NAJNOVIJE
Pomoć protiv usamljenosti tokom praznika
Šta su sve dogovorili Vlada Srbije i MMF?
Koja nas poskupljenja očekuju u 2026. godini?
Učlanjenje zemalja Zapadnog Balkana u EU je više test...
PIO fond: Ženama uslov za penziju navršene 64 godine
Korejci i Poljaci pretekli razvijena tržišta
Svet više nije podeljen ideologijom, već pristupom računarskoj snazi
Koji sektor pokreće evropsku ekonomiju?
Za paušalce produženo ograničenje rasta poreske osnovice od 10%...
Danska pošta prestaje s dostavom pisama nakon više od...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Trampov udar na bračno tržište u SAD

by bifadmin 24. јун 2025.

Amerikanci su od svog predsednika dobili svadbeni poklon koji nisu tražili – za 30% skuplja venčanja, zahvaljujući proklamovanim carinama. Naime, sve što je potrebno za prosečnu svadbu u SAD Amerikanci ne proizvode, već uvoze.

Parovima u Americi koji žele da se venčaju, sreću kvari gost koga niko nije zvao na svadbu. To je niko drugi do američki predsednik Donald Tramp, koji u darove nosi carine na robu proizvedenu van Sjedinjenih Država. Američka industrija venčanja vredi više od 70 milijardi dolara, ali je problem u tome što se u velikoj meri oslanja na uvoz.

Od venčanica, cveća i dekora, do elektronskih uređaja koji se koriste na svadbama širom Amerike, većinu toga ne proizvode Amerikanci.

Sve što je potrebno za uobičajeno svadbeno slavlje, uglavnom se proizvodi u Kini. Ako ne u Kini, onda u Meksiku. To za prosečan američki par koji želi da „stane na ludi kamen“ znači da je od svog predsednika dobio na poklon barem 30% skuplju svadbu.

Ovakav udar na kućni budžet za venčanje a posledično i na „bračno tržište“, postao je velika tema u američkim medijima. Trenutna statistika pokazuje da su troškovi za venčanja počeli da rastu još tokom inflacije koju je pogurao korona virus, da bi sa Trampovim carinama doživeli „kvantni skok“.

Procvat troškova

Konkretno, svadbeni izdaci su tokom proteklih godinu dana porasli sa oko 29.000 dolara na 36.000 dolara. Zvuči neverovatno, ali jedna od većih stavki je cveće za venčanje. Na cvetne aranžmane se troši u proseku između 2.700 i 3.000 dolara, jer se 90% cveća za te namene uvozi iz Južne Amerike, najviše iz Meksika.

To može biti skuplje nego prosečna venčanica, koja se uglavnom nabavljala iz Kine i na američkom tržištu je do skoro mogla da se kupi za oko 2.500 dolara. Sada cena raste, pa su tako i haljine za deveruše poskupele čak za 50%. A gde se cipele, frizura, šminka, svadbena torta, hrana i piće za goste…

Ali, pomenute cene su samo prosek na nivou celih Sjedinjenih Američkih Država. Ovi troškovi su po rečima američkih novinara „posebno brutalni“ u najvećim gradovima, među kojima prednjači Njujork, gde za venčanje mora da se izdvoji skoro 65.000 dolara.

Statistika pokazuje da 42% Amerikanaca nema ušteđevinu kojom bi pokrilo troškove venčanja, a 19% njih se zadužuje da bi izgovorilo sudbonosno „da“. Više od polovine parova prekoračuje planirani budžet u proseku za više od 7.000 dolara, a organizatori venčanja sada traže da se u ugovorima uključe klauzule koje dozvoljavaju da se ugovorene cene povećaju za 10 do 30%, za stvari koje su „van njihove kontrole“. U prevodu, to znači da niko ne zna šta bi Trampu već sutra ujutru moglo da padne na pamet.

Venčanjima se ne raduju ni gosti

Ankete pokazuju da zbog porasta troškova, trećina parova razmišlja da odloži venčanje za neka stabilnija vremena, a polovina ispitanika boga moli da ih prijatelji ili rodbina ne pozovu na svadbu, jer rastu i cene poklona, posebno troškovi kojima su izloženi kumovi. Prosečan ispitanik bi na svadbeni poklon bio spreman da potroši do 170 dolara, sve preko toga se smatra nerazumnim u ovako neizvesnim vremenima.

S druge strane, više od 70% anketiranih bi volelo da kao svadbeni poklon dobije novac, a skoro trećina ne bi imala ništa protiv da im rodbina ili kumovi poklone akcije u nekom unosnom preduzeću.

24. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Teorija crvenog automobila i posao

by bifadmin 24. јун 2025.

Da li ste ikada odlučili da kupite crveni automobil ili vam je samo zapao za oko, a onda ste odjednom počeli da ih viđate svuda? Ne, to nije univerzum koji vam se šali. To je vaš mozak na delu, zahvaljujući jednom malom psihološkom fenomenu poznatom kao Teorija crvenog automobila.

Ova jednostavna ideja, da počinjemo da primećujemo više onoga na šta se fokusiramo, ne odnosi se samo na automobile. Ona tiho oblikuje način na koji funkcionišemo na poslu, odnose koje gradimo sa kolegama, pa čak i to koliko se osećamo uspešno ili pod stresom na radnom mestu.
Hajde da raščlanimo ovu svakodnevnu teoriju i vidimo zašto je danas važnija nego ikad u poslovnom okruženju.

Šta je Teorija crvenog automobila?

Teorija crvenog automobila sugeriše da, kada nešto postane važno za vas, vaš mozak počinje da filtrira i ističe slične stvari u vašem okruženju.
Zamislite svoj mozak kao ogroman inbox koji svakog dana prima hiljade poruka, mejlova, zvukova, notifikacija, komentara sa sastanaka. To je previše da bi se obradilo sve. Zato mozak koristi filtere kako bi istakao ono što smatrate važnim. Zato, kada se fokusirate na nešto konkretno, bilo da su to crveni automobili, rokovi, ili nečiji ton, počinjete da to primećujete svuda.
A ti filteri ne utiču samo na spoljašnje stvari. Oni utiču i na emocije, pretpostavke i reakcije.

Kako se to primenjuje na poslu?

Poslovna okruženja su brza, raznolika i puna interakcija koje su otvorene za tumačenje. Zbog toga su idealna za to da Teorija crvenog automobila oblikuje naše doživljaje, na bolje ili na gore.
Evo kako to izgleda u praksi:

Na šta se fokusiraš – postaje tvoja realnost

Ako dan započneš uverenjem da će sve krenuti nizbrdo – pogodi šta? Tvoj mozak će primećivati svako kašnjenje, svaku grešku, svaki komentar koji deluje iole negativno. Naći ćeš „dokaze“ koji potvrđuju tvoje uverenje.
Ali ako fokus pomeriš ka nečemu pozitivnom poput učenja nečeg novog ili povezivanja s kolegom – dan će ti izgledati potpuno drugačije.
Primer: Ako s nelagodom ideš na sastanak s teškim klijentom, možda propustiš deo kada hvale tvoj rad – jer je tvoj mozak usmeren na traženje kritike.

To utiče na timsku dinamiku i kulturu

Kultura tima se gradi na zajedničkim stavovima i percepcijama. Kada neko počne da se fokusira na ono što ne valja, kratke rokove, nezainteresovane menadžere, nejasne ciljeve, ta negativnost se širi timom.
S druge strane, kada se tim usmeri na ono što funkcioniše, čak i male pobede se proslavljaju. To gradi moral i pokreće zamajac.
Saveti iz prakse: Započnite sastanke tzv. „rundom pobeda“, gde svako podeli neku nedavnu malu pobedu i to menja ton cele diskusije.

Percepcija kolega se može promeniti

Recimo da misliš da te koleginica stalno potkopava. Čak i ako uradi nešto neutralno, recimo, preispita tvoju tvrdnju — to može delovati kao još jedan napad. To je Teorija crvenog automobila na delu.
Ali ako se potrudiš da razumeš njen motiv, ili primetiš trenutke kada te zapravo podrži, ta mala promena fokusa može dovesti do boljeg razgovora i manje tenzije.
Iskreno: Nije poenta da ignorišeš loše ponašanje. Poenta je da ne dozvoliš da pretpostavke diktiraju tvoju percepciju.

Feedback i ocene učinka su takođe pod filterom

Mozak sjajno „uhvati“ negativne reči i istovremeno umanjuje pozitivne, naročito kada primamo povratne informacije. Ako ideš na evaluaciju očekujući kritiku, uhvatićeš se za svaku zamerku, iako je 80% razgovora bila pohvala. Ali ako uđeš s namerom da naučiš i napreduješ, čak i konstruktivna kritika delovaće kao koristan input, a ne kao lični napad.
Mali trik: Nakon što dobiješ feedback, zapiši tri pozitivna zaključka pre nego što razmisliš šta da poboljšaš.

Stres i burnout se pojačavaju fokusom

Burnout nije uvek stvar preopterećenja. Često je posledica toga na šta se mentalno fokusiramo svakog dana. Ako stalno razmišljaš: „Ovo je previše. Ne mogu da izdržim“, počećeš da primećuješ samo ono što je teško i osećaj iscrpljenosti će se pojačati.
Ali ako pažnju preusmeriš na napredak, makar to bio i samo očišćen inbox ili završen zadatak, možeš stvoriti osećaj kontrole i pokreta.
Izvor: BizLife
Foto:  Pixabay
24. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Upozorenje privrednicima: „Budite pažljivi kao ježevi kada vode ljubav!“

by bifadmin 23. јун 2025.

Nadležne institucije u Bugarskoj prete da će biti nemilosrdne prema privrednicima koji spekulišu sa cenama u evrima i pre nego što se Bugarska zvanično pridružila evrozoni i poručuju: „Budite pažljivi kao ježevi kada vode ljubav!“

Iako su Evropska komisija i Evropska centralna banka početkom juna dale zeleno svetlo za pristupanje Bugarske evrozoni od 1. januara 2026. godine, konačna odluka o tome očekuje se 8. jula, nakon što izveštaje EK i ECB razmotre ministri finansija u Evropskoj uniji.

Ipak, cela zemlja, uključujući i preduzeća, već je mobilisala svoje snage u pripremi za evro, ali izgleda da su neki učesnici u trgovinskim lancima preterali u svojim naporima. Naime, samo dva dana posle izveštaja EK i ECB, uočeno je da pojedini dobavljači u Bugarskoj podižu cene, dok neki trgovci na malo obmanjuju potrošače crvenim etiketama, koje su rezervisane za popuste.

Ko neopravdano podiže cene, platiće veći PDV

„Dobijamo informacije da dobavljači već povećavaju cene u svojim isporukama“, rekao je na konferenciji za novinare Rumen Specov, izvršni direktor Nacionalne agencije za prihode. Prema njegovim rečima, uočeno je povećanje cena za robu i usluge kao što su voda, kafa, frizerske usluge, proizvodi u kafeterijama i drugo.

Iz tog razloga, Nacionalna agencije za prihode je sa Komisijom za zaštitu potrošača i Komisijom za zaštitu konkurencije, potpisala sporazum o zajedničkoj kontroli tržišta. Ove tri nadležne institucije su započele inspekcijski nadzor u preko 150 komercijalnih objekata u više od 30 gradova u Bugarskoj. Inspektori kontrolišu 14 osnovnih prehrambenih namirnica u prodavnicama, kao i restorane i objekte u kojima se prodaje brza hrana.

Specov je naglasio da se kontrola sprovodi kako bi se privrednicima obezbedio što bezbolniji prelazak na evro, a građani uverili da neće biti prevareni i da neće plaćati nerazumno visoke cene. Direktor Nacionalne agencije za prihode je upozorio trgovce koji su počeli da spekulišu sa evrom, da će sledećeg meseca platiti veći PDV. Specov je poručio privrednicima da ne gaje nade kako će biti mirni nakon posete jedne inspekcije, jer će iste objekte ponovo kontrolisati inspektori iz drugih nadležnih institucija.

Podigli cene čak za 800 odsto!

U Komisiji za zaštitu potrošača su objavili da su neki trgovci, uglavnom veliki lanci, već počeli da prikazuju cene i u levima i u evrima. Međutim, neki od njih vrednost evra pišu crvenom bojom, koja se koristi za popuste. Marija Filipova, iz Komisije za zaštitu konkurencije istakla je da se trenutno radi na softverskom rešenju koje će potrošačima omogućiti da telefonom provere da li je ekvivalent robe i usluga u evrima pravilno izračunat. To će najverovatnije biti mobilna aplikacija, slična onoj koju već koristi Nacionalna poreska uprava za gotovinske prihode.

Predsednik Komisije za zaštitu životne sredine Rosen Karadimov, istakao je da nadležni svojim akcijama ne krše principe tržišne ekonomije i da podstiču svaku zdravu poslovnu inicijativu. „Ali, oni koji se odluče za pljačku, možda će se prvi put suočiti sa punom silom države“, bio je izričit Karadimov i posavetovao privrednike da zato „budu pažljivi kao ježevi kada vode ljubav“.

Karadimov je naveo da je Udruženje industrijskog kapitala u Bugarskoj (AICB) obavestilo Komisiju za zaštitu životne sredine da su tri od četiri organizacije za upravljanje otpadom povećale svoje ekološke takse čak za 700 do 800 odsto, što je direktno pogodilo 127 kompanija.

Na osnovu te informacije, Komisija za zaštitu životne sredine će istražiti da li na tržištu upravljanja otpadom postoji kartelsko dogovaranje, dok će Nacionalna agencija za prihode i Komisija za zaštitu konkurencije proveravati da li je povećanje cena ekonomski opravdano.

Foto: Pixabay

23. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Sprečite krađu podataka tokom punjenja pametnog telefona na javnim mestima

by bifadmin 23. јун 2025.
Vreme je putovanja i letnjih odmora, i često se dešava da baterija na telefonu zahteva punjenje dok ste daleko od svog punjača. Ako imate naviku da telefon tada dopunite na nekom nepoznatom ili javnom punjaču, stručnjaci kompanije
Kaspersky upozoravaju da je potrebno da preduzmete dodatne korake kako, dok punite bateriju, ne biste došli u situaciju da i vaše fotografije budu pregledane, ukradene ili obrisane!
Može li neko preuzeti ili obrisati vaše fotografije i druge podatke dok punite telefon na javnoj USB stanici — u prevozu, u čekaonici, na aerodromu? I pored bezbednosnih mera koje primenjuju proizvođači, to je ponekad moguće.
Hakeri su prvi put osmislili ovu vrstu napada još 2011. godine: ako USB priključak koji deluje bezopasno ne služi samo za punjenje već u sebi sadrži skriveni računar, on može da se poveže sa vašim telefonom u režimu za prenos podataka koristeći Media Transfer Protocol (MTP) ili Picture Transfer Protocol (PTP) i da preuzme podatke sa uređaja.
Ovaj napad je dobio naziv ‘juice-jacking‘, a i Google i Apple su brzo razvili mehanizam zaštite: kada se telefon poveže sa uređajem koji podržava MTP/PTP, korisniku se postavlja pitanje da li želi da dozvoli prenos podataka ili samo punjenje. Dugo se smatralo da ova jednostavna mera rešava problem, sve do 2025. godine — kada su istraživači sa Tehnološkog univerziteta u Gracu (Austrija) otkrili način da je zaobiđu.

ChoiceJacking napadi

Kod nove vrste napada — nazvani ChoiceJacking — zlonamerni uređaj maskiran kao punjač sam potvrđuje da korisnik navodno želi da se poveže u režimu za prenos podataka. U zavisnosti od proizvođača i verzije operativnog sistema, koristi se prilagođeni metod zaobilaženja ograničenja USB protokola. I Apple i Google su blokirali ove metode napada u verzijama iOS/iPadOS 18.4 i Android 15. Sada, da biste potvrdili prenos podataka preko USB-a, više nije dovoljno samo da pritisnete
„Dozvoli“ — neophodno je da unesete lozinku ili izvršite biometrijsku autentifikaciju.
Nažalost, kod Androida, sama verzija operativnog sistema ne garantuje sigurnost. Na primer, uređaji kompanije Samsung sa interfejsom One UI 7 ne traže nikakvu potvrdu — čak ni nakon ažuriranja na Android 15.
Zato se korisnicima Androida koji su ažurirali sistem na Android 15 savetuje da povežu telefon s poznatim i bezbednim računarom putem kabla i provere da li se traži lozinka ili biometrija. Ako ne — izbegavajte javne USB punjače.

Kako da se zaštitite?

Da bi se zaštitili od ovakvih napada, punite uređaje isključivo pomoću sopstvenog punjača ili power banka, ili koristite USB data blocker — adapter koji propušta samo struju, ali blokira prenos podataka. Ovi adapteri, poznati i kao „USB kondomi“, prilično su efikasni, ali mogu usporiti punjenje novijih telefona jer blokiraju signale potrebne za Quick Charge režim.
Alternativno, možete koristiti USB kabl namenjen isključivo za punjenje (bez podrške za prenos podataka), ali ga prvo testirajte na pouzdanom računaru da biste se uverili da se ne pojavljuje poruka za prenos podataka; zatim ga stalno nosite sa sobom — imajte na umu da onemogućava brzo punjenje.
Najvažnija i najdostupnija zaštita jeste ažuriranje na najnoviju verziju Android ili iOS operativnog sistema.
Ako se ipak nađete u situaciji bez ažuriranog sistema, bez zaštitnog adaptera, i morate hitno da koristite javni punjač — budite oprezni. Kada priključite telefon, pratite ekran: ako ne počne samo da se puni, već vas pita da izaberete način povezivanja, obavezno odaberite samo punjenje. Ako ste jako zabrinuti za bezbednost podataka, bolje je da isključite uređaj i potražite „manje pametan“ USB port.
23. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Ko snosi troškove uklanjanja klime sa uličnih strana fasada

by bifadmin 23. јун 2025.
Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima sa uličnih strana fasada objekata javne namene u zaštićenoj okolini kulturnih dobara je 4. avgust ove godine.
Vlasnici objekata, odnosno zgrada koje nisu javne namene, ali se nalaze u granicama nepokretnih kulturnih dobara, odnosno zaštićenoj okolini kulturnih dobara, spoljne jedinice klime treba uklone sa uličnih fasada do 4. avgusta 2028. godine.
Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima za grejanje ili hlađenje sa uličnih dela fasada svih ostalih zgrada koje se nalaze izvan granica nepokretnih kulturnih dobara je 4. avgust 2033. godine.
Novčane kazne su, ukoliko je vlasnik objekta pravno lice, od 50.000 do 100.000 dinara za sve tri kategorije zgrada, a ukoliko je vlasnik fizičko lice, kazne su od 25.000 do 50.000 dinara.
Predsednik Udruženja profesionalnih upravnika Beograda Bojan Nikolić objašnjava za Euronews Srbija gde bi spoljne jedinice klima mogle da se premeste sa fasada.
Nikolić kaže da mogu da se izmeste ili na krovove ili na stranu zgrade koja nije okrenuta prema ulici.
„Postoji i opcija da se one zamaskiraju, da budu isto kao fasada, odnosno da se uradi u stvari maska preko njih i da se ne vidi spoljna jedinica klime. Na primer, ako je fasadna cigla, da ta maska bude u obliku te fasadne cigle. Sve zavisi od fasade. Mislim da će se to uređivati posebnim pravilnikom lokalne samouprave“, rekao je Nikolić.
Kada je reč o alternativama, kao što je centralna klima, Nikolić kaže da to sve zavisi od zgrade do zgrade.
„Postoje one klime koje se ugrađuju, koje nemaju spoljnju i unutrašnju jedinicu, tako da u principu to sve zavisi od zgrade i morao bi da se radi i projekat za to i da se vidi šta je moguće u kojoj zgradi uraditi. Neke zgrade imaju zajedničke atrijume koji su unutar zgrade, gde gledaju stanovi jedni na druge, pa tu mogu da se prebace. Ima opet zgrada gde neki stanovi gledaju samo na ulicu, drugi ne, tako da u svakom slučaju mislim da se ide ka tome da i one koje ne gledaju na ulicu moraju da urade ona duža creva. Uglavnom su pričali da je rešenje krov i da se spoljne jedinice klime postave na krov“, rekao je on.
Kada je reč o troškovima uklanjanja, Nikolić navodi da će njih snositi sami vlasnici stanova.
On objašnjava da se spoljni delovi klime nalaze uglavnom na fasadi, a da je fasada zajednički deo zgrade, te da bi trebalo i kad se ugrađuju da se traži saglasnost stambene zajednice.
„Naravno, to se u praksi retko gde poštuje. Svako pozove svog majstora, ugradi, plati mu i on ode. Mi u praksi često imamo problema sa odvodima od klima uređaja koji nisu sprovedeni kako treba, pa onda to curi ili po simsovima nižih spratova, po nekim nadstrešnicama ili nasred prolaza i onda ljudima kaplje po glavi. To je jedan od problema s kojima se mi svakodnevno suočavamo“, rekao je Nikolić.
Takvi problemi se, kaže on, uglavnom rešavaju dogovorom sa stanarima, u protivnom slučaj se prijavi komunalnoj inspekciji nadležne opštine.
„Oni izađu na teren i ne naplaćuju odmah kaznu, već obave razgovor i daju rok od tri ili pet dana. Ako saniraju super, ako ne saniraju, onda mogu kaznu da dobiju“, rekao je Nikolić.
Izvor: 021.rs
Foto: Pixabay
23. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ratari jedini spas u održavanju proizvodnje vide u navodnjavanju

by bifadmin 23. јун 2025.
Junska žega za sada ne smeta kukuruzima. Ali pošto se i dalje najavljuju visoke dnevne temperature, neće moći dugo da izdrže. U zavisnosti od hibrida, na poljima se može videti da se listovi u manjoj ili većoj meri uvrću, što je dokaz da se biljka bori sa vrućinom.
Za razliku od ranijih godina, kada se o navodnjavanju ogromnih površina kukuruza nije ni razmišljalo, sada ratari jedini spas u održavanju proizvodnje vide u navodnjavanju.
Ratar iz Žablja Đorđe Drakulić počeo je kukuruz da navodnjava sistemom kap po kap i ove sezone, a zalivao ga je i lane i bio zadovoljan postignutim prinosima u izrazito sušnoj lanjskoj godini.

2 godine dovoljno da se investicija isplati

Oprema za navodnjavanje koštala ga je 630.000 dinara za deset jutara, bez troškova kopanja bunara, koje košta 2.600 evra. Investicija će mu se isplatiti, kaže, za dve godine, a onda osam do deset godina neće imati ulaganja dok se creva ne pohabaju.
Drakulić je ove godine krenuo da zaliva kukuruz 13. juna, navodnjavao ga je dva dana ukupno 20 sati. Kukuruz je dobio 60 litre po kvadratnom metru i posle tog prvog navodnjavanja sačekaće nekoliko dana i opet nastaviti.
– Prezadovoljan sam kako je kukuruz napredovao, svaki dan po deset centimetara je rastao. Zalivao sam svaki drugi red na razmaku od 1,4 metra i gde je mekša zemlja, voda dođe do korena, ali na parceli gde je zemlja tvrđa napravi se pukotina, sva voda se spusti dole koliko god se dugo zaliva i to predstavlja problem – kazao je Drakulić. Prošle godine sam na parceli koju sam navodnjavao imao prinos u zavisnosti od hibrida od 5,8 do 6,2 tone po jutru, a na njivi koju nisam zalivao bilo je kukuruza svega 2,5 tona po jutru. Istovremeno, benzin me je tokom navodnjavanja po jutru koštao 10.000 dinara,17.000 creva i 3.000 dinara troškovi radnika.

Krađe na poljima ratarima najveća briga

Tokom navodnjavanja, Drakuliću najveći problem predstavlja to što svakodnevno mora da nosi s njive opremu, pumpu i filtere zbog lopova.
Iako je postavio stubove za kamere, svuda ima ugrađen dži-pi-es sistem u slučaju krađe i može preko mobilnog telefona da prati situaciju na polju, opet mora da odnosi i donosi opremu. Boji se za creva i duge i male slavine. Lanci i katanci koštali su ga 60.000 dinara.
– U slučaju krađe, najveći problem nam je zakon koji ne štiti interese oštećenih. Policija identifikuje lopove, ali mi od toga nemamo koristi. Kazne su male i lopovi imaju interes da isto delo ponovo učine – naveo je Drakulić.
Izvor: Dnevnik
Foto: Pixabay
23. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako prljav novac kroz gradnju i kupovinu nekretnina postaje čist

by bifadmin 23. јун 2025.
Jedan od čestih načina ubacivanja nelegalno stečenog novca u legalne tokove je – kroz sektor nekretnina. Pranje novca tu se veoma često odigrava kroz nelegalnu gradnju, gde se ne proverava poreklo novca koji se ulaže i koristi za gradnju nelegalnih objekata, ukazuje se, između ostalog, u izveštaju “Nacionalna procena rizika – procena rizika od pranja novca“.
Tokom 2024. godine vlasnika je promenilo 126.787 stanova, kuća, poslovnih prostora, poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, ali i garaža i vikendica, u ukupnoj vrednosti od 7,4 milijarde evra. Najveći deo plaćen je – gotovinom. Tek svaka deseta nepokretnost kupljena je na kredit, pokazuju zvanično dostupni podaci Republičkog geodetskog zavoda.
Kod stanova je situacija nešto bolja u korist kredita – u 2024. godini 22 odsto stanova u Republici Srbiji je plaćeno iz stambenih zajmova, što znači da je 78 odsto prodatih stanova prošle godine – plaćeno kešom.
Činjenica je da postoji i veliki broj transakcija van regulisanog sistema tržišta nepokretnosti.
Naime, prema drugom izveštaju RGZ, koji se odnosi na promet sa delimično regulisanog tržišta, ukazuje se da, prema podacima za prvu polovinu 2024, postoji oko 4,97 miliona objekata upisanih u katastar, ali je utvrđeno da postoji još 4,78 miliona objekata koji nisu upisani u katastar nepokretnosti – veliki deo njih, čak 2,1 milion objekata, nezakonito su izgrađeni pa su još u procesu ozakonjenja.
I ovakve nepokretnosti često su predmet kupoprodaja, ali se one plaćaju isključivo – gotovinom.
A gde je keš, tu je i opasnost od zloupotreba.
Tako je, prema podacima iz izveštaja Nacionalna procena rizika od pranja novca, sektor nekretnina procenjen najvišim rizikom od pranja novca od 2018. godine.
Isto stoji i u proceni rizika za 2024. godinu.
„Značajan promet gotovine, ulaganja prljavog novca i njegova integracija, kao i razmere aktivnosti povezane sa sektorom nekretnina utiču da on godinama ne gubi na atraktivnosti kada se radi o pranju novca“, navodi se u izveštaju koji je Uprava za sprečavanje pranja novca objavila u novembru 2024.
Ocenu visokog rizika, kada je reč o pranju novca, „dobili“ su i posrednici u prometu i zakupu nepokretnosti i javni beležnici, koji su neposredno povezani sa sektorom nekretnina.
„Procena rizika od pranja novca u sektoru nekretnina ukazala je na rastuću pretnju u sektoru nekretnina koja se odnosi na posebnu kategoriju subjekata, koji nemaju status privrednih subjekata – fizička lica – investitori. Ova lica, prema analizi Poreske uprave, ako nisu registrovana u sistemu PDV, odnosno nisu prijavila građevinsku delatnost u Agenciji za privredne registre, najčešće nastoje da izbegnu plaćanje poreza“, ističe se u ovoj analizi objavljenoj krajem 2024. na sajtu Uprave za sprečavanje pranja novca.
Radi se o osobama koje, nakon izgradnje objekta, prodaju stambeni ili poslovni prostor, a novac od prodaje ne prijavljuju poreskim organima, već zadržavaju za sebe, bez plaćanja javnih prihoda, objašnjava se u izveštaju.
Rizik od pranja novca kroz nefinansijski sektor je u delatnosti nekretnina, posebno kada se uzme u obzir to da se u Srbiji brojna fizička lica u sistemu PDV pojavljuju kao investitori i zatim prodavci novosagrađenih nekretnina.
Broj takvih fizičkih lica koja su predavala PDV prijavu je u stalnom porastu iz godine u godinu.

Značajan rast prometa

„U periodu od 2019. do 2023. godine kod fizičkih lica – investitora u izgradnju stambenih i nestambenih zgrada je primetan rast prometa. Promet ostvaren u 2023. godini veći je od prometa u 2019. godini za 46,94 odsto“, navodi se u izveštaju.
Delatnost gradnje nekretnina nosi povećan rizik od pranja novca jer se plaćanje građevinskog materijala, kako se ističe – može obavljati u gotovini.
„Ono što takođe povećava rizik je nedovoljna zakonska regulisanost ovog sektora. Tačnije Zakon o PDV je omogućio fizičkim licima – investitorima da se registruju za PDV sistem, a da pri tome ne moraju da budu registrovani kao poreski obveznici – preduzetnici“, objašnjavaju autori.
Dakle, fizička lica u sistemu PDV se ne registruju u APR niti drugoj nadležnoj organizaciji, već podnose prijavu za evidentiranje u sistem PDV Poreskoj upravi, u skladu sa Zakonom o PDV.
„Ova lica nemaju obavezu podnošenja finansijskih izveštaja niti otvaranja poslovnog računa. Sve transakcije koje se odnose na gradnju objekta (nabavka proizvoda i usluga, kao i prometi od prodaje) evidentiraju se na privatnim tekućim računima tih fizičkih lica. Poreska uprava raspolaže samo podacima koji su iskazani u PDV i POPDV prijavama, što otežava prepoznavanje rizičnih obveznika zbog nedostatka podataka o poslovanju. Takođe, do maja meseca 2022. godine fizička lica u sistemu PDV nisu bila u obavezi evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa. Uvođenjem elektronske fiskalizacije u Srbiju postoji obaveza evidentiranja fizičkih lica u sistemu PDV u sistem eFiskalizacije. Imajući sve navedeno u vidu neophodno je sprovesti sveobuhvatnu analizu pravnog okvira, načina i uslova poslovanja, nadzora i kontrole poslovanja za fizička lica – investitore i uvesti obavezu za fizička lica koja su u sistemu PDV-a i koja se bave izgradnjom građevinskih objekata-investitori, da otvore namenski račun i svoje poslovanje obavljaju preko tog računa. Pored toga, neophodno je definisati aktivnosti institucija u skladu sa sprovedenom analizom“.

Tri pravca: gradnja objekata, promet nepokretnosti i gradnja bez dozvole

Pod sektorom nekretnina u izveštaju su razmatrana tri segmenta i to: investiranje u izgradnju objekata (građevina), promet nepokretnosti i gradnja objekata bez građevinske dozvole.
Ažurirane analize ukazuju da se stepen pretnje ne smanjuje, odnosno da lica iz kriminalne sredine i dalje biraju sektor nekretnina za integraciju prljavog novca, ističe se u izveštaju.
Nekretnine, među kojima dominiraju stanovi, većim delom se kupuju i grade za gotovinu, dok se, kako se navodi – „tipološki najučestalije pojavljuje pranje novca bez predikatnog krivičnog dela“.
Inače, prema Zakonu o potvrđivanju Konvencije UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, „predikatno krivično delo“ označava bilo koje krivično delo čijim izvršenjem je ostvarena dobit koja se zatim kroz „pranje novca“ ubacuje u legalne tokove.
„Kao veliki rizik od pranja novca identifikovana je nelegalna gradnja i posebno ukazano da se kod krivičnog dela ‘građenje bez građevinske dozvole’ (iz člana 219a Krivičnog zakonika), jer se ne proverava poreklo novca koji se ulaže i koristi za gradnju nelegalnih objekata“, ističe se u izveštaju.
Tipičan primer pranja novca je, kako se navodi, ulaganje velike količine gotovine od strane fizičkog lica-investitora u gradnju nepokretnosti, a zatim prodaja tako sagrađene nepokretnosti i prikrivanje nelegalnog porekla novca uloženog u gradnju.
„Tržišno učešće sektora građevinarstva, čiji su deo i investitori u sektoru nekretnina je u stalnom rastu, u proseku 18 odsto godišnje. Na veću izloženost investitora pranju novca utiče i nedovoljna zakonska regulisanost ovog sektora. Naime, fizička lica investitori se registruju u PDV sistemu, a da pri tome nisu registrovani kao preduzetnici jer se ne registruju kod nadležnog registratora, već podnose prijavu za evidentiranje u sistem PDV Poreskoj upravi, u skladu sa Zakonom o PDV. Takođe, nemaju obavezu podnošenja finansijskih izveštaja niti otvaranja poslovnog računa, a imaju mogućnost plaćanja građevinskog materijala u gotovini. Investitori u sektoru nekretnina nisu obveznici po Zakonu o sprečavanju pranja novca…“, stoji u izveštaju.
Na njih se, dodaje se, odnosi član 46 Zakona, koji ograničava gotovinsko plaćanje u iznosu od 10.000 evra ili više u dinarskoj protivvrednosti čiju primenu kontroliše Tržišna inspekcija koja je u periodu od 2021. do 2023. godine utvrdila u 18 slučajeva kršenje odredbe u vezi sa gotovinskim poslovanjem.
Poreska uprava takođe je obavila 23.937 kontrola koje su za predmet imale pravilnost obračunavanja javnih prihoda. U 56 odsto utvrđene su nepravilnosti i podneti su zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka.
Od fizičkih lica koja se bave izgradnjom stambenih i nestambenih zgrada, a nalaze se u sistemu PDV godišnje se u proseku privremeno oduzima oko 10 odsto izdatih PIB-ova.
Procenat privremeno oduzetih PIB-ova kod drugih delatnosti upola je niža i kreće se oko pet odsto.
„Svi analizirani podaci jasno ukazuju da izvršioci krivičnih dela smatraju da je najpouzdanije da prljavi novac investiraju u kupovinu nekretnina ili izgradnju nepokretnosti kako bi novac legalizovali i osigurali da novac ne izgubi na vrednosti ili ne bude predmet nekog od postupaka za utvrđivanje njegovog porekla“, navodi se u izveštaju.
Na osnovu podataka tužilaštva i sudova utvrđeno je, navodi se, da je u predmetima u kojima je pokrenut istražni postupak u ovom sektoru ukupno uložen novac u iznosu od 48.205.384 evra od čega od strane organizovanih kriminalnih grupa ukupan iznos od 2.768.379 evra.
A, na osnovu analize pravnosnažno okončanih postupaka utvrđeno je da najčešće poreklo novca koji se integriše u sektor nepokretnosti iz kriminalnih delatnosti povezanih sa trgovinom automobilima.
„Novac iz nelegalne trgovine automobilima ulaže se u kupovinu nepokretnosti u ukupnom iznosu od 4.704.100 evra, dok je najčešće predikatno krivično delo u sektoru nepokretnosti krivično delo iz člana 136 Zakona o bankama („Ko se bez dozvole za rad Narodne banke Srbije bavi davanjem kredita i izdavanjem platnih kartica a za to nije ovlašćen zakonom kazniće se za krivično delo kaznom zatvora od tri meseca do pet godina“)i zelenašenje iz člana 217 Krivičnog zakonika“, navodi se u izveštaju.

Preko notara „oprano“ 1,9 miliona evra

U analiziranom periodu (od 1. januara 2021. do 31. decembra 2023. godine) od 648 lica protiv kojih je pokrenuta istraga zbog krivičnog dela pranje novca, sektor javnih beležnika je korišćen od strane 40 lica, navodi se u izveštaju.
Analizom pravnosnažno okončanih krivičnih postupaka, utvrđeno je da nijedan javni beležnik nije osuđen zbog krivičnog dela pranje novca.
Međutim, navodi se, utvrđeno je da je sektor javnih beležnika kao obveznik po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, korišćen u postupku integracije prljavog novca u sektor nekretnina ili kupovinu vozila, kroz ugovore koje solemniziraju i overavaju javni beležnici.
„Tako je javnobeležnički sektor korišćen od strane ukupno osuđenih 17 lica, a iznos opranog novca je 1.888.871 evra. Imajući u vidu ulogu koju imaju u sektoru nekretnina nikako se ne sme zanemariti mogućnost javnih beležnika da blagovremeno uoče i upozore na sumnjive okolnosti“, ukazuje se u izveštaju.
Analizirajući pokrenute postupke zbog krivičnog dela pranje novca utvrđeno je da su pored overe ugovora o kupoprodaji nepokretnosti kod javnih beležnika, overavani i ugovori o zajmu, ugovori kojima se prenosilo pravo svojine sa zajmoprimca na zajmodavca na nepokretnostima ukoliko zajmodavac ne vrati zajam, a bilo je i slučajeva da je od strane istog javnog beležnika vršena overa većeg broja ovakvih ugovora kod kojih se jedno isto lice javlja u ulozi zajmodavca. Od strane javnih beležnika ni za jedan od pokrenutih krivičnih postupaka zbog krivičnog dela pranje novca, za koji je korišćen sektor javnih beležnika, nije podnet izveštaj o sumnjivim aktivnostima.

Sektor posrednika u prometu nepokretnosti

U analiziranom periodu, kako se navodi – nisu evidentirani predmeti koji su formirani povodom krivičnog dela pranje novca u kojima su okrivljena lica koristila sektor posrednika u prometu nepokretnosti.
„Ne može se zaključiti da su posrednici imali aktivnu ulogu u predmetima pranja novca i da su bili svesni eventualne povezanosti sa licima iz kriminalne sredine, ali imajući u vidu njihovu pre svega pasivnu ulogu u sistemu za sprečavanje pranja novca ne može se isključiti ni mogućnost da su bili povezani sa licima koja se bave kriminalnim aktivnostima ili makar da nisu u dovoljnoj meri svesni značaja svoje uloge kao obveznika u ovom sistemu“, navodi se, između ostalog, u izveštaju.
Izvor: N1
Autor: Daniela Ilić Krasić
Foto: Pixabay
23. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Intervencioni otkup pšenice po ceni od 23.000 dinara po toni

by bifadmin 23. јун 2025.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije saopštilo je danas, nakon sastanka sa udruženjima poljoprivrednika iz više okruga, da će preko republičke Direkcije za robne rezerve ponuditi intervencioni otkup pšenice po ceni od 23.000 dinara po toni bez PDV.
„To je maksimum u ovom trenutku i na taj način želimo da pošaljemo jasnu poruku da država stoji iza svojih poljoprivrednika“, izjavio je ministar poljoprivrede Dragan Glamočić na sastanku u Požarevcu, održanom na inicijativu udruženja poljoprivrednika „Stig“.
Glamočić je dodao da se na taj način želi obezbediti podrška proizvođađima u uslovima nestabilnog tržišta i smanjene tražnje, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede
Predstavnici udruženja, kako je navedeno, ocenili su da je najavljena intervencija važan signal i korak ka stabilizaciji tržišta.
Istaknuta je i važnost nastavka dijaloga i uvažavanja predloga sa terena, što Ministarstvo, kako je navelo, prepoznaje kao ključ za unapređenje agrarne politike.
Ministar je najavio da će već u septembru biti objavljen predlog kako će izgledati subvencionisanje proizvodnje i koji računi će biti prihvatljivi kako bi poljoprivrednici mogli na vreme da planiraju aktivnosti.
Glamočić je istakao da će subvencionisani krediti biti dostupni već početkom nove godine, znatno pre setve, što će proizvođačima omogućiti bolju pripremu i finansijsku stabilnost. Pored toga, i sve druge mere podrške – od investicionih podsticaja do podrške za osiguranje i nabavku mehanizacije – biće objavljene unapred i biće svima istovremeno obelodanjene, kazao je ministar.
Javni poziv za prijavu količina biće objavljen u narednim danima, a Ministarstvo će obezbediti da čitav proces bude pravovremeno sproveden. U narednom periodu biće nastavljeni razgovori sa predstavnicima udruženja i proizvođača u cilju kreiranja dugoročnih i stabilnih rešenja, navedeno je u saopštenju.
Izvor: Fonet
Foto: Pixabay
23. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zaduživanje kao navika

by bifadmin 22. јун 2025.

Zaduživanje je ušlo u naš svakodnevni život tiho, gotovo neprimetno. Danas se kredit uzima za stan, auto, telefon, pa čak i letovanje. Sve više ljudi ima više rata nego stabilnih prihoda, a razliku između korisnog i štetnog zaduživanja malo ko zaista razume. I tu počinje problem.

Najveći mit u ličnim finansijama je da je svaki dug loš. To jednostavno nije tačno. Dug, kao i alat, može biti koristan ako znaš kako da ga koristiš – ali isto tako, ako ne znaš, može da ti napravi ozbiljnu štetu. Ključ je u tome za šta se zadužuješ, pod kojim uslovima i s kojim ciljem.

Zamisli osobu koja je uzela stambeni kredit pod razumnim uslovima i umjesto da svaki mesec plaća kiriju koja odlazi u vetar, sada otplaćuje stan koji će za deset ili dvadeset godina biti njen. To nije loš dug – to je finansijski instrument koji joj omogućava da gradi vlasništvo, stvori stabilnost i dugoročno uštedi.

Isto važi za kredit koji finansira školovanje, ukoliko to obrazovanje otvara vrata ka boljem poslu, većim prihodima i sigurnijem životu. Ili za poslovni kredit koji pokreće ideju koja ima potencijal da generiše prihod i zaposli druge. U tim slučajevima, dug postaje odskočna daska.

S druge strane, imamo loše dugove. Oni se uzimaju za stvari koje gube vrednost čim ih kupimo, koje ne donose nikakav prihod, niti doprinose našoj finansijskoj stabilnosti. Kupovina najnovijeg telefona na rate, bez pokrića, zato što “svi imaju”, nije investicija – to je čisto trošenje.

Kredit za putovanje koje traje sedam dana, a otplaćuje se sedam meseci, isto tako. Auto koji nije neophodan, a opterećuje kućni budžet, predstavlja luksuz zaduženja. Kreditne kartice koje se ne otplaćuju na vreme, sa kamatama koje dosežu i preko 20% godišnje, vrlo lako prerastaju u zamku iz koje se teško izlazi. U takvim slučajevima, dug nije alat, već teret.

Razlika između dobrog i lošeg duga, dakle, nije u emociji, već u matematici i dugoročnom efektu. Dobar dug podrazumeva da će vrednost koju stvaraš u budućnosti nadmašiti trošak zaduženja. Loš dug je kad plaćaš više nego što vredi ono što si kupio, i to iz novca koji još nisi ni zaradio.

Psihološki, ljudi često zaborave da kredit nije prihod, već obaveza. Kada ti banka “odobri” potrošački kredit, ona ti ne poklanja ništa – samo ti daje dozvolu da platiš više za nešto što si mogao čekati, planirati, ili izbeći. A u trenutku kada rate postanu prevelike, a kartice blizu limita, stvarnost dolazi na naplatu.

Zato je jedno jednostavno pitanje najbolji filter za svako zaduživanje: da li će ova pozajmica povećati moju vrednost ili prihod u budućnosti? Ako je odgovor “ne”, razmisli još jednom. Ako ćeš otplaćivati godinama nešto što nećeš koristiti ni mesec dana, to je gotovo siguran znak lošeg finansijskog poteza.

Na kraju, dug sam po sebi nije ni dobar ni loš – on je samo alat. Kao i nož – možeš njime seći hleb, ali možeš i da se posečeš. Sve zavisi od tvoje discipline, ciljeva i razumijevanja. Zadužuj se pametno, samo kada znaš da ti to otvara vrata ka većoj vrednosti, boljoj budućnosti i stabilnijem životu. Sve ostalo je finansijska iluzija – i put ka spirali dugova iz koje se mnogi nikada ne izvuku.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

22. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Naučnici otkrili novu krvnu grupu „Gvada negativ“

by bifadmin 22. јун 2025.

Pored dobro poznatih krvnih grupa A+, A-, B+, B-, AB+, AB-, O+, O-, postoji i desetak drugih krvnih grupa otkrivenih tokom poslednjih godina.

Najnoviju krvnu grupu, nazvanu „Gvada negativ“, identifikovana je grupa naučnika iz Francuskog zavoda za krv (EFS) kod pacijentkinje sa Gvadalupe.

Kako navodi dnevni list Parizjen, (Le Parisien), francuski naučnici su otkrili 48. po redu krvnu grupu poznatu do danas.

„Petnaest godina nakon što smo dobili uzorak krvi od pacijentkinje poreklom sa Gvadalupe, naši istraživački timovi uspeli su da identifikuju i okarakterišu novu grupu“, objavljeno je na LinkedIn nalogu EFS.

Otkriće je predstavljeno stručnjacima za transfuzijsku medicinu tokom svetskog kongresa Međunarodnog društva za transfuziju krvi u Milanu, 31. maja ove godine.

Ovo otkriće je važno prvenstveno za transfuziju, jer nekompatibilnost između davaoca i primaoca može izazvati reakcije kod primaoca, od blage nelagode do smrtnog ishoda.

„Takođe je važno za žene koje očekuju decu: ako majka ima retku krvnu grupu, može da stvori antitelo koje može da napadne njeno sopstveno dete“, navodi se u objavi.
Otkrića novih krvnih grupa otvaraju i nove perspektive u onkologiji, neurologiji, pa čak i u reumatologiji.

Krvna grupa se smatra retkom kada je ima manje od četiri osobe na 1.000 stanovnika i kada ne postoje druge kompatibilne krvne grupe za transfuziju, ukazuje se u objavi EFS.

„Oko milion Francuza je pogodjeno ovim problemom, ali samo 10 odsto njih je svesno toga“, ukazuju naučnici.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

22. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Žene koje pomeraju granice: Priznanje za tri najbolje mlade naučnice u 2025
  • Zdrav tim, uspešna kompanija: Prednosti dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja
  • UniCredit Banka prva na tržištu predstavila Mastercard Smart Data Service – platformu za pametno upravljanje troškovima za svako moderno preduzeće
  • Pomoć protiv usamljenosti tokom praznika
  • Šta su sve dogovorili Vlada Srbije i MMF?

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit