Prosečna plata u Srbiji isplaćena u decembru prošle godine iznosila je 50.820 dinara, a zajedno sa porezima i doprinosima 70.071 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Biznis & Finansije
Svetska banka danas je potvrdila da je odložila odlučivanje o kreditu Srbiji od 250 milion dolara zbog toga što nisu usvojeni novi zakoni o privatizaciji i stečaju. „O kreditu Srbiji se neće odlučivati 27. februara, kao što je bilo planirano, zato što zakoni nisu usvojeni, ali od kredita se nije odustalo“, navela je ta medjunarodna finansijska institucija.
Prosečna zaduženost po stanovniku u Srbiji na kraju prošle godine iznosila je 836 evra, što je za 22 evra više nego u 2012. godini, saopštilo je danas Udruženje banaka Srbije. Kreditna zaduženost po stanovniku bila je 749 evra, po osnovu minusa na tekućem računu 35 evra, korišćenju platnih kartica 47 evra i za lizing usluge šest evra.
Ministar privrede Saša Radulović ušao je u otvoren sukob sa prvim potpredsednikom Vlade Aleksandrom Vučićem, tvrdeći da će povlačenje iz procedure tri važna zakona – o radu, stečaju i privatizaciji značiti da se odustaje od reformi i da vladajuće stranke idu na vanredne izbore. On je poručio da neće dati ostavku iako se zalagao da ti zakoni budu usvojeni najkasnije do kraja januara, kako bi što pre počela reforma privrednog ambijenta i privatizacija po novim pravilima. To znači da Radulović čeka ili da ga smeni Vučić, na čiji predlog je i došao u Vladu, ili da budu raspisani prevremeni parlamentarni izbori, koji bi bili održani istovremeno sa izborima za Skupštinu Beogrda, 16. marta. „Moramo brzo da se odredimo da li se nastavljaju reforme i da li postoji politička volja za to ili se vraćamo u propali model. Srbija nema mesec, dva ili tri za kašnjenje u sprovođenju reformi, one moraju da se dese odmah“, kazao je Radulović.
Amazon je saopštio da je dobio dozvolu za patent, za koji u ovom američkom gigantu elektronske trgovine tvrde da će napraviti revoluciju u dostavi robe do krajnjih potrošača. Reč je o konceptu da se roba šalje kupcima i pre nego što je uopšte naručena, a na osnovu elektronskih predviđanja da će je na području na koje se dostavlja neko kupiti u roku u kojem putuje do zadate destinacije.
Za sada još uvek nija jasno šta su motivi povlačanje zakona, da li je u pitanju “disciplinovanje” ministara privfrede Saše Radulovića, namera SNS da popravi odnose sa sindikatima, pripremi javnost za prihvatanje zakona ili se radi o nameri da se reforme odlože i razvodne? Odgovor na ovo pitanje znaće se uskoro kada se povučeni zakoni o stečaju i privatizaciji ponovo vrate u proceduru i kada Vlada usvoji zakon o radu, kaže ekonomista Milojko Arisić za online izdanje Biznisa i Fonansija.
Podbacivanje na fiskalnoj strani smatramo ključnim razlogom za odluku Fiča da Srbiji snizi rejting, navodi Alen Kovač analitičar Erste banke u reakciji na vest da je ova agencija snizila kreditni rejting Srbije na B+ sa stabilnim izgledima, sa ranijih BB- sa negativnim izgledima. “Smatramo da će ova odluka imati negativan uticaj na uslove finansiranja, što postizanje sporazuma sa MMF čini još poželjnijim, u smislu poverenja investitora,“ navodi se u saopštenju i dodaje da se od vlade očekuje da ispruči kredibilniji fiskalni okvir a NBS mora pažljivo pratiti razvoj događaja. Mediji navode srpske bankare koji potvrđuju da su na ovakvu odluku stranci reagovali kupovinom erva, što je spustilo dinar na 116 dinara za evro, ali je situacija stabilizovana intervencijom NBS.
Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard, upozorila je da deflacija predstavlja veliki rizik za globalni ekonomski oporavak. „Optimizam je u vazduhu, ali je oporavak i dalje na vrlo krhkim nogama“ rekla je Lagard tokom govora u press klubu u Vašingtonu, izveštava BBC, FT i drugi mediji sa oznakom „hitne vesti“. Domaći ekonomisti takođe su nedavno upozorili na problem deflacije u Srbiji.
Ministarstvo privrede Srbije upozorilo je javna i državna preduzeća u restrukturiranju da neće dobiti pomoć iz budžeta ako do 25. januara ne dostave poslovne planove za 2014. godinu. Većina tih preduzeća nije dostavila poslovne u predvidjenom roku.
Umesto „tripartitni pregovori”, mogli smo kao reč nedelje komotno izabrati i “javnu raspravu” svelo bi se na isto: pojavljivanje obe reči u medijima dovodi nas do “mere” u kojoj se o izmenama Zakona o radu raspravlja u formi monologa: ministra privrede kojem zakon nije u opisu radnog mesta, ali očito jeste u opisu radnog zadatka, zasebnih glasova sindikata od kojih se neki čuju, a drugi radi bolje glasnosti, kao sindikat “Sloga” traže pomoć premijera Dačića, “korektivnih glasova” prvog potpredsednika vlade koji blago javno koriguje već pomenutog ministra privrede, povremenih terciranja nekih udruženja poslodavaca, ekonomista od kojih neki smatraju da su izmene Zakona o radu toliko logične da o njima nije ni potrebno voditi i inače neobaveznu javnu raspravu….
