NAJNOVIJE
Nemačka i Danska najveći proizvođači jelki u Evropi
Sajber kriminalci ove godine su ukrali kriptovalute za rekordnih...
Električne tapete inovativno rešenje za grejanje
Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Šta je potrebno da mikro i mala preduzeća prerastu u srednja?

by bifadmin 2. април 2025.

Mikro i mala porodična preduzeća i preduzetnici do 30. juna mogu da konkurišu za bespovratna sredstva države koja pokrivaju 50 odsto investicija u proizvodnju i preradu dobara. Država je za taj program opredelila 400 miliona dinara, odnosno, do dva miliona po projektu.

Profesor ekonomije Milorad Filipović kaže da je to novčani podsticaj koji se može iskoristiti za rast i razvoj, ali da je maloj privredi neophodna i bolja zaštita prava svojine i ugovora, piše RTS.

Preduzeća koja imaju od 0 do 50 zaposlenih čine značajan deo srpske ekonomije a bespovratnih 17 hiljada evra koje im je država stavila na raspolaganje može biti dobar zamajac za njih ukoliko imaju dobar plan i plasman, kaže profesor ekonomije Milorad Filipović.

Ipak, napominje da se samo oko 24 odsto „malih“ bavi proizvodnjom i preradom, a da ostatak posluje u sektorima poput trgovine na malo, usluga…

„Ma koliko se sa stanovišta investicija 17 hiljada evra činilo kao malo, savetovao bih svakom ko ima perspektivu razvoja i rasta da ovo iskoristi. Nama je jedna od najslabijih tačaka to što mikro i mala preduzeća godinama ostaju na tom nivou, ne prerastaju u srednja“, naveo je Filipović. Odgovarajući na pitanje šta ih koči u tome da naprave iskorak, profesor kaže da su u pitanju sistemski nedostaci.

Mikro i mala preduzeća u nepovoljnijem položaju od velikih investitora

Prema njegovim rečima, ima određenog nepoverenja u sistem, odnosno u dugoročnu orjentaciju, jer vlasnici porodičnih firmi ne znaju da li će za godinu, dve, tri biti ista situacija, piše RTS.

„Potrebni su sistemski uslovi, dobra zaštita prava svojine i ugovora, da funkcioniše sudski sistem. U mnogim situacijama imamo to da dolazi do derogiranja prava svojine i ugovora. Često propadaju investicije. Nažalost, moram da kažem da u nekim slučajevima imamo i selektivnu primenu zakonskih procedura“, kaže profesor Filipović.

Ističe da 99 odsto domaće privrede čine upravo mikro, mala i srednja preduzeća. Kaže da je registrovano oko 360 hiljada takvih privrednih subjekata te da oni zapošljavaju 63 odsto radnika. Napominje i da je njihov doprinos bruto domaćem proizvodu gotovo 60 odsto.

Profesor smatra da su mikro i mala preduzeća u nepovoljnijem položaju od velikih investitora pogotovo zbog toga što mnogi od njih zloupotrebljavaju oligopolski položaj.

Izvor: RTS
Foto: Pixabay

2. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

EU u 2024. godini izvezla 5,4 miliona automobila, a uvezla četiri miliona auta

by bifadmin 2. април 2025.

EU beleži godišnji pad izvoza automobila za 13,2% a smanjenje uvoza samo za 3%

Evropska unija je u 2024. izvezla automobile u vrednosti od 165,2 milijarde evra, dok je njihov uvoz vredeo 75,9 milijardi evra, čime je ostvaren trgovinski suficit od 89,3 milijarde evra, objavio je danas Evrostat.

Kako je navedeno, Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija bile su glavne destinacije za izvoz automobila iz EU, dok su Japan i Kina bili najveći dobavljači auta za zemlje Evropske unije.

Evropska unija je u 2024. godini izvezla 5,4 miliona automobila, a uvezla četiri miliona auta, što u odnosu na 2019. godinu pokazuje pad izvoza automobila za 13,2 odsto i smanjenje uvoza automobila za tri procenta.

U poređenju sa 2019, izvoz je porastao za 24,8 milijarde evra, a uvoz za 12,7 milijardi evra.
Smanjenje broja izvezenih i uvezenih automobila odražavaju rast cena u periodu od 2019. do 2024. godine, a deficit „pritisak“ koji na evropske proizvođače vrše pre svega azijski konkurenti.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

2. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

BIG CEE i EBRD potpisuju novi paket finansiranja za pet centara Investicija od 100 miliona evra za dalju ekspanziju na Balkanu

by bifadmin 1. април 2025.

Kompanija BIG CEE, ogranak kompanije BIG Shopping Centers Israel, potpisala je ugovor o finansiranju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u vrednosti od 100 miliona evra. BIG CEE će sredstva namenjena za finansiranje razvoja na Balkanu iskoristiti za izgradnju tri nova ritejl parka u Srbiji, čime će dodatno proširiti svoju mrežu. Uz to, deo sredstava biće usmeren na refinansiranje dva postojeća ritejl parka.

Projekti čija se izgradnja podržava EBRD sredstivma obuhvataju nove ritejl parkove u Čačku, Šapcu i Boru, a njihovo otvaranje planirano je krajem 2025. godine. Izgradnjom prvih faza pomenutih centara, BIG CEE će proširiti svoj portfolio za dodatnih 40.000 kvadratnih metara. Objekti u Šapcu i Čačku donose potpuno nov format na tržište, sa „lifestyle“ sadržajem koji kombinuje vrhunske opcije za šoping, gastronomiju i zabavu, pružajući posetiocima jedinstveno iskustvo u svakom segmentu. Do kraja godine portfolio kompanije će iznositi gotovo 450.000 kvadratnih metara. Pored finansiranja novih projekata, značajan deo sredstava biće usmeren na refinansiranje postojećih centara u Rakovici i Pančevu.

„Sa zadovoljstvom nastavljamo i širimo saradnju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) na finansiranju šest postojećih projekta u Srbiji. Ova investicija podrazumeva refinansiranje centara u Pančevu i Rakovici, kao i izgradnju ritejl parkova u Čačku, Šapcu i Boru, čije otvaranje sa nestrpljenjem očekujemo do kraja 2025. godine. Zahvaljujem se kolegama iz EBRD na poverenju i saradnji, koji svojom posvećenošću doprinose rastu našeg poslovanja na Balkanu, a ovom kreditnom linijom posebno u Srbiji“, rekao je Alon Bargiora, finansijski direktor kompanije BIG CEE.

Vlaho Kojaković, direktor EBRD sektora za nekretnine, rekao je: „Izuzetno nam je drago da podržavamo ekspanziju BIG CEE u Srbiji i na Zapadnom Balkanu, i ovo je potez koji je usklađen sa nasom Strategijom za oblast nekretnina za 2025-2029 godinu. Ova strategija se fokusira na ulaganje u zelenu tranziciju, jačanje otpornosti ljudskog kapitala i suočavanje sa izazovima stanovanja i pristupačnosti. U nasem partnerstvu sa BIG-om, nastojimo da zajednički stvorimo održivu, visokokvalitetnu maloprodajnu infrastrukturu koja podstiče ekonomski rast i poboljšava iskustva potrošača u regionu.”

Sa 16 aktivnih objekata, od kojih je 14 u Srbiji, kompanija je prepoznata kao lider u maloprodajnom sektoru. Portfolio kompanije BIG CEE uključuje 10 ritejl parkova i tri tržna centra pod brendom BIG FASHION, obzirom da je kompanija nedavno akvizirala tržni centar Promenada u Novom Sad, realizujući tako najveću transakciju za pojedinačni objekat do sada, kako za kompaniju, tako i za tržište komercijalnih nekretnina u državi. U portfoliju je i jedini dizajnerski outlet u zemlji, BIG Fashion Outlet Inđija.

U Crnoj Gori kompanija poseduje najveći tržni centar – BIG FASHION Podgorica. Pored toga, u portfoliju kompanije se nalazi i multifunkcionalni objekat The Capital Plaza koji obuhvata poslovne i maloprodajne prostore, hotel, kao i stanove za iznajmljivanje. BIG CEE planira dalji razvoj portfolija u Crnoj Gori kroz proširenje postojećih objekata, kao i izgradnju novih.

BIG šoping centri se ističu bogatim sadržajem zabavnih, edukativnih i kulturnih događaja koji okupljaju brojne posetioce, a kompanija učvršćuje poziciju na tržištu, čineći svoje objekte ne samo odličnim mestima za šoping, već i središtima društvenog života

Saradnja sa EBRD potvrđuje posvećenost kompanije BIG CEE održivom razvoju i ulaganjima koja omogućavaju dugoročni rast na Balkanu. Kontinuiranim investicijama kompanija neprestano unapređuje i širi svoj portfolio, učvršćuje prepoznatljivost brenda među domaćim potrošačima i podiže standard iskustva za posetioce na svim lokacijama.

Autor fotografija je Sale Jancevic

1. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Još pola miliona dolara za inovacije – otvoren novi StarTech konkurs

by bifadmin 1. април 2025.

Peti StarTech konkurs vredan pola miliona dolara koji podržava razvoj inovativnih proizvoda i digitalnu transformaciju biznisa u Srbiji objavljen je danas. Svi zainteresovani preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća, kao i neformalni timovi, mogu se prijaviti do 15. maja za grantove u vrednosti do 50.000 dolara.

StarTech program podrške inovacijama deo je šestogodišnjeg projekta koji sprovodi NALED uz podršku kompanije Philip Morris, sa ciljem ubrzanog privrednog rasta i transformacije tradicionalne ekonomije u digitalnu, izvozno orijentisanu ekonomiju zasnovanu na znanju i inovacijama.

Dragana Vujko, direktorka korporativnih poslova za jugoistocnu Evropu u kompaniji Philip Morris International, naglasila je da je StarTech najveći program podrške razvoju preduzetništva koji je u potpunosti finansiran od strane privatnog sektora.

– Ovaj projekat je mnogo vise od toga – on je koncipiran tako da pomaze u reformskim procesima sistema koji sve nase inovatore treba dalje da podrzava i neguje, da im obezbedi zdravo okruzenje za razvoj. Svi smo svedoci da je u ovoj oblasti napravljen ogroman iskorak u Srbiji i ponosna sam sto je ovaj projekat deo te transformacije. Ono sto je nama u StarTech-u narocito vazno su teme kao sto su unapredjenje saradnje privrede i nauke, uloga inovacija u privrednom razvoju, jacanje naucnih instituta i zadrzavanje ili vracanje nasih naucnika i inovatora u Srbiju – rekla je Vujko.

– Očekujemo da na osnovu ovog konkursa koji će biti otvoren do 15. maja dodelimo najmanje 10 grantova od po 50.000 dolara kojima se može finansirati razvoj, implementacija ili komercijalizacija inovacija – rekao je Dušan Vasiljević, direktor za konkurentnost i investicije u NALED-u, i naveo da je za sve kandidate kojima je potrebna pomoć u formulisanju biznis plana, kao ključnog dela aplikacije, obezbeđena i stručna podrška, za koju se mogu prijaviti do 23. aprila.

StarTech je do sada podržao 99 inovacija kroz mentorsku podršku i grantove u vrednosti od oko 3,5 miliona dolara. Uspešan primer predstavlja i kompanija Smartsy, dobitnik StarTech granta iz prethodnog ciklusa, koja je razvila pametnu kućicu za pse.

– Podrška StarTech-a omogućila nam je da unapredimo naš proizvod i plasiramo ga na nova tržišta. Ovaj program nije samo finansijska pomoć, već i prilika za stručnu podršku i povezivanje sa relevantnim partnerima – izjavila je Teodora Pećanac, suvlasnica Smartsy.
Podsetimo, StarTech grantisti su prisutini u 27 država, među kojima su Australija, SAD, Japan, Kina, Koreja, Egipat, Malta, Katar…

1. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Svet je tvoj da ga gradiš: McDonald’s predstavlja obrok inspirisan Minecraft filmom

by bifadmin 1. април 2025.

Fanovi ulaze u kreativni mod uz novi McDonald’s obrok koji će biti dostupan ograničen vremenski period, pikantni The Nether sos, kolekcionarske predmete sa epskim ekskluzivama unutar igre, kao i Happy Meal® igračkama

– Od pravljenja savršenih replika naših prepoznatljivih Zlatnih Lukova i svetski poznatih proizvoda, pa potom slažući blokove jedan na drugi i pravljenja čitavih restorana, ljubitelji Meka su godinama gradili svoju ljubav prema McDonald’s-u u Minecraft svetu. A sada, inspirisani njihovom maštom i globalnom filmskom avanturom pod nazivom Minecraft film, koji 2. aprila debituje u bioskopima u Srbiji, donosimo kinematografski svet ovog filma McDonald’s fanovima svih uzrasta u 100 zemalja uz Minecraft film obrok i Happy Meal.

Od 7. aprila, fanovi će ući u McDonald’s portal sa novim obrokom ograničene vremenske dostupnosti, koji uključuje BigMac obrok i Chicken McNuggets 9 i ekskluzivne kolekcionarske predmete i prateće kartice koje otključavaju dodatna iskustva u igri, pikantni The Nether sos, specijalno pikselizovano pakovanje i još mnogo toga.

„Naši gosti su nas doveli do ove saradnje, pozvavši nas u svoj Minecraft univerzum, i uzbuđeni smo što ćemo nastaviti da gradimo zajedno sa njima“, rekla je Morgan Flatley, globalna direktorka marketinga i novih poslovnih poduhvata u McDonald’s-u. „Minecraft film obrok ujedinjuje dva ikonična sveta, oživljavajući Minecraft McDonald’s snove fanova sa njihovom omiljenom igricom, McDonaldland likovima, hranom, i sada, magijom filma. Ovo je globalna proslava kreativnosti, povezivanja i zajedničke ljubavi prema izgradnji zajednica.“

Istražite ekskluzivne kolekcionarske predmete i iskustva untar igrice

Minecraft film obrok ima šest kolekcionarskih predmeta inspirisanih najomiljenijim McDonald’s likovima i proizvodima, kao i popularnim Minecraft blagom. Unapredite svoje rudarenje sa Big Mac® Kristalom, Birdie Krila, Fry Šlem, Grimace Jaje, Soda Potion ili Zombie Hamburglar – i sakupite ih sve kako biste upotpunili kolekciju. Svaki kolekcionarski predmet dolazi sa odgovarajućom karticom i kodom koji fanovi mogu skenirati kako bi otključali ekskluzivan lik na Minecraft Marketplace-u.

• Big Mac Kristal – Iskopan iz mora specijalnog sosa, ovaj dragoceni blok crpi svoj blistavi sjaj iz istopljenog sira i hrskave lepinje sa susamom.
• Birdie Krila – Ne skidajte pogled s neba kako ne biste propustili ranoranioca koji leti visoko iznad oblaka sa retko viđenim parom elytra krila.
• Fry Šlem – Glasine kažu da vas ovaj čarobni šlem, koji je sačinjen od ikonične kutije pomfrita, brani od prijatelja koji bi vam ukrali poslednji krompirić.
• Grimace Jaje – Izlazi iz dubina ljubičastog šejka, ovaj čarobni Grimace stvor nosi oblik najtraženijeg jajeta od svih.
• Soda Potion – Uzbudljiv efekat ovog napitka je misteriozan kao i njegov recept: slučajna kombinacija fantastičnih gaziranih ukusa.
• Zombie Hamburglar – Malo se zna o ovom gladnom stvoru koji se pojavljuje kasno u noći i luta svim biomima u potrazi za hamburgerima.

Pored kolekcionarskih predmeta i kartica, svaki Minecraft film obrok kupljen putem McDonald’s aplikacije donosi fanovima dodatni bonus u igri. Fanovi će dobiti jednokratni kod za otključavanje Minecraft Add-On paketa koji uključuje dodatne komponente za igranje poput McDonaldland likova, građevina i alata.

Gradi svoj svet, i svoj obrok uz Nether Flame sos

Fanovi mogu izabrati BigMac® obrok i Chicken McNuggets® 9.

Porodice i naši najmlađi fanovi mogu takođe učestvovati u zabavi sa Minecraft film Happy Meal-om, počevši od 4.aprila.

Svaki Happy Meal dolazi sa jednom od 12 Blockhead ili Block World igračaka inspirisanih filmom ili Minecraft Adventures knjigom. Svaki Happy Meal takođe dolazi sa kodom za skeniranje koji omogućava otključavanje ekskluzivne digitalne igre u kojoj igrači mogu završiti svoju vlastitu misiju u svetu Minecraft film na www.happymeal.com. Biće dostupno 12 jedinstvenih igračaka, uključujući:

• Blockheads – Pink Sheep, Bee, Skeleton, Creeper, Evoker i Dennis
• Block Worlds – Gold Block & Dawn, Grass Block & Llama, Redstone Block & Creeper, Diamond Block & Steve, Pink Wool Block & Pink Sheep i Stone Block & Garrett]

Pridružite nam se u legendarnoj Minecraft film avanturi u McDonald’s restoranima u Srbiji, dok traju zalihe.

1. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Udeo nenaplativih kredita u stambenim kreditima rekordno nizak

by bifadmin 1. април 2025.

Prema podacima kojima raspolaže Narodna banka, u februaru je udeo nenaplativih kredita u stambenim kreditima iznosio 1,35%.

Kako su u gostovanju u Beogradskoj hronici rekli viši stručni saradnik NBS Đorđe Gojković i finansijski savetnik Vladimir Vasić to znači da stopa nenaplativih kredita u Srbiji nikada nije bila niža.

Na pitanje da li ovaj rezultat ima veze sa stupanjem na snagu Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga prema kome banka ne može oduzeti stan ako kupac nije u stanju da servisira svoje obaveze, Gojković je odgovorio da se efekti primene tog zakona već vide ali i da je ovako pozitivnoj statistici prethodio i niz drugih mera, kao što je ograničenje na kamatne stope.

To znači da su snižene kamate na dozvoljeni minus, na nedozvoljeni minus, na kreditne kartice, na stambene kredite i na potrošačke kredite. Primera radi, prosek kamatnih stopa za dozvoljeni minus je 19 odsto a da nema ograničenja bio bi oko 26 odsto, dok bi za nedozvoljeni minus bio 25, a sada je oko 18 odsto, navodi Gojković.

„Mesečne rate su niže i zbog pada euribora, to je trend koji se nastavlja i nadam se da će tako i ostati“, tvrdi Vladimir Vasić i dodaje da će sve ovo doneti korist i bankama na duže staze. Logično, jer ukoliko više ljudi plaća rate kredita banke će beležiti manje gubitke.

Izvor: RTS

Foto: loufre, Pixabay

1. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Spoljnotrgovinska robna razmena za prva dva meseca 11,1 mlrd EUR

by bifadmin 1. април 2025.

Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prva dva meseca ove godine iznosila je 11,1 mlrd EUR i bila je 4,7% viša nego u isto vreme prošle godine saopštio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).

Kako je navedeno, u januaru i februaru izvezeno je robe u ukupnoj vrednosti od 4,6 mlrd EUR, što je bilo 0,6 odsto manje nego u isto vreme lane.

Istovremeno, uvoz robe vredeo 6,4 mlrd EUR i bio je devet odsto veći nego u istom periodu 2024. godine.

Deficit je iznosio 1,7 milijardi evra, što je bilo za 47 odsto više u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je bila 72,7 odsto i bila je manja od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 79,8 odsto.

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.

Ukupna razmena bila je najveća sa zemljama članicama Evropske unije, 56,1%.

Drugi po važnosti partner Srbije su zemlje CEFTA, sa kojima je ostvaren suficit u razmeni od 459,1 mil EUR, što je bilo rezultat uglavnom izvoza električne energije, žitarica i proizvoda od njih, nafte i naftnih derivata, pića i medicinskih i farmaceutskih proizvoda.

Izvoz iz Srbije na to tržište iznosio je 717,8, a uvoz 258,7 miliona evra, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 277,8 procenata, objavio je RZS.

U februaru ove godine iz Srbije je izvezeno robe u vrednosti od 2,4 milijarde evra, što je bilo 4,1 odsto manje nego u istom mesecu 2024. godine, dok je uvoz bio 3,4 milijarde evra i bio je sedam procenata veći nego u februaru prošle godine.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

1. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Na dve trećine površine voćnjaka u Srbiji su šljive

by bifadmin 1. април 2025.

Čak dve trećine površine voćnjaka u Srbiji otpada na šljive, a Srbija je vodeći proizvođač tog voća u Evropi

Koštičave voćne vrste zauzimaju više od 50% površine pod voćnjacima, a na dve trećine tog zemljišta uzgajaju se šljive što je Srbiju 2022. godine svrstalo među vodeće proizvođače tog voća u Evropi.

Ukupne površine pod šljivom su u 2022. godini iznosile 72.323 hektara. Odmah iza Srbije, kada je u pitanju evropsko tržište, našla se Rumunija sa 66.710 hektara, a potom i Rusija sa 49.128 hektara.

Tradicija, povoljni prirodni uslovi, proizvodnja sušene šljive i prerada u rakiju su ranije opredeljivali proizvođače da se bave proizvodnjom šljive, uglavnom na ekstenzivan način, dok su zasadi u kojima se proizvode plodovi namenjeni stonoj potrošnji slabo zastupljeni.

U strukturi voćarstva Srbije, šljiva zauzima vodeće mesto po obimu proizvodnje. Iako se ukupan broj stabala u poslednjih 10 godina neznatno smanjuje, proizvodnja je na godišnjem nivou dosta stabilna, što ukazuje na činjenicu da se ekstenzivna proizvodnja sve više zamenjuje poluintenzivnim i intenzivnim načinima gajenja.

Dunje tek da zamiriše

Dunja, iako veoma traženo voće za proizvodnju rakije, malo je zastupljena u domaćem voćarstvu i gaji se na svega 2.040 hektara.

Mnogo je više u Srbiji jabuke, koja je po obimu proizvodnje najznačajnija kontinentalna voćna vrsta u svetu. Srbija se 2022. sa proizvodnjom od 486.215 tona našla na 11 mestu u Evropi.

Rekordan obim proizvodnje jabuke ostvaren je u 2021. godini, kada je proizvedeno 513.646 tona.
Poslednjih godina, svetska proizvodnja jabuke je u blagom porastu, a Kina proizvodi skoro polovinu ukupne svetske proizvodnje.

Kada je reč o uzgoju kruške, Srbija je sa 5.011 hektara u 2022. godini zauzela šesto mesto u Evropi.

Pod višnjom se nalazi 19.878,21 hektara, što Srbiju svrstava na treće mesto u Evropi. Višegodišnji prosek za poslednje četiri godine iznosi 157.792 tone, što je među voćnim vrstama stavlja na treće mesto, iza šljive i jabuke.

Najveći proizvođač višnje u svetu je Ruska Federacija

Breskva je koštičava voćna vrsta koja je osetljiva na niske temperature, tako da je u Srbiji zastupljena u manjem broju regiona na ukupnoj površini od 7.079 hektara.

Pored breskve, kajsija je jedna od voćnih vrsta koje su u cvetanju i precvetavanju najosetljivije na niske temperature, kako zimske tako i prolećne mrazeve. I pored te činjenice, u ravničarskim delovima Vojvodine imamo veći broj zasada kajsije, što je rizično i neopravdano.

Pod kajsijom se u Srbiji nalazi oko 6.092 hektara, što Srbiju svrstava na šesto mesto u Evropi
Pod trešnjom se nalazi oko 7.039 hektara, a centralno mesto u proizvodnji tog voća ima selo Ritopek.

U poslednjih 10 godina, najmanja proizvodnja oraha i leske ostvarena je 2019. i iznosila je 13.851 tonu, a najveća 2022. godine iznosila je 21.266,5 tona sa prosekom u poslednje četiri godine od 17.552 tone.

Malina – kraljica izvoza

Ukupne površine pod jagodastim voćnim vrstama u 2023. godini iznosile su 39.853,1 hekatara i čine 19,6 odsto ukupnih površina pod voćem.

Malina je vodeća voćna vrsta po vrednosti izvoza koja je u 2023. godini iznosila 280,2 miliona evra. Od ukupno izvezenih količina, više od 98 odsto maline se izveze kao smrznuta. Srbija je na trećem mestu u Evropi po površinama pod malinom sa 18.625 hektara.

Najveće površine pod malinom su u opštinama Ivanjica, Arilje, Bajina Bašta, Užice i Prijepolje.
Kupine su, pored malina, najznačajnija jagodasta voćna vrsta kod nas sa izvezenim količinama od 19.892 tone i vrednošću izvoza od 41 milion evra u 2023. godini.

Jagoda je značajan izvozni proizvod sa izvezenim količinama od 11.446 tona u 2023, od čega se više od 60 odsto izveze u smrznutom stanju. Ostatak se potroši na domaćem tržištu, od čega dobar deo završi u industriji prerade i zamrzavanja.

Najveće povećanje površina i proizvodnje u poslednjih deset godina ostvareno je kod borovnice, čiji izvoz je u 2023. vredeo 31,5 miliona evra.

Najveće površine pod borovnicom nalaze se u rejonu zapadne Srbije u opštinama Arilje, Kosjerić, Ivanjica, Šabac, Lučani i Brus. U Vojvodini se borovnica uglavnom gaji u kontejnerima, dok je u Zapadnoj Srbiji zastupljeno gajenje na zemljištu.

Iako postoje povoljni prirodni uslovi, kao i potražnja na tržištu, proizvodnja ostalih jagodastih voćnih vrsta je simbolična i odvija se na svega 639 hektara. Tu se pre svega ubrajaju crna, crvena ribizla i aronija.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da se 2023. godine pod voćnjacima nalazilo ukupno 196.129 hektara zemljišta, a najveće površine su bile u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije, dok su najmanje bile u Beogradskom regionu.

Izvor:24sedam
Foto: Pixabay

1. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Mehiläinen grupa preuzima 100% vlasništva MediGroup

by bifadmin 1. април 2025.

MediGroup, najveći privatni zdravstveni sistem u Srbiji, zajedno sa mrežom Regina Maria, liderom po kvalitetu medicinskih usluga u privatnom zdravstvu u Rumuniji, objavljuje najveću transakciju na tržištu privatnog zdravstvenog sektora Centralne i Istočne Evrope.

Ova dva sistema priključuju se Mehiläinen grupi, najvećem privatnom zdravstvenom sistemu u Finskoj, sa više od 115 godina iskustva u medicini i sve većim međunarodnim prisustvom. Mehiläinen grupa preuzima 100% vlasništva u sistemima MediGroup i Regina Maria, što označava izlazak investitora MidEuropa i Blue Sea Capital iz vlasničke strukture.

Novo partnerstvo potvrđuje visok potencijal za dalji razvoj zdravstvenog sektora u Srbiji i regionu, otvarajući novu fazu u razvoju MediGroup sistema, 12 godina nakon njegovog osnivanja. Transakcija je predmet uobičajenih regulatornih odobrenja i očekuje se da će biti finalizovana do kraja godine.

Mehiläinen grupa je zdravstveni sistem osnovan u Finskoj koji se već 115 godina snažno razvija i prisutan je u pet evropskih zemalja. U okviru grupe trenutno posluje više od 890 medicinskih ustanova u kojima radi preko 37.000 zdravstvenih profesionalaca. Na godišnjem nivou grupa pruža usluge za više od 2,2 miliona korisnika, a u 2024. godini ostvarila je prihod od dve milijarde evra, što predstavlja rast od 11,5% u odnosu na prethodnu godinu.

Sa više od 11.000 zaposlenih i saradnika, kao i prisustvom u svim delovima Rumunije, Regina Maria se ističe kao lider u kvalitetu medicinskih usluga, kontinuirano potvrđujući posvećenost medicinskoj izvrsnosti i bezbednosti pacijenata.

Ova akvizicija predstavlja ključni korak u konsolidaciji privatnog zdravstvenog sektora u Centralnoj i Istočnoj Evropi. MediGroup zauzima 17% tržišnog udela u privatnom zdravstvenom sektoru u Srbiji, dok Regina Maria mreža u Rumuniji broji skoro milion korisnika paketa zdravlja i 13.000 korporativnih klijenata.

U skladu sa tim, očekuje se da će objedinjena ekspertiza i resursi ovih zdravstvenih sistema dodatno učvrstiti njihove pozicije na tržištu. Uz bogato nasleđe Mehiläinen grupe u inovacijama i snažnim investicijama u digitalizaciju zdravstvenih usluga, novo partnerstvo će postaviti nove standarde medicinske izvrsnosti, operativne efikasnosti i kvaliteta nege za pacijente širom regiona.

1. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Deca i ekrani – problemi modernog doba

by bifadmin 1. април 2025.

Možda bi pravi naslov trebalo da bude „Bebe i deca korisnici mobilnih telefona, tableta, kompjutera i televizora“. Svedoci smo velike zloupotrebe tehnologije sa „višim ciljem“ zabave i edukacije dece.

Deca i elektronski uređaji

Elektronske uređaje ne možemo isključiti iz naših života i svakako da deca moraju da ih primete i da se za njih zainteresuju. Bilo da radimo posao na kompjuteru, javljamo se na poziv, šaljemo poruku, fotografišemo, gledamo film, dete, a i beba, biće privučeno uređajem. Za njega je to blještava stvarčica koju koristi roditelj. Problem nastaje kad tu istu stvarčicu krene da koristi dete, ili beba.

Deca, a i bebe, najčešće slušaju i gledaju pesmice, crtane filmove i različite video klipove. Ono što uvek možemo da vidimo jeste da je dete odjednom mirno, tiho i zainteresovano za sadržaj koji mu je dat. A ta zainteresovanost može da traje satima. Umesto da se kreće i istražuje svet oko sebe, dete je mirno, čak previše mirno, što za posledicu može imati lošije motorne sposobnosti i/ili neke posturalne probleme.

Sadržaj koji gleda, dete na najranijem uzrastu, ne razume i iz njega ne uči. Ono što beba ili mlađe dete vidi jeste brzo smenjivanje slika jarkih boja. Dodatnu brzinu daje i mogućnost skrolovanja po ekranu. Skrolovanjem dete razvija funkciju palca. Na taj način zanemaruje se razvoj šake i važnost kažiprsta.

Brzo smenjivanje slika, kao i skrolovanje sadržaja, negativno se odražava na pažnju. Tako da iako nam se čini da dete dugo održava pažnju, stalno menjanje sadržaja njegovu pažnju (koja je inače kratka) čini još kraćom, a dete stalno traži novi podsticaj kroz stalno nove sadržaje.

Uticaj elektronskih uređaja na govor kod dece

Kad komuniciramo poruke koje šaljemo sagovorniku jesu verbalne, ali i neverbalne. Istovremeno sagovornik čuje naše reči, čuje melodiju, ritam i tempo našeg govora, ali i vidi mimiku, gestove i držanje našeg tela. Tokom komuniciranja pratimo sagovornika, njegovu pažnju, interesovanja. Ako primetimo da nas sagovornik ne prati, da je mislima odlutao ili da našu poruku ne razume, mi svoj iskaz menjamo i prilagođavamo. Trudimo se da ravnopravno učestvujemo u komuniciranju. Trudimo se da održimo i produžimo interakciju. Naša komunikacija je uvek dvosmerna.

Sadržaj koji se prezentuje putem elektronskih uređaja zahteva samo pasivno gledanje i slušanje. Sve je nasnimljeno, sadržaj ide svojim tempom bez obzira na to šta dete čini. Da li je dete razumelo? Da li je dete ispratilo? Da li dete ima pravo da nešto kaže? U ovom slučaju nema dvosmerne komunikacije.

Izlaganjem deteta sadržajima putem elektronskih uređaja značajno limitiramo njegov celokupni razvoj, jer utičemo na razvoj fine i grube motorike, govora kao i pažnje.

Argumenti za (ne) davanje elekronskih uređaja deci

Najčešći razlozi zbog kojih roditelji daju elektronske uređaje deci:

I mi smo tako pa nam ništa ne fali

Pa, nismo baš. Platforma Youtube postoji od 2005.godine, a telefoni koji mogu da podrže gledanje i slušanje preko Youtube-a postoje nešto više od 10 godina.

Samo pet minuta tišine

Nikad ne bude pet minuta. Uvek bude mnogo, mnogo više. Telefon je jeftina bebisiterka koja čini više štete nego koristi. Kada biste stvarno izmerili celokupno vreme detetove izloženosti ekranima, zapanjili biste se.

Neka nauči engleski

Engleski, srpski, kao i bilo koji drugi jezik ne uči se kroz jednosmernu komunikaciju. Jezik učimo kroz interakciju sa drugima, bilo odraslima ili decom. Učenje boja, brojeva, alfabeta na engleskom nije funkcionalno učenje. Tj. dete ima znanje koje ne može da primeni u svakodnevnoj komunikaciji sa okolinom.

Neka čuje pravilan izgovor engleskog

Pasivno slušanje nije način na koji učimo jezik, pa tako ne učimo ni pravilan izgovor nekog jezika.

Tako uči različite stvari

Deca najbolje uče kroz pokret i iskustvo i na taj način dobijaju funkcionalno znanje koje mogu da primene i na osnovu koga nova znanja mogu da povezuju, a samim tim lakše uče.

Svi daju deci

Dosta roditelja daje, ali ne daju svi!

Sva deca imaju telefon/tablet
Neka deca imaju, ali nemaju sva!

Bolje televizor nego telefon

Izbegavanjem telefona u korist televizora dobijamo isti učinak – dete je pasivni posmatrač različitih sadržaja.

Ne znam da šteti

Dosta često čujem ovaj odgovor. Ne smatram ga iskrenim, jer se o štetnosti telefona dosta govori u različitim medijima. Možemo reći da o štetnosti ekrana „već znaju i ptice na grani“

Logoped poručuje roditeljima

Ni jedan od navedenih razloga ne opravdava upotrebu telefona/tableta/televizora na najranijem uzrastu. Elektronski uređaji su dobre sluge, ali zli gospodari. Svetska zdravstvena organizacija smatra da deca do 2. godine života ne treba da se izlažu ekranima, a nakon toga izlaganje treba da bude strogo kontrolisano od strane odraslih.

Izvor: Steteskop
Foto: Pixabay

1. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Nemačka i Danska najveći proizvođači jelki u Evropi
  • Sajber kriminalci ove godine su ukrali kriptovalute za rekordnih 2,7 milijardi dolara
  • Električne tapete inovativno rešenje za grejanje
  • Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
  • Može li ova biljka zameniti kakao?

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit