NAJNOVIJE
Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za...
Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Inovacije iz laboratorije spremne za privredu

by bifadmin 9. мај 2025.

Drugi sajam inovacija „Nauka u akciji“ održan u Institutu za primenu nuklearne energije (INEP) okupio je brojne istraživače, privrednike i predstavnike institucija. Na sajmu je predstavljeno ukupno 17 projekata i usluga iz tri renomirane naučne institucije – INEP-a, Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (IHTM) i Instituta za medicinska istraživanja (IMI).

Sajam je organizovan u okviru projekta Empower Innovation, projekat kompanije Philip Morris International koji sprovodi NALED u partnerstvu sa kompanijom Philip Morris, uz podršku BIO4 kampusa.

Ministar za nauku, tehnološki razvoj i inovacije, akademik Bela Balint, istakao je da je saradnja naučnih institucija i privrede ključ napretka.

– Na sajmu smo videli 17 izuzetnih projekata – od uređaja za praćenje disanja, preko novih metoda za proizvodnju tkanina, do inovacija u lečenju depresije i glavobolje magnetnom stimulacijom. Posebno me raduje istraživanje koje pokazuje da i biljke poput duvana mogu postati izvor lekova – što potvrđuje moć nauke da menja perspektive. Ovi projekti su dokaz da naša nauka ne samo da ima znanje, već i rešenja za potrebe društva i privrede – rekao je ministar.
Jelena Bojović, programska direktorka u NALED-u, istakla je značaj povezivanja nauke i privrede za održivi razvoj Srbije.

– Kroz projekat Empower Innovation želimo da pokažemo da domaća nauka ima šta da ponudi privredi – da imaju spremna, konkretna, tržišno orijentisana rešenja. Naš cilj je da omogućimo istraživačima da pronađu partnere u industriji, a kompanijama da kroz saradnju sa naučnim institucijama unaprede svoje proizvode i procese – objasnila je Bojović i najavila da će do kraja godine biti organizovan još jedan sajam naučnih inovacija.

Smiljana Krivokuća, direktorka BIO4 Kampusa, navela je da je cilj ovog događaja pokretanje i unapređenje saradnje između privrede i naučno-istraživačkih institucija u okviru BIO4 Kampusa.

– Stvaranje ekosistema koji podržava inovacije, kao i kreiranje uslova da nauka pronalazi i predlaže inovativna rešenja za realne izazove koji se nalaže na tržištu, jedan je od naših glavnih ciljeva. Otvoreni smo da čujemo sve ljude iz privrede i industrije, da razumemo njihove izazove i potrebe i da zajedno predstavimo rešenja koja su konkurentna na nacionalnom, regionalnom, kao i na globalnom nivou – istakla je Krivokuća.

Donedavna direktorka Instituta za primenu nuklearne energije (INEP), Marija Gnjatović, istakla je jedinstvenu ulogu ove institucije u razvoju dijagnostičkih testova — od imunohromatografskih i ELISA metoda za detekciju bolesti kod ljudi i životinja, preko testova za nutritivne alergije kod pasa, do inovacija u oblasti dermokozmetike zasnovanih na ekstraktu ovčije placente i polifenola.

– Tokom 65 godina postojanja realizovali smo više od 130 naučnih projekata. Danas smo jedini institut u regionu koji se bavi razvojem i proizvodnjom in vitro dijagnostičkih medicinskih sredstava, naši imunotestovi plod su domaćeg znanja i višedecenijskog istraživačkog rada. Kroz saradnju sa univerzitetima, međunarodnim organizacijama i privatnim sektorom, INEP aktivno doprinosi razvoju inovacija i uspešnoj komercijalizaciji naučnih rezultata – poručila je Gnjatović.

Na događaju su predstavljeni i projekti koji se bave sigurnošću hrane, kao što su detekcija i kontrola alergena, kao i upotreba biofiltera na bazi beta-glukana za uklanjanje aflatoksina iz mleka i sokova. Neke od inovacija oslonjene su na biotehnologiju i primenu nuklearnih tehnologija u zaštiti životne sredine, kao i na razvoj energetskih trava druge generacije, koje mogu doprineti energetskoj tranziciji.

 

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Kućni filteri za vodu: Luksuz ili nasušna potreba?

by bifadmin 9. мај 2025.

Zbog sve lošijeg kvaliteta pijaće vode, u celom svetu raste tražnja za kućnim prečistačima vode, što je slučaj i u Srbiji. Kakvo će rešenje biti ugrađeno zavisi od zatečene situacije, jer prema rečima domaćih proizvođača „voda nigde nije ista”, a njihova prosečna cena se kreće od 350 do 700 evra. To je isplativije nego da se kupuje flaširana voda, potvrđuje i prva zvanična presuda o nadoknadi troškova jednom tročlanom domaćinstvu u Zrenjaninu, zbog štete koju je pretrpelo zato što je u ovom gradu zabranjena voda za piće.

Za pijaću vodu u Srbiji važi obrnuta logika. Tamo gde je voda u gradskom vodovodu najkvalitetnija, vlada i najveća potražnja za kućnim filterima. Beograd prednjači po broju ugrađenih filtera za vodu, a sledi ga Novi Sad. Najmanje filtera ima tamo gde su najpotrebniji, na području Banata, gde je sirova voda iz podzemnih izdani kojom se snabdevaju vodovodi brojnih opština najlošijeg kvaliteta.

„Najgora voda je u Banatu, a tu se niko živ ne interesuje za rešenje, već zovu samo kad ih muka stisne. Najmanji broj ugrađenih filtera je baš u selima između Zrenjanina i Kikinde. Na tom potezu su izvorišta vode kojoj je potreban ozbiljan tretman. Ta voda, zbog prisustva gasova, ume i da se zapali“, skreće pažnju tehnolog za vodu Dragan Dragić, vlasnik firme Aquafilter.

Da li je ugradnja filtera isplativa

Za računicu koliko su isplativi kućni filteri za vodu nabolje može da posluži primer Zrenjanina, gde je voda iz gradskog vodovoda zabranjena 2004. godine. U prvoj zvaničnoj presudi u koju smo imali uvid, u parnici koju je jedan građanin pokrenuo protiv lokalne vlasti i gradskog vodovoda zbog troškova koje je njegovo tročlano domaćinstvo imalo za vodu, činjenično je utvrđeno kolika je bila njihova potrošnja, kako tehničke, tako i flaširane vode.

Sudski veštak je, radi preciznosti, uporedio podatke o optimalnoj količini vode za jednu odraslu osobu i za dete – 5,5 litara, kao i koliko je iznosila prosečna cena flaširane vode od 6 litara za period od 2018. do 2021. godine. U računicu je ušao i podatak o 13,93 kubnih metra mesečne potrošnje za ovo tročlano domaćinstvo. Izračunata je i prosečna cena vode iz vodovoda od 66,56 dinara, poređenjem cenovnika gradskih vodovoda u više gradova Vojvodine.

„Utvrđeno je da je visina štete koju je pretrpeo tužilac, odnosno ukupan trošak za kupovinu vode za navedeni period iznosio 85.937 dinara. Utvrđeno je i da je fabrika vode radila i isporučivala vodu, kubni metar takve vode koštao bi u 2021. godini 150 dinara“, navodi se, između ostalog, u presudi.

Kada se ovi podaci ukrste sa cenama kućnih filtera, postaje jasno da se ugradnja filtera za vodu isplati.

„Računica pokazuje da je povoljnije imati kućni prečistač vode, nego vući flaše i kupovati balone vode. To ekonomski uopšte nije isplativo. U suštini, za nekih 350 evra može da se kupi pristojan uređaj za tretman vode, kojim dobijate vodu za piće. To više nije nikakva nauka, to se svuda u svetu masovno primenjuje. Slažem se da ima svega na tržištu i da se treba dobro raspitati, ali ako se radi ozbiljno i profesionalno, ako se koristi dobra oprema, to funkcioniše bez ikakvih problema“, kaže za B&F Aleksandar Zirojević, vlasnik zrenjaninske firme Zitros, koja ugrađuje kućne i fabričke filtere za vodu.
Prema njegovom iskustvu, u Zrenjaninu i Banatu vlada mnogo manje interesovanje za ovom uslugom nego u drugim gradovima.

„Beograđani su mnogo više zainteresovani za ispravnu vodu, oni ugrađuju filtere ne zato što im je voda loša, naprotiv. Oni brinu o prisustvu mikročestica plastike u vodi i kvalitetu ambalaže. U Zrenjaninu je, opet, mnogo manje interesovanje od očekivanog. Na 20 naših ugrađenih filtera u Beogradu, dođe tek jedan ili dva u Banatu. Mislim da to nema veze sa veličinom grada, već sa svešću ljudi, njihovim obrazovanjem, životnim pogledima, pa i sa standardom u krajnjem slučaju“, konstatuje Zirojević.

Raste tražnja za prečistačima vode

U našoj zemlji nema egzaktnih podataka o tržištu uređaja za prečišćavanje vode, ali zato neke informacije možete da potražite na američkom Univerzitetu Jejl. Ovaj univerzitet na svake dve godine predstavlja procenu globalne održivosti. Prema poslednjem izveštaju iz oktobra 2024. godine, po kvalitetu pijaće vode i sanitacije Srbija je na 34. mestu među 180 zemalja na listi koja je sačinjena na osnovu Indeksa ekoloških performansi.

Ipak, i bez zvaničnih podataka, primetno je da na domaćem tržištu raste broj firmi i preduzetnika koji se bave nabavkom, ugradnjom i održavanjem kućnih i mini filtera za male proizvođače, gazdinstva i baštensku proizvodnju.

„Kod nas ima dosta firmi koje rade filtere za vodu, ali većina njih su samo prodavci. Pošto voda nije svuda ista, ne može svaki filter da reši svaki problem. Mi, koji se time profesionalno bavimo, trebalo bi da edukujemo građane i potencijalne kupce, jer domaće tržište ima mogućnosti za razvoj ukoliko ljudi shvate da je voda pitanje zdravlja i da treba pažljivo da biraju tehnologiju. Do kupaca dolazimo na različite načine, u čemu nam pomažu internet i drugi napredni alati“, objašnjava tehnolog Dragan Dragić.

Ovaj novosadski preduzetnik, koga oni koji ga znaju nazivaju i „doktor za vodu“, ističe da ne nudi rešenja koja su ista za sve. Razlog je u tome što ni voda nigde nije ista, posebno kada kopa bunare na Kosmaju, u Ritopeku ili kod Bečeja i ugrađuje filtere. On problem sa vodom rešava na licu mesta, zavisno od situacije koju zatekne.

„Ja uvozim sirovine od kojih izrađujem komponente i biram tehnološki postupak, u odnosu na to kakva je voda, šta su pokazale potrebne analize i koje probleme prečistač treba da reši. Kod nas se na pravi ništa od toga što ugrađujem, jednostavno Kina sada ima primat. Zbog svega toga, izdaci za komponente iz uvoza učestvuju u našim troškovima sa 60 odsto, što je značajan udeo. To opterećuje poslovanje, kao i administracija i duple sanitarne analize, jer voda mora biti zdravstveno bezbedna, ne samo za ljude, već i za gajenje životinja i biljnu proizvodnju. To mi ne ostavlja prostora da zaposlim više ljudi, zato imam mali tim“, kaže Dragić za B&F.

Proizvođači u Aziji najkonkurentniji

Za dve vrste potrošača, domaćinstva i industriju, specijalizovao se i zrenjaninski privrednik Aleksandar Zirojević.

„Mi radimo i domaćinstva i velike sisteme, to je bitno zbog poređenja ali i zato što ne možemo da se oslonimo samo na jednu oblast. Svuda se koristi moderna tehnologija. Kod reverzne osmoze, sa filterskom membranom, radi se post-tretman vraćanja PH vrednosti. Primetno je da proizvođači, posebno klanice i mlekare, sve više koriste tehnologije za preradu vode. Najčešće se traži omekšavanje vode, jer su ljudi razumeli da je lakše da instaliraju neki omekšivač vode, nega do menjaju kotlove ili grejače koji su jako skupi i da zbog toga prekidaju proizvodnju“, iznosi svoje iskustvo Zirojević.

Kako navodi, njegova firma koristi komponente evropskih proizvođača za kućne filtere, dok za industriju najvećim delom uvozi komponente iz Azije. Tržište prečistača vode u Aziji je ogromno, objašnjava, pa su i tehnologije prerade vode sve savršenije i pristupačnije a proizvođači vrlo konkurentni.

„Ljudi su to tamo razvijali ozbiljno poslednjih 30 godina. Toliko su to usavršili, da mi u Srbiji sad da uzmemo da to isto proizvodimo, ne bismo uopšte mogli da budemo konkurentni, ni sa cenom, ni sa količinom. I Amerikanci su dominantni u tehnologiji prerade vode, bili su do nedavno neprikosnoveni ali je njihova proizvodnja skuplja, pa se dobavljači okreću povoljnijim rešenjima“, objašnjava Zirojević.

Zbog sve lošijeg kvaliteta pijaće vode u svetu, procenjuje se da će tržište prečišćivača vode porasti u narednih pet godina sa 35 milijardi dolara na preko 62 milijarde. Globalna kompanija za istraživanje tržišta Fortune Business Insights predviđa da će rast u narednim godinama najviše pogurati upravo stambeni sektor. Razlog je u tome što povećanje broja stanovnika dodatno opterećuje raspoložive vodne resurse, a urbanizacija i industrijalizacija su uveliko zagadile dostupne izvore vode.

Miroslava Pudar

Biznis & finansije 232, april 2025. 

Foto: Fotografia de alimentos, Unsplash

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Banca Intesa uvodi mini obveznice na tržište Srbije

by bifadmin 9. мај 2025.

Banca Intesa, članica međunarodne bankarske grupacije Intesa Sanpaolo, uvodi mini obveznice na tržište Srbije, čime otvara nove mogućnosti za finansiranje malih i srednjih preduzeća kao ključnog segmenta privrede i ujedno doprinosi daljem razvoju domaćeg tržišta kapitala.

Mini obveznice mogu da izdaju mala i srednja preduzeća sa ciljem prikupljanja sredstava za finansiranje rasta i razvoja poslovanja, bilo kroz uvođenje novih proizvoda, proširenje proizvodnih i prodajnih kapaciteta, ulazak na nova tržišta ili pak putem akvizicije drugih kompanija. Banca Intesa u tom slučaju nastupa kao aranžer i pokrovitelj emisije, a ujedno i otkupljuje celokupan iznos obveznica, čime se obezbeđuje brzina realizacije i sigurnost transakcije za sve učesnike.

Ključne pogodnosti koje donose mini obveznice su rok dospeća od sedam godina i grejs period od dve godine, uz ukupan okvir emisije do deset miliona evra i bez zahteva za čvrstim kolateralima. Pojedinačne emisije realizuju se na osnovu procene biznis plana i kreditne sposobnosti klijenta.

„Ovo je snažna poruka poverenja koje Banca Intesa ima u svoje klijente i u budućnost privrede Srbije. Ovim inovativnim finansijskim instrumentom želimo da dodatno unapredimo dostupnost finansiranja za mala i srednja preduzeća i podržimo njihove investicione planove, doprinesemo jačanju konkurentnosti, održivosti i otpornosti privrede i podstaknemo dalji razvoj domaćeg tržišta kapitala“, izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa.

Uvođenje mini obveznica na tržište Srbije deo je Minibond inicijative grupe Intesa Sanpaolo i šire strategije Banca Intesa, usmerene na pružanje podrške održivom privrednom rastu, u skladu sa najboljim praksama evropskog finansijskog tržišta.

„Nakon izuzetnog uspeha mini obveznica na tržištu Italije, ovo inovativno finansijsko rešenje stavljamo na raspolaganje i kompanijama širom CEE regiona. Prvi rezultati su obećavajući – samo u Hrvatskoj smo za svega šest meseci plasirali 60 miliona evra, a sada širimo inicijativu i na Srbiju i Slovačku. Naš cilj je jasan – da malim i srednjim preduzećima omogućimo jednostavniji i brži pristup tržištu kapitala i omogućimo im da realizuju svoje razvojne i transformativne projekte, uz zadržavanje visokih standarda analize i upravljanja rizikom“, izjavio je Đuzepe Feraro (Giuseppe Ferraro), direktor poslovanja sa privredom, malim i srednjim preduzećima i malim biznisom u Diviziji međunarodnih banaka Intesa Sanpaolo grupe.

Kao aranžer i pokrovitelj pojedinačnih emisija mini obveznica, Banca Intesa će obezbediti alternativni izvor finansiranja za mala i srednja preduzeća koja žele da diversifikuju izvore kapitala i pristupe sredstvima za razvoj i rast na tržištu novca, bez oslanjanja isključivo na tradicionalne oblike zaduživanja. Ovaj inovativni način finansiranja dodatno učvršćuje poziciju banke kao tržišnog lidera i predstavlja važan korak napred u razvoju i diversifikaciji finansijskog ekosistema u zemlji.

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

EU direktiva o transparentnosti zarada stiže i na Balkan

by bifadmin 9. мај 2025.

Da li bi vaše poverenje u firmu bilo isto kad biste znali plate svojih kolega i šta biste uradili da otkrijete da vaš kolega ima veću platu – bez jasnog razloga? Šta biste rekli šefu kad biste znali kolika je plata vašeg kolege – ili koleginice? Od juna 2026. godine, takva pitanja više neće biti tabu, barem u Evropskoj uniji.

Na snagu stupa Direktiva o transparentnosti plata, kojom se uvode jasna pravila: oglasi za posao moraće da sadrže podatke o visini zarade, zabranjuje se ispitivanje kandidata o prethodnoj plati, a zaposleni dobijaju pravo da traže informacije o zaradama po polu i poziciji. Velike kompanije moraće da izveštavaju o rodnim razlikama u zaradama i, ukoliko postoje neosnovane razlike, preduzmu korektivne mere. Oglasi za posao moraće da koriste rodno-neutralne izraze.

Iako se ova regulativa odnosi na zemlje članice EU, uticaj će se vrlo brzo osetiti i u regionu, smatra stručnjak za ponašanje potrošača i psihologiju rada Danilo Đukanović, izvršni direktor Recrewty doo, podgoričkog startapa koji optimizuje odabir kandidata i MSc Psihologije i MSc Bihejvioralnih nauka.

– Naš region neće ostati pošteđen – posebno jer su mnoge firme deo međunarodnih grupacija koje će morati da primene iste standarde i u svojim lokalnim kancelarijama – kaže Đukanović. On smatra da ova direktiva predstavlja istovremeno korak ka većoj formalizaciji, ali i pozitivan pokušaj demokratizacije tržišta rada, jer transparentnost postaje očekivani standard.

Transparentnost kao adut u borbi za talente

Direktiva, kako Đukanović ističe, neće odmah promeniti zakone u Srbiji, Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori – ali će promeniti očekivanja kandidata.

– Mladi, posebno oni koji rade ili konkurišu za remote pozicije u IT i digitalnim industrijama, traže otvorenost i jasne informacije o platama i uslovima rada. Transparentnost postaje nova norma, a ne samo usklađenost s propisima – objašnjava on.

U tom kontekstu, kompanije koje u oglasima i intervjuima i dalje koriste nejasne izraze poput „zarada po dogovoru“ rizikuju da izgube relevantnost na tržištu rada. One koje se prve prilagode, biće percipirane kao ozbiljni i profesionalni poslodavci – što direktno utiče na kvalitet talenata koje mogu privući.

Interna komunikacija pred novim izazovima

Jedan od većih izazova za poslodavce biće upravljanje internom komunikacijom kada zaposleni dobiju pravo uvida u raspodelu plata po polu i poziciji. Đukanović upozorava da problem neće biti samo u brojkama, već i u njihovom tumačenju.

– Kompanije će morati da objasne razlike koje su godinama bile rezultat neformalnih dogovora, ad hoc bonusa ili razlika u pregovaračkoj snazi kandidata – a koje nisu sistemski evidentirane.

Takve situacije mogu izazvati osećaj nepravde među zaposlenima, pa će HR i menadžment morati da unaprede ne samo platne politike, već i komunikacijske veštine – jasno, empatično i uz spremnost na dijalog o temama koje su do sada bile tabu.

Zabrana pitanja o prethodnoj plati menja paradigmu

Zabrana postavljanja pitanja o prethodnoj plati, koja je do sada često bila osnova za kreiranje ponuda, takođe će promeniti pristup zapošljavanju. Poslodavci će morati unapred da definišu vrednost radnog mesta i plate okvirno, nezavisno od prethodnih primanja kandidata.

– Za HR to znači prelazak iz uloge kontrolora ka ulozi partnera koji gradi poverenje kroz fer i otvorenu komunikaciju – navodi Đukanović.
Međunarodne kompanije diktiraće tempo promene

Prema njegovim rečima, velike međunarodne kompanije će vrlo verovatno početi da primenjuju ove standarde i u svojim regionalnim kancelarijama, i pre nego što oni postanu zakonska obaveza. Ne samo zbog usklađivanja sa regulativama EU, već i zbog reputacijskog rizika – „kompanije ne mogu biti progresivne u Berlinu, a neprozirne u Beogradu.“

Kako se te firme budu izdvajale po transparentnijim praksama, podizaće se i očekivanja kandidata, što će izvršiti pritisak na lokalne firme da prate taj tempo.

– U suštini, regulativa će možda doći sporo – ali tržišna korekcija će se desiti brzo. Kandidati će početi da biraju prema poverenju, a ne samo prema zaradi – zaključuje Đukanović.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Privatni kapital u ćorsokaku: Sawiris kaže da su “najbolji dani prošli”

by bifadmin 9. мај 2025.

Egipatski industrijalac i milijarder Nassef Sawiris poručio je da je industrija privatnog kapitala prošla svoj vrhunac i sada se suočava s ogromnim izazovima – posebno kada je reč o prodaji imovine vredne trilione dolara.

Sawiris, koji je deo svog bogatstva uložio u fondove više firmi za otkup akcija, rekao je da su on i drugi investitori duboko frustrirani nedostatkom isplata u prethodnim godinama. Kompanije se muče da izađu iz postojećih ulaganja usled usporavanja tržišta i slabe aktivnosti inicijalnih javnih ponuda nakon pandemije.

„Privatni kapital je video svoje najbolje dane… Ne mogu da izađu. Izlazi iz investicija su jako teški“, izjavio je Sawiris za Financial Times, prenosi SEEbiz.

„Investitori su izuzetno frustrirani. Govore tim fondovima: ‘Nisam video nikakav povrat, niste mi vratili novac poslednjih pet-šest godina.’“

Nassef Sawiris je mlađi brat Samiha Sawirisa, osnivača i bivšeg izvršnog direktora kompanije Orascom Development Holding AG, podsjeća Investitor.me. Samih je poznat po razvoju luksuznih turističkih destinacija širom sveta, uključujući projekte u Egiptu, Švajcarskoj i Crnoj Gori, gdje realizuje projekat rizorta Luštica Bay.

„Fondovi za nastavak su najveća prevara ikada”

Nassef je posebno kritikovao upotrebu tzv. „fondova za nastavak“ koji omogućavaju recikliranje kapitala – umesto prodaje imovine ili njenog iznošenja na berzu, ona se prenosi u novi fond u kojem menadžeri zadržavaju kontrolu.

„Fondovi za nastavak su najveća prevara ikada. Kažete ‘Ne mogu da prodam posao, pa ću ga samo prepakovati’“, kazao je Sawiris.

Ovakve strukture su poslednjih godina sve popularnije, a njihova ukupna vrednost dostigla je rekordnih 76 milijardi dolara, prema podacima investicione banke Houlihan Lokey.

Sawiris je ove komentare dao u trenutku kada nadgleda rasparčavanje svog hemijskog i đubrivskog konglomerata OCI, kotiranog na berzi u Amsterdamu. Do sada je grupa realizovala četiri velike prodaje, ukupne vrednosti 11,6 milijardi dolara, i to bez učešća fondova privatnog kapitala. Prodata je većina imovine, uključujući globalni biznis s metanolom, udela u biznisu sa đubrivima i projekat niskougljeničnog amonijaka u Teksasu.

OCI koristi ovaj kapital za isplatu akcionara – do sada je isplaćeno 6,4 milijarde dolara, a očekuje se još do milijardu dolara nakon zaključenja finalne prodaje.

Sawiris ističe da je „imao sreće s tajmingom“ s obzirom na tržišne poremećaje, pad cena gasa i rastući otpor prema ulaganjima u fosilna goriva.

Prošle godine je najavio da bi OCI mogao postati kompanija koja raspolaže gotovinom i traži akvizicije u različitim industrijama. Kaže da mu se javilo desetine firmi koje traže prodaju, većinom u vlasništvu fondova privatnog kapitala – ali nijedna nije bila dovoljno atraktivna.

„Proučili smo 70 firmi koje žele da se spoje sa OCI-jem, jer su zadužene, uvrštene na berzu… sve su to slučajevi fondova koji ne mogu da izađu iz investicija“, rekao je. „Zašto bismo rešavali tuđe probleme?“

Oni 90% vremena provode skupljajući novac, a samo 10% upravljajući kompanijama

Sawiris je takođe kritikovao prioritete menadžera fondova, navodeći da mnogo više vremena troše na prikupljanje novog kapitala nego na operativno upravljanje portfolijem.

„Oni 90% vremena provode skupljajući novac, a samo 10% upravljajući kompanijama“, rekao je. „Sednu na bord, imaju bord večeru i to je to. Zato ni ne ispune plan.“

Posle decenije ekspanzije, vrednost imovine pod upravljanjem privatnog kapitala opala je prvi put od 2005. godine, kada je Bain & Co počeo da prati ove podatke. U junu 2024. ukupna imovina pala je za 2% na 4,7 biliona dolara, a otkupni fondovi su se suočili s dodatnim izazovima usled tržišne volatilnosti izazvane američkim tarifama.

U međuvremenu, investicione grupe koje su kupovale skupu imovinu u godinama niskih kamata sada imaju problema da je prodaju, što dodatno otežava prikupljanje novog kapitala.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Živi po meri sopstvenog ritma uz One Two Three

by bifadmin 9. мај 2025.

Život kakav želimo sutra, počinje izborima koje pravimo danas. Onda kada uskladimo sopstvene korake, rezultati dolaze prirodno. I to nije nikakva tajna, već ritam našeg tela.

Dolaskom proleća i sa sve lepšim vremenom kreće i naše uživanje u prirodi, ali upravo u tom periodu naš organizam može biti izložen većem broju alergena. Naše telo tada traži zaštitu, pa je svaki potez važan. Upravo zato je i velika važnost vitamina C, Zn i Quercetin u odbrani našeg organizma i očuvanja našeg imuniteta tokom letnjih meseci kada se javljaju različite alergije. I zato moramo da osluškujemo svoje telo. Jedini način je da naučimo da ga čujemo, jer put ka dobrom zdravlju počinje iznutra.

Balans između dinamičnog života i zdravlja

Naše telo nikada ne misli kako nemamo vremena za zdravlje, već da smo odustali i da smo se predali. Jer, ono sve pamti i sve registruje. Svaki nemar, kada živimo na minimumu svoje energije, ali i svako dobro, kada za njega biramo pažljivo odabranu suplementaciju, kao snažnu podršku svom imunitetu.

Vaše telo nepogrešivo zna, samo mu dajte ono što traži – One Two Three Imunocink

Danas više nego ikad, važno je da prepoznamo signale koje nam telo šalje. Da ga ne iscrpljujemo, već hranimo. Da mu damo ono što mu je zaista potrebno. I tu dolaze na red naši glavni saveznici za snažan imunitet – cink i C vitamin. Optimalan odnos ova dva aktivna sastojka u preparatu One Two Three Imunocink obezbeđuje dnevnu dozu od 300 mg vitamina C i 10 mg cinka.

Tablete za žvakanje prijatnog ukusa narandže, štite ćelije od oksidativnog stresa, smanjuju umor i iscrpljenost, podržavajući prirodnu odbranu organizma protiv virusa i prehlada. Poboljšavaju otpornost organizma, skraćuju vreme trajanja prehlade, čime doprinose bržem oporavku i vitalnosti. Idealan su izbor za sve koji žele da očuvaju imunitet. Posebno su namenjene sportistima, adolescentima, starijim osobama, vegetarijancima, dijabetičarima i osobama koje su izložene dodatnom stresu i naporu.

Pouzdana formula za snažan imunitet – One Two Three Quercetin Plus

U svetu u kojem stres, užurbanost i sezonske promene svakodnevno stavljaju naš organizam na test, jačanje organizma postaje prioritet. Ritam tela je ritam života.

Zašto biste živeli u strahu od sezonskih virusa i alergija? Uvek kada želite da idete korak dalje, pružite sebi dodatni štit u jačanju otpornosti i dišite punim plućima. Preparat One Two Three Quercetin Plus, nudi dodatnu podršku imunitetu zahvaljujući 500 mg kvercetina i 100 mg ekstrakta ploda zove sa dodatkom vitamina C u samo jednoj kapsuli dnevno. Kvercetin je moćan bioflavonoid poznat po izraženom protivzapaljenskom dejstvu, dok crna zova dodatno podržava imunski sistem, naročito u sezoni respiratornih infekcija. Proizvod deluje antioksidativno, obezbeđujući prvu liniju odbrane u borbi protiv alergija i čuva vaš imunitet.

Ne čekajte da prvi znaci iscrpljenosti preuzmu ritam vašeg tela. Poslušajte šta vam organizam poručuje i vratite se jednostavnim navikama, koje imaju moć da naprave veliku razliku. Upravo vam kombinacija Quercetin Plus i Imunocink pruža snagu i sigurnost u svakom trenutku. Ova moćna sinergija brine o vašem imunitetu, štiteći vas od virusa i alergija koji nas često iznenade. Kada je vaše zdravlje na prvom mestu, osećate se snažnije, samouverenije i spremnije da uživate u svakom danu. Uložite u sebe i svoju snagu – jer zaslužujete da se osećate najbolje, svaki dan. Uz One Two Three liniju proizvoda, pronađi balans u svom telu, a ne u tuđim očekivanjima.

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Rezultati MOL Grupe za prvi kvartal: stabilni rezultati uprkos ekonomskim izazovima

by bifadmin 9. мај 2025.

MOL Grupa danas je objavila finansijske rezultate za prvi kvartal 2025. godine. Dobit pre oporezivanja iznosila je 546 miliona američkih dolara, što predstavlja rast od 23% u odnosu na isti period prošle godine.

Svi ključni poslovni segmenti ostvarili su bolje rezultate, uprkos usporavanju ekonomije, doprinoseći otpornosti MOL Grupe u uslovima nepovoljnih makroekonomskih kretanja – zahvaljujući snažnim rezultatima u segmentu istraživanja i proizvodnje, stabilnim operacijama u preradi, rastu potrošačkih usluga i doslednoj realizaciji aktivnosti u cirkularnoj ekonomiji, uprkos izazovima.

Predsednik i generalni direktor Zsolt Hernádi izjavio je:

„U periodu obeleženom geopolitičkim tenzijama i ekonomskom transformacijom, uspeli smo da ostvarimo stabilne performanse. Ohrabrujuće je što su naši rezultati pretežno posledica unapređenja internih procesa i rada u gotovo svim poslovnim segmentima. To nam pruža čvrstu osnovu za suočavanje sa budućim izazovima, koji neće izostati. Da bismo ih prevazišli, oslanjamo se na proverenu MOL formulu: finansijsku disciplinu, promišljena ulaganja, diverzifikaciju, integrisani operativni model i dosledno sprovođenje strateških ciljeva. Ne skrećemo sa puta – naš fokus ostaje usmeren na efikasnost i unapređenje internih performansi, bez kompromisa, kako bismo dodatno ojačali konkurentnost. Naš cilj ostaje nepromenjen: stvaranje vrednosti za akcionare na kratak rok, i izgradnja održive MOL Grupe za budućnost.“

egment istraživanja i proizvodnje (Upstream) zabeležio je poboljšanje u odnosu na prethodni kvartal, uz podršku viših cena gasa. Prosečna dnevna proizvodnja iznosila je 93 hiljade barela ekvivalentne nafte, što je u sredini projektovanog raspona (92–94), i blago niže u odnosu na prethodni kvartal, usled smanjene proizvodnje u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Istovremeno, nastavljen je razvoj portfolija u Mađarskoj – uspešno je završena akvizicija ležišta Endrőd, dok je bušotina Som-8 puštena u rad.

Rezultati segmenta prerade i petrohemije (Downstream) blago su poboljšani u poređenju sa istim periodom prethodne godine, uprkos nižim rafinerijskim maržama i generalno izazovnom poslovnom okruženju. Negativni faktori ublaženi su većim obimom prerade i rastom sopstvene prodaje – delimično zahvaljujući planiranim remontima u baznom periodu – kao i boljim korišćenjem kapaciteta. Petrohemijski deo poslovanja zabeležio je oporavak u obimu prodaje, ali je i dalje bio u zoni gubitka, što je posledica i dalje izazovnih tržišnih uslova. Marže rafinerija na bazi Brent nafte stabilizovale su se oko dugoročnog proseka, dok su petrohemijske marže ostale slabe.

Potrošačke usluge (Consumer Services) nastavile su sa rastom, uz doprinos i goriva i ne-gorivnih proizvoda, uprkos signalima otežanog makroekonomskog okruženja. Prodaja goriva ojačala je na tržištima Rumunije i Hrvatske. Iako je rast marži kod ne-gorivnih proizvoda bio sporiji u odnosu na prošlu godinu, osnovni trendovi ostaju pozitivni. Mreža Fresh Corner prodajnih mesta nastavila je da se širi i dostigla je 1.341 lokaciju do kraja prvog kvartala 2025. godine, što predstavlja rast od 1% kvartalno i 6% na godišnjem nivou.

Usluge cirkularne ekonomije (Circular Economy Services) donele su pozitivan EBITDA doprinos u prvom kvartalu 2025, pretežno zahvaljujući jednokratnim efektima. Kapitalna ulaganja bila su usmerena na širenje sistema povratne ambalaže (Deposit Return System – DRS), sa više od 4.800 aktivnih lokacija i dnevnim obimom povraćenih pakovanja od oko 6,5 miliona jedinica – što je rast od 10% u odnosu na prethodni kvartal. Nastavljeni su i radovi na drugim infrastrukturnim projektima, uključujući izgradnju sledećeg reciklažnog dvorišta u Komáromu (uz još osam planiranih), kao i pripremne aktivnosti i tenderski postupci za projekat energetske valorizacije otpada.

Segment prenosa gasa (Gas Midstream) zabeležio je pad EBITDA rezultata u prvom kvartalu 2025, uprkos snažnoj potražnji za uslugama prenosa, usled pogoršanih makroekonomskih uslova.

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koje firme su najveći dužnici za struju u Srbiji

by bifadmin 9. мај 2025.

Najveći dužnici za neplaćenu električnu energiju – njih 20 – Elektroprivredi Srbije duguju ukupno 22,3 milijarde dinara, pokazuju podaci EPS sa presekom na dan 25. april 2025. Među njima je i Politika AD koja je od početka prošle godine svoj dug za struju uvećala za čak 1,2 milijarde dinara.

Iako nije prva, već peta na listi firmi najvećih dužnika Elektroprivrede Srbije, Politika AD je jedina koja je svoj dug od januara prošle godine do kraja aprila ove godine, uvećala za čak 1,2 milijarde dinara, što je šest puta veći iznos u odnosu na onaj s kojim je ušla u 2025.

Prema podacima EPS-a o najvećim dužnicima, sa presekom na dan 25. april 2025, ukupno šest preduzeća za neplaćenu stuju duguje pojedinačno više od milijardu dinara.

Najviše, čak 6,3 milijarde dinara, duguje stečajna masa Železare Smederevo. Na drugom mestu je Infrastruktura Železnice sa gotovo upola manjim iznosom – 3,3 milijarde dinara duga.

Sledi kragujevačko preduzeće za daljinsko grejanje „Energetika“ sa 2,33 milijarde dinara i Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja Resavica sa dugom od 2,29 milijardi dinara.

Politika AD je na petom mestu sa dospelim dugom od 1,41 milijarde dinara, dok je za neplaćenu struju 1. januara 2024. godine dugovala „svega“ 230.938.274,95 dinara.

Šesto mesto drži Infostan sa 1,12 milijardi dinara duga.

Među ostalim najvećim dužnicima, od preduzeća koja nisu u stečaju i likvidaciji nalaze se Beogradski vodovod i kanalizacija za 718 miliona dinara duga (takođe veliki rast duga u odnosu na januar 2024. kada je stanje bilo 60,66 miliona dinara), zatim JPKP Lazarevac sa 543 miliona dinara duga, Beogradske elektrane sa 333 miliona dinara duga, ali i Vaterpolo klub Partizan koji duguje 300 miliona dinara, koliko i Grad Novi Pazar.

Fabrika Zastava oružje nije platila struju u iznosu od 281 milion dinara, pokazuju podaci EPS.

Konverzija duga Politike u kapital

„Potraživanje od kupca Politika AD Beograd zaključno sa 27. julom 2024. godine je obuhvaćeno pravosnažno usvojenim UPPR-om, kojim je definisana konverzija duga u kapital, a što će biti sprovedeno nakon emitovanja akcija od strane Politika AD Beograd i prenosa na vlasnički račun EPS AD“, navela je Elektroprivreda Srbije u napomenama uz listu najvećih dužnika na kraju aprila 2025.

Izvor: N1

Tabela: EPS

Foto: Pixabay

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Do 15.maja rok za podnošenje prijave za porez na dohodak građana

by bifadmin 9. мај 2025.

Rok za podnošenje poreske prijave za godišnji porez na dohodak građana za 2024. godinu i uplatu poreza ističe u četvrtak, 15. maja, saopštila je danas Poreska uprava

Poreska prijava na Obrascu GPDG podnosi se elektronskim putem, isključivo preko portala ePorezi.

Portalu ePorezi moguće je pristupiti na tri načina: korišćenjem kvalifikovanog elektronskog sertifikata, korišćenjem eID naloga, odnosno mobilne aplikacije ConsentID i sertifikata u klaudu, ukoliko poseduje eID korisnički nalog na portalu za elektronsku identifikaciju ili korišćenjem kvalifikovanog elektronskog serifikata i SmartBox aplikacije.

Detaljnija uputstva i dodatne informacije u vezi sa utvrđivanjem godišnjeg poreza na dohodak građana i procedurom podnošenja prijave dostupna su u Poreskom informatoru na sajtu Poreske uprave purs.gov.rs.
Poreska uprava upozorila je da nepostupanje u propisanom roku povlači prekršajnu odgovornost u skladu sa odredbama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Izvor: Fonet
Foto: Pixabay

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Susret u maju – na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu

by bifadmin 8. мај 2025.
U susret 92. međunarodnom poljoprivrednom sajmu, koji će biti održan od 17. do 22. maja, danas su na konferenciji za novinare u Medija centru u Beogradu, saopšteni detalji o priredbi i najavljene brojne aktivnosti.
Uz najveći agrobiznis događaj kao i ranije su Globos osiguranje – Generalni sponzor, Al Dahra – Zlatni sponzor, Banka Poštanska štedionica – Banka partner, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Pokrajinska vlada sa sekretarijatima za poljoprivredu i privredu, Grad Novi Sad i Darodavac u Poklon-igri Kompanija Kite DOO. Ove godine Međunarodni poljoprivredni sajam, nosilac oznake „Najbolje iz Vojvodine“ ima snažnu podršku Italije kao Strateškog partnera Poljoprivrednog sajma.
-Ova značajna saradnja realizuje se zahvaljujući Italijanskoj agenciji za spoljnu trgovinu (ITA/ICE), u partnerstvu sa FederUnacoma – udruženjem italijanskih proizvođača poljoprivredne mehanizacije. Na kolektivnoj izložbi, koja će biti smeštena u Hali 1 Novosadskog sajma, na površini od 350 m², biće predstavljeno 15 kompanija, kaže Milija Orlandini iz Italijanske agencije za spoljnu trgovinu.  – Ovaj nastup ističe tehnološku ekspertizu Italije u sektoru poljoprivrede, sa posebnim naglaskom na inovacije i održiva rešenja. U okviru sajamskog programa, a povodom odluke Ujedinjenih nacija da 2025. godinu proglasi Međunarodnom godinom zadruga, ITA/ICE Agencija organizuje seminar „Razmena inovacija: uloga zadruga u savremenoj poljoprivredi i predstavljanje sajma Agrilevante 2025“, koji će se održati 20. maja u 12 časova u Kongresnom centru Novosadskog sajma, dodaje Orlandini. – Kolektivni nastup Italije obuhvata i dodatne aktivnosti poput informativnih radionica, medijske promocije i poslovnog povezivanja. Zahvaljujući mreži svojih kancelarija, ITA/ICE je omogućila dolazak oko 30 specijalizovanih uvoznika i distributera iz 10 zemalja Balkana, koji će u periodu od 19. do 22. maja imati priliku za direktne susrete sa italijanskim i domaćim izlagačima, zaključila je Milija Orlandini.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, tradicionalno je podrška Poljoprivrednom sajmu. Kao i ranije, Ministarstvo će aktivnosti predstaviti na štandu u Hali „Master“, dok će u Hali 1a organizovati Izložbu proizvoda sa dodatom vrednošću. – Posebno ističemo našu halu na Sajmu, u potpunosti posvećenu organskoj proizvodnji i održivom agraru. To je mesto gde će biti predstavljeni najbolji organski proizvođači iz Srbije, kao i konkretni koraci koje Ministarstvo preduzima u pravcu razvoja ovog sektora – od podsticaja do unapređenja izvoza i sertifikacije, rekla je prof. dr Tatjana Brankov, posebna savetnica ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. – Tokom sajma organizujemo i sedam stručno fokusiranih konferencija iz različitih sektora poljoprivrede. Teme obuhvataju  bezbednost i kvalitet hrane, investicije i subvencije u stočarstvu, regenerativnu i preciznu poljoprivredu. Govoriće se i o obnovljivim izvorima energije u agraru, ulozi mladih žena u ruralnom razvoju, savremenoj izvoznoj strategiji i agraru. Posebna konferencija biće posvećena medijima i agraru, u organizaciji novinara Agropress, dodala je Brankov.
Generalni sponzor 92. međunarodnog poljoprivrednog sajma je Globos osiguranje. Na Poljoprivrednom sajmu će iskoristiti priliku da predstave proizvode i usluge. – Globos osiguranje je domaća osiguravajuća kuća sa tradicijom dugom preko 30 godina, a na prvom mestu je u rešavanju odštetnih zahteva sa 98,6% rešenih šteta, rekao je Nenad Tonić, savetnik predsednika Izvršnog odbora Globos osiguranja.  – Naš sektor za poljoprivredu nastao je kao odgovor na sve veće potrebe proizvođača u Srbiji za zaštitom njihovog rada, ulaganja i proizvodnje. Svedoci smo da klimatske promene, elementarne nepogode i drugi nepredvidivi faktori sve više utiču na poljoprivredu i zato smatramo da je kvalitetno osiguranje danas neophodno, gotovo jednako važno kao i seme ili mehanizacija. U okviru naše ponude obezbeđujemo usluge osiguranja ratarskih i povrtarskih kultura, voćnjaka i vinograda, čime štitimo najvrednije delove poljoprivredne proizvodnje. Pored toga, za naše klijente kreirali smo i specijalan paket osiguranja koji u okviru jednog gazdinstva obuhvata osiguranje domaćinstava, mehanizacije i opreme – sve na jednom mestu, sa jednostavnom i efikasnom procedurom, naglasio je Tonić. – Takođe, naši proizvodi omogućavaju fleksibilnost u plaćanju i prilagodljivost u pokriću, u skladu sa specifičnostima svakog gazdinstva – bilo da je reč o manjim porodičnim imanjima ili većim poljoprivrednim sistemima, dodao je Tonić.
Banka Poštanska štedionica, kao Banka partner Poljoprivrednog sajma, već nekoliko godina podržava najveću agrarnu priredbu u ovom delu Evrope. Od 17. do 22. maja predstaviće usluge i pogodnosti koje su pripremili.  – Kao banka koja razume značaj poljoprivrede za ekonomski razvoj Srbije, Poštanska štedionica je ponosna što će i ove godine biti partner ovog prestižnog događaja, rekao je Aleksandar Čortan, član Izvršnog odbora Banke Poštanska štedionica. – Kroz različite finansijske usluge, kao i savetodavnu podršku, nastojimo da omogućimo našim poljoprivrednim partnerima da rastu, inoviraju i unaprede svoje poslovanje. Do sada smo uveli u ponudu različite kredite za mehanizaciju, obrtna sredstva i investicije, koji su podržali brojne poljoprivrednike u njihovom svakodnevnom radu, dodao je Čortan. – Međutim, danas je posebno važno naglasiti da poljoprivrednicima prvi put omogućavamo pristup subvencionisanim stambenim kreditima za mlade. Do sada je ova kategorija bila lišena ovakve podrške, ali uz novi kreditni proizvod, uz vlasništvo nad zemljištem i građevinsku dozvolu, moguće je finansirati i izgradnju montažne kuće, čime se značajno poboljšava kvalitet života. Ovo je još jedan značajan iskorak u podršci poljoprivrednicima, koji će doprineti ne samo unapređenju poljoprivrednih gazdinstava, već i poboljšanju životnih uslova, naglasio je Čortan. –  Uz već dobro poznate kredite Poštanske štedionice za kupovinu zemljišta, koji su prilagođeni potrebama poljoprivrednika, ovaj novi korak pokazuje našu posvećenost da budemo partner u razvoju ovog važnog sektora, zaključio je Čortan.
Kompanija Al Dahra prati Novosadski sajam već nekoliko godina. I ovoga puta kao  – Zlatni sponzor Poljoprivrednog sajma. Nikola Stanić, direktor Sektora biljne proizvodnje Al Dahre je rekao da mu je posebno drago što je ovogodišnji Strateški partner Poljoprivrednog sajma Italija. – To je država koja je poznata po kvalitetnoj hrani, a imajući u vidu da je jedan od glavnih ciljeva Al Dahrinog poslovanja upravo postizanje stabilnog i efikasnog lanca snabdevanja hranom, verujem da ćemo moći mnogo da naučimo jedni od drugih. Kada sam pomenuo jedan od važnih ciljeva naše kompanije, voleo bih da podsetim na još neke. Pridržavajući se najviših standarda u zaštiti životne sredine, Al Dahra odgovorno upravlja otpadom, zemljištem i vodama. U Srbiji smo pokrenuli brojne inicijative za ublažavanje uticaja svog poslovanja na životnu sredinu – dajemo prioritet smanjenju potrošnje energije kroz ugradnju solarnih panela, istraživanju tehnologija za hvatanje ugljenika, nabavci opreme koja troši manje energije, i optimizaciji potrošnje energije pomoću naprednih tehnologija, naglasio je Stanić. On je podsetio da značajnim ulaganjima i kapitalnim projektima Al Dahra ubrzava srpsku agroindustriju i na taj način utiče na rast srpske poljoprivrede. Od dolaska u Srbiju 2018. godine, kompanija je uložila više od 85 miliona evra, dok su za 2025. planirane investicije koje će taj iznos povećati na ukupno 100 miliona evra, dodao je Stanić.
Jedan od najvažnijih i najinteresantnijih segmenata Poljoprivrednog sajma je i Izložba poljoprivredne mehanizacije, uz nju tu je svakako i Poklon-igra za posetioce sa kupljenim ulaznicama. Kompanija Kite DOO, članica Poslovnog udruženja uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije, kao Darodavac poklanja traktor John Deere 5045D, a na štand postavlja i premijere i novitete.
– Kompanija Kite DOO Novi Sad, kao zvanični John Deere diler i serviser na tržištu Srbije će tokom 92. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu izložiti više od 70 eksponata, na površini od preko 2.460 kvadratnih metara. U okviru ponude traktora vodećeg i najpopularnijeg proizvođača poljoprivredne mehanizacije na svetu, kompanije John Deere, na izložbenom prostoru kompanije Kite DOO će biti izloženi traktori koje ste čekali  – nova John Deere 6M serija, novo poglavlje u poljoprivredi.  Nije u pitanju samo običan redizajn, u pitanju je zapravo potpuna transformacija, rekao je Predrag Aćimović, komercijalno finansijski direktor u Kompaniji Kite DOO. Biće tu i novih modela, različitih šasija, različitih transmisija sa opcijom brzine kretanja i do 50km/h. Izložiće i modele traktora raspona snage od 45 do 450 KS, John Deere univerzalni žitni kombajni, prskalice i balirke, John Deere mašine za održavanje travnatih površina iz popularnog TURF programa, sa akcentom na ponudu najsavremenijih tehnoloških rešenja i na koncept precizne poljoprivrede… – U oviru sektora „Agronomija“ spremne su ponude semena, mineralnih hraniva, sredstava za zaštitu bilja i susreti sa partnerima u oblasti trgovine merkantilnim robama. Za posetioce željne saznanja u vezi sa novim tehnologijama biće organizovan kutak gde će biti promovisane najnovije tehnologije koje kompanija Kite DOO razvija i primenjuje na parcelama širom Srbije, a koje omogućavaju ekološki i ekonomski održiviju poljoprivrednu proizvodnju, dodao je Aćimović.  – Pripremljene su i specijalne sajamske pogodnosti pri kupovini, ponude finansiranja putem poslovnih banaka, uz mogućnost dobijanja korisnih finansijskih informacija i informativnih obračuna na samom izložbenom prostoru Kompanije Kite DOO, istakao je Aćimović.
Višedecenijski brend Novosadskog sajma, ali i Grada Novog Sada i Srbije, devedeset drugi put će otvoriti svoja vrata izlagačima i posetiocima iz celog sveta.
-Više od 1000 izlagača iz oko 40 zemalja nastupiće se na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu koji organizujemo od 17. do 22. maja. Među njima su brojne i one koje će se predstaviti kolektivnim izložbama – Holandija, Španija, Mađarska, Italija, EU, Češka, Severna Makedonija, Crna Gora, Privredna komora Republike Srpske i Ambasada Indonezije, rekao je generalni direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković. – Želim da naglasim da smo zadržali standardni format priredbe. Poslovno udruženje uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije premijerno će prikazati tridesetak noviteta; kombajne, traktore, sejalice, prskalice, dronove… Posetioci će moći da vide mehanizaciju i iz Austrije, Slovenije, Kine, Italije i drugih zemalja. Najskuplja mašina ove godine je samohodni kombajn za krompir Grimme Varitron 470 treće generacije čija je vrednost 770.000 eura plus PDV, a biće izložen na štandu kompanije ITN Group. Ocenjivanje kvaliteta proizvoda počelo je krajem februara, a trajaće i prvih dana Poljoprivrednog sajma. Najboljima će biti uručena priznanja na Večeri šampiona u četvrtak, 22. maja, dodao je Cvetković. – Ove godine, nažalost nismo u mogućnosti da održimo Nacionalnu izložbu stoke zbog trenutnih zdravstvenih okolnosti u regionu. Zato smo na osnovu preporuke Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede  otkazali Izložbe živih eskponata zbog nepovoljne epizootiološke situacije u okruženju (Rumunija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Bugarska.) Da bi smo na neki način ipak imali životinje na Poljoprivrednom sajmu, u subotu 17. i nedelju 18. maja na Manježu, biće održana Vojvođanska preponska liga gde će nastupiti brojni konjički klubovi iz cele Srbije. Preponaši će se, tokom ta dva dana, publici predstaviti kroz 9 preponskih utakmica, od kojih najjača nosi naziv „Pehar Novosadskog sajma“. Organizator ovog događaja je Konjički savez Vojvodine, u tehničkoj organizaciji Konjičkog centra Novosadski sajam. Tokom šest dana Poljoprivrednog sajma, u Kongresnom centru „Master“ očekuje se veliki broj konferencija, poslovnih i stručnih skupova, savetovanja, okruglih stolova, promocija, prezentacija, uručenja nagrada, istakao je Cvetković.
Porodični dan na 92. međunarodnom poljoprivrednom sajmu je sreda 21. maj. Biće to prilika da da cela porodica poseti Sajam uz jednu ulaznicu kupljenu za 800 dinara. U organizovanim posetama cena karte je 600 dinara. Ulaznice za organizovane posete škola i fakulteta, decu od 7 do 14 godina i penzionere koštaju 400 dinara. Posetioce sa kupljenim ulaznicama očekuje vredan poklon dar Kompanije Kite DOO – traktor John Deere 5045 D. Izvlačenje kupona sa imenom srećnog dobitnika/dobitnice je u četvrtak u 17 časova.
Očekuje se definisanje kompletnog programa na Manježu Novosadskog sajma.
Sajam će za posetioce biti otvoren od 9 do 18 časova.
Ulaznice se pre početka i tokom priredbe mogu kupiti onlajn, na blagajnama GigsTixa, a moguće ih je poručiti i na sajtu Novosadskog sajma. Tokom Poljoprivrednog sajma biće u prodaji na blagajnama Novosadskog sajma
8. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
  • Može li ova biljka zameniti kakao?
  • Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od novog
  • Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
  • Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu u reciklažu

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit