NAJNOVIJE
Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za...
Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvoVesti

Sve o HPV-u i vakcinaciji

by bifadmin 3. мај 2025.

Udruženje Roditelj već devetnaest godina pruža podršku roditeljima u ostvarivanju njihovih prava i suočavanju s različitim izazovima, uključujući one iz oblasti javnog zdravlja. U okviru svojih edukativnih inicijativa, pokrenulo je platformu HPVinfo.rs kao najrelevantniji i najobuhvatniji izvor informacija o humanom papiloma virusu (HPV), njegovoj povezanosti s različitim oboljenjima i značaju HPV vakcinacije.

Ova platforma ima za cilj podizanje svesti o prevenciji i pružanje naučno utemeljenih podataka kako bi roditelji, staratelji i svi zainteresovani mogli doneti informisane odluke, posebno u kontekstu imunizacije dece i mladih uzrasta od 9 do 19 godina.

Platforma HPVinfo.rs zasniva se na najnovijim medicinskim istraživanjima i preporukama relevantnih zdravstvenih institucija, pružajući tačne, pouzdane i lako dostupne informacije o HPV-u i preventivnim merama. Sajt obuhvata ključne podatke o vrstama humanih papiloma virusa, načinima prenosa, povezanosti s različitim vrstama raka, kao i detaljne smernice o vakcinaciji i skriningu.

Kroz edukativne sadržaje, često postavljana pitanja i stručne analize, HPVinfo.rs nastoji da podstakne pojedince i porodice da donesu ispravne odluke o svom zdravlju, naročito kada je o HPV vakcini reč. U skladu s najnovijim naučnim saznanjima, u nastavku donosimo ključne informacije o ovoj vrsti imunizacije.

Šta je HPV i zašto je vakcinacija važna?

Humani papiloma virus (HPV) jedan je od najčešćih virusa koji se prenosi polnim putem, odnosno kontaktom kože na kožu, sluzokože na sluzokožu i kože na sluzokožu, te može uzrokovati genitalne bradavice, ali i ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući:

rak grlića materice,
rak vagine,
rak vulve,
rak anusa,
rak penisa,
rak grla i
rak vrata.

Infekcija HPV-om toliko je rasprostranjena da se procenjuje da će većina ljudi doći u kontakt s njim tokom života. Međutim, vakcinacija može značajno smanjiti rizik za razvoj bolesti koje ovaj virus izaziva.

Kako funkcioniše HPV vakcina?

HPV vakcina je bezbedna i efikasna zaštita koja stimuliše imunološki sistem da prepozna i zaustavi razvoj virusne infekcije. Prvenstveno se preporučuje deci i mladima od 9 do 19 godina, jer pruža najbolju zaštitu ako se primi pre izlaganja virusu, odnosno pre stupanja u seksualne odnose.

Iz tog razloga, poželjno je da se ona obavi već do 12. godine. U uzrastu do 15. godine prima se u dve, a nakon toga u tri doze. HPV vakcina za odrasle može biti korisna i nakon stupanja u seksualne odnose, jer je moguće da je osoba do tada bio/la izložen/a samo pojedinim tipovima HPV-a, a ne svim tipovima koji se nalaze u vakcini i od kojih ona štiti.

U Srbiji je dostupna devetovalentna HPV vakcina, koja pruža najsveobuhvatniju i najefikasniju zaštitu, jer je dizajnirana tako da štiti od devet visokorizičnih sojeva ovog virusa, koji najčešće izazivaju ozbiljna oboljenja, poput tipova 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58.

Gde se može primiti HPV vakcina?

U Srbiji, HPV vakcina je dostupna u domovima zdravlja i može se primiti besplatno za decu i adolescente uzrasta 9 do 19 godina uz preporuku lekara. Roditelji mogu zakazati termin kod pedijatra ili izabranog lekara i dobiti sve dodatne informacije o imunizaciji. Osim toga, s vremena na vreme, u lokalnim zajednicama organizuju se akcije ,,Otvorenih vrata“, gde roditelji mogu dovesti svoju decu, bez prethodnog zakazivanja.

Takođe, prethodne godine organizovana je i besplatna vakcinacija studenata, uzrasta do 26 godina, uz overenu zdravstvenu knjižicu. Ovakva akcija je i trenutno dostupna za studente:

Univerziteta u Beogradu,
Univerziteta u Nišu,
Univerziteta u Novom Sadu,
Univerziteta u Kragujevcu.
Imunizacija protiv HPV-a važan je korak ka zaštiti zdravlja budućih generacija. Udruženje Roditelj poziva sve roditelje da se informišu i donesu odluku u najboljem interesu svoje dece.

Izvor: Stetoskop
Foto: Pixabay

3. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
VestiZabava

Naučnici tvrde da su otkrili novu boju koju su nazvali „olo“

by bifadmin 2. мај 2025.

Američki naučnici tvrde da su otkrili novu boju – plavo-zelenu koju su nazvali „olo“, a koju niko ranije nije video, objavio je časopis Science Advances.

Istraživači su otkrili novu boju prilikom slanja laserskih impulsa u oči, preneo je BBC.
Učesnici eksperimenta tvrde da su videli plavo-zelenu boju koju su naučnici nazvali „olo“, a neki stručnjaci kažu da je postojanje nove boje „otvoreno za argumente“.

Koautor studije, profesor Ren Ng sa Univerziteta u Kaliforniji, opisao je nalaze kao „izvanredne“.

On i njegove kolege veruju da bi rezultati istraživanja mogli da doprinesu daljem ispitivanju daltonizma.
Ng je rekao za BBC da je olo „punija od bilo koje boje koja se može videti u stvarnom svetu“.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

2. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Zašto je Slovenija zabranila prodaju i kupovinu elektronskih cigareta s aromama

by bifadmin 2. мај 2025.

U Sloveniji je na snagu stupila zabrana prodaje i kupovine elektronskih cigareta s aromama.

Za pojedince koji budu prodavali ili nudili zabranjene arome u e-cigaretama predviđene su kazne od 3.000 do 5.000 evra.

Oni koji budu kupovali zabranjene proizvode preko interneta mogu biti kažnjeni iznosima od 125 do 5.000 evra, a kazne prete i pojedincima koji budu prodavali ili besplatno nudili ove proizvode na digitalnim platformama, piše slovenački portal 24ur.

Najavljeno je da će zdravstveni inspektorat i Poreska uprava od sada sprovoditi pojačane kontrole.

Prema prošlogodišnjim izmenama Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih i srodnih proizvoda, u Sloveniji je zabranjena prodaja elektronskih cigareta i punjenja sa slatkim, voćnim i biljnim aromama, bez obzira na to da li sadrže nikotin

Dozvoljena je isključivo prodaja proizvoda sa 16 dopuštenih sastojaka koje daju duvanski ukus, navodi slovenačko Ministarstvo zdravlja.

„Istraživanja pokazuju da elektronske cigarete koriste i deca od 9 do 11 godina. Treba znati da štete zdravlju i sadrže kancerogena jedinjenja. Glavna sirovina je nikotin, koji utiče na srce i krvne sudove, pluća i razvoj mozga, a uz to izaziva zavisnost“, upozorila je rukovoditeljka Direktorata za javno zdravlje Vesna Marinko.

Cigarete s aromama, posebno takozvani vejpovi sa slatkim i voćnim ukusima, dovele su do porasta konzumacije među maloletnicima od čak 200 odsto za samo tri godine.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

2. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
BlogoviVesti

Pomama za zlatom i u digitalnom i u realnom prostoru

by bifadmin 1. мај 2025.

Da li ste oko vas primetili pomamu za zlatom? Ne zna se je li prisutnija u digitalnom ili realnom prostoru, ostalo je još otprilike da Glovo uvede dostavu.

Ovo je direktna posledica visoke inflacije koja je zapadni svet zahvatila prvi put nakon 40-ak godina, ali i visokih geopolitičkih tenzija koje kreiraju glavni političari današnjice.

Negde s kraja 2022. zlato je dupliralo vrednost, nadmašivši indeks akcija S&P 500 za 60-ak procentnih poena. A samo u tekućoj godini ostvareno je više od polovine ove prednosti.

Istorija nas uči da je zlato čuvar vrednosti imovine u uslovima visoke neizvesnosti, nego šta se dešava kada se put u sigurno otpočne pri vrhu užarenog ciklusa?

Kada je propadala Grčka, a evro bio na kolenima 2011. godine, zlato je obaralo sve rekorde. Epilog kupovine u ovim vremenima bilo je čekanje od devet godina, pride da se desi pandemija i kupci izađu na „zelenu granu“.

Još drastičniji primer je inflacija s kraja 70-ih godina prošlog veka kada je zlato skočilo tri puta u manje od godinu dana, a kupci su potom protraćili dobar deo radnog veka da ponovo dostignu nominalnu vrednost ulaganja (28 godina).

„Sigurna“ ulaganja tipa nekretnine i zlato nisu imuna na cikluse pa treba dobro porazmisliti o tajmingu ulaganja, što je savet koji ćete retko dobiti u agenciji za nekretnine ili zlatari.

A možete uvek i da se prepustite trendu i kasnije iskoristite moto „ma, to sam i onako kupio za decu.

Izvor: Nenad Gujaničić, Glavni broker, Momentum Novi Sad

Foto: Stevebidmead, Pixabay

1. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Da li zaposleni ima pravo da odbije da radi tokom praznika?

by bifadmin 1. мај 2025.

Nalazimo se u periodu godine kada u kratkom vremenskom razmaku imamo nekoliko verskih i državnih praznika. Mnogi poslodavci rade tokom praznika, pa se zaposleni zbog toga pitaju – jesu li obavezni da rade tokom praznika? Odnosno, ukoliko poslodavac zahteva od zaposlenog da radi za vreme praznika, može li zaposleni da odbije taj zahtev?

Na ova pitanja odgovara pravnik Milan Predojević na blogu Infostuda.

Prema njegovim rečima, kada govorimo o pravu na odsustvo sa rada na dan praznika, neophodno je uzeti u obzir dva zakona – Zakon o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji i Zakon o radu.

Prvi daje odgovor na pitanje koji se praznici obeležavaju neradno, odnosno koji poslodavci ipak mogu da organizuju rad tokom praznika. Zakon o radu potom uređuje pravo zaposlenih na (uvećanu) zaradu, odnosno na naknadu zarade, u zavisnosti od toga da li zaposleni u dane praznika rade, ili ne rade.

Rad po rasporedu radnog vremena koji utvrdi poslodavac-obaveza iz radnog odnosa

Prema Zakonu o radu radna nedelja traje, po pravilu, pet radnih dana. Raspored radnog vremena u okviru radne nedelje utvrđuje poslodavac.

S druge strane, Zakon o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji određuje da u dane državnih i verskih praznika koji se praznuju u Republici Srbiji ne rade državni i drugi organi, privredna društva i drugi oblici organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga.

Neki pak moraju da rade. Tako je istim zakonom propisano da su državni i drugi organi, privredna društva i drugi oblici organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga dužni da obezbede neprekidno obavljanje delatnosti, odnosno usluga i u dane državnih i verskih praznika koji se praznuju u Republici Srbiji, ako bi zbog prekida obavljanja delatnosti, odnosno usluga nastale štetne posledice za građane i državu.

Jasno je da postoje vidovi delatnosti (tipični primeri su zdravstvo, policija…) koji moraju neprestano da se obavljaju i tu nema dileme da poslodavac može i mora da organizuje rad tokom praznika, a da je zaposleni obavezan da radi, ako mu je takav raspored.

Takođe je Zakon o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji definisao da privredna društva i drugi oblici organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga čija priroda delatnosti, odnosno tehnologija procesa rada zahteva neprekidan rad, mogu da rade i u dane državnih i verskih praznika koji se praznuju u Republici Srbiji.

Prema tome, kada govorimo o mogućnosti (obavezi) poslodavaca da organizuju rad tokom praznika, u Republici Srbiji oni se dele u dve grupe: poslodavci koji imaju dužnost da rade i poslodavci koji imaju mogućnost da rade. Ukoliko je neko zaposlen bilo kod poslodavca koji mora da radi (naveli smo primere policije, zdravstvenih ustanova i slično) bilo kod poslodavca koji obavlja delatnosti ili usluge čija je priroda, odnosno tehnologija procesa rada takva, da zahteva rad i na dan praznika (naveli smo primere restorana, hotela), a smena mu pada na dan praznika, dužan je da radi.

Dužnost rada u dane praznika poslodavac utvrđuje odlukom o rasporedu radnog vremena. Opšte je zakonsko pravilo da poslodavac rešenjem odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenog, u pisanom obliku sa obaveznim obrazloženjem i poukom o pravnom leku. Shodno navedenom, poslodavac bi o odsustvu zaposlenog ili radu na dan praznika, trebalo da odluči rešenjem, ali zakon ne zabranjuje i druge načine, ali se zaposleni o rasporedu mora obavestiti na vreme.

Shodno svemu navedenom, Zakon o radu nema odredbu koja zabranjuje poslodavcu da angažuje radnike tokom praznika. U tom smislu, poslodavac može, u skladu sa Zakonom o radu, da napravi takav raspored da od zaposlenih traži da rade tokom državnih i verskih praznika. Pošto je rad po rasporedu koji napravi poslodavac jedna od osnovnih obaveza zaposlenog iz ugovora o radu, jasno je da zaposleni ne može da odbije rad na dan praznika.

Koji praznici se slave neradno?

Zakon o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji definiše da se neradno praznuju:

Sretenje – Dan državnosti Srbije – 15. i 16. februara;
Nova godina – 1. i 2. januara;
Praznik rada – 1. i 2. maja;
Dan primirja u Prvom svetskom ratu – 11. novembra;
Prvi dan (pravoslavnog) Božića – 7. januara;

Vaskršnji praznici po julijanskom kalendaru (pravoslavni Vaskrs) – počev od Velikog petka zaključno sa Vaskršnjim ponedeljkom.

U vreme navedenih praznika ne rade državni i drugi organi, privredna društva i drugi oblici organizovanja za obavljanje delatnosti ili usluga. Pri tom skrećemo pažnju da iako su Božić i Vaskrs po julijanskom kalendaru verski praznici samo određenih pravoslavnih crkava, pravo na odsustvo za ove praznike imaju svi zaposleni bez obzira na veroispovest. Kada je reč o Republici Srbiji, radi se o verskim praznicima većinskog naroda, te je uvedeno zakonsko pravilo da ne radi niko, pa ni građani koji nisu pravoslavne veroispovesti.

Zakon uređuje i situaciju kada praznični dan pada na nedelju, koja je za većinu zaposlenih i inače neradan dan. Tako je propisano da ako jedan od datuma kada se praznuju državni praznici Republike Srbije padne u nedelju, ne radi se prvog narednog radnog dana. Primera radi, ako je 01. maj u nedelju, onda se ovaj jedan dan prenos na prvi sledeći radni dan, što je utorak, 03. maj, pa se ne radi u ponedeljak 2. maja i utorak 3. maja.

Pravo zaposlenih na odsustvo prema veroispovesti

Pored toga što je za gore pomenute praznike odredio da se praznuju neradno, Zakon o državnim i verskim praznicima u članu 4. propisuje i da zaposleni, shodno svojoj veroispovesti, imaju pravo da ne rade u dane sledećih verskih praznika:

1) pravoslavci – na prvi dan krsne slave;

2) katolici i pripadnici drugih hrišćanskih verskih zajednica – na prvi dan Božića i u dane Uskršnjih praznika počev od Velikog petka zaključno sa drugim danom Uskrsa, prema njihovom kalendaru;

3) pripadnici islamske zajednice – na prvi dan Ramazanskog bajrama i prvi dan Kurbanskog bajrama;

4) pripadnici jevrejske zajednice – na prvi dan Jom Kipura.

Za razliku od državnih i verskih praznika koji se praznuju neradno na državnom nivou, gde zakonodavac predviđa mogućnost, a ponegde i dužnost rada u te dane, zakonska je formulacija da „zaposleni imaju pravo da ne rade“ u dane verskih praznika. Ovom pravu zaposlenog da ne radi odgovara dužnost poslodavca da odobri plaćen neradni dan. Drugim rečima za sva odsustva koja su predviđena članom 4. Zakona (verski praznik koji nije državni, već zavisi od ličnog verskog opredeljenja), ne postoji mogućnost poslodavca da jednostrano utvrdi radnu obavezu zaposlenom odnosno uskrati pravo na odsustvo.

Primera radi, lice pravoslavne veroispovesti može da radi na dan pravoslavnog Božića, ako je zaposleno kod poslodavca koji obavlja takvu delatnost da može (ili mora) da nastavi sa radom i tokom praznika. Poslodavac može takvom zaposlenom da naloži rad na dan 7. januara, s tim da je dužan da mu plati uvećanu zaradu za rad na dan Božića, uz uvećanje od najmanje 110%. Međutim, istom tom zaposlenom poslodavac ne može da naloži rad na dan njegove krsne slave. Pravo je zaposlenog da na dan svoje slave ne radi, kao što je i dužnost poslodavca da mu neradni dan za slavu obezbedi, te da mu plati naknadu zarade za taj radni dan u visini prosečne plate po radnom času iz poslednjih 12 meseci.

Zaposleni se po pravilu prilikom zasnivanja radnog odnosa izjašnjavaju poslodavcu koje su veroispovesti, kako bi poslodavac nesporno mogao da zna koje praznike praznuje konkretan zaposleni.

Rad na dan praznika obavezno se plaća uvećano

Što se tiče plaćanja rada na dan praznika, važno je znati da ukoliko zaposleni mora da radi, poslodavac je dužan da za taj dan rada plati uvećanu zaradu. Ukoliko ne radi – ostvaruje pravo na naknadu pune jednodnevne zarade.
Svi zaposleni, koji su po nalogu poslodavca dužni da rade na praznike koji se praznuju neradno, ostvaruju pravo na uvećanu zaradu u utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu, ali najmanje 110% od osnovice. Osnovicu za obračun uvećane zarade čini osnovna zarada, koja je utvrđena u ugovoru o radu. Najčešće se u praksi osnovna zarada definiše u fiksnom iznosu, ili u vrednosti prema času rada, ili u vrednost časa rada koji se množi sa koeficijentom složenosti poslova.

Suština je da se osnovna zarada utvrđuje na osnovu dva parametra:

1) uslova potrebnih za rad na poslovima za koje je zaposleni zaključio ugovor o radu, utvrđenih pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova, (što su složeniji, zahtevniji uslovi u pogledu obrazovanja, stručne spreme, znanja-veća je i osnovna zarada)

2) vremena provedenog na radu (minuli rad). Kod uvećenja zarade, najpre se na opisani način izračuna osnovna zarada po jednom danu i ista se uvećava bar 110%. Primera radi, ako je osnovna zarada po jednom radnom danu 3 hiljade dinara, za rad na dan praznika se mora platiti bar 6 hiljada i sto dinara.

Kako se obračunava naknada zarade za zaposlenog koji ne radi na dan praznika?

Ukoliko u dane praznika koji se praznuju neradno zaposleni nema radnu obavezu, za neradni dan ostvaruje naknadu pune jednodnevne zarade (takođe, bez obzira na veroispovest zaposlenog). Zakon propisuje da zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan.

Prema tome, izračuna se prosečna zarada za prethodnih 12 meseci po jednom radnom danu i plaća se tako obračunata dnevna zarada za dan praznika koji nisi radio. Ako si tek počeo da radiš i nemaš prosečnu zaradu u prethodnih 12 meseci, kao polazna osnova se uzima ugovorena osnovna zarada uvećana za minuli rad.

Izvor: Infostud
Foto: Pixabay

1. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Erste Bank a.d. Novi Sad: Rast kreditne aktivnosti i u prvom kvartalu 2025. godine

by bifadmin 30. април 2025.
• Krediti stanovništvu i mikro klijentima na kraju prvog kvartala 2025. godine beleže rast od 2,3% u odnosu na kraj 2024. godine i iznose 116,9 milijardi dinara; depoziti stanovništva i mikro klijenata su niži za 0,1% i iznose 163,4 milijarde dinara.
• Krediti pravnim licima porasli su za 5,5% u odnosu na kraj 2024. godine i iznose 132,5 milijardi dinara; depoziti pravnih lica su manji za 8,2% i iznose 112,8 milijardi dinara.
• Ukupna neto dobit na kraju prvog kvartala 2025. godine iznosi 2,07 milijardi dinara.
• Adekvatnost kapitala je 23,05%.
• Koeficijent problematičnih kredita (NPL) na kraju prvog kvartala 2025. godine iznosi 2,68%.
„I u godini značajnog jubileja, kada obeležavamo 20 godina Erste Banke na tržištu Srbije, nastavljamo da brinemo o zaposlenima, klijentima i zajednicama u kojima živimo i radimo, kao pouzdan partner i građanima i privredi. U prvom kvartalu ostvarili smo rast kreditne aktivnosti u oba segmenta, što potvrđuje poverenje koje klijenti imaju u nas. Istovremeno, sve je veći broj korisnika digitalnih usluga, kao rezultat naše kontinuirane posvećenosti unapređenju korisničkog iskustva. Očekujemo još jednu uspešnu godinu, čvrsto oslonjeni na vrednosti koje nas vode već dve decenije – posvećenost, transparentnost i odgovornost“, izjavila je Jasna Terzić, predsednica Izvršnog odbora Erste Bank a.d. Novi Sad.
Na kraju prvog kvartala 2025. godine, stanje kredita plasiranih stanovništvu i mikro klijentima poraslo je za 2,3% u odnosu na kraj prethodne godine, i iznosi 116,9 milijardi dinara. U poređenju sa krajem 2024. godine, stanja depozita stanovništva i mikro klijenata beleže blagi pad od 0,1% i iznose 163,4 milijarde dinara.
Stanje kredita plasiranih pravnim licima sa krajem prvog kvartala 2025. godine beleži rast od 5,5% i iznosi 132,5 milijardi dinara. Stanja depozita pravnih lica manja su za 8,2% u poređenju sa krajem 2024. godine i iznose 112,8 milijardi dinara.
U pogledu operativnog poslovanja, Banka je na kraju prvog kvartala 2025. godine ostvarila 2,7% više operativnih prihoda u odnosu na isti period prošle godine, kao i rast operativnih rashoda od 11,2%. Operativni rezultat Banke na kraju ovog perioda iznosi 2,55 milijardi dinara.
Na kraju prvog kvartala 2025. godine ostvareno je 3,95 milijardi dinara dobiti po osnovu kamata i 1,17 milijardi dinara neto dobit po osnovu naknada i provizija. Ukupna neto dobit na kraju prvog kvartala 2025. godine iznosi 2,07 milijardi dinara.
Adekvatnost kapitala Banke na kraju prvog kvartala ove godine je 23,05%, a koeficijent problematičnih kredita (NPL) na kraju istog perioda 2,68%.
Broj korisnika digitalnih kanala distribucije na kraju prvog kvartala 2025. godine veći je za 2,05% u odnosu na kraj 2024. godine, tako da sada Erste Banka ima oko 191 hiljadu aktivnih korisnika internet i mobilnog bankarstva. Mreža Erste Banke broji 88 poslovnih jedinica na kraju prvog kvartala 2025. godine.
Erste Bank a.d. Novi Sad nastavlja da bude pouzdan partner građanima i privredi Srbije u ostvarivanju njihovih finansijskih ciljeva. Posvećenost unapređenju korisničkog iskustva, uz stalno usavršavanje internih procesa i jačanje operativne efikasnosti, i ubuduće će činiti osnovu poslovanja Banke.
30. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Javne institucije za unapređenje zelenih veština učenika iz srednjih stručnih škola

by bifadmin 30. април 2025.

Srednje stručne škole (VET) potpisale su Memorandum o razumevanju sa šest javnih institucija kako bi se podržao razvoj zelenih veština učenika kroz praktičnu nastavu u Severnoj Makedoniji.

Javne institucije, potpisnice Memoranduma, su Hidrometeorološki zavod, Seizmološki opservatorij pri Prirodno-matematičkom fakultetu, Nacionalni železnički transport, Nacionalna železnička infrastruktura, Javni katastar i Pošta.
„Kako izazovi u oblasti životne sredine rastu, tako raste i potreba za profesionalnom radnom snagom koja će doprineti unapređenju otpornosti na klimatske promene i održivost. Podsticanjem dubokog razumevanja problema pitanja životne sredine i pružanjem prilika mladima da razvijaju praktične veštine, osnažujemo narednu generaciju da izgrade održivu i otpornu budućnost“, izjavila je Lezli Miler, direktorka UNICEF-a u Severnoj Makedoniji.

„Učenje dobija na pravom značaju kada učenici izađu iz učionica i i suoče se sa realnošću. Zato je praktično obrazovanje – posebno kada se sprovodi u institucijama i kompanijama –ključ u procesu formiranja kvalitetne, sposobne i kompetentne radne snage“, rekao je Besnik Zendeli, direktor VET centra.

„Kao poslovni sistem sa više od 5.500 ljudi koji koriste svoja znanja i veštine kako bi naše poslovanje učinili uspešnijim, duboko verujemo da su kvalitetno i kontinuirano obrazovanje i razvoj zelenih i digitalnih veština za 21. vek od suštinskog značaja za društvo i ekonomiju. To je način da naša deca i mladi budu pripremljeni za savremeno tržište rada, dok će imati adekvatno znanje da odgovore na izazove koje stvara sve dinamičnija svetska ekonomija.

Kroz saradnju sa UNICEF-om, institucijama i privatnim sektorom cilj nam je da premostimo jaz između učenja i zapošljavanja, i doprinesemo održivom razvoju i boljoj budućnosti“, rekao je Saško Blaževski, izvršni direktor Nelt ST. Dodao je da je investicija od 330.000 američkih dolara opredeljena za unapređenje veština učenika u školama stručnog obrazovanja, kroz praktičnu nastavu i letnju praksu, sa fokusom na povećanje zelenih veština.

Ovaj događaj deo je inicijative koja ima za cilj da obezbedi mogućnost za praktičnu nastavu i praksu u javnim i naučnim institucijama širom zemlje za više od 500 učenika iz stručnih škola. To će im omogućiti da doprinesu očuvanju životne sredine i tranziciji na zelenu ekonomiju kroz svoje izabrane profesije.

Nova partnerstva koja su stručne škole sklopile sa javnim institucijama rezultat su saradnje između UNICEF-a, Ministarstva prosvete i nauke i VET centra u Severnoj Makedoniji, uz finansijsku podršku privatnog sektora, Nelt Grupe i Švedske.

UNICEF podržava VET centar u razvoju zelenih kurikuluma, obuci nastavnika i mentora, kao i u pružanju praktične nastave kako bi svi učenici strukovnog obrazovanja mogli da uče o životnoj sredini i klimi kroz prizmu svoje profesije.

Iako su učenici stručnog obrazovanja već imali druge mogućnosti za praktičnu obuku u javnim institucijama, ovo je prvi put da te institucije preduzimaju sistematske napore da bi pripremile učenike za karijere koje će doprineti zelenoj tranziciji u Severnoj Makedoniji. Učesnici ovog programa dolaze iz škola koje se specijalizuju za mašinstvo, transport, špediciju i logistiku, veterinu, hemiju, građevinu, arhitekturu, pravo, ekonomiju i elektrotehniku.

Očekuje se da će u narednom periodu više od 40 naučnih i javnih institucija otvoriti svoja vrata učenicima i ponuditi im korisnu praktičnu obuku koja će ih bolje pripremiti za zahteve tržišta rada koji se stalno menjaju.

30. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

„Kanin“, proizvođač zaštitne i modne obuće: Srbija veliko tržište cipela, ali malo za domaće proizvođače

by bifadmin 30. април 2025.

Proizvođači zaštitne obuće u našoj zemlji su u krajnje nezavidnoj situaciji zbog nelojalne konkurencije. Država ne kontroliše ogroman uvoz jeftinih zaštitnih cipela iz Kine, dok istovremeno subvencioniše strane investitore koji sve više napuštaju Srbiju, upozorava Nikola Nenadović, direktor niške firme „Kanin“, koja proizvodi obuću duže od tri decenije.

Iako je Niš najpoznatiji po elektronskoj i mašinskoj industriji, porodica Nenadović iz ovog grada pronašla je posao za sebe u nekim sasvim drugim vodama. Njihovo preduzeće „Kanin“ bavi se proizvodnjom obuće duže od tri decenije. Krenuli su za zaštitnim, takozvanim HTZ cipelama, a potom su asortiman proširili i modnom obućom.

Sadašnji direktor firme Nikola Nenadović kaže za B&F da su posao započeli njegovi roditelji, koji su se prethodno bavili poslovima u toj industriji. „Moj otac je bio direktor kožare u Vinkovcima, a majka je radila u ’Ledi’ iz Knjaževca. Kada je počeo rat došli smo iz Hrvatske u Niš, jer su moji roditelji studirali ovde i poznavali su grad. Odlučili su da proizvode obuću, jer otac je znao oko kože, a majka oko cipela. Kao i sve porodične firme krenuli smo sa proizvodnjom u garaži i u još jednom prostoru na drugoj lokaciji. Na jednom mestu bila je montaža, a na drugom šivara. Pogon na putu između Niša i Vlasa otvorili smo pre nešto više od 17 godina“, priča Nenadović.

Preduzeće je postepeno širilo asortiman i sada polovinu njegove proizvodnje čine zaštitne cipele, a preostalo modne obuća za muškarce i žene. Nikola napominje da obuću dizajniraju on i njegova supruga Svetlana, a niško preduzeće samo proizvodi i kožne đonove za cipele.

„Imamo klasične modele, pa se malo igramo sa kožama, bojama, đonovima, materijalima. Trudimo se da ispratimo trendove na svetskom tržištu u okviru svojih mogućnosti. Recimo, ranije se koristio isključivo gumeni i kožni đon, sada se prelazi na dosta lakše materijale i različite boje đonova“, objašnjava Nenadović.

Na tenderima se gleda samo cena

„Kanin“ zaštitne cipele prodaje na tenderima i neposrednom porudžbinom, a modnu obuću posredstvom interneta. Po porudžbini modne cipele rade i za druge brendove.

„Zapošljavamo 11 radnika i godišnje proizvedemo oko 5.000 pari obuće, a zbog prilika ili bolje rečeno neprilika na tržištu ne razmišljamo o povećanju proizvodnje i o zapošljavanju većeg broja ljudi. Proizvodnja cipela u Srbiji je u jako lošoj situaciji i firme se zatvaraju širom zemlje, zato što država ne pokušava ni na jedan način da nas zaštiti. Srbija je veliko tržište za radnu obuću, ali izuzetno malo za nas koji smo proizvođači, zato što smo mi pomereni u stranu u korist uvoza iz Kine“, komentariše Nenadović.

Prema njegovim rečima, uvoz obuće u Srbiji niko ne kontroliše, a jedini uslov za učešće na tenderu je cena.

„Onaj ko uvozi cipelu i učestvuje na tenderu nema obavezu da cipelu ispita na institutu u Srbiji, već mu je dovoljan samo ovlašćeni prevod nekog izveštaja. Oni opišu cipelu i kažu cenu, a mi ovde ispitujemo kvalitet. Jedno ispitivanje košta 50.000 dinara i onda vam kažu ovo nije dobro, ovo ne odgovara i onda se plati novo ispitivanje Mnogo je vrsta zaštitnih cipela, imate obične cipele za rad u uslovima gde nema velikih opasnosti, cipele sa posebnim đonom za rad u uslovima gde postoji opasnost od probijanja odozdo, vodootporne, kiselootporne cipele, cipele sa metalnom kapom… Kada vam dođe cipela iz Kine ona je na sve otporna, ona je deklasirana za sve, i vodootporna i kiselo i uljano otporna, može sve živo samo da se proda“, ističe direktor „Kanina“.

On dodaje da na velikoj većini tendera za nabavku zaštitnih cipela za radnike javnih preduzeća domaći proizvođači ne mogu da učestvuju, jer su cipele iz Kine značajno jeftinije.

„Najjeftinije cipele koje mi možemo ovde da proizvedemo su duplo skuplje nego ove iz uvoza. Kada stavite na papir cenu materijala, cenu kože, postave, đona, minimalnu cenu rada koja se nama maltene svakog meseca podiže, morate da podižete cenu proizvoda. Zašto cipele iz Kine koštaju toliko malo? Ne zato što su ti materijali toliko jeftini, mi svi znamo cenu na svetskom tržištu, nego njima država subvencioniše proizvodnju. Kineskim firmama država daje subvencije po svakom proizvedenom paru, samo da ih izvezu. Oni daju novac da bi se njihova privreda održavala, a mi dajemo novac stranim investitorima koji isplaćuju minimalac radnicima. To je potpuno naopako“, zaključuje Nenadović.

Nelogični propisi

Naš sagovornik ukazuje da u Srbiji niko ne pokušava da zaštiti domaću proizvodnju, niti da podstakne njen razvoj.

„Domaća proizvodnja cipela mogla bi da se zaštiti odlukom države da javna preduzeća mogu da nabavljaju zaštitne cipele samo od domaćih proizvođača, dok ostala preduzeća mogu da oh uvoze. Država time ne bi bila na gubitku. Viša cena cipela vratila bi se u državni budžet kroz poreze i doprinose radnika, kroz PDV. Međutim, državu ne zanimaju problemi u proizvodnji obuće i automatski propada ceo sektor. Na žalost, nije u pitanju samo proizvodnja obuće, tu je i proizvodnja radne odeće i rukavica i mnogih drugih proizvoda koji se koriste u zaštiti radnika u javnim preduzećima. Svi se nalaze u istoj situaciji zbog uvoza koji niko ne kontroliše“, konstatuje Nenadović.

On ističe da mala preduzeća koja imaju 10 do 15 zaposlenih održavaju našu državu, ali niko ne pomišlja da ta preduzeća dobiju subvencije od države kakve dobijaju strani investitori za otvaranje pogona u Srbiji.

„Mi za sve ove godine nismo ništa dobili od države. Zašto ne bismo mogli da dobijemo, poput stranih investitora, 10.000 evra da kupimo nove mašine zato što zapošljavamo radnike duže od tri decenije. Kada dođu strani investitori bez problema dobiju 10.000 evra ili više po radniku, a evo šta se dogodilo sa ’Geoksom’ u Vranju. Posle sedam godina su otišli i 2.000 ljudi se našlo na ulici. ’Beneton’ je otišao, iako je država njima dala ogroman novac. Zar nije pametnije novac ulagati u domaću proizvodnju?“, pita niški preduzetnik.

Država ne može da očekuje da će domaća privreda rasti ako je prepusti da se sama bori, ukazuje Nenadović i dodaje: „Problem je to što se ljudi koji donose odluke u našoj zemlji nisu nikad bavili privatnim poslom, ili su se vrlo malo bavili. Morate da imate ljude u ministarstvima koji će svaki dan da obilaze firme i koji će reći šta je kom sektoru potrebno. Ovako, puno je problema, a niko ih ne rešava. Recimo plaćanje PDV-a je do 15. u mesecu, a rok plaćanja javnih preduzeća je 45 dana. Kakva je to logika? Ukoliko sada isporučimo cipele za milion dinara, moramo 15. u sledećem mesecu da platimo 200.000 dinara, a nismo mogli da naplatimo soju robu jer je rok plaćanja 45 dana. Posebna priča su kadrovi. Obućarska škola u Nišu ne postoji više od dve decenije. Za 10 godina mi nećemo imati ljude koji će da prave cipele“, upozorava Nenadović.

Dobar rad inspekcija

Zbog nekontrolisanog uvoza, ali i kraćeg roka plaćanja PDV-a od roka plaćanja isporučene robe, „Kanin“ učestvuje godišnje na svega nekoliko tendera za nabavku zaštitne obuće.

„Otprilike 2% ukupne vrednosti tendera u Srbiji su tenderi za koje se javlja nas pet, šest domaćih proizvođača. To su tenderi na kojima zaštitne cipele iz uvoza ne mogu da prođu jer ne zadovoljavaju svojim kvalitetom, ali to je premalo posla za nas. Zato smo se okrenuli proizvodnji modne obuće, jer smo tu postavili našu cenu, imamo svoje kupce. Tu nema ko da nas uslovljava. Ljudi koji dolaze kod nas da kupuju modnu obuću nikada neće kupiti uvoznu obuću zato što znaju šta je kvalitet. Svakako, postoje kvalitetne modne i zaštitne cipele i u uvozu, ali su njihove cene slične domaćim“, navodi Nenadović.

Ukoliko nešto treba pohvaliti u domaćoj privredi, onda je to po Nenadovićevom mišljenju rad inspekcija. Direktor „Kanina“ ističe da inspekcijski nadzor više nije kazneni, već preventivni, tako da proizvođači više nisu pod pritiskom kada dođe inspekcija, već razmišljaju o tome šta su uradili i šta još treba da urade.

Biljana Ljubisavljević

30. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

OMR Group novi vlasnik „Sava business center“

by bifadmin 30. април 2025.

OMR Group, jedan od vodećih poslovnih sistema u Srbiji, sa kompanijom Globos Osiguranje, koja je članica OMR Group, realizovao je stratešku investiciju nakon koje postaje vlasnik poslovnog kompleksa „Sava Business Center“, jednog od najprestižnijih poslovnih centara u našoj zemlji.

“Sa velikim zadovoljstvom i ponosom obaveštavamo javnost da smo postali vlasnici dve poslovne zgrade kompleksa Sava Business Center, koje će postati novo, moderno sedište OMR Grupacije i Globos osiguranja kao naše kompanije članice. Ova strateška investicija potvrđuje našu čvrstu posvećenost stabilnosti, održivom rastu i dugoročnom prisustvu na tržištu Srbije. Odlukom da investiramo u Srbiju pokazujemo jasnu posvećenost stvaranju vrednosti upravo ovde gde pripadamo. Kupovina ovog biznis centra za nas predstavlja više od poslovne odluke – to je izraz naše vizije i odgovornosti prema zajednici čiji smo deo. Iz novog sedišta, iz srca Beograda, nastavićemo da gradimo poslovne mostove, razvijamo nove projekte i doprinosimo jačanju privrednog ambijenta Srbije”, istakao je Ostoja Mijailović, predsednik OMR Group.

Ova akvizicija predstavlja važan korak u ostvarenju dugoročnog plana rasta i razvoja OMR Group-e, uz jačanje njene pozicije kao lidera u inovacijama i pouzdanog partnera u svakom segmentu poslovanja.

U vreme globalne ekonomske neizvesnosti, OMR Group je realizovao ovu akviziciju kao potvrdu svoje dugoročne vizije i strateške stabilnosti, istakao je gospodin Mijailović i dodao “akvizicijom ne kupujemo samo kvadratni metar, već investiramo u prostor budućnosti, sa jasnim ciljem da gradimo povezan i održiv poslovni ekosistem i na tom putu, pre svega, budemo pouzdan partner našim klijentima u svakom segmentu poslovanja”.

“Sava Business Center”, poznat po svojoj modernoj arhitekturi i vrhunskom poslovnom standardu, postaće novo centralno sedište OMR Group-e i njenih kompanija članica. Time će se dodatno unaprediti sinergija unutar Grupe, ubrzati razvoj novih poslovnih inicijativa i ojačati odnosi sa klijentima i partnerima.

Težeći da bude lider u inovacijama i pouzdan partner u svakom segmentu poslovanja, OMR Group danas čini poslovni ekosistem koji posluje na tržištu Srbije i regiona, povezujući usluge u osiguranju, finansijama, mobilnosti i izgradnji i uprvaljanju nekretninama. U sastavu OMR Group, u okviru četiri divizije, posluje 16 kompanija u kojima je zaposleno preko 1.100 radnika.

U sklopu OMR Group, u četiri divizije, posluju kompanije u automotiv diviziji sa brendovima poput Fiat, Jeep, Alfa Romeo, Range Rover, Jaguar, Isuzu, Subaru, Hyundai, Kawasaki, kao i kompanije u divizijama finansija i osiguranja, lizinga i nekretnina.

30. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Kako je nastala Dubai čokolada?

by bifadmin 30. април 2025.

Od potpuno nezamislive kombinacije, u roku od nekoliko meseci čokolada punjena pistaćima i kadaifom postala je svetski hit.

Brzom rastu njene popularnosti doprineli su spoj nesvakidašnjih ukusa i viralnost na društvenim mrežama. Ali ono što malo ko zna je kako je ona nastala.

Naime, Sara Hamuda, koja je britansko-egipatskog porekla, pre desetek godina se sa mužem iz Velike Britanije preselila u Dubai. Tamo je 2020. godine ostala u drugom stanju i kao većina trudnica imala je potrebu da kombinuje različite ukuse hrane. Kada joj se prijela kombinacija pistaća i hrskavog kadaif testa shvatila je da bi to mogao biti slatkiš zanimljivog ukusa. Istovremeno, odražavao bi njenu i muževljevu tradicije.

Godinu dana posle testiranja ove kombinacije, supružnici su odlučili da se upuste u proizvodnju čokoladica od pistaća i kadaifa. Pored svojih korporativnih poslova pravili su iprodavali čokoladice pod imenom „Fix“. Proizvod je imao svoje kupce ali nije bio toliko popularan sve dok ga nije proslavio jedan TikTok video. Radi se o snimku influenserke Marije Vehere u kome ona jede štanglu „Fix“ čokolade u svom automobilu. Video je pregledan više od 125 miliona puta i pokrenuo je lavinu tražnje širom sveta. Stotine ljudi je od tada snimilo sopstvene reakcije na novu čokoladu ili kreiralo sopstvene vodiče za recepte pokušavajući da to rekreiraju poslasticu kod kuće.

Danas postoje i brojne kopije ove čokolade koje se nazivaju po mestu na kojem je ona stvorena – Dubaiju. Proizvodi se čak i u Srbiji i dobro se prodaje uprkos tome što čokoladica od 40 grama košta 280 dinara, dok veća od 180 grama košta 850 dinara.

Međutim to nije jedina zanimljivost vezana za Dubai čokoladu, interesantno je i to što je ona izazvala nestašicu pistaća i podigla njihovu cenu za skoro 35%.

Izvor: Telegraf Biznis, BBC, Blic

Foto: Depositphotos.com

30. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
  • Može li ova biljka zameniti kakao?
  • Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od novog
  • Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
  • Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu u reciklažu

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit