, očistite ležišta svećica, zamenite ih
nabavite i nove kablove za svećice
Kada sve ponovo dovedete u željeno stanje ostaje vam da stavite akumulator i proverite da li vam rade svetla, sirena…
Koliko će automobilu trebati vremena da se osuši zavisi od vremenskih usova, ali iako stoji na suncu, sačekajte bar 48 časova dok ne rešite da sami otklonite štetu
Izvor: Blic
Foto: Pixabay
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju juna iznosili su oko 4.024 milijarde dinara, što je 2,1 odsto više nego u maju, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Pozajmice privrede bile su oko 2.174 milijarde dinara i za 2,3 odsto su veće nego u maju, a krediti preduzetnika su uvećani dva odsto, na oko 88,9 milijardi dinara.
Dug stanovništva bankama bio je 1.761 milijardu dinara i za 1,7 odsto je veći nego u maju.
Među kreditima stanovništva gotovinski su bili veći 1,9 odsto, potrošački 1,6 odsto, stambeni 1,3 odsto, zajmovi za refinansiranje 4,6 odsto i poljoprivredni tri odsto
U kašnjenju otplate na kraju maja bilo je 2,4 odsto ukupnih bankarskih pozajmica, dok ih je u maju bilo 2,5 odsto.
Izvor: Beta
Foto: Pixabay
Pet Network International preuzima Pet Republic Group: Nova faza razvoja ljubavi prema kućnim ljubimcima u Srbiji
Pet Network International (PNI), vodeći maloprodajni lanac proizvoda i usluga za kućne ljubimce u jugoistočnoj Evropi, objavljuje strateško preuzimanje Pet Republic Group, značajnog srpskog igrača u industriji brige o kućnim ljubimcima. Pet Republic Group čine Pet Republic d.o.o, moderan maloprodajni lanac specijalizovanih trgovina, i M&J Trade d.o.o, veletrgovac premium brendova hrane i dodataka.
Ovim preuzimanjem PNI dodatno učvršćuje svoju prisutnost u Srbiji – zemlji s dubokom ljubavi prema kućnim ljubimcima i sve većim potrebama za kvalitetnim i pristupačnim proizvodima. Svih sedam Pet Republic trgovina u Beogradu, Novom Sadu i Nišu uskoro će postati deo PNI-jevog lanca Pet Centar, zadržavajući poznata lica i uslugu na koju su kupci već navikli.
– Srpsko tržište za nas ima izuzetnu važnost, ne samo zbog svog potencijala, već i zbog ljudi koji kućne ljubimce doživljavaju kao ravnopravne članove porodice. U Pet Republic-u prepoznali smo strast i stručnost, i s velikim poštovanjem pristupamo nastavku te priče pod našim okriljem — istakao je Timo Tervo, CEO Pet Network International-a.
Važan deo akvizicije je i ostanak osnivača Pet Republic-a, Marka Senića, koji preuzima ulogu direktora PNI-ja za Srbiju. Time PNI šalje jasnu poruku – lokalno znanje i poverenje zajednice temelj su budućeg razvoja.
– Ovo partnerstvo omogućava nam da zadržimo ono što korisnici najviše cene – stručnost, blizinu i lični pristup – dok im istovremeno donosimo širi asortiman, više usluga i snažniju logistiku. Najviše me raduje to što nastavljamo da radimo sa timom koji poznaje svakog kupca i svakog ljubimca – kaže Marko Senić.
PNI je posvećen daljem razvoju lokalne ponude, širenju dostupnosti premium proizvoda, i uvođenju dodatnih usluga poput nege, savetovanja i veterinarske podrške, kako bi život kućnih ljubimaca u Srbiji bio još zdraviji, srećniji i ispunjeniji.
Foto: Pet Network International
Kašnjenje na posao zbog nenajavljenih blokada saobraćaja podvodi se u zakonu pod „višu silu“ i radnik zbog toga ne može biti kažnjen, kaže za Novu ekonomiju advokatica za radna prava Tanja Marković.
Radnici u Srbiji ovih dana imaju problem sa dolaskom na posao. Razlog tome su blokade širom zemlje, a neretko i izostanak saobraćaja, na koje ih niko ne upozorava. Mnogi od njih zabrinuti su kako će reagovati njihov poslodavac na kašnjenje ili čak i nedolazak na posao.
Međutim, kako kaže Marković, poslodavac u tim slučajevima ne bi smeo da im oduzima slobodan dan ili da ih sankcioniše na neki drugi način. Ukoliko to ipak uradi, rešenje je inspekcija rada, kojoj treba prijaviti slučaj.
„To je situacija ista kao kada bi bilo bombardovanje, a poslodavac insistira da dođete na posao ili pak požar kroz koji ne možete da prođete. Znači, to bi se smatralo višom silom koja je u suštini opravdavajuća okolnost za nedolazak na posao“, navodi ova advokatica, dodajući da joj se radnici ovih dana nisu obraćali za ovakve slučajeve.
Sindikati i poslodavci imaju isto iskustvo
Da poslodavci očigledno imaju razumevanja za ove vanredne okolnosti, pokazuje i iskustvo sindikata „Sloga“ kojem nisu pristizale primedbe od strane radnika. Njegov predsednik Željko Veselinović kaže da poslodavci obično tolerišu kašnjenje i nedolazak na posao kada su ovakve okolnosti u državi.
On dodaje da trenutna situacija zaista stvara problem radnicima, ali i poslodavcima.
„Postoji problem i odlaska i povratka na posao. Ali to se uglavnom toleriše. U nekim firmama verujem da nema tolerisanja, bez obzira što radnici nisu za to krivi i što ne mogu da dođu na posao“, tvrdi on.
Da je kašnjenje opravdavajuća okolnost i da bez obzira na stav rukovodstva firme, nema zakonskog osnova ka sankcijama saglasan je i počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
On naglašava i da svaki potres i problem koji nastaje u zemlji doprinosi poremećaju u privrednim aktivnostima. „Činjenica je da su mnogi privrednici isticali da im je značajno opao promet u poslednjih nekoliko meseci. Ta pojava je sve više i više prisutna. Zvanično je objavljeno da su smanjeni prihodi od PDV-a. To je pokazatelj da je kriza“, rekao je Atanacković za Novu ekonomiju.
Izvor: Nova ekonomija
Foto: Bif
Veća vrednost boda, ali i veći broj bodova za pojedine poslove – ovako bi se, najkraće, mogla opisati nova javnobeležnička tarifa koju je usvojila Vlada Srbije. Tako će, na primer, pojedine naknade sa sadašnjih 600 dinara porasti više nego dvostruko – na 1.440 dinara.
Vrednost boda je sa 150 dinara povećana na 180 dinara, stoji u Izmenama i dopunama javnobeležničke tarife.
Ipak, nije se samo vrednost boda uvećala – Ministarstvo pravde za određene poslove koje obavljaju notari – podigla je i broj bodova koji im sleduje za naknadu troškova.
Tako je kod naknade materijalnih troškova, koje građani moraju da nadoknade notaru – poput troškova za poštanske usluge, bankovne poslove uključujući i troškove otvaranja i korišćenja javnobeležničkog računa za stranke, fotokopiranje dokumentacije, izradu overenih prepisa za službenu upotrebu – dupliran broj bodova za određene slučajeve.
„Za isprave o pravnim poslovima i hipoteci stranka je dužna da naknadi javnom beležniku troškove u ukupnom iznosu od 8 bodova (a po starom je 4 boda), a za anekse isprava o pravnim poslovima i hipoteci, nasledničke izjave, punomoćja, saglasnosti supružnika i druge izjave u ukupnom iznosu od 4 boda (a po starom je 2 boda)“, stoji u novom tarifarniku.
Na konkretnom primeru, naknada koja je do sada koštala 600 dinara (četiri boda po 150 dinara), sada će biti 1.440 dinara (8 bodova po 180 dinara).
Dvostruko više bodova (i na to u višoj vrednosti) donosi i naknada materijalnih troškova javnog beležnika za izdavanje izvoda iz lista nepokretnosti i lista voda iz baze podataka Geodetskog katastarskog informacionog sistema koju vodi Republički geodetski zavod na zahtev stranke u formi overenog odštampanog originalnog prikaza izvoda iz lista nepokretnosti i lista voda, stranka je dužna da nadoknadi javnom beležniku materijalne troškove u fiksnom iznosu od 6 bodova (do sada je bilo 3 boda).
Uvećan broj bodova i za nagradu
Nagrada javnom beležniku sleduje za „sastavljanje javnobeležničkog zapisa, odnosno potvrđivanja privatne isprave prema vrednosti predmeta pravnog posla”.
„Za sačinjavanje javnobeležničkog zapisa o ustanovljavanju prava stvarne službenosti ili njegovu solemnizaciju javnom beležniku pripada nagrada u visini od 200 bodova“, stoji u novoj Tarifi.
Za sačinjavanje jednostrane založne izjave javnom beležniku pripada nagrada u visini od 50 odsto nagrade (u zavisnosti od vrednosti pravnog posla), s tim što ukupna nagrada ne može iznositi više od 4.000 bodova.
Ovaj procenat je do sada bito 40 odsto
Promenjen je i broj bodova za overu potpisa na nejavnoj ispravi (takozvana solemnizacija) – sa dva na jedan.
Nagrada javnog beležnika za overu potpisa na nejavnoj ispravi kojom se potvrđuje da su stranke pravnog posla ili stranke koje daju izjavu svojeručno potpisale ili svojeručno stavile otisak prsta, iznosi 1 bod po jednom potpisu i na jednom primerku javnobeležničke isprave.
U tom slučaju stranka je, predviđeno je, dužna da javnom beležniku naknadi materijalne troškove u ukupnom iznosu od 2 boda.
Ako se overava potpis lica kao zastupnika pravnog lica ili preduzetnika, pored nagrade (1 bod po jednom potpisu i na jednom primerku), javnom beležniku pripada i nagrada u visini od 2 boda po svakom takvom potpisu. U tom slučaju javnom beležniku nadoknađuju se i materijalni troškovi u ukupnom iznosu od 7 bodova.
Menja se i tarifni broj 10 iz postojeće Tarife, pa nagrada za overu prepisa ili fotokopije jedne javne ili nejavne isprave iznosi 1 bod za svaku stranicu.
Uz to se notaru plaćaju i materijalni troškovi u ukupnom iznosu od 2 boda.
Kad je hitno, i van kancelarije
Takođe, po novom, za posao koji javni beležnik na zahtev stranke u hitnim slučajevima, odnosno u slučaju neodložne potrebe, obavi izvan utvrđenog radnog vremena ili neradnim danom i praznikom, nagrada utvrđena ovom tarifom uvećava se za 30 bodova za svaki započeti sat, ali ne više od 150 bodova.
Ovo uvećanje nagrade po sadašnjoj tarifi je – 20 bodova za svaki započeti sat.
Uvećanje za posao koji notar na zahtev stranke obavi izvan javnobeležničke kancelarije, nagrada se povećava za 20 bodova za prvi započeti sat odsustva iz kancelarije, a za svaki sledeći započeti sat za 10 bodova, „ako drugačije nije određeno ovom tarifom, ali ne više od 150 bodova“.
I ova nagrada je bila niža po dosadašnjoj tarifi – 15 bodova za prvi započeti sat odsustva iz kancelarije, a za svaki sledeći započeti sat za 10 bodova.
„Ako se javnobeležnička isprava sastavlja za više od dve stranke, nagrada se uvećava za 10 bodova za treću i svaku narednu stranku. Ako u sastavljanju javnobeležničke isprave učestvuju pozvani svedoci, drugi javni beležnik, prevodioci ili tumači, nagrada se uvećava za 20 bodova za svako od tih lica“, stoji u Tarifi.
Međutim, predviđa se da javnom beležniku ne pripada uvećana nagrada za učešće pozvanih svedoka i tumača u sastavljanju javnobeležničke isprave za slabovidu stranku i stranku koja nije u stanju da čuje ili govori.
Izvor: N1
Foto: Pixabay
U kom pravcu se razvija savremeni lanac snabdevanja, koje usluge beleže najbrži rast i koja vrsta vozila je danas u dostavnoj delatnosti najisplativija, pojašnjava Lazar Radanov-Radičev, New Business Development direktor u Delta Auto Group.
Kako ukratko iz vašeg ugla izgledaju transport i logistika u 21. veku, šta su izazovi u ovom sektoru i da li smo svedoci velikih transformacija?
Transport i logistika u 21. veku prolaze kroz brzu i temeljnu transformaciju, pod uticajem digitalizacije, rasta e-commerce sektora i sve većih očekivanja krajnjih korisnika za bržom i preciznijom isporukom. Jedna od najuočljivijih promena je eksplozivan rast „last mile delivery“ usluga. Očekuje se da će globalna potražnja za ovim tipom usluge rasti po stopi od 7–10% godišnje do 2030. godine. „Last mile delivery“, koji podrazumeva transport robe od distributivnog centra do krajnjeg potrošača, danas je ključni segment savremenog lanca snabdevanja, sa snažnim uticajem na zadovoljstvo kupaca, operativne troškove i ekološku održivost.
Šta je danas najveći izazov za firme koje žele da poboljšaju segment dostave do krajnjeg korisnika (last mile delivery)?
Last mile delivery je najkomplikovaniji i najskuplji deo puta od proizvođača do kupca i trenutno čini više od 50% ukupnih troškova transporta. Urbani centri, koje karakterišu velika gustina naseljenosti, saobraćajne gužve i ograničen prostor, predstavljaju ozbiljan izazov za efikasnu isporuku, što produžava vreme isporuke, povećava troškove i doprinosi rastu emisije štetnih gasova. Ovaj sektor je pod snažnim pritiskom da postane održiviji, što podrazumeva elektrifikaciju voznog parka i primenu AI alata u optimizaciji ruta i planiranju isporuka.
Elektrifikacija voznog parka često se pominje u kontekstu održivosti ali koliko je ona u praksi i finansijski isplativa?
Elektrifikacija voznog parka je danas apsolutno finansijski isplativa. Sada već imamo dovoljno istraživanja, ali i konkretnih iskustava najvećih igrača u industriji. Važno je da se, prilikom procene isplativosti, ne fokusiramo isključivo na početnu nabavnu cenu, već da posmatramo ukupni trošak vlasništva (TCO). Iako je početna cena električnih vozila još uvek viša u odnosu na dizel alternative, ta razlika iz godine u godinu opada. Dodatno, subvencije poput onih u Srbiji pomažu da se ta početna razlika delimično kompenzuje. Kada se u računicu uključe niži troškovi goriva i održavanja, ukupni bilans sve više ide u korist električnih vozila. Prema nekim internim proračunima za Farizon V6E, razlike u troškovima goriva i održavanja u odnosu na dizel alternativu kreću se i do 25.000 EUR tokom pet godina eksploatacije. Osim toga, električna vozila su energetski efikasnija, odnosno troše manje energije po pređenom kilometru, pa je njihova isplativost manje osetljiva na promene cene struje nego što je to slučaj kod dizela.
Mnogi manji biznisi se i dalje oslanjaju na polovnu flotu zbog niže početne cene. Kako ih ubediti da je novo električno vozilo dugoročno bolja opcija?
Činjenica je da mnogi mali biznisi, zbog nižih inicijalnih troškova, često biraju polovna dizel vozila, ali kvarovi na polovnim dizel vozilima mogu biti jako skupi i što je za biznis još važnije, mogu ih izbaciti iz upotrebe na duži period. A lako komercijalno vozilo koje ne radi predstavlja direktan gubitak za biznis. Zbog toga je novo električno vozilo dugoročno bolja opcija, naravno pod uslovom da postoji pouzdana servisna podrška i dostupnost rezervnih delova, bilo lokalno ili iz regionalnog centra. Električno, zato što ovakva vozila imaju neuporedivo manje pokretnih delova od vozila sa klasičnim SUS motorom, pa su manje sklona kvarovima i zahtevaju manje redovnog održavanja. Novo, zato što garancija daje finansijsku sigurnost korisniku u slučaju da do nekog kvara ipak dođe.
Farizon modeli koje sada nudite na tržištu često se opisuju kao rešenje za urbanu dostavu. Po čemu se oni izdvajaju od konkurencije?
Za razliku od drugih brendova koji „elektrifikuju“ postojeće dizel platforme, Farizon je od starta razvijen kao EV brend, pa su
vozila tehnički i prostorno optimizovana za električni pogon, bez kompromisa sa baterijama ili šasijom. Takođe, kao deo Geely grupe, Farizon ima direktan pristup njihovoj tehnologiji, baterijama i razvoju, što rezultira bržim inovacijama, boljim softverom i kvalitetnijom mehanikom. Farizon koristi drive-by-wire tehnologiju koja poboljšava odziv na komande, smanjuje zaustavni put, ali i smanjuje habanje i donosi niže troškove održavanja zahvaljujući dodatnom smanjenju pokretnih delova. Takođe, ova tehnologija povećava energetsku efikasnost kroz preciznije doziranje snage i efikasnije regenerativno kočenje, čime Farizon postaje jedno od energetski najefikasnijih vozila u svojoj klasi, sa dometom koji premašuje konkurente sličnog kapaciteta baterije. Bogati spisak standardne opreme Farizon modela, ovaj brend čini izuzetno konkurentnim po ukupnoj vrednosti koju klijent dobija za uloženi novac. I na kraju Farizonovi modeli su, pored preduzetnika i malih firmi, veoma atraktivni velikim flotnim kupcima i već se koriste u velikim logističkim firmama u Kini i Evropi, što je dodatni dokaz njegove primene u stvarnim, zahtevnim uslovima.
Farizon V6E i SuperVan nude različite kapacitete i domet, kako firme biraju između ta dva modela i koji kriterijumi najviše presuđuju?
Izbor između modela Farizon V6E i SuperVan u najvećoj meri zavisi od svakodnevnih operativnih potreba firme — pređene kilometraže, vrste tereta, urbanih uslova vožnje i očekivanog nivoa opreme. Farizon V6E predstavlja praktično i racionalno rešenje za firme koje traže električno vozilo pouzdanih performansi, optimizovano za svakodnevne gradske dostave. Zahvaljujući dobro uravnoteženom odnosu cene i performansi, ovaj model se posebno dopada manjim biznisima i zanatskim servisima koji rade u dinamičnom urbanom okruženju. Iako je pozicioniran kao ulazni model u ponudi, V6E dolazi sa zavidnim nivoom opreme: LED dnevna svetla, digitalna instrument tabla, multimedijalni ekran osetljiv na dodir, podrška za Apple CarPlay i Android Auto, zadnji parking senzori sa kamerom, automatski menjač, regenerativno kočenje i praktična zadnja vrata sa otvaranjem do 270°, što je od posebnog značaja u uskim urbanim zonama. Farizon SuperVan, sa druge strane, razvijen je za korisnike sa kompleksnijim logističkim zahtevima i višim očekivanjima, bilo da je reč o većim voznim parkovima ili specijalizovanim delatnostima koje zahtevaju veću fleksibilnost. Dostupan je u različitim konfiguracijama dužine, visine, snage i kapaciteta baterije, kao i u specijalizovanim verzijama poput modela sa temperaturnim režimom. U pogledu opreme, SuperVan donosi ozbiljan tehnološki iskorak: napredne bezbednosne sisteme (ADAS), sistem za detekciju zamora vozača koji štiti zaposlene, čuva vozilo od oštećenja i doprinosi ukupnoj bezbednosti flote, napredni sistem za praćenje opterećenja koji prikazuje težinu tereta u realnom vremenu, kameru od 360°, automatsku klimu, elektronsku parkirnu kočnicu, grejanje volana, grejanje i ventilaciju vozačkog i spoljnjeg suvozačkog sedišta kao i mogućnost DC punjenja velike snage. Kao vrhunski predstavnik nove generacije električnih komercijalnih vozila, Farizon SuperVan je i zvanično prepoznat po svojoj bezbednosti, osvojivši najviši Platinum rejting na zahtevnim Euro NCAP testovima, što ga svrstava u sam vrh ponude lakih komercijalnih vozila na evropskom tržištu.

