Nelt Co, potpisala je ugovor o nabavci iimplementaciji SAP poslovnih rešenja sa partnerskom kompanijom S&T Serbia. Ugovorom jepredviđeno pokrivanje celokupnog poslovanja Nelt-a. Na ovaj način, biće to jedan od najvećihSAP projekata u poslednjih nekoliko godina u Srbiji.
Povodom sklapanja ovog ugovora sa S&T-om, generalni menadžer Nelta, Miloš Jelić je izjavio:„Usled kontinuiranog razvoja i proširivanja poslovnih aktivnosti sa novim partnerima napostojećim, kao i na novim tržištima (Afrika), pojavila se potreba da postojeći informacionisistem zamenimo rešenjem koje u potpunosti može da obuhvati i podrži strategiju održivogširenja i unapređenja poslovanja, kao i sve naše procese. Posle temeljne analize izabralismo SAP, globalnog lidera u ovoj oblasti, čija rešenja u potpunosti odgovaraju našim visokopostavljenim standardima i očekivanjima. Takođe, za implementacionog partnera izabrali smoS&T Serbia, uvereni da ima iskustvo i znanje da uspešno realizuje ovaj tako važan projekat zaNelt.“
SAP poslovni softver podrazumeva veću fleksibilnost i efikasnost – obezbeđujući iscrpne,precizne i pravovremene informacije sa samog prodajnog mesta, integrisane podatke opotrošačima, bržu i efikasniju razmenu podataka i komunikaciju između poslovnih jedinica. Ovoće između ostalog obezbediti definisanje i praćenje svih troškova – na taj način olakšavajućiproces njihovog smanjenja i donošenja pravih odluka.
Generalni direktor SAP-a, Vladimir Popović izrazio je zadovoljstvo što je još jedna velika srpskakompanija odlučila da uvede ova poslovna rešenja:„Ponosni smo što je Nelt izabrao SAP. Posebno smo radosni što se trend rasta interesovanja zaSAP nastavlja, što ukazuje da se i domaća ekonomija lagano oporavlja i da kompanije sve višežele da ulažu u ono što će im obezbediti rast produktivnosti i konkurentnosti. Broj preduzećakoja kod nas koriste SAP rešenja je u stalnom porastu i sada već imamo više od 100 firmi uSrbiji kojima SAP pomaže da uspešnije rade.“


Đ.Đukić: Na unutrašnjem planu suočeni smo sa nekonzistentnošću i nekoherentnošću domaće politike koju dnevno očitavaju investitori. Između redova čitamo da će se nastaviti sa apresijacijom kursa dinara, čime centralna banka izlazi u susret građanima i kompanijama, i, na kratak rok, olakšavajući im teret otplate dugova. Što se investitora tiče, njihov legitimni interes je da špekulišu: prodaju evre, kupuju dinare, ulaze u državne hartije od vrednosti i čekaju da iz njih izađu kad procene da postoji politički ili ekonomski rizik. Ono što investitotre sada najviše brine to je da se, posle situacije sa Telekomom, država očigledno značajno dodatno zadužuje. Bombardovani sa nekoliko novih zajmova: 800 mil dolara kod Svetske banke, izdavanjem evro obveznica u vrednosti od milijarde dolara, promptnim zaduživanjem od sto miliona evra sa emisijom obveznica. Investitori u tome čitaju povećanje neizvesnosti da će država uspeti da održi deficit od 4.1% GDP. Prema podacima mininstastva finansija udeo javnog duga u GDP-u je 41% , ali mislim da bi donosioci odluka morali da uzmu u obzir onu Štiglicovu napomenu da je veliki deo GDP u formi usluga koje nemaju nikav uticaj na kapacitet razduživanja. Smatram da je sa stanovišta države bolje obustaviti zaduživanje dok se ne proceni kolike su mogućnosti za servisiranje tog duga. Časnije je ne biti u izvršnoj vlasti nego uvesti zemlju u situaciju da mora da za dve do tri godine uđe u restrukturiranje duga, kao krajem 80-tih. Ovo je tim pre aktuelno jer je na jugu Evrope situacija besperspektivna i veliko je pitanje koliko će naša izvozna privreda moći da izveze i naplati.