NAJNOVIJE
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa...
Kako su prošle firme sa najvećim prihodima u 2025:...
Koliko će koštati novi srpski pasoš i do kada...
EPS postao najveći akcionar Politike AD: Završena konverzija duga...
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svetu
Zlato palo ispod 4.000 dolara: Zašto imovina sigurnog utočišta...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Banca Intesa investirala u obveznice kompanije Bexexpress

by bifadmin 15. октобар 2025.

U okviru Minibond inicijative Intesa Sanpaolo grupe, Banca Intesa je u svojstvu agenta i jedinog investitora uspešno podržala emisiju obveznica kompanije Bexexpress, jednog od vodećih pružalaca kurirskih i logističkih usluga u zemlji i regionu. Transakcija, u indeksiranom iznosu od 1,17 milijardi dinara, ima za cilj finansiranje projekata koji doprinose smanjenju emisije ugljen-dioksida i unapređenju energetske efikasnosti kompanije.

Sredstva prikupljena emisijom biće usmerena na zamenu i proširenje voznog parka električnim vozilima, na izgradnju kapaciteta za proizvodnju električne energije putem solarnih panela i baterijskih sistema za potrebe kompanije, kao i razvoj alternativnih modela isporuke, pre svega širenje mreže automatizovanih paketomata i centara za dostavu. Ovim strateškim ulaganjem kompanija Bexepress unapređuje energetsku efikasnost i konkurentnost svojih usluga uz veću dostupnost građanima širom Srbije.

Transakcija je označena kao zelena u skladu sa principima i kriterijumima održivog poslovanja Intesa Sanpaolo grupe, čime se potvrđuje njena strateška posvećenost podršci projektima koji doprinose ekološkoj tranziciji Srbije.

„Ponosni smo što i na ovaj način možemo da podržimo kompanije koje aktivno ulažu u zelenu tranziciju i inovativna rešenja. Ova transakcija pokazuje da održivost i profitabilnost mogu ići ruku pod ruku, uz konkretne prednosti za društvo i životnu sredinu“, izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa, i dodao da realizacija ove emisije obveznica predstavlja još jedan korak u okviru strategije banke usmerene na doprinos održivom razvoju privrede Srbije.

U skladu sa karakteristikama mini bond proizvoda, obveznice imaju rok dospeća od sedam godina, uključujući grejs period od dve godine, a Banca Intesa će ih otkupiti u potpunosti i bez čvrstih kolaterala. Ovaj inovativni vid finansiranja malih i srednjih preduzeća ima za cilj podršku razvoju kompanija koje imaju potvrđen tržišni uspeh, stabilan finansijski položaj i nisku finansijsku zaduženost.

„Kroz emisiju obveznica u saradnji sa Banca Intesa obezbedili smo sredstva za realizaciju važnih investicija u skladu sa našom strategijom zelene transformacije poslovanja. Naša vizija je jasna — gradimo logistiku budućnosti koja je energetski efikasnija, brža, digitalizovana. Veoma nam je važno poverenje i podrška banke koja razume naš biznis model i veruje u našu dugoročnu strategiju, a to je razvoj održivog transporta i uvođenje inovativnih tehnologija koje će doprineti čistijoj i efikasnijoj budućnosti za našu zemlju, ali i region, sa težnjom da stvorimo ekološki osvešćenu zajednicu“, izjavio je Slobodan Krsmanović, vlasnik kompanije Bexexpress.

Od kako je pre četiri meseca u svoju ponudu uvela mini obveznice, Banca Intesa je sprovela četiri emisije u ukupnom iznosu od 3,3 milijarde dinara. Ovaj alternativni instrument finansiranja omogućava malim i srednjim preduzećima da diversifikuju izvore kapitala i obezbede dugoročna sredstva za razvoj poslovanja kroz unapređenje proizvodnje i prodaje, internacionalizaciju poslovanja, kao i akvizicije, doprinoseći izgradnji stabilnije i konkurentnije privrede.

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Rezultati istraživanja Ipsos agencije o bankarskim računima

by bifadmin 15. октобар 2025.

Najnovije Ipsos istraživanje* pokazuje da je velika većina ispitanika imala odlično iskustvo sa Bank MAX računom Yettel Bank. Čak 82% ispitanika istaklo je ovaj račun kao bolji u poređenju sa drugim računima koje su imali prilike da koriste**.

Sa ovim računom, samo na mesečnom održavanju koje iznosi 0 RSD korisnici godišnje mogu da uštede više od 7000 RSD i u skladu sa tim ne iznenađuje podatak da 83% anketiranih korisnika Bank MAX računa kaže da im Bank MAX čuva novac od brojnih bankarskih naknada, dok čak 82% navodi da im Bank MAX olakšava svakodnevno upravljanje finansijama.

„U ponašanju korisnika primećujemo jednu konstantu koja nije specifična samo za bankarske usluge, već za sve životne odluke. Kada pronađemo prvu prihvatljivu opciju, prestajemo da tražimo najbolju. Mi nismo prestali. Nastavili smo da unapređujemo naše pakete tekućih računa sve dok nismo pronašli dobitnu, najbolju kombinaciju. Bank MAX štedi vreme i novac, dva najskuplja resursa savremenog života“, rekao je ovom prilikom Aleksandar Bogdanović, Predsednik Izvršnog odbora Yettel Bank.

U svetu u kom provizije i ograničenja često opterećuju korisnike, ovakav pristup je prava promena i ne čudi što je tokom sprovedenog istraživanja 92% korisnika Bank MAX računa potvrdilo da im Bank MAX daje slobodu da koriste bankomat bilo koje banke u Srbiji. Samo zamislite da više nigde ne kasnite jer ste tražili bankomat ili da na kraju godine imate više ušteđenog novca za odmor. Zapravo, ne morate da zamišljate – probajte Bank MAX uz jednostavan uslov koji verovatno već ispunjavate, mesečne transakcije debitnim karticama u minimalnom iznosu od 30.000 RSD ili prenesite deo ili celu zaradu.

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Sa emitovanjem počinje IT podcast PODCODE powered by M&I Systems Co.

by bifadmin 15. октобар 2025.

Kako je izgledao razvojni put od server sobe u garsonjeri u Novom Sadu do jedne od vodećih IT grupacija u regionu, šta je motivisalo profesora primenjene informatike da postane osnivač start up-a i time jedan od prvih IT preduzetnika u tadašnjoj Jugoslaviji, ali i zašto su tele i kafana predodredili budućnost lokalne IT scene – teme su prve epizode podcasta PODCODE powered by M&I Systems Co. koji je sa emitovanjem počeo danas.

PODCODE predstavlja jedinstveni sadržaj na srpskoj podcast sceni i jedan je od prvih ovakvih formata koji će pružiti drugačiju, svakodnevnu perspektivu na složene IT termine i demistifikovati pojmove složenih tehnologija, sa posebnim fokusom na veštačku inteligenciju.

U prvoj epizodi pod nazivom „Kafana, tele i ERP revolucija“, govorio je Vladan Balaban, predsednik M&I Systems Group, koji je u dinamičnom razgovoru sa posebnim domaćinom i kreatorom podcasta, sa slušaocima podelio na koji način je razvijen prvi domaći ERP softver u zemlji i zašto je važno da svaki informacioni sistem bude integralan. U razgovoru se osvrnuo i na značaj porodičnih kompanija, kao što je M&I Systems Co., kao i koliko je značajno greške doživljavati kao prostor za unapređenje i put do inovativnog rešenja.

U 45 minuta epizode saznaćete i koja je razlika između IT i softverskih kompanija, kako su tradicionalni programi doprineli razvoju softverskih subskripcija i kada dolazi do velikog buma lokalne IT scene. Pored toga, Balaban je objasnio šta su GROWTH kompanije, da li je moguća tranzicija iz porodičnog biznisa u korporaciju, ali i koliko su savremeno društvo i potrebe modernih biznisa skratile prostor za razvoj softverskih i IT rešenja i koja je uloga udruživanja i razmene praksi između IT giganata upravo u odgovaranju na te rokove.

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Najavljen nastavak projekta “Vlasina – čista ljubav”

by bifadmin 15. октобар 2025.

Coca-Cola sistem i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) najavili su danas nastavak projekta “Vlasina – čista ljubav”, koji će sprovoditi u partnerstvu sa Kabinetom ministra za razvoj nedovoljno razvijenih opština, opštinom Surdulica i Turističkom organizacijom opštine Surdulica. Cilj projekta je da doprinese očuvanju i unapređenju zaštićenih područja Vlasine i Vardenika.

Pod sloganom “Snaga prirode – saradnja zajednice”, poseban fokus će biti na istraživanju i zaštiti biodiverziteta, obnovi vlažnih staništa i promociji održivog turizma. Nova faza ovog projekta obuhvata tri celine – terenska istraživanja, praćenje i zaštitu ugroženih vrsta kao što su mrki medved, puh i biljka rosulja, zatim, obnovu vlažnih staništa i stabilizaciju erodiranih obala, kao i razvoj održivog lokalnog turizma i turističke infrastrukture kroz obnovu i digitalizaciju 40 kilometara pešačkih staza, uključujući i posebnu edukativnu stazu u saradnji sa Planinarskim savezom Srbije. Takođe, ideja je da projektom budu obuhvaćeni i lokalni ugostitelji i vodiči kao ambasadori zaštićenog područja, a biće razvijeni i edukativni materijali za posetioce, kako bi se podstaklo bezbedno i odgovorno ponašanje u zaštićenim zonama.

Generalni direktor Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora, Saša Marković, izjavio je da projekat “Vlasina – čista ljubav” potvrđuje značaj dugoročnih partnerstava u brizi o zajednici i zaštićenom području Vlasine.

„Ponosni smo što projekat danas okuplja sve veći broj partnera, od institucija iz šire lokalne zajednice do međunarodnih organizacija i obuhvata ne samo podršku razvoju turističke infrastrukture, već i očuvanje prirode i podizanje svesti o odgovornom ponašanju u zaštićenim područjima“, rekao je Marković, dodajući da se nastavak projekta odvija u godini obeležavanja jubileja ‘Vlasinke’. Punionica Rosa vode ‘Vlasinka’ od 2005. godine je deo Coca-Cola sistema u čiju je modernizaciju do sada uloženo više od 29 miliona evra i zaposleno više od 140 ljudi.

Stalni predstavnik UNDP-a Jakup Beriš, naglasio je da nastavak ove inicijative potvrđuje koliko je partnerstvo državnog i privatnog sektora, lokalne zajednice i međunarodnih organizacija značajno za razvoj održivog turizma, koji doprinosi lokalnom privrednom rastu, uz istovremeno očuvanje biodiverziteta.

„Vlasina i Vardenik, kao predeli izuzetnih odlika, globalno su važni za očuvanje voda i biodiverziteta i naša je obaveza da ih sačuvamo za buduće generacije. Istovremeno, cilj nam je da privučemo posetioce i omogućimo im da upoznaju prirodna blaga ovog kraja, kako bismo stvorili nove prilike za razvoj lokalnog turizma i ugostiteljstva“, istakao je Beriš.

„Očuvanje prirodnih bogatstava i razvoj lokalnih zajednica dva su nerazdvojna cilja i ogroman potencijal za razvoj. Vlasina je jedan od najlepših predela Srbije, ali i dragocen resurs čiji potencijal moramo da čuvamo i pametno upotrebimo. Zato je nastavak projekta „Vlasina – čista ljubav“ izuzetno važan, jer pokazuje koliko partnerstvo države, privatnog sektora i lokalne zajednice donosi konkretne rezultate. Kabinet za razvoj nedovoljno razvijenih opština sa zadovoljstvom podržava ovu inicijativu i nastavićemo da doprinosimo njenoj realizaciji. Zahvalan sam Coca-Cola sistemu sa kojim imamo odličnu saradnju i UNDP-u na dugoročnoj posvećenosti Vlasini, ali i opštini Surdulica koji svojim angažovanjem pokazuju da razvoj i očuvanje prirode mogu i moraju da idu zajedno”, izjavio je Novica Tončev, ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za unapređenje razvoja nedovoljno razvijenih opština.

„Za opštinu Surdulica, projekat ’Vlasina – čista ljubav’ ima višestruki značaj, od očuvanja biodiverziteta i unapređenja turističke infrastrukture do otvaranja novih mogućnosti za lokalni razvoj. Ulaganje u prirodu je ulaganje u budućnost naše opštine i kvalitet života naših građana. Zahvalni smo ministarstvu za razvoj nedovoljno razvijenih opština i partnerima na podršci i uverena sam da će se rezultati ovog projekta osećati ne samo na Vlasini, već i u čitavom regionu juga Srbije“, istakla je dr Aleksandra Popović, predsednica opštine Surdulica.

Projekat se nadovezuje na dosadašnje uspešne rezultate inicijative „Vlasina – čista ljubav“, pokrenute 2021. godine i predstavlja nastavak partnerstva između Coca-Cola sistema i UNDP-a, Opštine Surdulica, Kabineta ministra za razvoj nedovoljno razvijenih opština i Turističke organizacije Surdulica.

Nastavak projekta, koji će se realizovati do kraja 2026. godine, simbolično je najavljen volonterskom akcijom presađivanja autothonog drveća ili obnova/revitalizacija vlažnih staništa u okolini Vlasinskog jezera. U akciji su učestvovali zaposleni u punionici Rosa vode “Vlasinka”, zaposleni iz Coca-Cola sistema i drugi predstavnici lokalne zajednice, pod vođstvom Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, a sa zajedničkim ciljem stabilizacije erodiranog zemljišta i očuvanja jedinstvenog prirodnog bogatstva ovog područja.

 

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Zašto je cena pirinča dostigla najniži nivo od 2017. godine?

by bifadmin 15. октобар 2025.

Cene pirinča su pale za 35% u poslednjih godinu dana, dostigavši najniži nivo od 2017. godine (oko 360 američkih dolara po toni), piše Coface.

Razlog tome je, pojašnjava ova konsultantska kuća, ukidanje indijskih ograničenja na izvoz ove robe. Posle tri godine ekstremne volatilnosti, tržište se suočava sa viškom ponude (541 milion tona je proizvedeno u 2024.), što dodatno obara cene i narušava ravnotežu između globalnih proizvođača i uvoznika.

Indija je inače najveći svetski izvoznik pirinča. Ova zemlja je 2022. godine ograničila izvoz kako bi obuzdala rast svetskih cena (povećanje od 19% tokom 2022. i 2023), uzrokovan pre svega ratom u Ukrajini i nepovoljnim vremenskim uslovima u Aziji.

Ponovno otvaranje izvoza u 2024, uz rekordne žetve u Aziji, dovelo je do pada cena od 35% u samo godinu dana. S obzirom na pozitivne prognoze proizvodnje za 2026. i mogući povratak klimatskog fenomena El Ninja u četvrtom kvartalu 2025, očekuje se nastavak viška ponude i tokom 2026. godine. Cene će verovatno nastaviti da padaju do kraja 2025, uz moguće stabilizovanje tokom 2026. na nivoima koji nisu viđeni u poslednjih deset godina.

Azija dominira tržištem, Afrika visoko zavisna

Pirinač je najkonzumiranija osnovna prehrambena namirnica u svetu, čak i ispred pšenice i kukuruza.

Uprkos značaju za prehrambenu sigurnost, pirinčem se i dalje relativno malo trguje na svetskom tržištu, pri čemu Azija – koja čini gotovo 90% globalne proizvodnje i potrošnje – ostaje glavni akter.

Subsaharska Afrika je, s druge strane, izrazito zavisna od azijskog uvoza. Tokom 2024. godine, pet azijskih zemalja činilo je 75% svetskog izvoza, uključujući 40% iz Indije, što dodatno povećava ranjivost afričkih zemalja na političke odluke azijskih ekonomija.

Izvor: Coface

Foto: congerdesign, Pixabay

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Wiener talenti: Nagrađeni izuzetni uspesi učenika Matematičke gimnazije

by bifadmin 15. октобар 2025.

U svečanoj sali Matematičke gimnazije u Beogradu danas su uručena priznanja učenicima ove prestižne škole u okviru programa „Wiener talenti“ za izuzetne rezultate koje su postigli na međunarodnim takmičenjima. Wiener Städtische osiguranje realizuje ovaj program s ciljem da prepozna, podrži i nagradi mlade talente iz različitih oblasti širom Srbije.

Ovogodišnji dobitnici su pet izuzetnih mladih ljudi koji su u prethodnoj školskoj godini ostvarili zapažene rezultate na najprestižnijim svetskim takmičenjima, osvojivši 50 medalja, i to u više naučnih disciplina. Među njima je Filip Kilibarda, drugi učenik u istoriji Srbije koji je poneo zlatnu medalju na Juniorskoj naučnoj olimpijadi, a zatim i bronzanu medalju na Olimpijadi iz veštačke inteligencije. Janko Popović je od početka godine osvojio osam medalja na najprestižnijim svetskim takmičenjima iz fizike i hemije. Među njegovim najznačajnijim uspesima su srebrne medalje osvojene na Internacionalnoj olimpijadi iz fizike i Evropskoj olimpijadi iz fizike, kao i srebrna medalja na Internacionalnoj olimpijadi iz hemije. Ovog leta, Janko je postao najuspešniji takmičar Srbije iz hemije svih vremena. Pored izuzetnih rezultata na međunarodnoj sceni, on je i ovogodišnji učenik generacije Matematičke gimnazije u Beogradu.

Petar Banović je ove godine ostvario zapažene rezultate osvojivši srebrnu medalju na Internacionalnoj olimpijadi iz informatike, zlatnu medalju na Balkanskoj olimpijadi iz informatike, kao i bronzanu medalju na Internacionalnoj olimpijadi iz matematike. Andrej Drobnjaković je od 1. januara 2025. godine do danas osvojio devet medalja na najuglednijim svetskim takmičenjima iz fizike i hemije. Među njegovim zapaženim uspesima su srebrne medalje na Internacionalnoj olimpijadi iz fizike i Evropskoj olimpijadi iz fizike, kao i bronzana medalja na Internacionalnoj olimpijadi iz hemije. Stefan Šebez je ove godine osvojio srebrnu medalju na Internacionalnoj olimpijadi iz matematike, kao i bronzanu medalju na Internacionalnoj olimpijadi iz informatike.

„Ovi mladi ljudi nisu samo ponos Matematičke gimnazije, već i cele zemlje. Njihovi rezultati su fascinantni, ali ono što ih čini istinski izuzetnim jeste njihova posvećenost, radoznalost i želja za znanjem. Hvala Wiener Städtische osiguranju što je prepoznalo značaj ulaganja u znanje i trud“, izjavila je Mirjana Katić, direktorka Matematičke gimnazije.

Zahvaljujući programu Wiener talenti, najuspešniji učenici ne dobijaju samo priznanje, već i novčanu podršku da nastave putem izvrsnosti. Ove godine, kompanija je odlučila da se fokusira na obrazovanje i znanje, a učenici Matematičke gimnazije su se istakli kao najbolji ambasadori tih vrednosti.

„Program Wiener talenti je mnogo više od nagrade – to je naš način da budemo prisutni tamo gde se talenat stvara i razvija. Nagrađeni učenici su najbolji primer da je ulaganje u obrazovanje najvrednija investicija u budućnost. Ponosni smo što možemo da ih podržimo na tom putu“, istakla je Svetlana Smiljanić, članica Izvršnog odbora Wiener Städtische osiguranja.

U ime dobitnika, prisutnima se obratio učenik Andrej Drobnjaković, zahvaljujući na priznanju kojim se nagrađuje uloženi trud i rad učenika Matematičke gimnazije u razvoj i promociju nauke.

Wiener Städtische osiguranje je pokrenulo program Wiener talenti s ciljem da podrži mlade talente iz različitih oblasti – nauke, tehnologije, umetnosti i sporta širom Srbije. Program je uspostavljen 2023. godine, kada je desetoro najuspešnijih muzičkih talenata dobilo priznanje za svoj rad i trud. Sledeće, 2024. godine, nagrada je pripala desetoro mladih teniskih nada, dok je ove godine kompanija prepoznala izuzetan doprinos Matematičke gimnazije i njenih talentovanih učenika, izražavajući snažnu posvećenost podršci obrazovanju i razvoju mladih generacija.

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Koliko zarađuju upravnici zgrada?

by bifadmin 15. октобар 2025.

U Srbiji je trenutno registrovano 1.442 profesionalna upravnika, koji zarađuju između 500 i 1.000 dinara po zgradi.

Zakon o stanovanju i održavanju zgrada ne obavezuje stanare da angažuju licenciranog profesionalnog upravnika. Stanari mogu da izaberu upravnika i među članovima stambene zajednice, što znači da to može biti i neko od komšija.

Međutim, ukoliko to ne urade oni moraju angažovati profesionalnog upravnika, a ako i to ne učine uvodi im se prinudna uprava.

Kako se definišu cene

U Privrednoj komori Srbije ističu da se cena za usluge profesionalnog upravnika definiše ugovorom o poveravanju poslova profesionalnog upravljanja koji zaključuju organizator profesionalnog upravljanja (firma kod koje je angažovan profesionalni upravnik) i stambena zajednica, tj. stanari su obavezni da izmiruju naknade po osnovu tekućeg održavanja, investicionog održavanja i naknade za upravljanje zgradom.

Profesionalni upravnik ima pravo na naknadu definisanu ugovorom. U slučaju prinudne uprave, naknadu određuje odlukom jedinica lokalne samouprave.

Stanari svoje obaveze plaćaju na tekući račun stambene zajednice najkasnije do poslednjeg dana u mesecu, osim ako ugovorom nije dogovoreno da se naplata vrši preko objedinjene naplate komunalnih usluga (poput „Infostana“), ukoliko je lokalna samouprava uspostavila takav sistem.

Koliko košta upravljanje zgradama

Marina Milić, profesionalna upravnica zgrade u Beogradu, kaže da se cene za profesionalno upravljanje uglavnom određuju u odnosu na prosečne cene u gradu. Vlasnici biraju između tri-četiri ponude.

“Država je propisala minimalne cene samo u slučaju prinudnog upravnika i to je neka cena od oko 336 dinara po stanu, a na to se dodaju i troškovi za tekuće i investiciono održavanje zgrade. Kada je reč o izabranim profesionalnim upravnicima, ako je zgrada manja cena je veća i obrnuto, jer veća zgrada ima više stanova. Uglavnom se kreću od 500 do 1.000 dinara i obuhvataju usluge profesionalnog upravnika i održavanje. Ukoliko u roku od 30 dana ne izaberu upravnika, opština im automatski dodeljuje prinudnog upravnika”, objašnjava Milić.

Svaka zgrada ima svoj žiro-račun. Zbog problema u naplati, većina zgrada sada bira plaćanje troškova preko objedinjene naplate.

“Svi stanari moraju da imaju uvid u novčani tok i stanje na računu zgrade. U slučaju objedinjene naplate stanari se, primera radi, dogovore da za održavanje plaćaju 300 dinara i usluge profesionalnog upravnika 700. Naplata od 1.000 dinara svakog meseca ide kroz račun Infostana, koji taj novac zatim prebacuje na račun stambene zajednice, koja onda uplaćuje novac za usluge profesionalnog upravnika, na račun ili kako je već ugovorom definisano”, pojašnjava Milić.

Profesionalni upravnik raspolaže sredstvima sa računa stambene zajednice u dogovoru sa stanarima. Za planirane radove, stanari biraju izvođača na osnovu tri ponude. Troškovi hitnih intervencija finansiraju se iz sredstava stambene zajednice, bez obzira na namenu. Najveće investicije su popravke krovova, fasada i instalacija za grejanje, dok se hitne intervencije uglavnom odnose na poplave i probleme sa strujom zbog starih instalacija.

Izvor: Kamatica

Foto: Pixabay

15. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Zašto deca ne treba prerano da koriste AI?

by bifadmin 14. октобар 2025.

Veštačka inteligencija je definitivno korisna u poslovanju, ali koliko je korisna u svakodnevnom životu, posebno kada se radi o deci?

Istraživači sa MIT-a sproveli su studiju na osobama starosti od 18 do 39 godina koja je trenutno u fazi stručne recenzije. Oni su ispitanike podeljene u tri grupe zamolili da napišu eseje. Prva grupa mogla je da koristi četbota koji radi uz pomoć veštačke inteligencije, druga je smela da koristi samo pretraživač na internetu, a treća je trebalo da uradi zadatak “iz glave”.

Studija je pokazala da se povezanost u mozgu “sistematski smanjivala u zavisnosti od količine spoljne podrške”. Drugim rečima, najbolje su radile neuronske mreže grupe koja nije koristila nikakvu pomoć, osetno lošije je bilo kod onih koji su mogli da koriste pretraživač, a najlošiji rezultat pokazali su oni koji su koristili veštačku inteligenciju.

Šta je “kognitivni dug”?

To znači da ljudi koji se previše oslanjaju na veštačku inteligenciju mogu lako zapasti u “kognitivni dug”. Ovo stanje podrazumeva gubitak mentalnih sposobnosti, znanja ili veština zbog preteranog oslanjanja na spoljne alate, kao na primer u slučaju kada ne pamtimo značajne brojeve telefona jer to rade gedžeti umesto nas. Dakle, kada tehnologija „misli umesto nas“, naš mozak s vremenom „zaboravi“ kako da to radi sam.

A kada se desi da zapadnu u “kognitivni dug” ljudi gube kreativnost i postaju ranjivi na manipulacije raznih vrsta. Natalija Kosmina, naučnica koja je predvodila pomenutu studiju, upozorava da sve ovo može biti posebno opasno za decu: “Pogodnost koju nam veštačka inteligencija pruža danas imaće svoju cenu kasnije. Ona se, između ostalog, može ogledati i u ozbiljnim problemima sa kritičkim razmišljanjem”. Zato je potrebno da deca, pre nego što počnu da upotrebljavaju veštačku inteligenciju, razviju određene veštine i steknu određena znanja koja će ih štititi od manipulacija ali im i stvoriti naviku da sami razmišljaju.

Izvor: CNBC

Foto: Positive_Images, Pixabay

14. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Da li će pumpe koje ne pipadaju NIS-u imati dovoljno goriva?

by bifadmin 14. октобар 2025.

Naftne kompanije koje posluju u Srbiji pripremile su se za uvoz većih količina naftnih derivata zbog uvođenja sankcija NIS-u, rekao je za RTS generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović.

Kako prenosi Kamatica, te kompanije imaju dovoljno maloprodajnih objekata, ali su skladišta u veleprodaji optimizovana za tržište na kojem postoji i radi rafinerija te nisu predviđena za stvaranje velikih zaliha.

Ko je najavio povećanje isporuka goriva?

Vlada Mađarske i kompanija MOL su prve istupile i navele da će povećati uvoz goriva u Srbiju, ali kako kaže Mićović i druge naftne kompanije su se pripremile za rast isporuke.

“2023. godine, koja je godina uobičajenog odnosa između derivata nafte iz domaće proizvodnje i uvoza, prosečan mesečni uvoz benzina je bio 5.300 tona, a sada je negde oko 13.000 tona. Prosečan mesečni uzvoz dizela je bio oko 36.000 tona, a prvih osam meseci 2025. godine je dostigao 58.000 tona”, tvrdi on.

Kako je objasnio, to već pokazuje da su zapravo aktivirali svoje izvore za uvoz veće količine.

Kakva je situacija u veleprodajnim skladištima?

“Što se tiče veleprodajnih skladišta, ti kapaciteti su zapravo optimizovani za takvo tržište na kojem postoji i radi rafinerija u Pančevu. Oni nisu predviđeni za stvaranje nekih velikih zaliha i promet daleko veće količine robe od ove sada. Mi smo u Srbiji svedoci da se uvozi znatno više, ali tu se onda dosežu i neke granice mogućnosti. Može još da se poveća u određenoj meri, ali je sada potrebno da se preduzmu neke mere koje će olakšati i ubrzati taj uvoz”, naveo je Tomislav Mićović.

On je naglasio da koordinacija između različitih resora mora biti intenzivnija. Kada je reč o okviru za reagovanje u kriznim situacijama, Mićović je objasnio da je Udruženje naftnih kompanija predložilo bolju koordinaciju kada je reč o logistici u dostavljanju nafte vozovima i baržama.

Izvor: Kamatica

Foto: Pixabay

14. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Više od 40 odsto vode godišnje se u Srbiji izgubi

by bifadmin 14. октобар 2025.

Više od 40 odsto vode godišnje se u Srbiji izgubi, a podaci pokazuju da većina vodovoda nema ni timove koji bi sistemski i planski radili na smanjenju ovih gubitaka.

Na svakih 10 litara vode koje proizvedu, vodovodi u Srbiji naplate svega šest, a četiri upisuju kao gubitak. Na nivou cele zemlje, ovo je godišnje oko 282 miliona kubnih metara vode, navela je Balkanska istraživačka mreža Srbije (BIRN).

Kako je BIRN ocenio, „to je gubitak ravan onom do kog bi došlo kada bi vodovodi u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu izlili u reku svu vodu koju su ukupno proizveli za 12 meseci„.

Takođe je naveo, da su vodovodi u Srbiji su imali 43 odsto gubitaka u odnosu na ukupno proizvedenu vodu u 2023. godini, pokazuje izveštaj Ministarstva građevinarstva, kao i da procenat izgubljene vode raste još od 2009. godine, ali od 2014. znatno više.

Da su gubici vode u Srbiji alarmantni, upozoravaju sa najmanje dve zvanične državne adrese.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja infrastrukture u „Izveštaju o obavljanju komunalnih delatnosti na teritoriji Republike Srbije u 2023. godini“ konstatuje da je pažnja koju vodovodi poklanjaju ovom problemu „generalno nedovoljna, iako se radi o značajnim količinama izgubljene vode“.

Takođe, Državna revizorska institucija (DRI) u izveštaju „Gubici vode u vodovodnoj mreži“ iz septembra 2025, u kome je analiziran rad javnih komunalnih preduzeća u Zaječaru, Jagodini i Smederevu, zaključuje da „smanjenje stvarnih (tehničkih) gubitaka vode nije bilo dovoljno efikasno“.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

14. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Lidl organizovao izbor za Miss – potrošačke korpe u glavnoj ulozi
  • Izmenjeni sporazum o poslovanju Grupe Triglav na italijanskom tržištu osiguranja motornih vozila
  • Završen Wiener Städtische KUP – mladi rukometaši i rukometašice Srbije spremni za međunarodnu završnicu
  • Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
  • Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa i dalje najslabije ocenjena

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit