IT i nauka
Najnovija dostignuća domaće vojne industrije na štandu CADCAM Data na Sajmu naoružanja i vojne opreme u Beogradu
Jugoimportovo vozilo “Tamnava”, koje je još uvek u konceptualnoj fazi, biće premijerno pirkazano uz pomoć virtuelne realnosti na štandu kompanije CADCAM Data u toku Sajma naoružanja i vojne opreme “Partner 2019” od 25-28. juna na Beogradskom sajmu
Kao dugogodišnji partner kompanije Jugoimport SDPR, CADCAM Data ima tu privilegiju da javnost upozna sa ovim vojnim vozilom, projektovanim na softverskom rešenju CATIA. Maksimalno realan virtuelni prikaz omogućen je aplikacijama platforme 3DEXPERIENCE, pre svega najnovijom verzijom softvera CATIA na pomenutoj platformi i vrhunskim softverskim rešenjem za high quality rendering i virtuelizaciju proizvoda – 3DEXCITE Deltagen.
Povodom obeležavanja 70. godišnjice rada, suorganizator Sajma naoružanja, kompanija Jugoimport SDPR, će drugog dana sajma poslovnim korisnicima održati bojevi prikaz naoružanja koje je u razvoju i upotrebi na vojnom poligonu “Nikinci”. U projektovanju i razvoju ovih kompleksnih proizvoda, ali i u digitalnoj transformaciji poslovnih procesa ove kompanije korišćena su namenska industrijska rešenja koja će kompanija CADCAM Data, u saradnji sa svojim partnerom, kompanijom Jugoimport SDPR, predstaviti postojećim i potencijalnim dobavljačima iz odbrambene industrije.
Pored prikaza proizvoda uz pomoć virtuelne realnosti, posetioci sajma će moći da porazgovaraju sa čelnim ljudma sektora za razvoj kompanije Dassault Systemes o tome kako funkcioniše u praksi primena sofverskih rešenja, CATIA, DELMIA ili primena sveobuhvatne poslovne platforme 3DEXPERIENCE u vojnoj industriji.
Od Rukovodioca za razvoj i Izvršnog direktora kompanije Prvi partizan moći će da čuju kako su odlučili da krenu u proces digitalne transformacije poslovnih procesa i šta im transformacija donela počev od bolje konkurentnosti preko unapređenja i pojednostavljenja procesa u svakodnevnom radu.
Predstavnik kompanije “Utva”, Aleksandar Petrović, rukovodilac sektora za razvoj, posetioce će upoznati sa procesom projektovanja i nastanka najnovijeg Utvinog niskokrilca Sova i zajedno sa svojim inženjerima, ispričati više o korišćenju softverskog rešenja CATIA u ovom procesu.
Pozivamo vas da 27. juna, sa početkom u 13 h, prisustvujete predavanju na temu „Digitalna transformacija poslovnih procesa kompanije Jugoimport SDPR”, koje će održati Milan Furtula, Rukovodilac sektora za razvoj kompanije Jugoimport SDPR, u sali za prezentacije u parteru hale IV, nakon čega možete da probate interakciju sa 3D modelom vozila “Tamnava” u razmeri 1:1 u virtuelnom okruženju na štandu kompanije CADCAM Data.
Srpski srednjoškolci osvojili četiri medalje na internacionalnoj konferenciji mladih naučnika
Naši mladi naučnici Dimitrije, Sara, Valerija i Filip su kao srednjoškolci i jedini srpski učesnici na Internacionalnoj konferenciji mladih naučnika (OKSEF 2019) osvojili 2 zlatne, 1 srebrnu i 1 bronzanu medalju, i time ostvarili neverovatan uspeh na konferenciji održanoj u Izmiru u Turskoj od 11. do 15. juna 2019. godine.
Pobednici su polaznici Regionalnog centra za talente Beograd 2, a sredstva i kotizaciju za učešće na ovoj Internacionalnoj konferenciji obezbedila im je Fondacija 1% koja ima za cilj podršku mladih talentovanih ljudi iz Srbije i njihovih ideja i potencijala. Ovo je drugi veliki uspeh polaznika Regionalnog centra u samo dva meseca, nakon što su osvojili 7 medalja na Internacionalnom takmičenju istraživačkih radova u Maleziji u aprilu ove godine. Ovi mladi ljudi su predstavili sebe, našu zemlju i sve nas na najbolji način.
Lentom pobednika zahvaljujući svojim naučno-istraživačkim radovima, okitili su se:
Dimitrije Rajčić – zlatna medalja – matematika
Filip Koldžić – zlatna medalja – hemija
Valerija Rankić – srebrna medalja – informatika
Sara Milošević – bronzana medalja – inženjering.
Nazivi naučno-istraživačkih radova:
– Valerija Rankić, oblast matematika „Upravljanje ferofluidima pomoću glasovnih komandi“
– Filip Koldžić, oblast hemija „Primena LIBS metode za procenu tvrdoće legura: Inovativni pristup sa TEA CO2 laserom“
– Sara Milošević, oblast inženjering „Modelovanje uticaja debljine aktivnog P3HT:PCBM sloja na I-V krivu ITO/PEDOT:PSS/P3HT:PCBM/Al solarne ćelije“
– Dimitrije Rajčić, oblast matematika „Obostrane Tejlorove aproksimacije i primene“.
O Fondaciji 1%:
Ako barem 1% ljudi prepozna ideju i donira 1% svog vremena, znanja ili novca, kontinuirano svakog meseca, sigurno možemo učini naše okruženje boljim i podsticajnim mestom – ovo je uverenje kojim se fondacija vodi. Način finansiranja je na osnovu redovnih donacija (individualne donacije od 200 do 1000 dinara u skladu sa mogućnostima što i jeste princip jedan posto), humanitarnih akcija (humanitarni turniri u stonom tenisu, humanitarne kviz večeri i predavanja) i druge donacije (firme, crowdfunding kampanje itd). Svoje finansijske izveštaje o svim donacijama prilažu na sajtu.
Mračni podaci premašuju 50%, što stvara velike sigurnosne slepe tačke za većinu preduzeća
Više od polovine kompanijskih podataka ostaje neklasifikovano, uprkos povećanju narušavanja bezbednosti i strožim propisima za zaštitu podataka.
Globalna preduzeća nastavljaju da čuvaju “mračne podatke” u okviru svojih organizacija, stvarajući potencijalne mete za sajber kriminalce, zaključuje se u istraživanju kompanije Veritas Technologies, koja je svetski lider u zaštiti podataka preduzeća i softverski-definisanim skladištima podataka.
Studija “Vrednost podataka”, koju je sproveo Venson Born za Veritas, obuhvatila je 1.500 donosilaca IT odluka i menadžera podataka iz 15 zemalja. Ona otkriva da u proseku više od polovine (52 odsto) svih podataka unutar organizacija i dalje nije klasifikovano i neoznačeno, što ukazuje na to da preduzeća imaju ograničen ili nikakav uvid u ogromne količine podataka koji su potencijalno kritični za poslovanje, stvarajući izazovne mete za hakere.
Klasifikacija podataka omogućava organizacijama da brzo skeniraju i označe podatke kako bi osigurali da se osetljivim ili rizičnim informacijama pravilno upravlja i da se one adekvatno štite, bez obzira na to gde se nalaze. Ova široka vidljivost podataka pomaže kompanijama usklađivanje sa sve većim i strožim propisima za zaštitu podataka koji zahtevaju primenu i sprovođenje diskretnih polisa za zadržavanje podataka nad svim podacima jedne organizacije.
Javni oblak i mobilna okruženja predstavljaju najslabije karike u obezbeđenju podataka, a većina podataka u tim sredinama najverovatnije će biti neklasifikovana i potencijalno nezaštićena. Samo pet odsto kompanija tvrdi da su klasifikovali sve svoje podatke u javnom oblaku, dok je samo šest procenata klasifikovano sve podatke koji se nalaze na mobilnim uređajima. Tri od pet (61 odsto) kompanija priznaje da su klasifikovale manje od polovine svojih podataka u javnom oblaku, dok je preko dve trećine (67 procenata) klasifikovanlo manje od polovine podataka koji se nalaze na mobilnim uređajima.
Prethodno Veritasovo istraživanje “Poverenje u oblak” otkrilo je da alarmantna većina (69 posto) organizacija pogrešno veruje u to da su zaštita podataka, privatnost podataka i usaglašenost u zoni odgovornosti njihovih provajdera usluga u oblaku, iako u ugovorima dobavljača usluga oblaka obično stoji da su za upravljanje podacima odgovorna preduzećima.
“Kako radna snaga postaje mobilnija i kako se barijere između posla i ličnog života osipaju, podaci kompanije su se raspršili u brojnim sredinama”, kaže Jirothi Swaroop, potpredsednik za proizvode i rešenja u Veritasu. “Kada su podaci rasparčani u celoj organizaciji i nisu pravilno označeni, verovatnije je da će skliznuti u mrak”, preteći reputaciji kompanije i njenom udelu na tržištu ako ona ne poštuje propise za zaštitu podataka, kao što je GDPR. Zato je od vitalnog značaja da organizacije preuzmu punu odgovornost i postaraju se za efektivno upravljanje i zaštitu podataka. “
Mračno doba podataka
Organizacije razmatraju jačanje bezbednosti podataka (64 procenata), poboljšavanje vidljivosti podataka i kontrolu (39 procenata) i garantovanje regulatorne usaglašenosti (32 procenata),kao glavne pokretače za svakodnevno upravljanje podacima. Ipak, većina ispitanika priznaje da njihova organizacija i dalje treba da napreduje u svim tim oblastima.
“Kompanijin rezervoar mračnih podataka je možda van vida i pameti za mnoge organizacije, ali to je privlačna meta za sajber kriminalce i napade ucenjivačkim malverom. Što više organizacije znaju o podacima koje drže, bolje će biti pri procjenjivanju njihove vrednost ili rizika koje nose”, dodao je Swaroop. “Međutim, sa prosečnom kompanijom koja drži milijarde datoteka sa podacima, ručna (manuelna) klasifikacija i označavanje podataka prevazilazi ljudske mogućnosti. Preduzeća moraju da upotrebe alatke za upravljanje podacima sa algoritmima, mašinskim učenjem, politikama i procesima koji mogu pomoći u upravljanju, zaštiti i sticanju vrednih saznanja iz svojih podataka, bez obzira na to gde se oni nalazili u organizaciji.”
Metodologija
Ukupno 1.500 donosilaca IT odluka i rukovodilaca podataka intervjuisano je u oktobru i novembru širom Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Švajcarske, UAE, Kanade, Meksika, Brazila, Australije, Novog Zelanda, Singapur, Kine, Japana i Republike Koreje.
Nedavno je održana još jedna COMING IT Security konferencija u Jugoslovenskoj kinoteci. I ove godine, konferenciju je posetilo preko 150 učesnika. Učestvovanje su uzeli predstavnici medija, predavači i prijatelji konferencije koji su imali izlaganja svojih usluga i proizvoda, a isti su imali priliku i da se detaljno predstave na konferencijskom štandu. Konferenciju su imali priliku da posete i svi koji pomno prate svet bezbedonosnih tehnologija. Prijatelji ovogodišnje COMING IT Security konferencije su bili: Ingram, VMware, Check Point, Veeam, Wallix, Cisco, Vectra, SOPHOS, Boldon James i Business&IT časopis.
Konferenciju je otvorio izvršni direktor kompanije COMING, Zoran Došlić, a onda je usledilo uvodno izlaganje o IoT-u koje je na konferenciju doneo Dragan Manojlov, Deloitte. Usledile su prezentacije gore pomenutih prijatelja konferencije i COMING tima. Bilo je reči i o usaglašavanju sa GDPR-om i zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, o kontroli privilegovanih pristupa u bankarskim sistemima i o bezbednoj razmeni podataka i dokumenata.
Već tradicionalno, konferencijski dan je završen sa vrednim nagradama za srećne dobitnike.
Organizacije zahtevaju više od svojih podataka, uprkos ostvarivanju 118% povraćaja investicija u upravljanje podacima
Kompanije ometaju nedostaci tehnologija, procesa, obuke i podrške od rukovodstva kako bi ostvarile najviše povraćaja na investicije u tehnologije.
Globalne organizacije zahtevaju više od svojih investicija u sisteme za upravljanje podacima, uprkos tome što većina njih predviđa da će ostvariti više od duple sume koju ulažu, zaključak je istraživanja iz kompanije Veritas Technologies, svetskog lidera u zaštiti podataka preduzeća i softverski definisanim skladištima podataka.
Studija o vrednosti podataka, koju je sproveo Vanson Bourne za Veritas, ispitivala je 1.500 IT donosioca odluka i menadžera podataka iz preko 15 zemalja, otkriva da, iako preduzeća vide prosečan povraćaj u iznosu od 2,18 USD za svaki dolar uložen u unapređenje upravljanja podacima, ogromna većina njih (82 odsto) očekuje da će videti još veći povraćaj investicija.
Samo 15 odsto njih ostavrilo je očekivani povraćaj investiranog, dok je samo 1 odsto reklo da ROI koji su ostvarili prevazilazi očekivanja.
Preduzeća priznaju da su ključni faktori koji ih sprečavaju u ostvarivanju većeg povraćaja investicija to što ne postoje prave tehnologije za podršku upravljanju podacima (40 odsto), što nemaju razvijene interne procese (36 odsto) i što nemaju adekvatno angažovanje zazaposlenih ili oni što zaposleni nisu obučeni (57 procenata). Trećina ispitanika (33 odsto) takođe je navela odsustvo podrške visokog menadžmenta kao prepreku ostvarivanju većeg povraćaja investicija u upravljanje podacima.
“Pogrešno upravljanje podataka može da košta milione u bezbednosnim ranjivostima, izgubljenim prihodima i propuštenim mogućnostima, ali oni koji pametno investiraju vide neverovatan potencijal svojih podataka. Na žalost, previše njih koče tehnološki ili izazovi u vezi s ljudima “, kaže Jyrothi Swaroop, potpredsednik za proizvode i rešenja u kompaniji Veritas.
“Organizacije moraju da se naoružaju sposobnošću da pristupe i štite podatke, te da steknu korisne uvide koji proističu iz njihovih podataka. Promovisanjem promene kulture u načinu na koji se upravlja podacima, što uključuje i kupovinu vođstva, kao i alata, procesa i obuke, kompanije mogu da osnaže zaposlene punom vidljivošću i kontrolom podataka.”
Pobrini se za svoje podatke, i oni će se pobrinuti za tebe
Organizacije koje investiraju u odgovarajuće upravljanje i brigu o podacima kažu da već imaju koristi od svojih investicija i ostvaruju postavljene ciljeve. Ispitanici su svrstali povećanje usklađenosti podataka, smanjenje bezbednosnih rizika, uštede na troškovima i mogućnost podsticanja novih tokova prihoda ili iskorišćavanje tržišnih prilika, kao najatraktivnije prednosti unapređivanja upravljanja podacima.
Od organizacija koje ulažu u upravljanje podacima, četiri od pet (81 odsto) kažu da već ostvaruju povećanje usaglašenosti podataka i smanjene bezbednosne rizike, dok 70 procenata vidi smanjenje troškova. Skoro tri četvrtine (72 odsto) imaju nove tokove prihoda ili tržišne mogućnosti kao rezultat investiranja u upravljanje podacima.
“Kako slučajevi narušavanja podataka visokog profila i pretnji velikih kazni za regulatornu neusklađenost i dalje pune naslovne strane, tako jedan od najvećih pokretača investiranja u upravljanje podacima postaje upravo zaštita podataka. Međutim, mnogi takođe imaju velike koristi od sposobnosti da svoje podatke iskoriste na inteligentniji način. Oni koji investiraju u prevazilaženje barijera za efikasno upravljanje podacima ubiraće značajne nagrade u današnjoj digitalnoj ekonomiji “, dodao je Swaroop.
Metodologija
Ukupno 1.500 IT donosioca odluka i rukovodilaca upravljanja podacima intervjuisani su u oktobru i novembru širom Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Švajcarske, UAE, Kanade, Meksika, Brazila, Australije, Novog Zelanda, Singapura, Kine, Japana i Republike Koreje.
Raspisan OIS-AIR Proof of Concept Poziv za finansijsku podršku zajedničkih projekata istraživača i malih i srednjih preduzeća
OIS-AIR Proof of Concept Poziv (PoC Call), koji će ponuditi finansijsku podršku za najbolje inovativne projekte koje zajednički razvijaju istraživački instituti i mala i srednja preduzeća (MSP) u Jadranskom-jonskom regionu, je otvoren. Za deset najboljih biće obezbeđeni inovacioni vaučeri u vrednosti od 18.500 EUR po projektu. Cilj dodele inovacionih vaučera je podrška komercijalizaciji istraživanja u dobre poslovne modele.
OIS-AIR PoC Poziv je transnacionalna inicijativa koju promoviše OIS-AIR mreža ustanovljena od strane predstavnika šest zemalja (Italija, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Grčka i Albanija), partnera na projektu Uspostavljanje otvorenog inovacionog sistema Jadransko-jonske regije (OIS-AIR), u cilju jačanja ekonomskog rasta i konkurentnosti.
Poziv podržava zajednički razvoj i komercijalizaciju istraživačkih projekata između istraživačkih centara i MSP u oblasti transporta i mobilnosti, energije i životne sredine, agro-bioekonomije, kao i njihovo testiranje u laboratorijama ili u relevantnom okruženju. Podržani projekti moraju biti sufinansirani od strane aplikanata putem nenovčanog učešća u radu iz vlastitih sredstava.
OIS-AIR PoC Poziv se sastoji iz tri uzastopne faze. Prva faza je Poziv za istraživače (Call for ideas), namenjen javnim istraživačkim institucijama i univerzitetima koji su pozvani da predstave rezultate svojih istraživanja, patente ili razvijene tehnologije na INNOVAIR platformi, a koji će biti otvoren do 14. jula 2019. godine. U drugoj fazi, usmerenoj na ohrabrivanje razvoja zajedničkih inovativnih projekata između istraživačkih timova i MSP, sprovešće se spajanje objavljenih istraživačih predloga sa kompanijama i Poziv za podnošenje zajedničkih istraživačkih projekata (Call for projects), koji će biti otvoren od 15. jula do 30. septembra. U poslednjoj fazi, do kraja oktobra, biće završen izbor projekata za dodelu 10 inovacionih vaučera.
Da bi se prijavili, i istraživački instituti i MSP moraju biti registrovani na OIS-AIR INNOVAIR platformi, koja ima za cilj da podrži interakciju i saradnju između kompanija, preduzetnika, biznisa i istraživača u Jadransko-jonskom regionu.
OIS-AIR PoC Poziv naročito podstiče prijavu zajedničkih transnacionalnih projekata između istraživačkih institucija i MSP, kako bi se podstakla prekogranična inovaciona mreža u Jadransko-jonskom području povezivanjem svih relevantnih partnera i omogućavanjem transnacionalnih tokova znanja, inovatora, te zajedničkog korišćenja objekata i tehnologija.
Projekat Uspostavljanje otvorenog inovacionog sistema Jadransko-jonske regije (OIS-AIR), finansiran je u okviru Interreg Adrion programa EU. Cilj projekta je uspostavljanje jedinstvenog tržišta za transfer tehnologija i podršku inovacijama koje su konkurentne i atraktivne na makro-regionalnom nivou, kroz povezivanje i saradnju sa relevantnim akterima iz različitih sektora – od istraživačkih institucija do MSP i javne uprave. Partneri na projektu su: AREA naučni park Trst, Italija, Tehnološki park Ljubljana, Slovenija, Hrvatska privredna komora, Hrvatska, Naučno tehnološki park Beograd, Srbija, Centar za istraživanje i tehnologiju Grčke, iz Grčke, Univerzitet Basilicata, Italija i Ministarstvo finansija i ekonomije Albanije.
IBM predstavio saradnju sa evropskim kompanijama koje koriste Hybrid Cloud i AI rešenja za transformaciju industrije
Kompanija IBM (NYSE: IBM) je predstavila saradnju sa vodećim kompanijama širom Evrope koje su prihvatile hibridni oblak (hybrid cloud) i veštačku inteligenciju (AI) kao sredstvo vođenja smislene i suštinske promene u poslovanju. Ove kompanije pokrivaju različite industrije i različita tržišta, ali svaka sarađuje sa IBM-om kako bi koristila podatke za transformaciju njihovih poslovnih procesa i načina rada.
Ova prezentacija je prethodila glavnom obraćanju predsednice i izvršne direktorke IBM-a Đini Rometi (Ginni Rometty) na Viva Technology događaju u Parizu, na kom se srela sa vodećim direktorima iz Evrope dok su razgovarali o narednom poglavlju poslovne i društvene transformacije koju pokreću hibridni oblak, digitalne i AI tehnologije.
„IBM ispisuje novo poglavlje poslovne i društvene transformacije zajedno sa našim klijentima,“ rekla je ovom prilikom Rometi. „Kompanije širom Evrope i sveta sarađuju sa IBM-om kako bi postavile hibridnu infrastrukturu oblaka i počele da uvode AI u poslovne procese kao sredstvo za ubrzavanje budućih inovacija.“
IBM-ova saradnja uključuje:
Fond za socijalno osiguranje poljoprivrednika (KRUS), pružalac usluge socijalnog osiguranja za poljoprivrednike u Poljskoj, ove nedelje je najavio da će usvojiti IBM Cloud kako bi implementirao strategiju zasnovanu na hibridnom oblaku koja će pomoći u modernizaciji nove platforme za elektronsko učenje. Pomeranje na oblak edukativnih programa o pravilima bezbednog rada u poljoprivredi omogućava KRUS-u poboljšanje bezbednosti dece. Do sada su KRUS-ovi edukativni programi bili dostupni samo u obliku brošura i imali su ograničen doseg. Pre špica letnje sezone, KRUS je prepravio program kako bi bio dostupan na internetu i postavio ga na IBM Cloud, zadržavajući svoj postojeći, lokalni IT sistem.
Confindustria, glavna asocijacija koja predstavlja proizvodne i uslužne kompanije u Italiji, obnovila je ugovor sa IBM-om i premestiće celu svoju IT infrastrukturu na IBM Cloud. Ranije smešten lokalno, Confindustria će sav svoj IT posao – od sistema za upravljanje odnosima sa klijentima do kanala za spoljne članove – prebaciti na IBM Cloud. Ova ukupna migracija informacionih tehnologija se očekuje da će pomoći kompaniji da se prilagodi promenljivim zahtevima članova i iskoristi napredne tehnologije koje su osmišljene da pokrenu personalizovaniju, inovativniju ponudu članovima.
Endesa, najveća španska kompanija iz sektora energetike koristi IBM Watson i IBM Cloud kako bi transformisala kol centar u AI kontaktni centar i tako pomogla omogućavanje brzog i personalizovanog korisničkog servisa. Pomoću IBM Watson Assistant-a, Endesa je napravila virtuelnog asistenta koji omogućava klijentima da dobiju odgovore na pitanja i omogućava agentima kol centra da se fokusiraju na složenije zahteve i prodaju. Od kada je Endesa lansirala Watson asistenta u julu 2018.
godine, ukupno zadovoljstvo klijenata je poraslo za 4,5%. Putem telefona, korisnici mogu da zatraže od asistenta da obradi transakcijske zahteve kao što su pružanje duplikata računa, promenu podataka o bankovnom računu ili plaćanje računa. Smešten na IBM Cloud-u i integrisan sa Endesinim pozadinskim procesima, asistent je osmišljen tako da lako može da proširi i funkcionalnost i doseg korisnika. Trenutno upravlja sa 40.000 korisničkih poziva mesečno a uskoro se očekuje da će moći da obrade 90.000 poziva mesečno a obavljaće i dodatne transakcije kao što su promena ugovorene snage, promena vlasnika ugovora, pa čak i dobavljača.
Performance for Assets (P4A), start-up iz Belgije, obezbeđuje operaterima vetroparkova virtuelnog asistenta koji je smešten na IBM Cloud-u kako bi upozorio tehničare pre nego što dođe do kvara. P4A se udružio sa IBM Cloud Garage-om kako bi napravio sveobuhvatno rešenje koje koristi IBM Watson IoT platformu za prikupljanje i obradu podataka sa senzora, otkrivanje i dijagnostikovanje potencijalnih problema upotrebom IBM Watson Machine Learning, IBM Watson Studio i Cloud Foundry, i podeli ove informacije sa inženjerima na terenu koristeći IBM Watson Assistant-a. Ovo rešenje pomaže vlasnicima turbina da prate performanse uređaja i produže njegov životni vek, kao i da povećaju svoju proizvodnju. Sistem je isproban na severu Francuske u vetroparku sa 5 turbina.
ERGO Aktiv, češki Neurorehabilitacioni centar je razvio virtuelnog asistenta “Andělín” kako bi pomogao pacijentima nakon moždanog udara da se vrate aktivnom životu i radu. Virtuelni asistent može da pomogne u smanjenju konfuzije i pogrešnog tumačenja informacija o rehabilitaciji nakon moždanog udara koje se nalaze na internetu. Asistent izgrađen na IBM Cloud-u, baziran na Watson-u, omogućava pacijentima i njihovim porodicama da postavljaju pitanja o izazovima i situacijama sa kojima se obično susreću nakon moždanog udara. Novi virtuelni asistent, dostupan na internet stranici Ergo Aktiva, predstavlja novu vrstu oslonca klijentima Ergo AKTIV-a 24 sata dnevno, 7 dana u nedelji. Pacijentima je nakon moždanog udara potreban lični pristup u rehabilitaciji kao i interaktivni partner, koji može da pomogne i posavetuje ih. Andělín je obučen da reaguje na emocionalna pitanja i pomaže korisnicima da saznaju korisne informacije postavljajući specifična pitanja proaktivno ili sugerišući alternative. Korisnici takođe mogu da traže da ih kontaktira ljudski savetnik, a ako to urade tokom razgovora sa virtuelnim asistentom, važni parametri se prosleđuju savetniku koji mu omogućavaju da se bolje fokusira na odgovore.
U Srbiji je u 2018. godini na digitalni marketing potrošeno 36,8 miliona evra, što je 22 odsto novca uloženog u oglašavanje uopšte, rečeno je na otvaranju Digital Day 2019. u Beogradu. Digital Day 2019. okupio je prvog dana više od 800 učesnika i posetilaca, a na predavanjima i u panel diskusijama iznet je podatak da se televiziji i radiju i dalje najviše veruje, ali i da digitalno oglašavanje u Srbiji beleži rast od oko 24 odsto, najveći u Evropi. “Naši trendovi sve više podsećaju na svetske, a u svetu su ulaganja u digitalno oglašavanje negde na 50 odsto“, rekao je na otvaranju konferencije Igor Žeželj, predsednik UO IAB Serbia.
Rade Tričković, managing director u Httpool (IAB Serbia Board Member), rekao je da je displej oglašavanje dostiglo 25 miliona evra u 2018, uz rast od 22 odsto, ali i da prva dva igrača imaju rast, što znači da su svi ostali pretrpeli pad. “Mobile advertising imao je rast 45 odsto, dok je ranijih godina rast bio trocifren, a ulaganje u mobile preteklo je ukupne iznose ulaganja u desktop”, rekao je Tričković.
Katarina Kostić, SEE Deputy CEO Development IPG Mediabrands, izjavila je na panelu da je, prema istraživanju sprovedenom u 81 zemlji, u kojima živi 1,7 milijardi stanovnika planete, zabeležen pad poverenja u medije od osam odsto, a u Srbiji 13 odsto. “U Srbiji su dominantni YouTube i Facebook, u svetu nije tako. U Srbiji opada poverenje, ali raste želja za pripadanjem, kod nas je skočila 18 odsto, a u svetu pet”, rekla je ona.
Dejan Škuletić, menadžer za razvoj poslovanja kompanije Kingston za područje Balkana, govori za portal bif.rs o globalnim trendovima na tržištu memorijskih uređaja, i vodećim tržišnim segmentima.
# Kao neko ko ima puno iskustva u industriji memorijskih proizvoda, da li možete da uporedite stanje od pre nekoliko godina i sada?
Škuletić: Kingston više od tri decenije aktivno učestvuje u dinamičnoj industriji memorijskih proizvoda, a broj jedan smo zadnjih 15-ak godina sa 2/3 udelom na tržištu, gde je prvi konkurent na ispod 5%. Do sada smo bili svedoci raznih promena u industriji, a ono što možemo da primetimo u poslednje vreme je porast u industriji poluprovodnika, koji je prošle godine u odnosu na pretprošlu na globalnom nivou iznosio preko 13 procenata. Ovo povećanje mahom je vođeno industrijom memorijskih proizvoda, koja predstavlja najveći deo u kategoriji poluprovodnika sa udelom od 34,8 procenata zabeleženim prošle godine, što je ta 3,8 procenata više nego što je to bio slučaj 2017. godine.
Velika promena koju vidimo ako uporedimo današnju situaciju sa onom od pre nekoliko godina je to što se memorijski proizvodi sada nalaze u znatno širem spektru uređaja.
#U kojim sve uređajima se danas mogu naći Kingstonova memorijska rešenja?
Škuletić: Kao kompanija koja ima veliko iskustvo u radu sa memorijskim proizvodima, a uzimajući u obzir to što za memorijom u današnje vreme postoji potreba u uređajima koji se nalaze svuda oko nas, i Kingston je danas prisutniji na tržištu više nego što to mnogi očekuju. Desktop i laptop računari, pametni telefoni, pametni satovi – to su uređaji koji svima prvo padaju na pamet kada pomisle na memoriju. Međutim, pored očigledne ekspanzije potreba za memorijom u pomenutim segmentima, današnje tržište naše proizvode potražuje i u robotskim usisivačima, uređajima za virtuelnu realnost, sistemima za zabavu u avionima, pametnim zvučnicima, uređajima za sigurnost doma, set top boxovima i drugim. Memorija više nije usko vezana za kompjutere i telefone, pa je i Kingston odgovorio na nove prilike koje su se pojavile na tržištu u poslednjih nekoliko godina.

#U kojoj od industrija se vide najveće promene, gde trenutno najviše rastu zahtevi za memorijom?
Škuletić: Ako pogledamo svetsko tržište, potrebe za NAND fleš memorijom značajno rastu. Kada se uračunaju integrisane sistemske i zamenljive memorija poput fleš kartica, tržište je u 2015. godini pokrivalo 87.113 petabajta. Procene su da će se do 2022 ova količina memorije povećati čak za deset puta. Daleko najveći rast očekuje se u računarskoj industriji i industriji mobilnih telefona i tableta. Još jedna od grana koja takođe beleži rast je gaming, a očekuje se da će i USB fleš memorije nastaviti sa rastom.
#Kakva je situacija u Srbiji, šta naši potrošači najčešće potražuju kada je u pitanju memorija?
Škuletić: Kada su u pitanju pojedine kategorije fleš proizvoda, primetan je porast u sva tri ključna segmenta prošle godine u odnosu na pretprošlu. UBS fleš memorijski proizvodi kao i memorijske kartice u Srbiji beleže rast od po preko 20 procenata, dok je potražnja za SSD uređajima značajno porasla, na celokupnom tržištu za 82 procenta. Kingston sa druge strane, kod nas beleži gotovo dupli rast u sve tri kategorije u odnosu na rast celokupnog srpskog tržišta, pa je tako na primer u našem slučaju za SSD-ove zabeležen skok od čak 175 procenata.
Korisnici u Srbiji već su postali svesni prednosti koje SSD donosi u odnosu na tradicionalne HDD uređaje, od kojih su u proseku i do deset puta brži. Takođe, čak i među SSD korisnicima, sve je više onih koji su svesni šta znači prelazak sa Sata na NVMe tehnologiju, koja donosi i preko dva puta brže performanse.
Sa druge strane, kada su u pitanju tržišta data centara i serverskih memorija, potražnja kod nas još uvek nije na nivou na kom su razvijena evropska tržišta.
#Danas kada se priča o memoriji, često se spominje i zaštita podataka. Da li očekujete da će u budućnosti ta tema biti još aktuelnija, naročito imajući u vidu nove zakonske regulative koje se primenjuju i u Srbiji?
Škuletić: Sistemi za sigurnost tradicionalno svoju praktičnu isplativost pokazuju na žalost tek onda kada je do problema već došlo, pa ih je i teško predstaviti ljudima kao nešto što im je potrebno sada, u trenutku kada do potencijalnog problema nije ni došlo. Do skoro su se i kompanije na sličan način odnosile prema bezbednosti poslovnih podataka, međutim GDPR je iz korena promenio stvari u Evropskoj Uniji. Bezbednost poslovnih podataka od nedavno zakonska je obaveza i u Srbiji, tako da i na našem tržištu rešenja koja nude enkripciju, bilo da se radi o prenosnim UBS fleš uređajima ili sistemskim SSD-ovima, sve više dobijaju na značaju. Kingston već par godina unazad nudi čitav portfolio memorijskih rešenja koja odgovaraju na najrazličitije zahteve korisnika.
#Da li očekujete veliki pomak i ekspanziju tržišta kada tehnologije kao što su 8K video sadržaji i 5G mreža postanu deo naše svakodnevice?
Škuletić: Svakako, 5G ekspanzija će biti velika stvar za mobilnu industriju. Memorija, odnosno u ovom slučaju njen prenos, ponovo je ključni činilac tehnološke ekspanzije, od koje se u narednim godinama očekuje još veći tempo nego što je to bio slučaj prethodnih godina. Memorija je vrlo usko vezana i za nadolazeću ekspanziju 8k video sadržaja, gde količine drastično rastu ako ih uporedimo sa situacijom kakva je danas. Samo jedan minut video sadržaja zabeleženog u 8k rezoluciji može da premaši 200GB, ako uzmemo u obzir i ostale moderne video tehnologije poput High Dynamic Range (HDR) i Wide Color Gamut (WCG), kao i video klipove zabeležene u 60 frejmova po sekundi. To je više desetina puta veća količina podataka u odnosu na standarde na koje smo navikli u proteklih par godina, pa samim tim očekujemo da će ekspanzija 8K video sadržaja značajno uticati na memorijske proizvode u vrlo bliskoj budućnosti.
