Promo
Peta edicije „Moć održivog poslovanja“ u izdanju BeRiskProtected platforme donosi sveobuhvatan pregled najvažnijih tema iz oblasti održivosti, ESG principa poslovanja i zaštite životne sredine. U ovom izdanju, renomirani stručnjaci i praktičari iz različitih oblasti analiziraju ključne trendove koji oblikuju savremeno poslovanje, uključujući i sve značajniju povezanost ESG standarda i razvoja veštačke inteligencije.
U publikaciji se analiziraju najveći rizici za poslovanje u narednoj deceniji, kao i načini na koje finansijski sektor, investitori i kompanije mogu da ubrzaju prelazak ka održivijem modelu razvoja.
Poseban deo edicije posvećen je „supermenima održivosti“ – kompanijama koje se izdvajaju kao lideri u primeni ESG principa poslovanja i razvoju održivih poslovnih praksi. Njihovi primeri pokazuju kako odgovorno poslovanje može istovremeno doprineti zaštiti životne sredine, društvenom razvoju i dugoročnoj poslovnoj uspešnosti.
Analizirajući gde se Srbija nalazi u ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja, stručnjaci ukazuju na to da obnovljivi izvori energije učestvuju sa oko 29 odsto u bruto finalnoj potrošnji energije, ali da značajan deo proizvodnje električne energije i dalje dolazi iz termoelektrana na ugalj, te je energetska efikasnost i dalje jedan od ključnih izazova održive tranzicije u našoj zemlji.
Publikacija ukazuje i na širi društveni i poslovni kontekst održivosti: istraživanja pokazuju da je oko 80 odsto putnika spremno da plati najmanje 10 odsto više za održiva putovanja, što potvrđuje da potrošači sve više očekuju odgovornije poslovanje kompanija.
Na globalnom nivou, održivost sve više ulazi u poslovne strategije – oko dve trećine izvršnih direktora povećalo je ulaganja u održivost, čime ESG standardi postaju važan faktor konkurentnosti i investicionih odluka.
Cilj edicije „Moć održivog poslovanja“ je da informiše o najnovijim trendovima u održivosti, kao i o zakonskim obavezama za kompanije, ali i da podstakne dalji razvoj održivih praksi u poslovnoj zajednici i pruži inspiraciju kompanijama koje žele da ESG principe integrišu u svoje strategije i svakodnevno poslovanje.
Stotine novih proizvoda i jača lokalna ponuda – od lokalno proizvedenog do poznatih brendova uz novi, „zeleni“ imidž
Wolt Market započinje novo poglavlje razvoja i ulazi u fazu rebrendinga, unapređujući svoj identitet kako bi jasnije istakao ono što već jeste – digitalni supermarket iz komšiluka. Cilj je jasan: da Wolt Market postane prvo mesto na koje kupci dolaze kada planiraju kompletnu nedeljnu kupovinu. Uz proširenje asortimana, jaču lokalnu selekciju i unapređenu vrednost za kupce, Wolt Market dodatno gradi iskustvo online kupovine kao u supermarketu, dok funkcioniše kao online koncept, porudžbine se obavljaju isključivo putem aplikacije, a proizvodi se pakuju u Wolt Market distributivnim centrima.
„Wolt Market redefiniše svoj identitet kako bi jasnije istakao svoju ulogu digitalnog supermarketa iz kraja. Novi komunikacioni pravac gradi topliji, komšijski ton brenda, sa naglaskom na autentičnost, pristupačnost i poverenje. Želimo da kupcima ponudimo izbor, kvalitet i pouzdanost koji očekuju od velike nedeljne kupovine – uz jednostavno poručivanje i brzu dostavu,“, navodi Kristijan Popović, regionalni direktor Wolt Marketa za Centralnu Evropu.
Wolt Market značajno proširuje asortiman selekciju stotinama novih proizvoda, od lokalno proizvedenih artikala i unikatnih specijaliteta do povoljnijih alternativa i poznatih brendova, kako bi korisnici na jednom mestu mogli da obave celu kupovinu za domaćinstvo. Jačanje lokalne ponude posebno je važan deo strategije, jer Wolt Market želi da bude digitalna podrška lokalnim proizvođačima i da kupcima približi kvalitetne proizvode iz njihove zajednice. Lokalni segment u Srbiji je već snažno razvijen, a u narednom periodu dodatno ga širimo – uz još veći izbor domaćih brendova i proizvoda iz različitih krajeva zemlje, kao i sezonske novitete. Temelji za ovaj pristup postavljeni su i ranije u Srbiji, kroz saradnju sa malim i srednjim biznisima i lokalnim proizvođačima, čiji su proizvodi uvedeni na platformu i približeni novim kupcima.
Istovremeno, kupci mogu da računaju na nove ponude koje kupovinu čine pristupačnijom, uključujući besplatnu dostavu iznad određenog iznosa korpe, kao i posebne akcije sa dodatnim uštedama. Uz dnevne akcije i redovno uvođenje noviteta u ponudu, korisnici će lakše planirati kupovinu i otkrivati nove proizvode. Fokus ostaje na pouzdanosti i kvalitetu: da proizvodi stignu sveži, uredno spakovani i na vreme, uz jednostavno i transparentno iskustvo poručivanja. Poseban akcenat u ovoj fazi je na svežoj hrani i kategorijama koje čine osnovu nedeljne kupovine.
Wolt Market ovom promenom dodatno učvršćuje svoju poziciju pouzdanog online supermarketa – mesta na kojem korisnici mogu da završe kompletnu kupovinu za domaćinstvo kroz aplikaciju, uz širi izbor, kvalitet i svežinu bez kompromisa. Upravo taj spoj – više svežeg, više lokalnog i više svakodnevnih ušteda – čini novi „zeleni“ identitet vidljivim u praksi.
Foto: Wolt
Mesec mart u DDOR-u posvećen je kasko osiguranju, uz posebne pogodnosti za vlasnike vozila. U susret DDOR BG Car Show 09 (18–24. mart), čiji je generalni sponzor, DDOR osiguranje dodatno naglašava značaj sveobuhvatne zaštite vozila u periodu pojačane aktivnosti na tržištu automobila.
Ovom kampanjom želimo da omogućimo klijentima pouzdanu i sveobuhvatnu zaštitu, kako bi mogli da izaberu rešenje koje im pruža maksimalnu sigurnost, bez dodatnog i neplaniranog finansijskog opterećenja.
Do 35% popusta na kasko osiguranje
Tokom marta odobrava se popust do 35% na kasko osiguranje za:
- sva nova vozila,
- vozila koja u poslednje dve godine nisu bila osigurana u DDOR-u.
Pogodnost važi za polise zaključene do 31. marta 2026. godine.
Sveobuhvatna zaštita vozila
Kasko osiguranje pokriva štete na sopstvenom vozilu nastale usled saobraćajnih nezgoda, krađe, požara, eksplozije, elementarnih nepogoda, pada predmeta, vandalizma i drugih iznenadnih i nepredviđenih događaja.
Klijentima su na raspolaganju različiti obimi pokrića, mogućnost ugovaranja dodatnih rizika, kao i fleksibilni modeli plaćanja premije, čime se rizik od neplaniranih troškova značajno smanjuje.
Posebna pogodnost povodom 8. marta
Povodom Međunarodnog dana žena, svim osobama ženskog pola koje do kraja marta zaključe kasko osiguranje za novo vozilo ili vozilo koje u poslednje dve godine nije bilo osigurano u DDOR-u, omogućeno je da polisu „Pomoć na putu“ (paket Standard) ugovore po ceni od 1 RSD.
Za dodatne informacije o uslovima osiguranja i aktuelnim pogodnostima, zainteresovani mogu kontaktirati Korisnički centar na besplatan broj 0800 303 301, poslati upit putem online forme ili posetiti najbližu poslovnicu DDOR osiguranja.
DIDS 2026 donosi novo istraživanje o domenima: kako firme u Srbiji grade svoje internet prisustvo
Internet domeni odavno više nisu samo tehnički detalj veb-sajta. Oni sve češće postaju deo strategije brenda i važan element poverenja na internetu. Upravo na tu promenu ukazuju i rezultati novog istraživanja o korišćenju internet domena u domaćim kompanijama, koje će biti predstavljeno na konferenciji Dan internet domena Srbije DIDS 2026, koja se održava 17. marta u Domu omladine Beograda.
Analiza obuhvata više od 300 kompanija u Srbiji koje imaju dva ili više registrovanih domena, što pruža detaljniji uvid u način na koji firme upravljaju svojim domenskim portfolijom. Podaci pokazuju da se .rs najčešće koristi kao primarni domen kompanije, što potvrđuje njegovu važnu ulogu u izgradnji prepoznatljivosti, poverenja korisnika i digitalnog identiteta brenda.
Istraživanje otkriva i nekoliko zanimljivih trendova u načinu korišćenja domena. Više od polovine kompanija sa više domena ima tačno dva registrovana domena, dok se domen u praksi najčešće koristi kao centralna tačka digitalnog poslovanja, istovremeno za veb-sajt i korporativnu elektronsku poštu. Sa druge strane, 23% kompanija ima bar jedan domen koji trenutno nije aktivan, najčešće zato što je rezervisan za buduće projekte, razvoj novih usluga ili zaštitu brenda na internetu.
Istraživanje pokazuje i da čak 82% kompanija iz uzorka posluje pretežno na tržištu Srbije, ali podaci ukazuju i na to da kompanije domen sve češće posmatraju kao deo šire strategije upravljanja svojim digitalnim prisustvom i brendom, a ne samo kao tehnički element internet infrastrukture.
Upravo ova pitanja biće u fokusu panel diskusije „Pametno poslovanje, pametniji domeni: Sledeći talas digitalnih brendova“, koja će biti deo programa DIDS 2026.
Panel će otvoriti širu diskusiju o tome kako su domeni evoluirali od tehničkog elementa internet infrastrukture do strateške imovine brenda. Učesnici će govoriti o ulozi domena u izgradnji poverenja, tržišnoj kredibilnosti i pravnoj zaštiti brenda, ali i o tome kako nove tehnologije, uključujući pretragu vođenu veštačkom inteligencijom i automatizovano donošenje digitalnih odluka, menjaju način na koji se domeni pronalaze, procenjuju i koriste.
Diskusiju moderira Dušan Simić, direktor marketinga kompanije Mercury.AI i stručnjak za brend strategiju sa više od 15 godina iskustva u marketingu, razvoju brenda i strateškim komunikacijama.
Na panelu učestvuju dr Dušan Popović, profesor prava intelektualne svojine, prava konkurencije i internet prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu i predsednik Komisije za rešavanje sporova u vezi sa imenima domena u Srbiji, zatim Kristijan Hansen, viši konsultant u kompaniji Punktum dk A/S i stručnjak za razvoj i bezbednost danskog nacionalnog domena .dk, kao i Čaba Bodor, generalni direktor nacionalnog domena Mađarske .hu i dugogodišnji profesionalac u oblasti digitalnog identiteta i domenske infrastrukture.
Konferenciju organizuje Fondacija „Registar nacionalnog internet domena Srbije“, a ovogodišnje izdanje DIDS-a održava se pod sloganom „Novi horizonti“ i posvećeno je budućnosti internet prostora, razvoju digitalnog identiteta i strateškoj ulozi domena u savremenom poslovanju.
DIDS već godinama okuplja stručnjake iz oblasti interneta, tehnologije, marketinga i prava, otvarajući teme koje oblikuju digitalno poslovanje i onlajn prisustvo kompanija.
Zbog velikog interesovanja i ograničenog broja mesta, organizatori preporučuju pravovremenu registraciju putem zvaničnog sajta konferencije. Za sve koji neće biti u mogućnosti da prisustvuju događaju u Domu omladine, biće obezbeđen i prenos putem RNIDS-ovog Jutjub kanala.
OTP Grupa u 2025. godini ostvarila je izuzetne rezultate, podržane snažnim učinkom osnovnih bankarskih poslova i disciplinovanim izvršenjem. Dobit ove bankarske grupacije nakon oporezivanja dostigla je 1.146 milijardi forinti, odnosno 2.88 milijardi evra, što predstavlja ROE od 21.6%. Cena akcija dostigla je novi rekord tokom godine. Kapitalna pozicija OTP Grupe ostala je snažna, uz stopu osnovnog kapitala (Common Equity Tier 1 – CET1) od 18,1%. Godišnja neto dobit porasla je za 7%, pre svega, zahvaljujući rastu operativnog profita od 10%, a strane članice Grupe učestvovale su sa 71% u ukupnoj neto dobiti. OTP je isplatila rekordne dividende i nastavila sa otkupom akcija, a novi generalni direktor, Peter Čanji (Péter Csányi), imenovan 2025. godine potvrdio je prethodno definisane strateške pravce.
Rast konsolidovanih kredita sa urednom otplatom (Faza 1+2), prilagođen deviznim kursevima, iznosio je 15% (u odnosu na 9% u 2024. godini), što je znatno nadmašilo rezultate regionalnih konkurenata, dok je konsolidovani rast depozita iznosio 11%, gotovo dvostruko više u odnosu na uporedivi pokazatelj uspešnih evropskih bankarskih grupa.
Profit pre oporezivanja za celu godinu povećan je za 8% u odnosu na prethodnu godinu, podstaknut porastom operativnog profita za 10%. Ukupni prihodi su porasli za 11% u odnosu na prethodnu godinu u forintama, i za 12% organski i prilagođeno deviznom kursu (bez efekta prodaje rumunskog entiteta u 2024. godini). U okviru osnovnih bankarskih prihoda, neto prihod od kamata povećan je za 9% u odnosu na prethodnu godinu (10% organski i prilagođeno deviznom kursu), što je pre svega rezultat povećanog obima poslovanja. Neto kamatna marža poboljšana je za 7 baznih poena na 4,34%.
Neto naknade i provizije porasle su za 11% u 2025. godini, podržane većim obimom poslovanja i transakcionim aktivnostima. Ovo je delimično neutralizovano povećanjem mađarskih poreskih stopa na finansijske transakcije od avgusta 2024. i uvođenjem novog nameta za konverziju deviznog kursa od oktobra 2024. godine.
Operativni troškovi porasli su za 14% organski i prilagođeno deviznom kursu. Troškovi zaposlenih i amortizacija su rasli dvocifrenom stopom pod uticajem inflacije zarada koja obično premašuje indeks potrošačkih cena, povećanja prosečnog broja zaposlenih za 1% i veće amortizacije vezane za IT kapitalne izdatke.
Kreditni kvalitet je ostao stabilan. Odnos Faze 3 iznosio je 3,5% krajem decembra 2025. (stabilno u odnosu na prethodni kvartal; -0,2 p.p. u odnosu na prethodnu godinu), dok je pokrivenost Faze 3 ostala stabilna na 61,8%. Odnos Faze 2 se značajno poboljšao tokom godine, jer je u mnogim zemljama vidljivo opao.
Potrošački krediti su porasli za 18%, a hipotekarni krediti za 19%, uz valutno prilagođavanje. Rast hipotekarnih kredita ubrzan je u četvrtom kvartalu, podržan mađarskim programom subvencionisanih stambenih kredita Home Start, pokrenutim u septembru 2025. godine. Krediti privredi sa urednom otplatom povećani su za 12% u 2025.
Konsolidovani depoziti su porasli za 11% prilagođeno deviznom kursu u 2025. godini, pre svega zahvaljujući depozitima stanovništva (+14% u odnosu na prethodnu godinu). Neto odnos kredita i depozita Grupe iznosio je 77% krajem decembra 2025. godine.
Krajem 2025. godine, pokazatelj konsolidovanog osnovnog akcijskog kapitala Tier 1 (CET1) prema MSFI i prudencijalnim opsegom konsolidacije iznosio je 18,1% (što predstavlja smanjenje od 0,9 pp u odnosu na kraj 2024. godine.) u odsustvu AT1 instrumenata, CET1 racio bio je jednak raciju osnovnog akcijskog kapitala. Konsolidovana adekvatnog kapitala (CAR) iznosila je 19.7% na kraju godine.
Alokacija kapitala i dalje je bila usmerena na podršku profitabilnom organskom rastu, dok je Grupa nastavila da procenjuje prilike za akvizicije koje stvaraju vrednost. Rukovodstvo ne očekuje značajne promene poslovnog okruženja u 2026. godini, s obzirom na kontinuiranu geopolitičku neizvesnost.
U 2026. godini, rast organskih kredita prilagođenih deviznom kursu bi mogao dostići nivo sličan onom iz 2025. godine (15%), dok bi neto kamatna marža mogla biti blizu nivoa iz prethodne godine (4,34%). Odnos troškova i prihoda bi mogao biti nešto viši od nivoa iz 2025. godine (41,7%), dok će profil rizika i stopa troškova kreditnog rizika verovatno ostati na nivou koji je sličan onom iz prethodne godine. Zbog očekivanog pada zaduženosti, povraćaj kapitala (ROE) bi mogao pasti ispod nivoa iz 2025. godine (21,6%).
U mesecu kada se obeležava Dan žena, kompanija Univerexport odlučila je da ponosno kaže „Ona je ta“, kampanjom koja osvetljava žene koje vode timove, pokreću promene i postavljaju standarde. Njihove uloge nisu simbolične – one su strateške i to je glavna poruka koju ova kampanja šalje.
Univerexport je domaća kompanija u kojoj žene čine 62% rukovodećih, dok u ukupnom broju zaposlenih učestvuju sa 73%. U liderskom timu iza brojki stoje konkretna imena, iskustva, stručnost i odluke koje se donose svakog dana – u prodaji, logistici, marketingu, finansijama i operacijama. „Ona je ta“ zato ne govori samo o brojkama, već o kompetenciji, posvećenosti i poverenju koje se gradi rezultatima.
Ovaj slogan tu je da podseti da snažni timovi nastaju tamo gde se znanje, rad i odgovornost prepoznaju bez predrasuda. Zbog toga iz kompanije Univerexport ističu da je misija kampanje ohrabriti žene:
– Na Dan žena, „Ona je ta“ je poruka zahvalnosti i poštovanja svim koleginicama koje svojim radom doprinose stabilnosti i razvoju naše kompanije, ali i podsećanje da su jednake mogućnosti temelj održivog i uspešnog poslovanja – naglašavaju iz kompanije Univerexport.
Jer iza svakog dobrog rezultata stoji tim. A u Univerexport timu – često, ona je ta.
Sokin otvorio globalni inženjerski hub u Beogradu čime Srbija postaje ključni pokretač fintech inovacija
SOKIN, globalna platforma za plaćanja i finansije, zvanično je otvorila svoj globalni inženjerski hub u Beogradu, u prisustvu više od 150 zvanica, uključujući inženjere, partnere i predstavnike medija. Ovim potezom Srbija postaje centralno razvojno čvorište kompanije koja podržava transakcije u 70 valuta u 170 zemalja sveta.
Dolazak kompanije SOKIN u Srbiju predstavlja dugoročnu stratešku odluku, uz plan višemilionskih investicija i zapošljavanje više od 200 stručnjaka iz Srbije i regiona u narednim godinama.
„Srbija je izabrala nas, a ne obrnuto. Beograd se prirodno izdvojio zahvaljujući kvalitetu inženjerskog kadra, izuzetno snažnim tehničkim temeljima i sistemskom načinu razmišljanja. Ovde postoji retka kombinacija vrhunskog znanja, radne etike i dugoročne posvećenosti. Beograd postaje naš centralni inženjerski hub i jedno od ključnih mesta sa kojih ćemo graditi budućnost naših globalnih rešenja“, izjavio je Vrun Modgil, osnivač i izvršni direktor kompanije.
Osnovan 2019. godine u Londonu, SOKIN je nastao kao platforma za brža, jednostavnija i efikasnija prekogranična plaćanja. Kompanija je do sada prikupila 180 miliona dolara investicija, uz podršku investitora kao što su Morgan Stanley Expansion Capital, Prysm Capital i Aurum Partners. Među investitorima i članovima rukovodstva nalaze se i bivši visoki rukovodioci kompanije PayPal. Nekadašnji fudbaler Mančester Junajteda i reprezentacije Engleske Rio Ferdinand jedan je od ranih investitora u kompaniji. SOKIN je zabeležio rast prihoda od 100% na godišnjem nivou, dok je poslovanje od 2022. godine poraslo osam puta, uz očuvanu profitabilnost.
Otvaranjem centra u Beogradu, Sokin ulazi u značajnu fazu razvoja svog ključnog tima u Srbiji, pri čemu su prvi inženjeri već deo kompanije. Beogradski hub zamišljen je kao centralna inženjerska kancelarija – mesto na kojem će se razvijati ključni sistemi i proizvodi kompanije, uključujući platnu infrastrukturu i centralizovane module proizvoda.
Posebnu pažnju na događaju povodom otvaranja privuklo je prisustvo proslavljenog srpskog fudbalera Nemanje Vidića, koji je događaju prisustvovao kao SOKIN ambasador.
„Dolazak kompanije SOKIN u Srbiju podseća me na moje prve dane u Mančester Junajtedu. Tada sam shvatio da talenat sam po sebi nikada nije dovoljan i da istinsku razliku prave rad, disciplina i istrajnost. To su vrednosti koje mi kao narod nosimo – mentalitet da se nikad ne odustaje i da se uvek daje maksimum. Znam da upravo takav pristup deli i SOKIN tim. Ovakve investicije otvaraju vrata mladim, talentovanim inženjerima da pokažu znanje na globalnoj sceni i dokažu da Srbija ima kapacitet da bude ključan igrač razvoja globalne finansijske infrastrukture“, rekao je Vidić.
Otvaranjem beogradskog hub-a, SOKIN širi globalno prisustvo i šalje jasnu poruku da je njegovo prisustvo u Srbiji dugoročno. Kompanija planira ulaganja u razvoj tima, tehnologije i lokalnog fintech ekosistema, uz ambiciju da Beograd postane njen najbrže rastući i najveći tehnološki centar u svetu.
Foto: Warp studio
Nije mala stvar kada najbogatiji ljudi sveta počnu da ulažu milijarde dolara u jednu ideju. Još je zanimljivije kada je ta ideja – kako produžiti ljudski život.
U poslednjih nekoliko godina longevity industrija predstavlja jednu od najuzbudljivijih oblasti medicine i tehnologije. Džef Bezos, osnivač Amazona i treći najbogatiji čovek na svetu, finansirao je biotehnološku kompaniju Altos Labs kako bi pronašao formulu za podmlađivanje ćelija. Sem Altman, generalni direktor OpenAI-a i jedan od najuticajnijih ljudi u svetu veštačke inteligencije, uložio je više od 180 miliona dolara u Retro Biosciences, projekat koji ima ambiciju da produži zdrav životni vek za deset godina.
Njihovim stopama idu i Lari Ellison, osnivač Oracle-a, Leri Pejdž, suosnivač Google-a, i brojni drugi investitori iz Silicijumske doline.
Produžavanje života je dugo bila opsesija tehnoloških milijardera. Pretpostavlja se jer muškarci statistički žive kraće, ali i zato što tradicionalno imaju pristup kapitalu koji omogućava eksperimentisanje sa novim medicinskim tehnologijama. Međutim, poslednjih godina fokus se pomera sa laboratorija i skupih terapija na nešto mnogo jednostavnije – svakodnevne navike koje produžavaju zdrav životni vek.
Žene žive duže, ali ne nužno zdravije
Iako u proseku žive tri do pet godina duže od muškaraca, žene ne žive zdravije. Veći deo tog dodatnog vremena provode baveći se manjim ili većim zdravstvenim problemima. Zbog toga se u savremenoj medicini sve više koristi termin healthspan, ili, broj godina koje provodimo zdravi, funkcionalni i energični.
Zdrav i dug život nije rezultat jedne velike odluke, već sistema svakodnevnih navika. San, kretanje, ishrana, oporavak i mentalni fokus spadaju među faktore koji imaju najjači uticaj na to kako starimo.
„Briga o dugovečnosti nije luksuz rezervisan za najbogatije ljude planete, već šansa za svakog od nas da živi bolje“, kaže Nina Gvoz, mindfulness menadžerka hotela SIRO Boka Place.
Prema njenim rečima, savremeni pristupi dugovečnosti oslanjaju se na pet osnovnih principa koji imaju snažnu naučnu osnovu. „Bolji san, ciljano fizičko kretanje, prilagođena ishrana, oporavak i mentalno zdravlje. To nisu wellness trendovi već faktori koji direktno utiču na dugovečnost“, objašnjava Gvoz.
San visoko na lestvici prioriteta
Kvalitetan san jedan je od najvažnijih faktora dugovečnosti. Istraživanje Harvard Medical School pokazuje da hronični nedostatak sna može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i do 45 procenata. Tokom dubokog sna telo obnavlja ćelije, reguliše hormone i uklanja metabolički otpad iz mozga. Stabilan cirkadijalni ritam, smanjeno izlaganje ekranima u večernjim satima i adekvatna temperatura prostorije mogu značajno doprineti kvalitetnijem odmoru. U SIRO Boka Place hotelu posebna pažnja posvećuje se upravo ovim detaljima.
Trening snage ključ vitalnosti
Fizička aktivnost ostaje jedan od najmoćnijih faktora dugovečnosti. Studija objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine pokazuje da redovno kretanje može produžiti životni vek i do pet godina. Za žene je posebno važan trening snage. Nakon tridesete godine telo prirodno gubi između tri i pet procenata mišićne mase po deceniji. Očuvanje mišićne mase ključno je za zdrav metabolizam, stabilnost zglobova i zdravlje kostiju.
Hrana kao temelj sistema dugovečnosti
Metabolizam je centralna tačka dugovečnosti. Jedan od najistraživanijih modela ishrane je mediteranska dijeta, bogata povrćem, ribom, zdravim mastima i integralnim žitaricama.
Studije pokazuju da ovakav način ishrane može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti za oko 30 procenata. U longevity pristupu hrana se posmatra ne samo kao izvor energije, već i kao biološki signal koji utiče na procese starenja.
Oporavak uvrstiti na listu prioriteta
Moderni način života često zanemaruje oporavak, iako upravo on određuje koliko će telo biti otporno na stres i fizički napor. Tehnike poput saune, hladne terapije, istezanja, masaže i kontrolisanog disanja mogu smanjiti upalne procese u organizmu i ubrzati regeneraciju.
Fokus na mentalno zdravlje
Mentalno zdravlje postaje jedan od ključnih faktora dugovečnosti. Istraživanja pokazuju da hronični stres može povećati rizik od srčanih bolesti za više od 40 procenata. Zbog toga mindfulness, meditacija i druge tehnike mentalne higijene sve češće postaju deo preventivne medicine.
“Jedna od najvažnijih poruka savremene nauke o dugovečnosti jeste da ona ne počinje u starosti. Većina faktora koji određuju zdrav životni vek formira se između 35. i 45. godine. Način ishrane, kvalitet sna, fizička aktivnost i upravljanje stresom imaju kumulativni efekat koji se gradi decenijama. Zato sve više lekara govori o dugovečnosti kao o životnom stilu, a ne o medicinskom tretmanu.” zaključuje Gvoz.
Foto: Miguel Bruna, Unsplash

