NAJNOVIJE
Šta pokazuju prognoze MMF-a o izgledima svetske privrede
Šta se dešavalo na Music Week-u u Beogradu i...
Koliko je Srbija dužna i kome?
Iznenađenje koje smo čekali: Postavljena skulptura terazija na Terazijama
Stižu stroža pravila za trgovce
Kvartalni monitor: Privreda Srbije u prvom kvartalu porasla 3,2...
Bogati se sele: Italija, Grčka i Švajcarska postaju nova...
Građani Srbije više su kupovali na domaćim internet sajtovima...
Milion dinara zarade po hektaru za gajenje belog luka,...
Gde je život najskuplji u Evropi?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Pepco grupa obeležila godinu transformacijom, uz odlične finansijske rezultate i ubrzano sprovođenje strategije

by bifadmin 22. децембар 2025.

Pepco grupa, vodeći evropski diskontni trgovac raznovrsnim proizvodima na malo, završava godinu transformacije, uz odlične finansijske rezultate i nepokolebljivo sprovođenje svog novog okvira strategije. Grupa je tokom ove fiskalne godine otvorila 247 novih prodavnica, uskladila svoj asortiman i ojačala brend Pepco kao svog glavnog pokretača rasta, praveći snažnije temelje za dugoročno održivo ostvarivanje vrednosti.

Pepco grupa je tokom godine zabeležila značajan napredak u usklađivanju poslovanja i jačanju svog strateškog fokusa. Uspešna prodaja trgovinskog lanca Poundland u junu 2025. godine i kompletan izlazak iz sektora robe široke potrošnje u okviru brenda Pepco su predstavljali glavne prekretnice, koje su ovoj grupi omogućile da se koncentriše isključivo na profitabilnu odeću i opšte proizvode. Ova promena fokusa je dovela do jednostavnije, agilnije i disciplinovanije organizacije, koja je u boljoj poziciji da koristi mogućnosti za rast i uspešno odgovara na promenljive potrebe potrošača širom Evrope.

Za grupu je 2025. godina zaista bila prava prekretnica. Nakon definisanja novog okvira strategije u martu, grupa je izuzetnim tempom počela da sprovodi tu strategiju, što je dovelo do ogromnog napretka u kratkom vremenskom roku. Ovi odlični rezultati potvrđuju da je odluka da se fokus usmeri na Pepco i isključivo na naše osnovne kategorije odeće i opštih proizvoda bila dobra – izjavio je Stefan Borhert, generalni direktor Pepco grupe.

Odlični finansijski rezultati podržani disciplinovanim sprovođenjem strategije

Ovaj snažniji strateški fokus je doveo do odličnih finansijskih rezultata u fiskalnoj 2025. godini. Prihod grupe je porastao za 8,7% na 4,5 milijardi evra, podržan povratkom na pozitivan rast prodaje od 2,6% i nastavkom povećanja broja prodavnica. Osnovna EBITDA (IFRS 16) porasla je za 10,3% na 865 miliona evra, što predstavlja poboljšanje bruto marže za 100 baznih poena u odnosu na prethodnu godinu koja sada iznosi 48,0%, zahvaljujući unapređenoj operativnoj efikasnosti i izlasku iz kategorija robe široke potrošnje.

Osnovna neto zarada je porasla za 19,7% na 219 miliona evra, što predstavlja potvrdu poboljšane EBITDA konverzije, dok je snažno stvaranje slobodnog novčanog toka od 334 miliona evra dodatno ojačalo bilans stanja grupe. Pepco grupa je tokom godine uspešno refinansirala svoj dug, čime je produžila rokove dospeća obaveza i značajno smanjila kamatne troškove, što je poboljšalo finansijsku fleksibilnost i otpornost.

Pored ovih rezultata, grupa je nastavila sa redovnim povećavanjem broja prodavnica, otvorivši 247 novih radnji u fiskalnoj 2025. godini, tako da njihov broj širom Evrope sada iznosi ukupno 4359. Širenje je i dalje fokusirano na profitabilna tržišta u regionima Centralno-istočne i Zapadne Evrope, koja zajedno predstavljaju pokretače rasta grupe.

Ponosni smo na snagu i veličinu mreže prodavnica širom Evrope, uz 175 Pepco prodavnica u Srbiji, koje dokazuju značaj ovog tržišta u okviru grupe i njegovu ulogu u podršci dugoročnom rastu – istakao je Tomislav Bekavac, Country Manager u Pepcu.

Stvaranje dugoročne vrednosti zasnovane na ljudima, platformi i odgovornosti

Suština strategije Pepco grupe je stvaranje dugoročne vrednosti, podržano ulaganjima u modernu, proširivu platformu. Grupa je tokom fiskalne 2025. godine ubrzala digitalnu transformaciju, postavljajući temelje za nove mogućnosti koje očekuju kupce, kao što su novi sajt, mobilna aplikacija i program lojalnosti planirani za prvi kvartal 2026. godine. Ulaganja u podatke, sisteme i lanac nabavke unapređuju proces odlučivanja, operativnu efikasnost i iskustvo kupaca.

Društveni uticaj se i dalje ostvaruje putem programa Budućnost u srcu, kroz koji Pepco grupa ulaže više od 3 miliona evra godišnje u inicijative za dečje obrazovanje, obuhvatajući preko 90.000 dece svake godine u partnerstvu sa više od 50 nevladinih organizacija na tržištima na kojima posluje.

Sigurnost u strategiju i buduće izglede

Pepco grupa ostaje sigurna u svoju strategiju i izglede za rast i u Centralno-istočnoj i u Zapadnoj Evropi. Grupa planira da otvori oko 250 novih prodavnica u fiskalnoj 2026. godini, najviše u regionu Centralno-istočne Evrope, kao i da ubrza širenje na odabranim tržištima Zapadne Evrope, uključujući Iberijsko poluostrvo i Italiju.

Uz usklađen asortiman, osvežen liderski tim i sve veću sigurnost u svoje izglede, Pepco grupa ostaje čvrsto posvećena cilju da postane jedan od najuspešnijih trgovaca raznovrsnim proizvodima na malo u Evropi. Oslanjajući se na snažno prisustvo, vodeće cene i bogatu ponudu za kupce, grupa nastavlja da se fokusira na pretvaranje rasta u održivu dugoročnu vrednost.

22. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Proglašen ovogodišnji pobednik Konkursa za najbolji neobjavljeni roman Izdavačke kuće Booka i OTP banke Srbija

by bifadmin 22. децембар 2025.

Nekonvencionalan, razigran i emotivno snažan, „Arjačkinje barjačkinje, koga ćete“ izdvojio se među više od 300 pristiglih rukopisa i poneo titulu pobedničkog romana četvrtog ciklusa Konkursa za najbolji neobjavljeni roman Izdavačke kuće Booka koji se realizuje uz podršku OTP banke Srbija. Ovaj „kaleidoskopski“ rukopis Hristine Radović Andrić vodi čitaoca kroz život žene koja traži sopstveni glas u svetu prepunom tuđih priča.

Podsećamo, reč je o konkursu koji je usmeren na neafirmisane autore, te se rukopisi dostavljaju potpuno anonimno čime se postiže maksimalna objektivnost pri žiriranju i jedini je konkurs tog tipa u Srbiji. Ovogodišnjoj pobednici Hristini Radović Andrić koja se istakla u snažnoj konkurenciji pripala je novčana nagrada u iznosu od 250.000 dinara. Takođe, roman „Arjačkinje barjačkinje, koga ćete“ biće objavljen u tiražu od 3.000 primeraka uz distribuciju i intenzivnu promociju autorke i pobedničkog dela na regionalnom nivou.

Povodom proglašenja četvrtog pobednika Konkursa Ivan Bevc, urednik Izdavačke kuće Booka, izjavio je: „Naš, četvrti po redu Konkurs za najbolji neobjavljeni roman, realizovan uz podršku OTP banke, i ove je godine potvrdio da je neophodan domaćoj književnoj sceni pošto je broj prijavljenih još jednom premašio tri stotine. Tematski i žanrovski rukopisi su bili veoma raznovrsni, ali ovog puta se pojavilo i dosta romana sa savremenom tematikom što govori o tome da se i na taj način konkurs profilisao u pravcu u kome i sama izdavačka kuća Booka deluje. Iz najužeg izbora u kome su sva dela bila zrela za objavljivanje, izdvojio se rukopis pod nazivom “Arjačkinje barjačkinje, koga ćete” autorke Hristine Radović Andrić. U pitanju je raskošan i nekonvencionalan roman o ženi na raskrsnici života, rešenoj da napravi veliki, finalni iskorak ka sebi. Nakon pobednice prvog konkursa Mirjane Drljević ponovo je prvo mesto osvojila autorka zrelog i izgrađenog rukopisa pa ne sumnjamo da će i ovaj roman naći put do široke publike”.

Milica Babić, vodeći konsultant za komunikacije, CSR i održivost u OTP banci Srbija, poručila je da je ova banka ponosna što kroz Konkurs pruža priliku novim autorima da se afirmišu i da njihovi rukopisi dobiju zasluženu pažnju.

„Biti pobednik Konkursa koji je u samo nekoliko godina prerastao u pravi inkubator novih književnih glasova, zaista je izuzetan uspeh. Posebno kad se ima u vidu da je tokom prva dva ciklusa pristiglo više od 1.000 rukopisa, a da i danas interesovanje ostaje jednako snažno. Zato čestitam Hristini Radović Andrić na pobedi i verujem da će, poput dela naših prethodnih laureata, njen roman pronaći put do široke publike. Zahvalni smo našim partnerima iz Izdavačke kuće Booka na divnoj saradnji koja traje godinama. Možda zvuči neobično što jedna finansijska institucija pruža svoj doprinos u oblasti kulture i književnosti, ali za nas u OTP banci ulaganje u kulturu, a samim tim i književnost, jedno je od najvažnijih i najlepših ulaganja. Verujemo da to donosi dugoročnu vrednost za čitavo društvo, a upravo se kroz ovakav konkurs to jasno vidi: nova imena dobijaju priliku, a književna scena dobija sveže glasove koji joj nedostaju.“

O autoru pobedničkog dela

Hristina Radović Andrić rođena je 1970. godine u Beogradu, a svoj život opisuje kao uzbudljiv i emotivno raskošan, pun uspona i padova. Veći deo svog radnog veka provela je kao višestruko nagrađivana grafička dizajnerka, a o njenoj svestranosti i talentu govori i činjenica da se oprobala i u modnim vodama, uređenju enterijera, crtanju, slikanju i digitalnim kolažima. Objavila je zbirku ilustrovanih priča „Kanu sa tankim slovima ide brže“, a rukopis „Arjačkinje barjačkinje, koga ćete“ je njen debitantski roman.

Inkubator novih književnih glasova

Prva tri ciklusa Konkursa iznedrila su autore koji su već ostavili trag: Mirjana Drljević sa romanom „Niko nije zaboravljen i ničega se ne sećamo“, Mladen Milinov sa delom „Šutnja“ i Savo Bojović sa romanom „Kako ste čuli za mene“. Njihovi rukopisi ušli su u izbor za NIN-ovu nagradu, osvojili regionalna priznanja, a delo Mirjane Drljević doživelo je i pozorišnu adaptaciju u Ateljeu 212. U kombinaciji sa stalno visokim, trocifrenim brojem prijava, ovi rezultati potvrđuju da Konkurs postaje jedan od ključnih izvora novih književnih glasova.

Fotografija Andrej Kođevcac

22. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Evropski berzanski indeksi u blagom padu, zlato i srebro obaraju istorijske rekorde

by bifadmin 22. децембар 2025.

Zlato je od početka godine poskupelo za skoro 70 odsto, a srebro čak za 128 odsto, pre svega zbog geopolitičkih neizvesnosti i očekivanja da će Federalne rezerve sledeće godine nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama.

Evropski i ukrajinski pregovarači su napravili izmene u predlogu mirovnog sporazuma koji su sastavile Sjedinjene Američke Države, ali je pomoćnik Kremlja za politiku u nedelju rekao da one „definitivno ne poboljšavaju dokument i ne poboljšavaju mogućnost postizanja dugoročnog mira“, što je podstaklo neizvesnost na tržištu, prenosi CNBC.

Indeks Frankfurtske berze DAX je danas u 9.30 sati porastao za 0,21 odsto na 24.344,41 poen, dok je francuski CAC 40 pao za 0,22 odsto na 8.134,77 poena, britanski FTSE 100 za 0,35 odsto na 9.862,55 poena, moskovski MOEX za 0,54 odsto na 2.727,79 poena.

Vrednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi porasla za 0,38 odsto na 48.134,89 poena, vrednost indeksa S&P 500 za 0,88 odsto na 6.834,50 poena, a vrednost indeksa Nasdaq za 1,31 odsto na 23.307,62 poena.

Evropski fjučersi gasa za januar su se danas na otvaranju berze TTF prodavali po ceni od 28,150 evra za megavat-sat.

Prema aktuelnim podacima sa berzi, cena sirove nafte je porasla na 57,019 dolara, a cena nafte Brent na 60,982 dolara. Cena zlata je porasla na 4.410,93 dolara za uncu, a cena pšenice na 5,1323 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Vrednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Forex iznosi 1,17284 dolara, što je za 0,15 odsto više nego na početku trgovine.

Izvor: Blic

Foto: Pixabay

22. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Milton Fridman: Država nema svoj novac, samo ljudi imaju novac

by bifadmin 22. децембар 2025.

„Država nema svoj novac. Samo ljudi imaju novac.“ Ova čuvena rečenica Miltona Fridmana i danas zvuči provokativno jer bez uvijanja razotkriva osnovnu ekonomsku činjenicu koju politika često pokušava da sakrije. Svaka državna potrošnja u krajnjoj liniji plaćena je novcem građana, bez obzira na to da li dolazi kroz poreze, zaduživanje ili inflaciju.

Milton Fridman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. godine i jedan od najuticajnijih mislilaca 20. veka, izgradio je svoju teoriju na jednostavnoj, ali nepopularnoj ideji: ekonomska sloboda je temelj svake druge slobode.

Ko je bio Milton Fridman

Kao vodeća figura Čikaške škole ekonomije, Fridman je decenijama osporavao dominantno uverenje da država može efikasno upravljati privredom. Smatrao je da država ne stvara bogatstvo, već ga preraspodeljuje, često uz velike gubitke i neželjene posledice.

Njegova filozofija nije bila ideološka romantika slobodnog tržišta, već analitička kritika iluzija o svemoćnoj državi. Fridman nije poricao potrebu za institucijama, zakonima i osnovnom socijalnom zaštitom, ali je upozoravao da se država ne sme predstavljati kao izvor novca.

Nema besplatnog ručka

Jedna od njegovih najpoznatijih maksima bila je: „There is no such thing as a free lunch.“ (nema besplatnog ručka). U slobodnijem tumačenju – ne postoji besplatna usluga, pomoć ili subvencija. Kada političari obećavaju nova davanja, Fridman bi postavljao samo jedno pitanje: ko to plaća?

U njegovoj analizi, državna potrošnja nije neutralna. Ona utiče na ponašanje ljudi, tržišne signale i dugoročni rast. Namere mogu biti plemenite, ali ekonomija, tvrdio je Fridman, ne funkcioniše na osnovu namera, već posledica.

Inflacija kao skriveni porez

Posebno oštar bio je prema inflaciji, koju je opisivao kao „uvek i svuda monetarni fenomen“. Štampanje novca, po Fridmanu, nije tehničko rešenje krize, već skriveni porez koji najviše pogađa one sa najmanje zaštite – radnike, penzionere i štediše.

Inflacija, govorio je, omogućava državi da troši bez otvorenog priznanja da uzima novac od građana. Upravo zbog toga ju je smatrao jednim od najnepravednijih oblika oporezivanja.

Država kao sluga, ne kao gospodar

U svom najpoznatijem upozorenju Fridman je tvrdio da je vlada dobar sluga, ali loš gospodar. Kada država pređe granicu i počne da odlučuje umesto tržišta, posledice se ne vide odmah, ali su dugoročno skupe.

U vremenu rastučih javnih dugova, sve većih budžetskih deficita i stalnih intervencija, Fridmanove ideje ponovo deluju uznemirujuće aktuelno. Njegova poruka nije bila da država treba da nestane, već da mora znati gde prestaje njena odgovornost, a gde počinje sloboda pojedinca.

Zašto Fridman i danas smeta

Milton Fridman nikada nije nudio utešne odgovore. Nudio je jasnoću. A jasnoća u ekonomiji često boli više od krize same. Zato njegove rečenice i danas izazivaju nelagodu, jer podsećaju da ne postoji državni novac, postoje samo državni troškovi koje neko drugi plaća.

Izvor:Telegraf Biznis

Foto: ra2studio, Depositphotos

22. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U trećem kvartalu prosečna neto zarada nominalno veća za 11,4 odsto, a realno za 6,9

by bifadmin 22. децембар 2025.

Prosečna neto plata u Srbiji za treći kvartal ove godine iznosila je 107.937 dinara i bila je nominalno veća za 11,4 odsto, a realno za 6,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

To je objavio Republički zavod za statistiku (RZS).

U odnosu na prethodni, tj. drugi kvartal 2025. godine zarada je nominalno niža za 0,1 odsto a realno za 1,1 odsto.

Prosečna neto zarada za prvih devet meseci iznosila je 107.432 dinara i u odnosu na isti period prethodne godine, bila je nominalno veća za 11,1 odsto, a realno za 6,5 odsto.

Nominalne zarade su se od početka godine kretale u skladu sa kretanjem realne ekonomije i budžeta, istovremeno se prilagođavajući tržišnim pokazateljima, tj. ponudi i potražnji radne snage, naveli su iz RZS.

Prosečna zarada bez poreza i doprinosa beleži trend rasta od početka godine i u septembru 2025. sa iznosom od 109.147 dinara, dostiže međugodišnji rast od 13,6 odsto nominalno, odnosno 10,4 odsto realno.

Na rast zarade uticalo povečanje minimalca

Na rast zarada, ocenili su iz zavoda, uticala je i odluka o povećanju minimalne cene rada sa 271 dinara neto po radnom času u 2024. godini na 308 dinara u 2025. godini.

Takođe, prosečna zarada bez poreza i doprinosa, izražena u evrima, kao pokazatelj životnog standarda i međunarodne konkurentnosti privrede Srbije zabeležila je rast i u septembru dostigla vrednost od 931 evro.

Međugodišnji rast iznosio je 13,4 odsto.

Ako se uporede neto zarade po sektorima, vidi se da je najveći realni rast u periodu januar-septembar 2025. godine, u odnosu na isti period 2024. godine, ostvaren u sektorima umetnost, zabava i rekreacija kao i prerađivačka industrija, sa po 8,7 odsto.

Najveća neto plata u prvih devet meseci ove godine obračunata je računarskom programiranju i konsultantskim delatnostima – 296.633 dinara.

Sledi vazdušni saobraćaj – 234.855 dinar, proizvodnja koksa i derivata nafte – 220.789 dinara i naučno istraživanje i razvoj – 212.054 dinara.

Posmatrano po regionima, najveća prosečna zarada bez poreza i doprinosa u periodu januar-septembar 2025. godine obračunata je u Beogradskom regionu – 134.588 dinara.

Na drugom mestu je Vojvodina sa prosekom od 101. 513 dinara, na trećem Južna i Istočna Srbija sa 92.960 dinara, a najmanja prosečna plata registrovana je u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji – 90.705 dinara.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

22. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Čak 87,8 odsto ukupnog izvoza je iz prerađivačke industrije

by bifadmin 22. децембар 2025.

Vrednost robe koju je Srbija izvezla u prvih devet meseci ove godine bila je veća za 8,9 odsto nego u istom periodu prošle godine, dok je vrednost uvoza povećana za 8,2 odsto, navodi se u publikaciji Republičkog zavoda za statistiku (RZS), Trendovi III kvartal 2025.

Na kretanje izvoza najviše je uticao rast od 9,6 odsto u prerađivačkoj industriji, koji je činio 87,8 odsto ukupnog izvoza. Sledi rudarstvo sa učešćem od 5,6 odsto a ostvarilo je kumulativni rast od 9,4 odsto.

Prerađivačka industrija najviše je uticala i na rast uvoza. Njen rast je iznosio 5,5 odsto a učešće u ukupnom izvozu 72,9 odsto.

Pozitivan spoljnotrgovinski saldo, odnosno suficit, u periodu januar-septembar, Srbija je ostvarila sa 12 evropskih zemalja i on je iznosio oko 3,7 milijardi evra, a na prvom mestu je Crna Gora sa suficitom Srbije od 995,3 miliona evra. Srbija je u ovom periodu u Crnu Goru izvezla najviše prehrambenih proizvoda, zatim električne energije, gasa i pare, pića i motornih vozila i prikolica.

Najveći spoljnotrgovinski deficit u prvih devet meseci ove godine zabeležen je sa Kinom i iznosio je 3,2 milijarde evra, i Turskom, sa kojom imamo negativan saldo od 747 miliona evra.

Posmatrano po delatnostima proizvoda, uvoz iz Kine najviše se sastojao od neklasifikovanih proizvoda, nepomenutih mašina i opreme, kao i računara, elektronskih i optičkih proizvoda.

Negativan spoljnotrgovinski saldo sa Turskom rezultat je visoke vrednosti uvoza osnovnih metala kao i električne opreme. Najvažniji spoljnotrgovinski partneri u periodu januar-septembar 2025. godine bile su zemlje sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.

Zemlje članice Evropske unije učestvovale su sa 58,1odsto u ukupnoj trgovinskoj razmeni, dok je Azijsko-pacifičko ekonomsko udruženje (APEC) na drugom mestu, sa 18,6 odsto učešća.

Pojedinačno gledano, Srbija najviše izvozi u Nemačku, Bosnu i Hercegovinu, Italiju, Kinu i Mađarsku, a najviše uvozi iz Kine, Nemačke, Italije, Turske i Mađarske.

Izvor:Tanjug

Foto: Pixabay

22. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Fejsbuk testira naplaćivanje deljenja linkova

by bifadmin 21. децембар 2025.

Fejsbuk testira sistem u kojem se korisnicima naplaćuje deljenje linkova ka veb-stranicama, što bi moglo predstavljati dodatni udarac za novinske kuće i druge izdavače.

Meta, vlasnik ove društvene mreže, saopštila je da sprovodi „ograničeno testiranje“ u kojem korisnici bez plaćene pretplate na Meta Verified mogu da objave samo dva eksterna linka mesečno, prenosi Gardijan.

Test se, kako se čini, odnosi na deo Fejsbuk stranica i korisničkih profila u tzv. Professional Mode režimu, koji sadrži opcije koje koriste kreatori sadržaja za monetizaciju svojih objava.

Iako se novinske organizacije ne nalaze direktno u ovom testiranju, potez bi mogao negativno da utiče na redakcije i druge medijske izdavače, jer bi mogao da spreči korisnike da dele njihov sadržaj.

Mediji su već osetili veliki pad internet saobraćaja nakon što je Meta 2023. odlučila da de-prioritizuje vesti u korist video sadržaja i viralnih, kratkih formata. Iako je saobraćaj sa Fejsbuka ka vestima beležio oporavak početkom 2024, na godišnjem nivou je pao za 50 odsto.

Ovo testiranje deo je pokušaja da se korisnici Fejsbuka podstaknu da se pretplate na Meta Verified.

Na osnovu ekrana koje su podelili korisnici, Fejsbuk poručuje:

„Počevši od 16. decembra, određeni Fejsbuk profili bez Meta Verified pretplate biće ograničeni na dve besplatne objave sa linkom mesečno. Pretplatite se na Meta Verified da biste delili više linkova, dobijete verifikaciju i dodatne pogodnosti.“

Izvor: 021.rs

Foto: Pixabay

21. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Globalni kapital sve češće ima prezime

by bifadmin 21. децембар 2025.

Najbogatije porodične dinastije na svetu nikada nisu bile bogatije. Prema Bloombergovom indeksu za 2025. godinu, 25 najimućnijih porodica uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara u samo godinu dana, a ukupna vrednost njihovih imperija dostigla je neverovatnih 2,9 biliona dolara. Na samom vrhu – i dalje neprikosnoveno – nalazi se porodica Walton, osnivači najvećeg lanca marketa na svijetu – Walmart.

Bogati postaju još bogatiji – i to ubrzano

Bloombergova analiza potvrđuje staru finansijsku istinu: veličina je presudna. Rast cena akcija, snažna potražnja za sirovinama poput bakra, ali i za robom široke potrošnje i hranom za kućne ljubimce, dodatno su pogurali porodična carstva koja već decenijama imaju kapital, politički uticaj i iskustvo.

Ulazak na listu nikad nije bio skuplji – minimalno bogatstvo za top 25 sada iznosi 46,4 milijarde dolara, skoro 10 milijardi više nego prošle godine.

Top 5 najbogatijih porodica sveta

1. Walton (SAD) – 513,4 milijarde $

Porodica osnivača Walmarta prvi put je prešla granicu od pola biliona dolara. Walmart je najveći svetski maloprodajni lanac, sa više od 10.750 prodavnica i prihodima od 681 milijardu dolara godišnje. Waltons kontrolišu oko 44% kompanije. Zanimljivost: Walmart svakog sedmičnog dana opslužuje oko 270 miliona kupaca širom svijeta.

2. Al Nahyan (UAE) – 335,9 milijardi $

Vladajuća porodica Abu Dabija i ključni stub Ujedinjenih Arapskih Emirata. Njihovo bogatstvo je duboko povezano s naftom, ali sve više i s veštačkom inteligencijom i globalnim investicijama. Savetnik za nacionalnu bezbjednost, šeik Tahnoon, upravlja portfeljem procijenjenim na čak 1.500 milijardi dolara.

3. Al Saud (Saudijska Arabija) – 213,6 milijardi $

Saudijska kraljevska porodica, sa oko 15.000 članova, svoju moć duguje ogromnim rezervama nafte i kontroli državnih ugovora. Državni fond PIF raspolaže imovinom većom od 1.000 milijardi dolara.

4. Al Thani (Katar) – 199,5 milijardi $

Porodica koja Katar vodi još od 19. vijeka. Pravi skok bogatstva desio se zahvaljujući eksploataciji prirodnog gasa, što je ovu malu državu katapultiralo među najbogatije na svetu po glavi stanovnika.

5. Hermès (Francuska) – 184,5 milijardi $

Porodična luksuzna imperija iza legendarnog modnog brenda Hermès. Birkin torbe, simbol ekstremnog luksuza, na aukcijama dostižu cene i do nekoliko stotina hiljada dolara.

Novi trend: sirovine, luksuz i tehnologija

Četiri porodice su prvi put ušle u top 25:

Larrea Mota Velasco (Meksiko) – bakar

Luksic (Čile) – bakar i industrija

Del Vecchio (Italija) – EssilorLuxottica i AI naočare

Olayan (Saudijska Arabija) – globalne finansije i nekretnine

Zajednički imenitelj: kontrola ključnih resursa ili globalnih brendova, uz snažnu povezanost s finansijskim tržištima.

Bloombergov indeks jasno pokazuje da se globalno bogatstvo ne rasipa – već se sve više koncentriše. Porodice koje su prije 50 ili 100 godina napravile prve iskorake danas upravljaju sektorima od kojih zavisi svetska ekonomija: energija, hrana, maloprodaja, farmacija, tehnologija i luksuz.

Za male ekonomije i tržišta u razvoju, ovo je važan signal: globalni kapital sve češće ima prezime.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

21. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Privreda i građani zbog kredita stavili pod hipoteku 70 milijardi evra

by bifadmin 20. децембар 2025.

Privreda i građani stavili su, zarad garancije otplate kredita, pod hipoteku 223.593 nepokretnosti procenjene vrednosti 8.208,6 milijardi dinara, što je gotovo 70 milijardi evra, pokazuju podaci Baze nepokretnosti pri Narodnoj banci Srbije za period od oktobra 2015. do marta 2025.

Kada građani podižu stambeni kredit u banci, u najvećem broju slučajeva pod hipoteku se stavlja upravo stan ili kuća koji se kupuju iz kredita. Ali, garancija za otplatu može da bude i neka druga nepokretnost, poput roditeljske kuće ili drugog stana koju dužnik već ima u vlasništvu.

Kada je reč o privrednicima, oni pod hipoteku stavljaju nepokretnosti i za druge vrste kredita – investicione, one za likvidnost, obrtna sredstva.

Ukupna vrednost svih tih nepokretnosti stavljenih pod hipoteku, kojih je trenutno 223.593, iznosi prema oceni procenitelja – gotovo 70 milijardi evra.

U Bazu nepokretnosti, koju je Narodna banka Srbije formirala u oktobru 2015. godine kada je počelo izveštavanje banaka, a zaključno s podacima dostavljenim do 20. marta 2025, uneti su podaci o 223.593 nepokretnosti, čija je procenjena vrednost 8.208,6 milijardi dinara, što iznosi pomenutih 70 milijardi evra.

U Bazi nepokretnosti ne nalaze se informacije o nepokretnostima koje su predmet kupovine iz stambenog kredita – već podaci o nepokretnostima koje su date kao obezbeđenje za taj kredit, pojašnjavaju u NBS.

Reč je o bazi podataka o procenama vrednosti nepokretnosti koje su predmet hipoteke i kreditima obezbeđenim hipotekom.

“U Bazi nepokretnosti nalaze se podaci o nepokretnostima koje predstavljaju sredstvo obezbeđenja kredita odobrenih od strane banaka, pri čemu pomenute nepokretnosti obuhvataju kako stambene, tako i komercijalne nepokretnosti. Reč je nepokretnostima koje su date kao sredstvo obezbeđenja različitih vrsta kredita odobrenih i privredi i stanovništvu – ne isključivo stambenih kredita, već i investicionih, kredita odobrenih za likvidnost i obrtna sredstva i dr, pri čemu pomenute nepokretnosti ne moraju nužno biti predmet kupoprodajnih transakcija koje su finansirane iz kredita”, objašnjavaju za portal N1 u NBS.

Baza nepokretnosti ne sadrži podatke o nekretninama čija kupovina nije finansirana iz kredita.

“Treba imati u vidu i da je u pomenutoj Bazi nepokretnosti fokus na procenjenim vrednostima nekretnina, odnosno na vrednostima koje daju ovlašćeni procenitelji za hipotekarne kredite, a ne na kupoprodajnim vrednostima nepokretnosti. S tim u vezi, prilikom obračuna prosečne vrednosti nepokretnosti iz Baze nepokretnosti, treba imati u vidu i dodatne podatke navedene u Godišnjem izveštaju o stabilnosti finansijskog sistema u 2024. godini, prema kojima se od ukupne procenjene vrednosti svih nepokretnosti iz Baze nepokretnosti koja je iznosila 8.208,6 milijardi dinara, 80,8 odsto vrednosti odnosi na komercijalne nepokretnosti, dok se preostali deo odnosi na stambene nepokretnosti (koje čine 75,3 odsto ukupnog broja nepokretnosti unetih u Bazu nepokretnosti – 223.593)”, navodi NBS.

To znači da bi prosečna procenjena vrednost stambenih nepokretnosti iz Baze nepokretnosti bila značajno niža od vrednosti koja se dobija prostim deljenjem ukupne procenjene vrednosti sa ukupnim brojem nepokretnosti.

Čije nepokretnosti više vrede

Dakle, u Bazi nepokretnosti, od oktobra 2015. zaključno s podacima dostavljenim do 20. marta 2025, uneti su podaci o 223.593 nepokretnosti, čija je procenjena vrednost 8.208,6 milijardi dinara.

Najveći broj unetih podataka odnosi se na stambene nepokretnosti – 75,3 odsto ukupnog broja nepokretnosti.

To znači da se od pomenute 223.593 nepokretnosti – 168.364 odnosi na stanove i kuće koji su procenjeni radi uspostavljanja hipoteke na njima kao sredstva obezbeđenja stambenih kredita.

Preostalih 55.229 su komercijalne nepokretnosti.

Međutim, iako čine čak 75,3 odsto ukupnog broja nepokretnosti pod hipotekom upisanih u ovu bazu, kada je reč o njihovoj vrednosti (udelu u pomenutih 8.208,6 milijardi dinara, tj. 70 miliona evra) ubedljivo je dominantno učešće komercijalnih nepokretnosti kao sredstva obezbeđenja – čak 80,8 odsto.

To znači da je 55.229 komercijalnih nepokretnosti pod hipotekom procenjeno na 6.632,5 milijardi dinara (što je oko 56,49 milijardi evra), a da se preostali iznos od 1.576,1 milijardu dinara (što je oko 13,43 milijarde evra) odnosi na vrednost 168.364 stanova i kuća koje su građani stavili pod hipoteku zarad podizanja stambenog kredita.

Kuće i stanovi pod hipotekom za stambene kredite

“U skladu s podacima o prvim procenama stambenih nepokretnosti, datih kao sredstvo obezbeđenja za stambene kredite unete u bazu nepokretnosti, prosečna procenjena vrednost po kvadratnom metru za Republiku Srbiju u 2024. godini iznosila je 1.597 evra”, navodi se u Godišnjem izveštaju o stabilnosti finansijskog sistema za 2024. godinu.

U izveštaju se navodi da je primetna značajna disperzija vrednosti stambenih nepokretnosti između regiona u Srbiji tokom 2024.

Tako je prosečna procenjena vrednost po kvadratnom metru u beogradskom regionu od 2.352 evra – znatno veća od prosečne procenjene vrednosti po kvadratnom metru u drugim regionima:

“S obzirom na to da se najveći broj procenjenih stambenih nepokretnosti odnosi na beogradski region, može se zaključiti da je prosečna procenjena vrednost po kvadratnom metru stambenih nepokretnosti u Srbiji u velikoj meri određena kretanjem vrednosti procena stambenih nepokretnosti u tom regionu. Takođe, u beogradskom regionu postoji disperzija prosečne procenjene vrednosti stambenih nepokretnosti po kvadratnom metru po opštinama, pa se tako po relativno nižim prosečnim procenama vrednosti izdvajaju prigradske opštine i opštine na periferiji grada”, ukazuje se u izveštaju.

S druge strane, prosečna procenjena vrednost po kvadratnom metru u opštinama u užem centru grada bila je iznad 3.200 evra (Savski venac – 3.797 evra, Stari grad – 3.539 evra i Vračar – 3.297 evra).

“Takva disperzija prosečnih procenjenih vrednosti po kvadratnom metru stambenih nepokretnosti nije zastupljena samo u beogradskom regionu već i u drugim regionalnim centrima – u Novom Sadu u odnosu na ostale opštine u Vojvodini (Novi Sad – 1.920 evra, ostale opštine regiona – 784 evra), u regionu južne i istočne Srbije (Niš – 1.337 evra, ostale opštine regiona – 819 evra) i regionu Šumadije i zapadne Srbije (Kragujevac – 1.120 evra, ostale opštine regiona – 942 evra).

Maksimalna pojedinačna vrednost procenjene stambene nepokretnosti po kvadratnom metru u 2024. registrovana je na teritoriji opštine Savski venac, a najniža kod nepokretnosti koja se nalazi u Vojvodini.

Rast broja procena – rast kredita

U odnosu na 2023. godinu, procenjene vrednosti stambenih nepokretnosti po kvadratnom metru u 2024. porasle su za 9,7 odsto u Srbiji, za 17,8 odsto u Vojvodini, za 12,7 dosto u regionu južne i istočne Srbije, za 8,4 odsto u regionu Šumadije i zapadne Srbije i za 7,1 odsto u beogradskom regionu.

Tokom 2024, na nivou Srbije ukupno je evidentirano 9.036 procena, što je za 3.179 procena više nego u prethodnoj godini.

“Navedeno povećanje broja procena odražava trend povećanja broja kupovine stambenih nepokretnosti sredstvima iz kredita. Prosečne procenjene vrednosti stambene nepokretnosti po kvadratnom metru od oktobra 2015. do kraja 2024. godine imaju trend rasta i za Republiku Srbiju i za sve pojedinačne regione. Na osnovu podataka iz baze nepokretnosti, prosečna procenjena vrednost stambenih nepokretnosti po kvadratnom metru može se utvrditi ne samo po regionima i opštinama već i prema godini izgradnje, vrsti nepokretnosti (kuća/stan), strukturi stanova i slično”, navodi NBS u izveštaju.

Novogradnja – starogradnja u 2024.

Prosečna procenjena vrednost po kvadratnom metru stambene nepokretnosti u novogradnji u 2024. iznosila je oko 1.920 evra u Republici Srbiji (2.585 evra u beogradskom regionu) i viša je od prosečne procenjene vrednosti starijih nepokretnosti, koja je iznosila 1.503 evra (2.299 evra u beogradskom regionu).

Takođe, primetno je da su prosečne procenjene vrednosti po kvadratnom metru stanova (1.935 evra u Srbiji i 2.448 evra u beogradskom regionu) znatno više od prosečnih procenjenih vrednosti po kvadratnom metru kuća (626 evra u Srbiji i 1.152 evra u beogradskom regionu).

Garsonjera ili četvorosobni: Čiji kvadrat više vredi

Posmatrano prema strukturi stanova, najviša prosečna procenjena vrednost po kvadratnom metru u Srbiji zabeležena je kod garsonjera (2.302 evra) i četvorosobnih i većih stanova (2.268 evra), dok u beogradskom regionu najvišu prosečnu procenjenu vrednost imaju četvorosobni i veći stanovi (2.810 evra), koji obično predstavljaju luksuzne nepokretnosti, a zatim slede garsonjere (2.782 evra).

“Najviše stanova koji predstavljaju obezbeđenje po stambenim kreditima a procenjeni su u 2024. godini nalazi se u zgradama s pet (1.516), četiri (1.448) i tri sprata (1.134), što čini 51,6 odsto ukupnog broja procenjenih stanova (7.939) i ukazuje na to da u Srbiji ima najviše zgrada te spratnosti. Takođe, najviše navedenih stanova nalazi se na poslednjem (1.988) i pretposlednjem spratu (1.571), što čini 44,8 odsto ukupnog broja procenjenih stanova. Što se tiče zastupljenosti stanova prema spratnosti, najviše su zastupljene procene vrednosti za stanove na prvom (1.513), drugom (1.402) i trećem spratu (1.244), što predstavlja 52,4% ukupnih procena svih stanova”, navodi se u izveštaju.

Posmatrano po broju soba, u 2024. godini najviše su zastupljene procene vrednosti dvosobnih stanova (1.797 – prosečne površine 52,6 kvadratnih metara), dvoiposobnih (1.305 – prosečne površine 61,4 kvadratna metra) i trosobnih (1.207 – prosečne površine 70,8 kvadratnih metara), što predstavlja 54,3 odsto svih procena stanova.

Pod hipotekom veći broj manjih stanova

“Prosečna površina svih stanova čija je procena izvršena u 2024. iznosi oko 59,7 kvadratnih metara, dok je medijana 57 kvadratnih metara, što ukazuje na to da je veći broj stanova s manjom površinom dat u obezbeđenje hipotekarnih stambenih kredita”, pojašnjava se u izveštaju NBS.

Baza nepokretnosti formirana je na osnovu Zakona o proceniteljima vrednosti nepokretnosti sa ciljem, kako navode u NBS – unapređenja procesa procene vrednosti nepokretnosti pružanjem licenciranim proceniteljima i bankama potrebnih ažurnih podataka o vrednostima nepokretnosti čime se osigurava transparentnost i konzistentnost procena, a samim tim i ograničava uticaj kretanja na tržištu nepokretnosti na finansijsku stabilnost.

NBS od 2015. godine vodi tu bazu podataka o procenama vrednosti nepokretnosti koje su predmet hipoteke i o kreditima obezbeđenim hipotekom, a radi, kako se navodi – unapređenja osnova za kvalitetniju procenu vrednosti nepokretnosti, što doprinosi smanjenju rizika nastanka novih problematičnih kredita.

Bazi mogu da pristupe NBS, banke i licencirani procenitelji.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

20. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani

by bifadmin 19. децембар 2025.

Proizvodnja u svim delatnostima metalske i elektroindustrije povećana je 2024. godine u odnosu na prethodnu, izuzev u proizvodnji mašina i opreme. Ove godine rezultati će biti lošiji pod pritiskom američkih carina, novih zaštitnih mera EU na uvoz proizvoda od čelika, ali i globalnih dešavanja koja izazivaju nestabilnost tržišta.

Prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), metalska i elektroindustrija obuhvata 5.413 privrednih društava, što čini 3,6% ukupnog broja registrovanih preduzeća u Srbiji. Najviše firmi registrovano je za proizvodnju metalnih proizvoda, osim mašina (46,7%), a najmanje za proizvodnju motornih vozila i prikolica (5,1%), proizvodnju osnovnih metala (3,2%) i proizvodnju ostalih saobraćajnih sredstava (2,6%). Poslove u metalskoj i elektroindustriji prošle godine obavljalo je oko 10.540 preduzetnika.

U prerađivačkom sektoru, industrijska proizvodnja povećana je prošle godine za 4,7% u poređenju sa 2023. godinom. U delatnosti proizvodnje računara, elektronskih i optičkih proizvoda rast je bio 68,7% u proizvodnji osnovnih metala 33,4%, a u proizvodnji metalnih proizvoda, osim mašina 13,9%, dok je proizvodnja mašina i opreme opala za 7,6%.

Metalska i elektroindustrija je u 2024. godini zapošljavala 201.509 ljudi. Najveća prosečna zarada je isplaćena u proizvodnji osnovnih metala (154.091 dinara), gde je ostvaren nominalni rast od 14,4%, dok su zarade u celoj toj oblasti realno porasle za 9,3%. Najniže zarade bile su u proizvodnji metalnih proizvoda i za 11,9% su manje od republičkog proseka, i u proizvodnji ostalih saobraćajnih sredstava, gde su niže za 10,6% u odnosu na prosek.

Industrija koja najviše utiče na izvoz

Izvoz metala, metalnih proizvoda, električne opreme, mašina, motornih vozila i ostalih saobraćajnih sredstava u 2024. godini iznosio je 13,9 milijardi evra, što je za 12,4% više u odnosu na 2023. godinu, i ujedno čini 45,6% ukupnog robnog izvoza Srbije. Metalska i elektroindustrija imaju najveći uticaj na ukupan izvoz Srbije.

Vrednost uvoza iznosila je 14 milijardi evra, što je za 8,4% više u odnosu na 2023. godinu i čini 36% ukupnog uvoza.

Prema podacima NBS, u četvrtom kvartalu 2024. godine, ukupan neto priliv stranih direktnih investicija u proizvodnju metala, metalnih proizvoda, električne opreme, mašina, motornih vozila i ostalih saobraćajnih sredstava iznosio je 137 miliona evra, što je rast od 97,6% u odnosu na isti period 2023. godine.

Proizvođačke cene industrijskih proizvoda u sektoru prerađivačke industrije u periodu januar–decembar 2024. godine u poređenju sa istim periodom 2023. godine smanjene su za 0,2%, a u decembru 2024. godine u poređenju sa istim mesecom 2023. godine povećane su za 0,9%.

Posmatrano prema delatnostima, u 2024. godini cene u proizvodnji osnovnih metala smanjene su za 1,9%, dok su u proizvodnji mašina i opreme i proizvodnji motornih vozila cene najviše povećane i to za devet i sedam odsto.

Porudžbine se smanjuju, troškovi rastu

Podaci za ovu godinu su nešto lošiji, jer je industrijska proizvodnja u sektoru prerađivačke industrije veća za 3% u periodu januar–avgust 2025. godine, u odnosu na isti period 2024. godine, a u avgustu 2025. godine u poređenju sa istim mesecom 2024. godine proizvodnja je smanjena za 1,7%.

„Sektor metalske i elektroindustrije u Srbiji suočava se poslednjih godina sa nizom problema koji proizlaze iz nepovoljne situacije na globalnom tržištu. Slabljenje privredne aktivnosti u EU, koja je glavno izvozno tržište za domaće proizvođače, dovelo je do smanjene potražnje za metalnim proizvodima, nižih otkupnih cena i otežanog plasmana. Uz to, rast troškova energenata i sirovina, kao posledica geopolitičkih napetosti i poremećaja u lancima snabdevanja, dodatno pritiska profitne marže i likvidnost kompanija u ovom sektoru“, kaže za B&F Ana Raičević, sekretar Udruženja za metalsku i elektro industriju Privredne komore Srbije (PKS).

Kako je istakla, ratni sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i rast tenzija na globalnom nivou, uzrokuju neizvesnost i nestabilnost tržišta, što otežava planiranje proizvodnje i ugovaranje dugoročnih poslova. Dodatno, američke carine i najavljene nove zaštitne mere EU na uvoz proizvoda od čelika, menjaju tokove robe i remete konkurentne odnose, pa domaće firme često gube pozicije koje su ranije imale u lancima snabdevanja za evropske industrije.

U takvom okruženju, srpske firme su pod dvostrukim pritiskom – moraju da ostanu konkurentne i da ujedno ulažu u modernizaciju, energetsku efikasnost i dekarbonizaciju kako bi ostale prisutne na zahtevnim tržištima EU. „Mnoge firme trenutno rade sa smanjenim kapacitetima i manjim brojem novih narudžbina, dok se istovremeno suočavaju sa rastom troškova proizvodnje, finansiranja i transporta“, navodi Raičević.

Otežani uslovi u nabavci

Na pitanje gde proizvođači u ovom sektoru nabavljaju sirovine i ima li teškoća u nabavkama, Raičević odgovara da sirovinsku bazu delimično pokriva domaća proizvodnja, ali po obimu i raznovrsnosti ne zadovoljava sve potrebe, pa su kompanije u velikoj meri okrenute uvozu sirovina i repromaterijala.

Tokom 2024. godine, preduzeća u ovom sektoru nabavljala su sirovine, komponente i delove najviše iz Kine, Nemačke, Italije, Turske, Poljske, SAD, Češke, Francuske, Austrije i Slovenije, i to uglavnom metale (čelik, bakar, aluminijum različite legure), ali i značajan deo elektro i elektronskih komponenti.

„Usled geopolitičke nesigurnosti, poremećaja u transportnim koridorima zbog ratnih sukoba koji su povećali troškove i produžili rokove isporuke, kao i zbog nestabilnih cena na berzama metala, preduzeća sve više diversifikuju dobavljače i formiraju veće zalihe, kako bi ublažila negativne posledice otežanih uslova u nabavci“, navodi Raičević.

Neusklađenost domaćih i EU propisa

Najveće zamerke koje imaju proizvođači iz ovog sektora odnose se na neusklađenost domaćih propisa i standarda sa praksama u EU. Čak i kada su propisi usklađeni, kao što je to slučaj sa tehničkim propisima kojima su u nacionalno zakonodavstvo prenete takozvane direktive Novog pristupa koje podrazumevaju označavanje proizvoda CE znakom, odnosno Srpskim znakom usaglašenosti, problem je u njihovoj primeni, odnosno tržišnom nadzoru.

Takođe, kada su regulativom predviđena određena ispitivanja proizvoda u telima za ocenjivanje usaglašenosti, obično su izvoznici izloženi uvećanim troškovima, s obzirom da se izveštaji domaćih tela ne priznaju, pa je postupak ocenjivanja usaglašenosti potrebno ponoviti i u nekoj instituciji u EU.

„Druga važna primedba odnosi se na nedostatak podsticaja za ulaganja u modernizaciju, zelene tehnologije, dekarbonizaciju i energetsku efikasnost. Kako se EU tržište postepeno prilagođava mehanizmima poput Mehanizma za prekogranično usklađivanje cene ugljenika, domaći proizvođači upozoravaju da bez jasne podrške države — kroz subvencije, povoljne kredite ili poreske olakšice — neće moći da zadrže konkurentnost u izvozu. Takođe, firme često ukazuju i na potrebu za jasnijim i stabilnijim propisima u oblasti energetike, jer česte promene cena energenata otežavaju planiranje troškova proizvodnje“, ističe Raičević.

U toku je javna rasprava o dva nova fiskalna zakona, koja predviđaju plaćanje poreza na emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao i na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda, koja treba da stvore okvir za zaštitu domaće proizvodnje, kao i sredstva za dekarbonizaciju srpske privrede.

Pojedine kompanije imaju velike prerađivačke kapacitete i mogućnost da povećaju učešće otpadnih metala u sopstvenoj proizvodnji, međutim na domaćem tržištu se ne generišu dovoljne količine otpada, a i sakupljači otpada imaju interes da određene količine otpada izvezu.

Marica Vuković

Biznis Top 2024/25 u izdanju časopisa Biznis i finansije, novembar 2025.

Foto: Erwan Hesry, Unsplash

19. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Šta pokazuju prognoze MMF-a o izgledima svetske privrede
  • Kaspersky: Više od polovine internet korisnika se susrelo sa onlajn prevarama u 2026. godini
  • Šta se dešavalo na Music Week-u u Beogradu i kakve cene su sačekale posetioce?
  • Koliko je Srbija dužna i kome?
  • Iznenađenje koje smo čekali: Postavljena skulptura terazija na Terazijama

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit