Biznis & Finansije
Ministar privrede Dušan Vujović apeluje na sva preduzeća i preduzetnike da pomognu ugroženom stanovništvu sa poplavljenih područja Srbije.
+ 381 11/ 312- 07-39
+ 381 11/ 312- 99-39
+ 381 11/ 312- 07-42
+ 381 11/ 312- 06-46
Električnu energiju u Srbiji sada nemaju samo domaćinstva koja su pogođena poplavama i ona koja se napajaju sa trafostanica koje su pod vodom. Električna energija je isključena u Obrenovcu, Bariču i svim ostalim mestima u kojima je sada najteže.
Dobra vest je da je normalizovano snabdevanje električnom energijom na području „Elektrosrbije“, koja je ovih dana imala najviše problema sa poplavama. Trenutno je na području ovog privrednog društva bez struje manje od jedan odsto kupaca. Nakon velikog truda i pokušaja da se sistem dovede u normalno stanje, 23.000 kupaca u Lazarevcu dobilo je električnu energiju i trafostanica 110/35 kV je u pogonu.
U svim privrednim društvima u okviru „Elektroprivrede Srbije“ i dalje su na snazi vanredne mere i danonoćna dežurstva kako bi se održao sistem i obezbedilo sigurno snabdevanje građana i privrede.
Situacija na odbrani od poplava od reke Mlave u poslednjih šest sati se pogoršala. Mlava je probila nasipe kod Bratinca, Maruljevca i Bradarca. Preliva nasip kod sela Bradarac, gde su angažovani predstavnici vojske, meštani i zaposleni u PD “TE-KO Kostolac” i ostalim privrednim društvima u Kostolcu.
Policija je suzavcem pokušala da suzbije demonstracije u Sao Paolu, Rio de Žaneiru, Braziliji i drugim gradovima u kojima su planirane utakmice Mondijala, a nemiri su izbili zbog nezadovoljstva građana troškovima koji su uloženi u finansiranje Svetskog prvenstva u fudbalu koje se održava za manje od mesec dana. Demonstranti izražavaju svoje nezadovoljstvo blokirajući ulice i paleći gume zbog sume novca koji se ulaže u prvenstvo umesto da se ulaže u socijalne projekte i stanogradnju, a veliki broj građana među kojima su i profesori i službeni radnici, priključili su se protestu.
Ukupni troškovi prvenstva procenjeni su na 15 milijardi dolara od kojih je većina državni novac, što je svakako nezanemarljiva suma posebno ako se uzme u obzir činjenica da je Brazil i dalje zemlja u razvoju i da se bori sa brojnim nejednakostima i siromaštvom. „Ukoliko sa jedne strane niču novoizgrađeni luksuzni stadioni dok preko puta ulice ljudi žive u favelama na ivici potpunog siromaštva, jasno je odakle dolazi konflikt“, navodi Vajr Dejvis (Wyre Davis), britanski novinar i BBC-jev izveštač iz Sao Paola. Iako je broj demonstranata na ulicama značajno manji u poređenju sa sličnim protestima koji su održani prošle godine protiv podizanja cena javnog prevoza, lošeg stanja javnih službi i korupcije, najavljeno je da će se njihov broj uvećavati kako se prvenstvo bude bližilo. Ovakva situacija povodom početka prvenstva koje je planirano za 12. jun, uticala je i na povećanje obezbeđenja tokom prvenstva.
Veliki broj protestanata okupio se u gradskom okrugu Itakera, pored stadiona Korintijans (Arena Corinthians) na kom će biti odigrana prva utakmica na predstojećem prvenstvu. „Naš cilj je simboličan“, rekao je Giljermo Buloš (Guilherme Boulos), vođa Radničkog pokreta beskućnika. „Mi ne želimo da nanesemo štetu stadionu, već da pokažemo kakav je uticaj ovog Svetskog kupa na siromašne kao i da se izborimo za veća prava radnika“, naveo je. Sa druge strane brazilski ministar sporta Aldo Rebelo naveo je da ne vidi da protesti imaju bilo kakve veze sa održavanjem prvenstva već da su u pitanju protesti povodom zahteva za boljim radnim uslovima. Dodao je i da smatra da nema razloga za paniku zbog toga što će biti domaćini tri miliona turista iz Brazila i oko 600,000 stranih turista.
Među demonstrantima nalazi se i veliki broj studenata koji se slažu da su građani ti koji treba da se pitaju u šta se ulaže državni novac a to bi po njihovom mišljenju trebalo da budu bolnice, škole, putevi. Brazilski političari su se sa druge strane nadali da će ovo fudbalsko prvenstvo kao i Olimpijada u Riu 2016. godine doneti napredak ekonomije i na taj način izvući desetine miliona ljudi iz siromaštva u kome žive. Protestanti šetaju ulicama noseći natpise „FIFA idi kući“, drvene krstove sa imenima poginulih tokom izgradnje stadiona i obučeni u maske kostura u dresovima brazilskih fudbalera.
Kako lokalni mediji navode u poslednja 24 sata privedeno je 234 osobe.
Izvor: BBC i Telegraph
Privredno društvo HE Đerdap preduzima sve neophodne mere kako bi ispuštanjem vode na najvećoj dunavskoj elektrani smanjio nivo vodostaja nizvodno od Beograda. Sve ove, vanredne mere imaju za cilj da se što brže prihvate vode iz Save, Drine, Morave i drugih pritoka. U ovom trenutku dotok Dunava je 11.000 kubih metara u sekundi, a ispušta se 13.500 kubih metara. Razlika izmedju dva nivoa Dunava na HE Djerdap 1 – gornjeg i donjeg – je oko 21,5 metara ili šest metara manje od nominalnog, a 14 metara od maksimalnog. Kota gornjeg Dunava kod reke Nere održava se stabilno i prema Međudržavnom ugovoru, dok je na samoj elektrani blizu minimalno tehnički dozvoljenog navodi se u saopštenju EPS.
Najobimnije kiše koje su prouzrokovale nezapamćene poplave u poslednjih 120 godina u Srbiji, dovele su do proglašnja vanredne situacije u celoj zemlji. Vlada Srbije zatražila pomoć od Ruske Federacije, Evropske komisije i Slovenije.
U svim maloprodajnim Roda objektima će za 300 najprodavanijih artikala ubuduće garantovati najniže redovne cene, za koje će, ukoliko potrošač isti proizvod pronađe po jeftinijoj ceni kod top 5 trgovačkih lanaca (Maxi, Tempo, IDEA, DIS, Univerexport), vratiti razliku u ceni.
S obzirom na nevreme i velike količine padavina, prekinuta je proizvodnja uglja u RB „Kolubara“ i dovoz uglja u termoelektrane u Obrenovcu, tako da elektrane u Obrenovcu rade u skladu sa kapacitetima tehničke dopreme uglja sa deponija uglja na elektranama. To je dovelo do toga da je u TENT-u van pogona blok A2, a van pogona je i termoelektrana u Kolubari, jer je potopljena. Zbog velikih dotoka, na protočnim hidroelektranama su prelivi i došlo je do smanjena snage i proizvodnje. Zbog svih ovih okolnosti proizvodnja iz elektrana EPS-a danas je manja za 10 odsto.
Ne računajući materijalnu štetu od vojnih sukoba (koga ljudska interesuje?) i unutrašnje poremećaje u proizvodnji i potrošnji glavni kanal krize u Ukrajini je pad spoljne trgovine ove zemlje sa ostatkom sveta, prenosi portal Makroekonomija.org. Pošto su Rusija i Ukrajina veoma zavisne jedna od druge, naročito u pogledu protoka prirodnog gasa, a što će veliki broj građana Centralne Evrope osetiti kroz ohlađene stanove za pet meseci, vredi ispratiti i dinamiku trgovine Rusije, posebno u svetlu svih mogućih sankcija koje su uvedene ili se planiraju.


