NAJNOVIJE
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za...
Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da...
Kako „mala“ zemlja jedina na svetu može sama sebe...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Cohesity unapređuje partnerstvo s Google Cloud-om

by bifadmin 12. мај 2025.

Cohesity donosi nove inovacije sa Google Cloud-om kako bi pomogao organizacijama da izvuku veću vrednost od poslovnih podataka…

Cohesity, lider u bezbednosti podataka sa veštačkom inteligencijom (VI), je najavio prošireno partnerstvo sa Google Cloud-om kako bi pomogao organizacijama u borbi protiv rastuće plime sofisticiranih sajber pretnji. U proseku, preduzeća su potrošila 540.000 dolara po satu u zastojima1, ilustrujući kritičnu potrebu za robusnim strategijama sajber otpornosti koje mogu smanjiti zastoje u njihovom poslovanju. Ova nova rešenja će omogućiti organizacijama da se pripreme za sajber pretnje, pomažući im da ranije otkriju pretnje, sveobuhvatno odgovore na incidente i brzo oporave kritične podatke kada dođe do napada, dramatično smanjujući poslovni rizik i operativne poremećaje za zajedničke klijente.

Pored poboljšanja sajber otpornosti, ova ažuriranja će uključivati nove mogućnosti kao što su pretraživanje sa VI-om i napredno rasuđivanje koje će olakšati zajedničkim klijentima da steknu novi uvid i vrednost iz kritičnih poslovnih podataka bez obzira na to gde se podaci nalaze.

Napredna rešenja za bezbednost podataka i sajber otpornost

Da bi pomogao kompanijama u borbi protiv rensomver pretnji i drugih sajber napada koji predstavljaju pretnju njihovom poslovanju, Cohesity uvodi sledeće nove mogućnosti bezbednosti podataka sa Google Cloud-om:

Google Threat Intelligence u Cohesity Data Cloud-u: Ova nova integracija će omogućiti korisnicima da brzo otkriju nove pretnje u svojim rezervnim kopijama podataka pomoću Google Threat Intelligence-a – korisnih obaveštajnih podataka podržanih od strane stotina globalnih stručnjaka za pretnje koji prate 450+ aktera pretnji iz celog sveta, i uvid iz 1.100+ istraga incidenata godišnje. Ovo ažuriranje će značajno poboljšati postojeće mogućnosti otkrivanja pretnji i reagovanja na incidente, pomažući organizacijama da identifikuju potencijalne pretnje u svom okruženju, maksimizirajući ograničavanje napada i minimizirajući potencijalni uticaj.

Partnerstvo za odgovor na incidente sa Mandiant-om: Cohesity Ciber Events Response Team (CERT) i Google-ovi timovi za odgovor na incidente Mandiant sada mogu da rade zajedno kako bi pružili sveobuhvatne angažmane za reagovanje na incidente za zajedničke kupce. Koristeći podatke iz Cohesiti-a, Mandiant može ubrzati zadržavanje, istragu i ublažavanje napada iz primarne infrastrukture kupca. Istovremeno, kohezija obezbeđuje rezervnu infrastrukturu i pomaže u dovršetku pouzdanog oporavka. Radeći zajedno, Mandiant i Cohesiti mogu pomoći korisnicima da minimiziraju zastoje u poslovanju tokom incidenata.

Izolovano okruženje za oporavak u Google Cloud-u: korisnici Cohesity-a mogu da rade sa Mandiant-om kako bi uspostavili, osigurali i potvrdili Cloud Isolated Recovery Environment (CIRE) u Google Cloud-u pre nego što dođe do incidenta. Zajedno, Cohesity i Mandiant rade na izgradnji rešenja koje će korisnicima omogućiti pouzdano vraćanje podataka i poslovnih operacija, pomažući u očuvanju poverenja korisnika i minimiziranju uticaja sajber incidenata.

Integracija Cohesiti Data Cloud-a sa Google-ovim bezbednosnim operacijama: Ova integracija omogućava zajedničkim klijentima da shvate vrednost obe Cohesity-jeve mogućnosti zaštite podataka sa Google-ovim bezbednosnim operacijama za poboljšanu otpornost podataka i poboljšano upravljanje bezbednosnim položajem.

Razbijanje silosa podataka i poboljšanje pretraživanja sa VI-om za otključavanje dubljih uvida

Kako se organizacije suočavaju s eksponencijalnim rastom podataka, pronalaženje, razumevanje i izvlačenje vrednosti iz ovih podataka postaje sve izazovnije. Cohesity pomaže korisnicima da reše ove izazove pomoću dva nova integrisana rešenja s Google Cloud-om:

Integracija Cohesity Data Cloud-a i Google Agentspace-a: Ova nova integracija će predstaviti Cohesity Gaia kao VI agenta u Google Agentspace-u za brzu analizu podataka, generisanje preciznih odgovora na upite i efikasno i sigurno izvršavanje zadataka.
Kroz sigurne API-je za podatke, korisnici će moći da pretražuju podatke preduzeća bez obzira na to gde se nalaze, omogućavajući efikasnije pretraživanje, smanjujući troškove, režijske troškove upravljanja i rizik.

Integrisanjem Cohesity Gaia sa Google Agentspace-om, korisnici će moći da otključaju napredne mogućnosti rasuđivanja koje pokreću Google Cloud Gemini modeli, omogućavajući dublji uvid i pametnije donošenje odluka.

Koristeći prednosti robusnog upravljanja podacima Cohesity-a i konsolidovane platforme podataka preduzeća, ova integracija će poboljšati usklađenost, sigurnost podataka i besprekornu vidljivost pouzdanih podataka imovine.

Integracija Google Gemini sa Cohesity Gaia: Ova integracija će poboljšati Cohesity-evog VI pomoćnika za pretraživanje preduzeća, prvog takvog na tržištu, sa Gemini modelima, omogućavajući inteligentniju analizu podataka, otkrivanje i upravljanje.

“U današnjem pejzažu pretnji koji se brzo razvija, organizacijama su potrebna sveobuhvatna rešenja koja ne samo da štite svoje podatke, već im pomažu i da iz njih izvuku vrednost”, rekao je Stiven Orban, potpredsednik za migracije, ISV-ove i tržište u Google Cloud-u. “Naša saradnja s Cohesity-em će omogućiti korisnicima da ojačaju svoj stav sajber otpornosti dok ubrzavaju svoja putovanja digitalne transformacije.”

“Sajber pretnje poput rensomvere-a i dalje muče globalne organizacije, dovodeći svoje poslovanje u opasnost i ograničavajući njihovu sposobnost da se fokusiraju na nove, vrednosne aktivnosti i usluge”, rekao je Vikram Kanodia, potpredsednik za tehnologiju i savezništva s klaudima, Cohesity. “Cohesity je posvećen pružanju najsveobuhvatnijeg rešenja kako bi preduzeća naših klijenata bila otporna, zaštitili svoje kritične podatke i pomogli im da se brzo oporave od incidenata, istovremeno im omogućavajući da pronađu nove uvide u svoje podatke. Blisko sarađujući sa Google Cloud-om, jačamo tu posvećenost, dajući našim zajedničkim klijentima alate da ne samo da zaštite svoje poslovne podatke, već ih transformišu u stratešku imovinu.”

Raspoloživost

Očekuje se da će integracije sa Google Cloud-om za sajber otpornost i uvid u podatke biti dostupne do leta 2025. godine. Cohesity-ovo partnerstvo za odgovor na incidente sa Mandiant-om i integracija Cohesity Data Cloud-a sa Google-ovim bezbednosnim operacijama su sada dostupni.

12. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Upoznajte novog generalnog menadžera hotela Huma Kotor Bay – Jochena Niemanna

by bifadmin 12. мај 2025.

Bokokotorski zaliv je dobio još jednu vrednost – iskusnog lidera koji donosi viziju luksuza u novom ruhu. Hotel Huma sa ponosom predstavlja svog novog generalnog menadžera, gospodina Johena Nimana (Jochen Niemann), čoveka čija filozofija gostoprimstva počiva na personalizaciji, autentičnosti i nezaboravnim iskustvima.

ekskluzivnom intervjuu, gospodin Niman govori o svom dolasku u Humu, planovima za budućnost i želji da ovaj hotel postane sinonim za vrhunski doživljaj na crnogorskoj obali. Njegova vizija podrazumeva spoj lokalne kulture, savremene tehnologije i iskrene ljudske pažnje – jer, kako kaže, “prava vrednost luksuza leži u detaljima.”

Pod njegovim vođstvom, Huma se razvija u destinaciju koja nudi mnogo više od smeštaja. Očekujte unapređene wellness sadržaje, kurirane lokalne ture, ekskluzivne večere sa poznatim kuvarima i brojne trenutke koji iznenađuju i oduševljavaju. Bilo da uživate u pogledu na zaliv, večerate na samoj obali ili otkrivate skrivene kutke Kotora, svaki deo boravka biće pažljivo osmišljen – baš po vašoj meri.

„Huma će biti mesto na kojem se gost ne oseća kao turista, već kao deo priče,“ poručuje Johen Niman.

Dobrodošlica i liderski put

Dobrodošli u hotel Huma! Šta Vas je privuklo ovoj poziciji i šta Vas najviše uzbuđuje u vezi sa vođenjem ovog hotela?

Hotel Huma je skriveni dragulj na jednoj od najlepših lokacija na svetu – Bokokotorskom zalivu. Privukla me ne samo njegova zapanjujuća lokacija, već i potencijal da se gostima pruži istinski luksuzno iskustvo. Spoj mediteranskog šarma, savremenog dizajna i usluge svetske klase pruža izuzetnu osnovu za dalji razvoj. Najviše me raduje prilika da Huma postane sinonim za prefinjeno gostoprimstvo – mesto koje gosti napuštaju sa nezaboravnim uspomenama na ambijent, ali i ljude.
Imate bogato iskustvo u ugostiteljstvu.

Koje ključne lekcije iz Vašeg dosadašnjeg puta donosite u hotel Huma Kotor Bay i kako su one oblikovale Vašu lidersku filozofiju?

Jedna od najvažnijih lekcija koje sam naučio jeste da je luksuz u personalizaciji i anticipaciji – znati šta gost želi pre nego što to zatraži. Takođe verujem da vrhunsko gostoprimstvo počinje sa vrhunskim timom. Motivisani i osnaženi zaposleni stvaraju kulturu izvrsnosti. Vodim primerom, podstičući timsku atmosferu u kojoj se strast, posvećenost detaljima i iskreno gostoprimstvo prirodno stapaju.

Jedinstveni identitet i vizija hotela Huma

Svaki izuzetan hotel ima svoj jedinstveni karakter. Kako biste opisali suštinu hotela Huma i koje su njegove najveće prednosti?

Huma odiše ležernom elegancijom – to je utočište u kojem se gosti mogu potpuno isključiti iz svakodnevice, a istovremeno se osećati kao kod kuće. Njegove najveće prednosti su ekskluzivnost u boutique formatu, personalizovana usluga i jedinstvena lokacija – tik uz obalu Bokokotorskog zaliva, u jednom od najlepših mesta na obali – Dobroti.

Kakva je Vaša vizija za Huma hotel u narednim godinama? Postoje li aspekti iskustva gostiju koje biste želeli dodatno unaprediti?

Moja vizija je da pozicioniram Huma Kotor Bay kao vodeći luksuzni boutique hotel u Crnoj Gori. Planiram da unapredim naš wellness program, uvedem odabrane lokalne doživljaje i dodatno razvijem naše kulinarske koncepte. Želim da Huma postane destinacija kojoj se gosti rado vraćaju svake godine.

Kako planirate da Huma postane više od mesta za boravak – prava destinacija koja pruža nezaboravno iskustvo?
Kreiranjem trenutaka iznenađenja i oduševljenja. Bilo da se radi o privatnoj večeri uz zalazak sunca, personalizovanim ritualima dobrodošlice ili pristupu skrivenim draguljima Kotora, želim da svaki gost ima utisak da je iskustvo u Humi osmišljeno upravo za njega.

Redefinisanje luksuza i inovacija

Luksuzno ugostiteljstvo se stalno menja. Koji trendovi po Vašem mišljenju oblikuju budućnost vrhunskih hotela i kako ih planirate implementirati u Humi?

Luksuz postaje sve više zasnovan na iskustvu, sa naglaskom na autentičnost, održivost i personalizaciju pomoću tehnologije. Gosti danas traže besprekornu uslugu, pažljivo birane doživljaje i osećaj ekskluzivnosti. U Humi ćemo uvesti digitalne pogodnosti poput jednostavne prijave u hotel, ali bez gubitka ličnog kontakta koji čini suštinu gostoprimstva.
Uskoro ćemo predstaviti i posebnu mobilnu aplikaciju preko koje gosti mogu komunicirati sa našim timom, tražiti usluge, istraživati lokalne doživljaje i personalizovati svoj boravak – sve sa svog telefona. Time spajamo efikasnost sa toplinom usluge po kojoj je Huma prepoznatljiva.

Huma već ima odličnu reputaciju, ali po čemu će biti prepoznatljiva tokom Vašeg rukovođenja?

Huma će biti prepoznata po neuporedivom nivou personalizacije i iskustva gostiju. Svaki boravak će biti prilagođen do najsitnijih detalja, sa pažljivo osmišljenim momentima koji ostavljaju trajan utisak. Osim izuzetne usluge, Huma će postati prava kapija za otkrivanje bogate kulture i prirode Kotora.

Koju ulogu tehnologija ima u savremenom ugostiteljstvu i kako može poboljšati – a ne zameniti – ljudski kontakt sa gostima?

Tehnologija treba da pojednostavi procese, a ne da zameni ljudsku interakciju. Veštačka inteligencija može unaprediti personalizaciju pamćenjem preferencija gostiju, dok digitalne concierge usluge omogućavaju brzu pomoć. Ipak, u srcu luksuznog gostoprimstva uvek su toplina i intuicija našeg tima – na šta sam izuzetno ponosan.

Izuzetna usluga i timska kultura

Izuzetni hoteli se grade na izuzetnim timovima. Kakav je Vaš pristup inspirisanju i motivaciji osoblja u hotelu Huma?

Verujem u kulturu osnaživanja, poštovanja i kontinuiranog razvoja. Ulaganje u obuke, prepoznavanje postignuća i stvaranje tima koji se ponosi svojim radom su ključni za pružanje vrhunske usluge.

Kako obezbeđujete da svaki kontakt – bilo na recepciji, u restoranu ili iza kulisa – odražava najviše standarde gostoprimstva?

Doslednost je ključ. Kroz obuke, programe „tajnih gostiju“ i stalne povratne informacije, usavršavamo svaki kontakt sa gostima. Takođe, stalno sam prisutan kako bih lično ispratio nivo pružene usluge, identifikovao oblasti za unapređenje i dao momentalnu povratnu informaciju timu. Vodeći iz samog prostora, osiguravam da svaki detalj zadovolji naše visoke standarde.

Mnogi lideri govore o kulturi usluge. Kako je Vi definišete i kako je negujete u Humi?

Kultura usluge nije samo skup procedura – to je način razmišljanja. To je uverenje da se svaki gost mora osećati cenjeno. Negujem je tako što vodim s entuzijazmom i osiguravam da moj tim shvati da njihov posao nije samo niz zadataka – već kreiranje uspomena.

Održivost i lokalna povezanost

Savremeni putnici su sve svesniji značaja održivosti. Kako vidite doprinos Hume odgovornom i ekološki prihvatljivom turizmu?

Održivost više nije opcija – ona je neophodnost. U Humi smo posvećeni smanjenju negativnog uticaja tako što nabavljamo lokalne i organske sastojke, minimiziramo upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu i primenjujemo energetski efikasna rešenja.

Pored održivosti, kako zamišljate da Huma dodatno produbi vezu sa lokalnom zajednicom?

Kroz partnerstva sa lokalnim zanatlijama, farmerima i vodičima – kako bismo ponudili autentične doživljaje. Takođe ćemo ulagati u inicijative koje pokreće zajednica, kako bi turizam bio koristan i za goste i za lokalno stanovništvo.
Isticanje na konkurentnom tržištu

Luksuzni turizam je danas konkurentniji nego ikada. Šta po Vama izdvaja Humu od ostalih?

Mogućnost da pružimo personalizovano, intimno iskustvo na lokaciji koja kombinuje prirodnu lepotu i kulturno bogatstvo. Za razliku od velikih rizorta, mi možemo prilagoditi svaki detalj potrebama pojedinačnog gosta.

Da li postoje partnerstva ili saradnje kojima se posebno radujete, a koje će dodatno ojačati poziciju Hume?

Da, razmatramo saradnju sa brendovima iz oblasti wellnessa, organizaciju večera sa kuvarima koji imaju Mišlenove zvezde, kao i angažman lokalnih kulturnih ambasadora koji bi gostima omogućili ekskluzivan pristup kotorskom nasleđu.

Ako biste budućnost hotela Huma mogli opisati u tri reči, koje bi to bile?
Autentična. Transformativna. Bezvremenska.

Lične misli i završna poruka

Koje je Vaše najbolje hotelsko iskustvo do sada i kako je ono uticalo na Vaš današnji stil vođenja?

Jedan od najupečatljivijih boravaka bio je u boutique rizortu gde je osoblje zapamtilo moje preferencije, a da nisu bili nametljivi. To me je naučilo da se prava vrednost luksuza krije u detaljima – nešto što svakodnevno nastojim da implementiram u Humi.

Kako bi po Vama izgledao savršen boravak gosta u Humi – od dolaska do odlaska?

Topla i personalizovana dobrodošlica. Boravak ispunjen prijatnim iznenađenjima – od privatne vožnje brodom do pažljivo osmišljenog degustacionog menija. Odlazak koji više liči na poziv za povratak.

Koju jednu stvar biste voleli da svaki gost ponese sa sobom iz Hume?

Da se osećao istinski viđenim, negovanim i transformisan iskustvom koje je doživeo kod nas.

Na kraju, ako biste mogli da date samo jedno obećanje budućim gostima, koje bi to bilo?

U Humi, svaki boravak je više od posete – to je putovanje u nešto izuzetno, omogućeno zahvaljujući divnom timu posvećenih profesionalaca.

12. мај 2025. 0 komentara
3 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li se isplati izdavanje stana na dan?

by bifadmin 12. мај 2025.

Poreska uprava Srbije najavila je da će svi koji zarađuju od iznajmljivanja stanova na dan uskoro dobiti poreska rešenja.

Ova vest dolazi u trenutku kada se sektor kratkoročnog izdavanja već suočava sa ozbiljnom krizom, piše Euronews.

U Ministarstvu turizma su za Euronews Srbija rekli da je prema njihovoj evidenciji trenutno u Srbiji registrovano 16.343 stanova na dan, odnosno kategorizovanih apartmana, sa ukupno 27.366 kreveta. U istom periodu prošle godine, taj broj iznosio je 14.385 stanova, što ukazuje na rast ponude.

Međutim, stručnjaci tvrde da se podaci sa terena ne poklapaju sa zvaničnom statistikom. Seneši navodi da je realan broj aktivnih stanova manji – oko 9.500, pri čemu oko 7.000 stanova dominira tržištem.

„Mislim da je taj broj zapravo još manji. Cene su značajno pale i izdavanje više nije isplativo, a dodatni porez će mnoge odvratiti i od kratkoročnog i od dugoročnog izdavanja. Moja procena je da beogradska ponuda trenutno ne premašuje 4.500 do 5.000 stanova“, kaže investicioni savetnik Nikola Seneši.

Iako se od perioda pandemije izdavanje stanova na dan smatralo isplativijom opcijom u odnosu na dugoročni zakup, stručnjaci danas upozoravaju da to više nije slučaj. Seneši smatra da kratkoročno izdavanje već duže vreme nije unosna investicija.

„Ono može biti isplativo samo ako se porez ne plaća. Uvođenjem bilo kakvog poreza ovaj model izdavanja postaje potpuno neisplativ, što bi se neminovno odrazilo i na povećanje cena“, ocenjuje Seneši.

Prosečna popunjenost 30 odsto

Prema njegovim rečima, sa trenutnom prosečnom popunjenošću od oko 30 odsto, neto cena po noćenju, bez provizije, iznosi oko 34,46 evra.

„Ako se na to doda još i porez – bilo da se oporezuje po realnoj zaradi ili paušalno, kako se sada pretpostavlja – taj model više nema budućnost. Prosečan jednosoban stan, koji je najčešći na tržištu, bez poreza donosi mesečno oko 320–330 evra. Od toga je polovina samo za pokrivanje troškova, a sve to uz zahtevan fizički angažman“, kaže Seneši.

Sličnog mišljenja je i procenitelj nekretnina Milić Đoković, koji za Euronews Srbija ističe da se ovaj posao često pogrešno doživljava kao „laka zarada“.

„Ako se time bavite ozbiljno, to mora da bude vaš posao, da obilazite stanove, menjate posteljinu, rešavate kvarove i pratite obaveze prema državi. Ljudi zaboravljaju da stan ne može biti izdat svakog dana. Čak i u najboljem slučaju, popunjenost ide do 60–70 odsto, što znači 10 dana u mesecu“, kaže Đoković.

On dodaje da su očekivanja često nerealna.

„To nije neki ‘helikopterski novac’ koji pada s neba. Dugoročni zakup je mnogo jednostavniji, stabilniji i manje stresan model u poređenju sa svakodnevnim kontaktom sa različitim gostima“, ukazuje ovaj sagovornik.

Kakva je budućnost ovog sektora?

Govoreći o budućnosti tržišta kratkoročnog najma, Đoković smatra da vlasnici koji izdaju samo jedan stan nemaju dugoročnu perspektivu.

„Mislim da će se tržište jasno diferencirati. Ili će se time baviti oni koji imaju organizovan sistem, kao firme, sa pet do deset stanova, i koji posluju kao da izdaju mini-hotel preko platformi poput Bookinga – slično kao što funkcioniše reizdavanje hotela na moru. Ili će se odlučiti za dugoročni najam“, objašnjava Đoković.

On dodaje da pojedinci sa jednim stanom teško mogu da opstanu na tržištu kratkoročnog najma.

„Za one sa samo jednim stanom perspektiva je gotovo nepostojeća. Vremenom će se verovatno pokazati da je dugoročni zakup isplativiji i održiviji model“, zaključuje Đoković.

„Sada je zaista katastrofalan momenat. Došlo je do velikog pada broja turista, i svi se nadaju da će tokom leta biti bolje. Dugoročno, situacija mora da se stabilizuje jer nemamo dovoljno hotelskog kapaciteta. Ako stanovi poskupe, ljudi će početi da se okreću hotelima – a upravo gradski hoteli sa tri ili četiri zvezdice trenutno najviše trpe. Njima je popunjenost bukvalno desetkovana“, objašnjava Seneši.

Izvor: Euronews.rs/021.rs
Foto: Pixabay

12. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Uzgajanje cveća donosi dobru zaradu

by bifadmin 11. мај 2025.

Iako su početna ulaganja bila velika, ovaj posao se, kaže, isplatio – ne samo finansijski, već i emocionalno

U opštini na Limu gde uzgoj cveća i nije baš svakodnevica, dve porodice na svojim ličnim primerima pokazuju da i plastenička proizvodnja moće biti unosan posao. Tabaševići i Jusovići već godinama uspešno uzgajaju sezonsko i zimzeleno cveće koje krasi vrtove širom Zlatiborskog okruga i severa Crne Gore. Njihova posvećenost i ljubav prema biljkama pretočeni su u posao koji okuplja cele porodice.

Dok se većina poljoprivrednika u ovom kraju odlučuje za tradicionalne kulture poput povrća i voća, porodica Tabašević još pre petnaest godina ušla je u manje poznatu oblast – cvećarstvo. Danas u njihovim plastenicima raste na desetine hiljada sadnica sezonskog cveća.

– Imamo četrdeset i više različitih biljaka, svake godine izađe nešto novo. Ljudi su znatiželjni i traže uvek nešto drugačije. Ove godine smo proizveli nove vrste surfinija sa sitnijim cvetovima – manja biljka, lakša za održavanje i iziskuje manje vode, kaže za RINU Dragana Tabašević.

Ulaganje u plastenike cveća isplativo

Počeli su skromno, sa jednim plastenikom, a danas je njihov rasadnik prepoznatljiv i van granica opštine. Zbog sve veće potražnje, proizvodnju su proširili i na zimzeleno bilje koje je poslednjih godina postalo popularno za uređenje bašti.

– Ljudi sve više pažnje posvećuju dvorištima, pa smo i mi uveli zimzelene i višegodišnje biljke, što se pokazalo kao odličan potez, dodaje Tabašević.

Iako su početna ulaganja bila velika, ovaj posao se, kaže, isplatio – ne samo finansijski, već i emocionalno.

– Može pristojno da se zaradi, ali ja sam ovaj posao započeo iz ljubavi. Još kao mali voleo sam cveće, i to sam sada pretvorio u posao. Potrebno je mnogo rada i odricanja, ali sve se na kraju isplati – dodaje Jusović.

U cvećarskoj proizvodnji učestvuju svi članovi porodice, od najstarijih do najmlađih. Među njima je i Danin, Ersanov sin, koji pomaže kada se vrati iz škole.

– Moj posao je da zalivam cveće i da ga prenosim u plastenike. Znam dosta naziva biljaka, ali još učim – kaže kroz osmeh.

Porodice Tabašević i Jusović pravi su primer da se i u manjim sredinama, uz trud, rad i upornost, može stvoriti stabilan porodični posao koji donosi zaradu, ali i međusobno zbližava generacije.

Izvor: Rina

Foto: Pixbay

11. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Koja dokumenta treba čuvati u papirnoj formi

by bifadmin 11. мај 2025.

U današnjem digitalnom svetu, mnogi od nas često ignorišu značaj papirnih dokumenata, smatrajući da nisu toliko važni ili da ih može zameniti elektronska verzija

Međutim, postoje dokumenti koji su od ključne važnosti za vašu sigurnost, zakonite obaveze ili buduće potrebe. Bacanje ovih papira može vas dovesti u neugodnu situaciju, pa je od suštinskog značaja da ih čuvate. Evo sedam dokumenata koje nikada ne smete baciti:

Lični i bankovni dokumenti

Vaša lična dokumentacija, kao što su lična karta, pasoš i vozačka dozvola, predstavlja osnovnu identifikaciju. U slučaju gubitka ili krađe, biće vam potrebni za obnovu identiteta. Takođe, važni bankovni papiri, kao što su potvrde o štednji, računi i kreditni ugovori, mogu vam biti potrebni u slučajevima pravnih sporova ili poreske revizije.

Poreski dokumenti i izveštaji

Poreski izveštaji i svi povezani dokumenti (kao što su obračuni, potvrde o prihodima, povrat poreza) treba da se čuvaju barem 5 do 7 godina. Ovi papiri mogu biti ključni ako dođe do bilo kakvih poreznih problema ili revizija.

Dokumenti o imovini (kupovina i prodaja)

Svi ugovori, računi i potvrde vezani za kupovinu ili prodaju imovine, kao što su stanovi, kuće, vozila ili druga velika ulaganja, treba da budu sačuvani. Ovi dokumenti mogu biti od pomoći u slučaju da treba da dokažete pravo vlasništva ili rešite spor u vezi sa imovinom.

Zdravstveni i medicinski podaci

Medicinski kartoni, potvrde o lekarskim pregledima, recepti ili bilo koji dokumenti vezani za vaše zdravlje treba da budu sačuvani. U slučaju promene lekara, prelaska na novu zdravstvenu osiguravajuću kompaniju, ili čak pravnih problema vezanih za medicinske usluge, ove informacije će biti ključne.

Ugovori i pravne obaveze

Sve vrste ugovora, bilo da je u pitanju zakup stana, zaposlenje, ili dugoročni poslovni sporazumi, moraju se čuvati na sigurnom mestu. Ovi dokumenti mogu postati ključni ako se dogodi prekid odnosa, sudski spor ili ako dođe do bilo kakvih nesuglasica.

Dokumenti o penziijama i socijalnim davanjima

Penzijski i socijalni osiguravajući dokumenti, uključujući potvrde o radnim stažima, penzionim uplatama i drugim pravima, mogu vam biti potrebni kada odlučite da podnesete zahtev za penziju ili ostvarite druga socijalna prava. Čuvanje ovih papira može vam uštedeti mnogo problema u budućnosti.

Polise osiguranja Polise osiguranja, bilo da se radi o životnom, zdravstvenom, auto osiguranju ili osiguranju imovine, predstavljaju važne informacije u slučaju nesreće, bolesti ili drugih nepredviđenih situacija. Iako su mnoge polise sada dostupne u elektronskom formatu, i dalje je dobro imati fizičku kopiju u slučaju da dođe do problema sa osiguravajućim društvom.

Kako čuvati ove dokumente?

Za maksimalnu sigurnost, ove papire bi trebalo da čuvate u vatrootpornoj i vodootpornoj kutiji. Takođe, digitalizacija ovih dokumenata može vam pomoći da ih uvek imate pri ruci, ali nikada nemojte zaboraviti da zadržite originalne kopije na sigurnom mestu.

Gubitak dokumenata

Gubitak određenih dokumenata, kao što su oni koji se odnose na radni staž, uplate u penzijski fond, ili potvrde o socijalnim doprinosima, može imati ozbiljne posledice u vezi sa ostvarivanjem penzije ili drugih socijalnih prava. Međutim, gubitak dokumenata ne znači nužno da osoba neće moći da ostvari svoja prava, jer postoje načini za obnovu i rešavanje tih problema.

Evo nekoliko ključnih tačaka:

Dokumenti o radnom stažu: Ako ste izgubili potvrde o radnom stažu, ne morate brinuti da ćete biti lišeni penzije. U Srbiji, penzijski fond (PIO) ima evidenciju o svim uplatama i radnom stažu na osnovu podataka koje prijavljuju poslodavci. Ako su ovi podaci izgubljeni, možete se obratiti PIO fondu i zatražiti obnovu podataka o vašem radnom stažu. U tom slučaju, biće potrebno da dokažete svoj radni staž kroz druge izvore, kao što su ugovori o radu, platne liste ili izjave bivših poslodavaca.

Dokumenti o penzionim uplatama: Ukoliko ste izgubili dokaze o penzionim uplatama, to može biti problem, ali ponovo, PIO fond ima sve potrebne evidencije i može rekonstruisati uplate na osnovu podataka koje poslodavci dostavljaju. Čak i u slučaju da ste radili kao samostalni preduzetnik, postoji mogućnost da se uplate penzionog osiguranja prate i kroz poreske prijave.

Socijalna davanja i zdravstveno osiguranje: Gubitak dokumenata o socijalnim davanjima ili zdravstvenom osiguranju može uzrokovati kašnjenja u ostvarivanju tih prava, ali to ne znači da ćete ih trajno izgubiti. U većini slučajeva, sistem ima sve potrebne podatke i može rekonstruisati status osiguranja ili davanja.

Kako rešiti problem: Ako izgubite važne dokumente, najbolje je odmah kontaktirati nadležne institucije (PIO fond, zdravstvenu ustanovu, poreznu upravu) i obavestiti ih o situaciji. Postoje procedure za ponovnu izdavanje dokumenata ili za proveru statusa u sistemu. Ponekad će biti potrebno da dostavite dodatne dokaze ili izveštaje od bivših poslodavaca, ali u većini slučajeva, obnova dokumenata je moguća.

Izvor: Telegraf Biznis
Foto: Pixabay

11. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Yettel – najbolja mobilna mreža i kućni internet

by bifadmin 10. мај 2025.

Na najnovijim nezavisnim uporednim merenjima kvaliteta mreža koje sprovodi organizacija umlaut, Yettel je ponovo potvrdio kvalitet svojih usluga – i to duplo. Operator je deveti put osvojio priznanje za najbolju mobilnu mrežu u Srbiji, kao i za najbolji kućni internet, drugi put zaredom.

Testiranje mobilne mreže je sprovedeno tzv. „crowdsourcing“ metodologijom kojom se meri iskustvo u korišćenju usluga na više od 80 miliona uzoraka. U periodu od oktobra 2024. do marta 2025. godine, Yettel je ostvario najviše rezultate na merenju u ključnim kategorijama za obe oblasti – uključujući pokrivenost mobilnim internetom i stabilnost kućnog.

„Mreža je jedan od osnovih razloga zašto nas korisnici biraju i ukazuju svoje poverenje. Nama je 2025. godina definitivno godina razvoja. Korisnici već vide prednosti nedavne akvizicije SBB-a od strane naše grupacije, a tek pripremamo nove ponude i sadržaje. Da bi to i uradili, neophodna nam je kvalitetna, sigurna i pouzdana mobilna i fiksna mreže i to je prioritet od koga nećemo odstupiti“, izjavio je ovim povodom Majk Mišel, generalni direktor Yettela.

Yettel je produžio i strateško partnerstvo sa Gorskom službom spasavanja Srbije na naredne tri godine. Na događaju u Beogradu ugovor o saradnji potpisali su Majk Mišel, generalni direktor Yetttela i Marko Čalija, direktor GSS-a. Prisustvovali i spasioci koji se u svojim svakodnevnim akcijama oslanjaju na stabilan i dostupan mobilni signal – često u situacijama koje doslovno znače razliku između života i smrti.

„Produženje ugovora na još tri godine za nas znači sigurnost i kontinuitet u usavršavanju kako bismo bili još spremniji da odgovorimo na svaki poziv u pomoć. Tokom prethodnog perioda, naša saradnja sa Yettelom je pre svega bila prijateljska, pa tek onda partnerska jer delimo iste vrednosti i imamo isti cilj“, rekao je Čalija.

Saradnja Yettela i GSS-a nije samo formalna – to je partnerstvo koje se gradi na terenu, u realnim situacijama, tamo gde brzina reakcije i dostupnost mreže mogu da budu presudni. Tokom prethodnih godina, zajedničkim aktivnostima Yettel i GSS su ukazivali na važnost bezbedne komunikacije u planinama, zabačenim mestima i van gradskih zona, pokazujući kako tehnologija može biti saveznik i u najizazovnijim uslovima.

„Naša mreža ne povezuje samo uređaje – ona povezuje ljude i pruža osećaj sigurnost i poverenja. Zato je partnerstvo sa GSS-om za nas prirodan spoj. To je deo naše vizije da naši korisnici budu bezbedni, i u digitalnom i u stvarnom svetu“, dodaje Mišel.

10. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Tačni podaci o domenu – odgovorno onlajn poslovanje

by bifadmin 10. мај 2025.

Odgovornost prema klijentima i korisnicima usluga često posmatramo u svetlu povraćaja novca, brzine isporuke, dostupnosti servisa, odziva korisničke podrške ili sigurnosti plaćanja. Međutim, kako klijent da zatraži povrat novca, refundaciju ili tehničku podršku ako ne može da pristupi sajtu ili se obrati imejlom trgovcu ili pružaocu usluge? Telefonom? Ukoliko uspe da pronađe broj, jer je isti obično istaknut u kontakt podacima na sajtu.

Sajt može biti nedostupan zbog niza razloga – od prekida hosting usluge do sajber napada, ali može biti nedostupan i zbog suspendovanog domena usled netačnih podataka registranta.

Međunarodna regulativa sve više insistira na transparentnosti i verifikaciji identiteta onih koji posluju ili se oglašavaju na internetu jer digitalna era ne donosi samo prilike, već i pretnje i različite oblike sajber kriminala. Platforme poput Mete zatražiće u određenim slučajevima identifikaciju zvaničnim dokumentom. Linkedin sugeriše da je profil kredibilniji ukoliko platformi date pasoš na uvid. Da li ste voljni da kopije svojih dokumenata poverite platformi često je uslovljeno time da li je koristite za zabavu ili posao. S druge strane, internet domeni se najčešće koriste za posao, ali se prilikom registracije obično ne prilaže dokument. Ipak, uslovi registracije obavezuju registranta, fizičko ili pravno lice, da dostavi tačne podatke.

NIS 2 direktiva Evropske unije, doneta zarad podizanja nivoa informacione bezbednosti, a koja polako ulazi u zakonodavstvo zemalja članica, previđa da se pri registraciji domena prikupe, verifikuju i redovno ažuriraju podaci o registrantu. Registri domena i njihovi partneri – ovlašćeni registri, dužni su da te podatke verifikuju na efikasan i proporcionalan način u smislu zaštite privatnosti, a osnovni podaci – posebno za pravna lica – moraju biti dostupni javnosti. ICANN, globalno telo nadležno za adresnu strukturu internat – domene, godinama propisuje da se domeni sa netačnim podacima suspenduju ili brišu. Isto predviđaju i nacionalni registri.

Propisi za naše nacionalne domene .rs i .срб nisu drugačiji. Ko registruje domen obavezan je da dostavi tačne i potpune podatke, a u slučaju bilo kakve promene tih podataka, u roku od 15 dana preko ovlašćenog registra podnese zahtev za ažuriranje podataka u bazi RNIDS-a (Registar nacionalnog internet domena Srbije). Ukoliko su podaci neažurni, domen može biti suspendovan, a ako se ne dostave ispravni podaci – i obrisan.

Iz RNIDS-a navode da nacionalni domeni imaju nizak nivo zloupotrebe, te nema mnogo suspenzija i brisanja, ali se dešava da podaci budu neispravni – najčešće  usled neznanja ili nemara korisnika. Recimo, domen registruje treća strana (na primer, programer ili agencija koja je radila sajt) sa kojom firma koja zapravo koristi domen u poslovanju izgubi kontakt, pa ostane i bez kontrole nad domenom. Promena sedišta firme, kontakt podataka ili pravnog statusa firme treba da budu ažurirani i za domen koji firma ima registrovan. RNIDS podseća da se zbog neažurnih kontakt podataka mogu propustiti važna obaveštenja – od produženja registracije do bezbednosnih upozorenja.

Odgovornost ne prestaje nakon registracije domena, registrant je odgovoran za tehničko i administrativno upravljanje domenom kao i za sadržaj koji posredstvom njega objavljuje. Dovoljno je konsultovati WHOIS pretragu na sajtu RNIDS-a ili kontaktirati ovlašćenog registra da se proveri da li su svi podaci ispravni, i da se preduprede eventualne neprijatnosti.

Biti odgovoran prema digitalnim resursima koji se koriste znači biti odgovoran prema svom poslovanju. Tačnost podataka o domenu je samo jedan mali aspekat o kom moderna preduzeća treba da brinu, ali izuzetno važan aspekat ako im je stalo do kontinuirane dostupnosti i kredibiliteta biznisa – i oflajn i onlajn.

10. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Građani Srbije troše više novca za duvan nego za voće

by bifadmin 10. мај 2025.

Građani Srbije su prošle godine trošili oko tri hiljade dinara mesečno na cigarete i duvan, što je za hiljadu dinara više nego što su trošili na voće, pokazala je Anketa o potrošnji domaćinstava.

Prema Anketi o potrošnji domaćinstava u prošloj godini, oko 37 odsto mesečne potrošnje domaćinstava u Srbiji odlazilo je na hranu i bezakoholna pića, a 10 odsto domaćinstava sa najnižim dohocima na hranu je trošilo čak polovinu prihoda.

Pored toga građani Srbije, odnosno domaćinstva, prošle godine su više trošila mesečno na cigarete i duvan, u proseku 3.116 dinara, nego na voće – 2.110 dinara ili odeću, 2.505 dinara.

Sagovornici Danasa ocenjuju da je pitanje kulture, navika, ali i zavisnosti i da za „cigarete uvek mora da bude“.
Žarko Galetin, agroekonomski analitičar kao nepušač ima utisak da se smanjuje broj pušača.

„Kad bih krenuo od sebe, evo ja slabo jedam voće i povrće, ali sam i nepušač. Moj utisak je da je sve manje pušača i da se manje troši na duvan, za razliku od recimo alkohola. Ali to su neki konzumenti koji izazivaju zavisnost i ljudi često ovde govore, pa i teško bolesni, ‘obezbedi mi da ima duvana, drugo me ne zanima’, kaže Galetin.

Stvar je potrošačkih navika, ističe on i podseća na to da će pušač kupovati kutiju cigreta svaki dan, ali da ne veruje da će voće kupovati svaki dan.

2,8 miliona pušača u Srbiji

„Ipak, moj je utisak da barem tinejdžeri nekako manje puše, cigarete nisu više ‘in’ da bi dokazao da si stariji, ali eto statistika je neumoljiva. Dakle, navike i zavisnost“, zaključuje on.

Milan Anđelić, psiholog iz Novog Sada podseća da po nekim ranijim podacima SZO imamo oko 2,8 miliona pušača i da ga taj podatak ne iznenađuje.

„Jeste da su se cene cigareta povećale i to je neke ljude odvratilo da kupuju paklice, ali mnogi od njih nisu prestali da puše, nego su se prebacili na kupovinu duvana na crno. Kada bi došli i do tih podataka, cifra bi bila još i veća“, ističe on.

Kod nas se sem povećanja cena cigareta nije krenulo u efikasnu borbu suzbijanja konzumiranja duvana barem i za početak u javnim prostorima, ističe Anđelić i navodi primer da u Novom Sadu ima do pet kafića gde je zabranjeno pušenje.

„Da ne kažem da ćete po javnim kancelarijama i preduzećima zateći duvanski dim iako je pušenje u ovakvim prostorima navodno strogo zabranjeno. Pušenje je duboko usađeno u kulturu ovih prostora, a tržište je nikad bogatije. Od raznih duvana, stotine vrste cigareta, do ovih novih električnih naprava koje imaju na stotine varijacija. Sa druge strane, voće, barem na novosadskim pijacama, često je bezobrazno skupo, a nema baš zavisnika od konzumiranja banana i jabuka“, ocenjuje sagovornik Danasa.

Ristić: Rezultati ankete su poražavajući za sve

Slađana Ristić, direktorka Zavoda za javno zdravlje „Timok“ u Zaječaru, ističe da ovakvi podaci ukazuju na nedovoljnu edukaciju građana.

„Zdravstveno – vaspitni rad potrebno je da se odvija i među mladima, ali i među starijima. Ljudi nisu dovoljno edukovani o štetnosti duvana i duvanskih proizvoda, ali i o značaju upotrebe voća i povrća, kao i određenih namirnica u pravilnoj ishrani čoveka“, ističe ona.

Voće i povrće su namirnice koja doprinose pravilnoj ishrani i njihova upotreba je veoma značajna. Ako su zaista ovakvi rezultati ankete, onda je to poražavajuće za sve.

„Znači zdrvastveno-vaspitni rad sa ljudima treba češće da se obavlja i da se još više govori o pravilnoj ishrani, ali i štetnosti duvana“, zaključuje Slađana Ristić, direktorka Zavoda za javno zdravlje „Timok“ u Zaječaru.

Izvor: Danas

Foto: Pixabay

10. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nemačko-srpska privredna komora, u saradnji sa KfW i ProCredit Bank Srbija organizuje drugu konferenciju iz serije CLIMATE TALKS

by bifadmin 9. мај 2025.

Nemačko-srpska privredna komora, u saradnji sa KfW i ProCredit Bank Srbija organizuje drugu konferenciju iz serije CLIMATE TALKS pod nazivom Green Hydrogen in Serbia: Challenge the Future. Konferencija se bavi temom zelenog vodonika kao jednim od ključnih elemenata energetske tranzicije.

Konferencija se održava 15.05.2025. godine od 13 – 17 časova u Evropskoj kući, ulica Zmaj Jovina br. 8 u Beogradu.

Program konferencije:
• Ambasadorka Savezne Republike Nemačke u Srbiji, Nj.E. Anke Konrad, će predstaviti nemačku strategiju za vodonik, koja je ključna za razumevanje globalnih trendova i mogućnosti za saradnju
• Predstavljanje inovativnog vodoničnog pilot projekta u Srbiji, koji sprovodi Leipziger Energiesellschaft
• Predstavljanje projekata kompanija lidera u zelenoj tranziciji
• Panel diskusija „Green H2 in Serbia: Myth or Reality“ pružiće priliku da saznate više o tehničkim, ekonomskim i regulatornim izazovima, kao i o mogućnostima za međunarodnu saradnju i finansiranje vodoničnih projekata
• Koktel nakon konferencije

Jezici konferencije su srpski i engleski uz obezbeđen simultani prevod.
Prijavu možete izvršiti putem linka REGISTRACIJA

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Inovacije iz laboratorije spremne za privredu

by bifadmin 9. мај 2025.

Drugi sajam inovacija „Nauka u akciji“ održan u Institutu za primenu nuklearne energije (INEP) okupio je brojne istraživače, privrednike i predstavnike institucija. Na sajmu je predstavljeno ukupno 17 projekata i usluga iz tri renomirane naučne institucije – INEP-a, Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (IHTM) i Instituta za medicinska istraživanja (IMI).

Sajam je organizovan u okviru projekta Empower Innovation, projekat kompanije Philip Morris International koji sprovodi NALED u partnerstvu sa kompanijom Philip Morris, uz podršku BIO4 kampusa.

Ministar za nauku, tehnološki razvoj i inovacije, akademik Bela Balint, istakao je da je saradnja naučnih institucija i privrede ključ napretka.

– Na sajmu smo videli 17 izuzetnih projekata – od uređaja za praćenje disanja, preko novih metoda za proizvodnju tkanina, do inovacija u lečenju depresije i glavobolje magnetnom stimulacijom. Posebno me raduje istraživanje koje pokazuje da i biljke poput duvana mogu postati izvor lekova – što potvrđuje moć nauke da menja perspektive. Ovi projekti su dokaz da naša nauka ne samo da ima znanje, već i rešenja za potrebe društva i privrede – rekao je ministar.
Jelena Bojović, programska direktorka u NALED-u, istakla je značaj povezivanja nauke i privrede za održivi razvoj Srbije.

– Kroz projekat Empower Innovation želimo da pokažemo da domaća nauka ima šta da ponudi privredi – da imaju spremna, konkretna, tržišno orijentisana rešenja. Naš cilj je da omogućimo istraživačima da pronađu partnere u industriji, a kompanijama da kroz saradnju sa naučnim institucijama unaprede svoje proizvode i procese – objasnila je Bojović i najavila da će do kraja godine biti organizovan još jedan sajam naučnih inovacija.

Smiljana Krivokuća, direktorka BIO4 Kampusa, navela je da je cilj ovog događaja pokretanje i unapređenje saradnje između privrede i naučno-istraživačkih institucija u okviru BIO4 Kampusa.

– Stvaranje ekosistema koji podržava inovacije, kao i kreiranje uslova da nauka pronalazi i predlaže inovativna rešenja za realne izazove koji se nalaže na tržištu, jedan je od naših glavnih ciljeva. Otvoreni smo da čujemo sve ljude iz privrede i industrije, da razumemo njihove izazove i potrebe i da zajedno predstavimo rešenja koja su konkurentna na nacionalnom, regionalnom, kao i na globalnom nivou – istakla je Krivokuća.

Donedavna direktorka Instituta za primenu nuklearne energije (INEP), Marija Gnjatović, istakla je jedinstvenu ulogu ove institucije u razvoju dijagnostičkih testova — od imunohromatografskih i ELISA metoda za detekciju bolesti kod ljudi i životinja, preko testova za nutritivne alergije kod pasa, do inovacija u oblasti dermokozmetike zasnovanih na ekstraktu ovčije placente i polifenola.

– Tokom 65 godina postojanja realizovali smo više od 130 naučnih projekata. Danas smo jedini institut u regionu koji se bavi razvojem i proizvodnjom in vitro dijagnostičkih medicinskih sredstava, naši imunotestovi plod su domaćeg znanja i višedecenijskog istraživačkog rada. Kroz saradnju sa univerzitetima, međunarodnim organizacijama i privatnim sektorom, INEP aktivno doprinosi razvoju inovacija i uspešnoj komercijalizaciji naučnih rezultata – poručila je Gnjatović.

Na događaju su predstavljeni i projekti koji se bave sigurnošću hrane, kao što su detekcija i kontrola alergena, kao i upotreba biofiltera na bazi beta-glukana za uklanjanje aflatoksina iz mleka i sokova. Neke od inovacija oslonjene su na biotehnologiju i primenu nuklearnih tehnologija u zaštiti životne sredine, kao i na razvoj energetskih trava druge generacije, koje mogu doprineti energetskoj tranziciji.

 

9. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Može li ova biljka zameniti kakao?
  • Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od novog
  • Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
  • Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu u reciklažu
  • Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na meniju“

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit