NAJNOVIJE
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svetu
Zlato palo ispod 4.000 dolara: Zašto imovina sigurnog utočišta...
Ove godine rekordni skok proizvodnje višanja
Novo Mastercard istraživanje: U čemu su građani Srbije prvi...
Mogu li se krijumčari biljaka smatrati zaštitnicima prirode?
Nova pravila za trgovce: Nema više kašnjenja plaćanja, otkazivanja...
Opservatorija Rubin: Počelo desetogodišnje istraživanje Univerzuma koje će promeniti...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

Koji svetski brendovi su u 2025. najbrže gubili vrednost?

by bifadmin 12. новембар 2025.

U dosadašnjem delu 2025. godine među brendovima sa najvim padom vrednosti našle su se kafeterije, proizvođači vozila, društvene mreže i logističke kompanije.

Kako piše portal Visual Capitalist, prvi na ovoj neslavnoj listi bio je lanac kafeterija Starbucks, čija je vrednost smanjena za 21,9 milijardi dolara za samo godinu dana. Razlog tome je pad prodaje u postojećim objektima ali i jačanje konkurencije na ključnim tržištima kao što je kinesko. Da podsetimo, na zapadnim tržištima su u to vreme potrošači pozivani na bojkot Starbucksa zbog tvrdnji da on podržava Izrael koje su se munjevitom brzinom proširile društvenim mrežama. Lanac kafeterija je to demantovao ali pozivanje na bojkot je nastavljeno. Ljubitelji kafe su njegove radnje izbegavali i zbog antisindikalne politike Starbucksa u jeku borbe za veća prava radnika u SAD.

Na drugom mestu tabele, odmah iza Starbucksa, nalazi se Tesla, kompanija koju su potrošači ove godine takođe bojkotovali. Kao razlog za to što je Tesla izgubila 15,3 milijardi dolara u vrednosti navodi se rast konkurencije ali i loš imidž u javnosti njenog vlasnika Ilona Maska koji je pogoršan nakon što je radio na smanjenju troškova američke administracije.

Nisu međutim samo američke kompanije gubile vrednost. Na trećem mestu liste je kineska aplikacija WeChat koja je izgubila 8,8 milijardi dolara, a iza nje su japanski konglomerat Mitsui Group (6,9 milijardi) i nemački automobilski gigant Mercedes-Benz (6,4 milijardi).

Slede ih revizorsko-konsultanska kuća EY (5,8 milijardi dolara), kurirska kompanija FedEx (5,6 milijardi), naftni gigant Shell (4,2 milijarde dolara), zdravstvena osiguravajuća kompanija Elevance Health koja je izgubila 4,2 milijarde dolara, te telekomunikacioni brend Spectrum sa gubitkom od 3,1 milijardi.

Vrednost su ubrzano gubile i kompanije koje se bave strimingom, trgovinom i tehnologijom.

Izvor: Visual Capitalist

Foto: olly18, Depositphotos

12. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju – Zašto nije svejedno u kom obliku kupujete zlato

by bifadmin 12. новембар 2025.

Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika – nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit je manje čistoće i poreski se tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato maksimalne čistoće i oslobođeno je poreza, što ga čini pristupačnijim i poreski povoljnijim oblikom ulaganja, štednje i zaštite imovine.

Osim toga, ulagači bi trebalo da razmisle i kako će vratiti investiciju, jer stručnjaci upozoravaju da se nakit uvek otkupljuje po značajno nižoj ceni od prodajne, da zavisi od onog ko procenjuje, dok se investiciono zlato kotira na berzi i prodaje po ceni koja se malo razlikuje o trenutne po kojoj se može kutpiti.

Prema rečima poreskog savetnika Aleksandra Vasića, kada je reč o prometu investicionog zlata, njegovu cenu je najviše opterećivao PDV.

„Srbija je 2017. godine izmenila Zakon o PDV-u, pa je od 2018. i kod nas, poput zemalja EU, promet investicionog zlata oslobođen poreza. Promet zlatnog nakita nema nikakva posebna pravila niti povlastice u smislu poreza i carina”, kaže Vasić i dodaje da se investicionim zlatom, smatra zlato u obliku poluga ili pločica kao i zlatni novčići, uz precizno definisane uslove: „Poluge moraju imati čistoću od najmanje 995/1000 (995 hiljaditih delova), a novčići 900/1000, kao i da su iskovani posle 1800. godine. Dodatni uslov je da se uobičajeno prodaju po ceni koja nije viša od 80% vrednosti zlata na otvorenom tržištu, sadržanog u novčićima”.

Zlatari kažu da je investiciono zlato uvek 24K (99,99% čisto), a da se nakit najčešće izrađuje od legura nižeg stepena čistoće (npr. 14K ili 18K): “Poslednjih godina se primećuje veće interesovanje za investicionim proizvodima, ali je poklanjanje nakita mnogo dublje u našem mentalitetu. Kupci uglavnom ne znaju razliku između investicionog zlata i nakita čija se prodaja, nama zlatarima, više isplati zbog veće marže. Cena otkupa zavisi od finoće zlata. Cirkoni se odbijaju od težine nakita, vade se ili ugrubo procene. Otkupna cena komada nakita barem je dvostruko niža od prodajne.”

Sa druge strane, Georgi Hristov iz kompanije “Tavex zlato i srebro” objašnjava da se za isti iznos, recimo 300 evra, kupovinom investicionog zlata dobija znatno veća količina čistog zlata nego kupovinom nakita.

“Cena nakita zavisi od dizajna, umetničke izrade, brenda i troškova maloprodaje, a u nju je uračunat i PDV. Vrednost investicionog zlata direktno je vezana za svetsko tržište plemenitih metala. Poslednjih godina raste broj naših klijenata jer sve više građana razmišlja o zlatu ne samo kao o ukrasu, već kao o sigurnoj formi očuvanja vrednosti. Investiciono zlato je univerzalno, standardizovano i prepoznatljivo širom sveta, naročito kada potiče iz renomiranih švajcarskih rafinerija poput Valcambi, PAMP ili Argor-Heraeus. Njegova cena prati berzansku cenu zlata, uz malu maržu prodavca – najčešće oko 3% iznad tržišne vrednosti”, kaže Hristov.

Nasleđivanje, prodaja i poklanjanje

Poreski savetnik Aleksandar Vasić dodaje da se sve ostale vrste zlata različitog kvaliteta, osim investicionog, oporezuju kao i bilo koja druga dobra. Sa druge strane, napominje da prodaja investicionog zlata ne dovodi do oprezivanja porezom na kapitalne dobitke u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana.

“Takođe ni prihod koji ostvari fizičko lice zbog rasta cene zlata ne oporezuje se porezom na dohodak ukoliko se radi o prodaji sopstvene imovine i ako je sporadično. Kod učestale kupovine i prodaje, neophodno je pak posedovanje dokaza o kupovini investicionog zlata”.

Kada je reč o trgovini, Vasić kaže da u poreskom smislu postoji razlika između fizičkih i pravnih lica: “Ukoliko je prodavac investicionog zlata pravno lice, prihodi koji se ostvare kao razlika između nabavne i prodajne cene predstavljaju prihode od poslovanja, pa su oporezovana porezom na dobit pravnih lica (15%). Danas nije tako redak slučaj da u zlato ulažu i građani i firme. Jedan od glavnih motiva je zaštita vrednosti imovine. Osim toga, i uvoz zlata je oslobođen PDV-a.. Građani koji imaju ideju i plan za kupovinu zlata u inostranstvu, međutim, moraju zatražiti stručna mišljenja za primenu carinskih i deviznih propisa”.

Vasić napominje da je zlato deo imovine koja se može nasleđivati kao i svaka druga imovina. Porez na nasleđe ne plaćaju naslednici prvog naslednog reda (supružnici, deca, roditelji), dok naslednici drugog i trećeg reda plaćaju porez od 1,5 odnosno 2,5 odsto.

Investiciono srebro nije oslobođeno poreza

Dok je investiciono zlato kao monetarni metal oslobođeno PDV-a, investiciono srebro spada u industrijske metale i podleže PDV-u od 20%, jer ga centralne banke više ne drže kao monetarnu rezervu. Georgi Hristov smatra da je razlika u oporezivanju jedan je od glavnih razloga zbog kojih investitori češće biraju zlato nego srebro.

“Prema našem iskustvu, u Srbiji je kada je reč o kupovini investicionih komada, omiljen zlatni dukat Franc Jozef, koji se tradicionalno poklanjao povodom rođenja deteta, venčanja i drugih važnih događaja”, kaže naš sagovornik i dodaje da investitori s manjim sredstvima obično počinju s kovanicama ili lakšim polugama, dok oni koji ulažu veće iznose češće biraju masivnije poluge, koje imaju nižu premiju po gramu.

“Iako neki kupci veruju da su manje poluge lakše za kasniju preprodaju, to je zapravo zabluda, jer svi sertifikovani investicioni proizvodi od zlata, od 1 do 100 g, mogu se podjednako lako prodati u bilo kom trenutku, pod uslovom da su očuvani i u originalnom pakovanju. Važno je bezbedno skladištenje zlata da bi zadržalo punu tržišnu vrednost, kao i odgovarajuća dokumentacija – fiskalni račun i faktura potvrđuju da je zlato kupljeno od ovlašćenog trgovca koji posluje u skladu sa zakonskim propisima.“

Hristov navodi da je najbolje vreme za prodaju zlata, kada postoji stvarna finansijska potreba, kao i da bi trebalo izbegavati prodaju samo zato što je cena porasla.

”Kratkoročne oscilacije su uobičajene, a zlato je namenjeno dugoročnom očuvanju bogatstva, a ne brzom profitu. Investiciono zlato nije špekulativna imovina, već sredstvo za čuvanje vrednosti koje je idealno zadržati što je duže moguće. Tokom perioda visoke inflacije interesovanje za investiciono zlato primetno je raslo, a razlog je što inflacija umanjuje vrednost valuta, dok cena zlata obično raste, pa ono funkcioniše kao sigurno utočište za očuvanje vrednosti imovine. Trenutna tržišna cena zlata iznosi 3.464 evra po unci”.

U NBS dodaju da s obzirom na to da je na ovaj oblik aktive teže uticati kroz politike kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, zlato kao klasa aktive, a kao deo ukupnog ulaganja, omogućuje smanjenje rizika i očuvanje vrednosti investicija i doprinosi diversifikaciji ukupnih ulaganja. Smatraju takođe da treba imati u vidu da zlato nije kamatonosni oblik aktive i da ga odlikuje velika volatilnost cene (moguća značajna promena cene zlata u oba smera), pa da i to treba razmotriti prilikom donošenja investicionih odluka.

12. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Zašto oni koji stalno žele „samo još malo“ nikada nisu srećni

by bifadmin 12. новембар 2025.

„Samo još malo.“ Tako je, prema legendi, odgovorio John D. Rockefeller, najbogatiji čovek svog vremena, kada ga je novinar upitao koliko novca je „dovoljno“.

Iako je posedovao bogatstvo koje bi danas vredelo oko 29 milijardi dolara, osnivač Standard Oil Company pokazao je time da pitanje zadovoljstva nije stvar cifara. Njegov odgovor – „just a little bit more“ – postao je simbol večite ljudske težnje za još većim uspehom, još većim ciljevima i još jednim korakom napred, bez obzira na to koliko smo već postigli.

Između pohlepe i mudrosti

Finansijski stručnjak Clemens Schömann-Finck, autor YouTube kanala „René will Rendite“ i portala „Money + Mind“, piše da Rockefellerov odgovor možemo tumačiti na dva načina – kao izraz pohlepe ili kao ironičan komentar na pogrešno pitanje.

Možda je, kaže autor, Rockefeller time hteo da pokaže da nijedna suma ne donosi trajno zadovoljstvo. Iako je bio simbol kapitalizma, Rockefeller je ogromne delove svog bogatstva usmerio na dobrotvorne svrhe, finansirao obrazovanje, umetnost i medicinska istraživanja.

Pouka milijardera

Slično je govorio i drugi industrijski magnat, J. Paul Getty, koji je priznao da ne zavidi nikome zbog bogatstva, već „ljudima koji su srećniji, vedriji i jednostavniji“.

Obojica su pokazala da bogatstvo bez smisla i umerenosti ne donosi mir. Ključ, smatra Schömann-Finck, leži u pronalaženju onoga što Skandinavci zovu „Lagom“ – izraza koji znači „ne previše, ne premalo, već taman koliko treba“.

Umesto trke za više – pogled unazad

Autor navodi da je tajna zadovoljstva u svesti o putu koji smo već prešli. Kada bismo se, kaže, vratili unazad i svom mlađem „ja“ ispričali gde smo danas, verovatno bismo shvatili koliko razloga za ponos već imamo.

Lagom nije odricanje od ambicija, već razumevanje mere – trenutak kada prestajemo da jurimo sledeći cilj i umemo da prepoznamo ravnotežu između rada, uspeha i mira.

Pravo bogatstvo

Na kraju, Schömann-Finck zaključuje: novac može biti alat, ali ne i mera života. Kada ga koristimo za kvalitet, a ne za poređenje, on donosi istinsku vrednost.

Pravo pitanje, piše on, nije koliko imamo – već da li znamo svoje Lagom. Jer ko stalno misli „samo još malo“, nikada neće stići.

Izvor: Blic

Foto: Pixabay

12. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Vukotić: Problem u Srbiji je što je sistem neleglane gradnje postao model poslovanja profesionalnih investitora

by bifadmin 12. новембар 2025.

„Svuda u svetu postoje nelegalni objekti, naročito na Mediteranu, međutim problem u Srbiji je što je sistem neleglane gradnje postao način ili model poslovanja profesionalnih investitora, koji su zaštićeni od strane države“, ocenio je Đorđe Vukotić, advokat i konsultant u oblasti građevinskih dozvola i legalizacije.

„Oni nelegalno grade i to je problem, nisu problem četiri miliona objekata, nego ti objekti koji su građeni od strane profesionalnih investitora, koji izigravaju urbanističke standarde, ne plaćaju doprinose za uređenje… Ono što novi zakon (o legalizaciji) kaže – obustavljaju se svi postupci i svi iz početka moraju da podnesu prijavu za legalizaciju“, rekao je.

On je rekao da je trebalo doneti novi zakon o legalizaciji, ali dodaje da nije trebalo da on bude ovakav.

„Na određeni način, ja ga doživljavam kao nasilje nad pravnim poretkom, jer on radi nešto što ne bi smeo da radi, a to je da umanjuje stečena prava Zakonom o ozakonjenju“, dodao je Vukotić.

On je podsetio da su ljudi po ranijim zakonima podnosili zahteve i bili u tim procedurama godinama, te da su radili obimnu tehničku dokumentaciju i da su plaćali i imali ozbiljne troškove oko toga.

„Sad odjednom ništa od tehničke dokumentacije nije potrebno, sada ćemo da idemo na jedno masovno ozakonjenje u kojem nećemo imati ni tehničku dokumentaciju u centralnom registru, gde bi jednog dana neko mogao da utvrdi da li neki objekat javne namene ili neka stambena zgrada zadovoljava neke kriterijume, kakav je to objekat, da se nekom ne uruši na glavu“, objasnio je Vukotić.

„Kada je u pitanju individualna porodična gradnja, kad je to kuća na selu, ili objekat u kom živi porodica u gradu, to je jedna stvar, tu statički mogu neke stvari da se reše i ad-hoc, ovde su u pitanju stambeni objekti, oni ne mogu da egzistiraju bez tehničke dokumentacije“, dodao je on.

Vukotić je ocenio kako novi zakon ne donosi ništa novo niti bolje u poglednu pravnih problema kojih ima jako mnogo.

Ako je neko zahtev za legalizaciju podneo po starom zakonu, koji nije rešen do sada, Vukotić kaže da tu jeste i glavni problem i atak na pravni poredak, jer neće biti rešen po starom zakonu, nego je zakon izričit da će biti rešen po novom.

„Upisuje se nekakva zabeležba da objekat iz legalizacije sa svim rezervama u pogledu njegovih svojstava, a neko je uložio velike pare na tehničku dokumentaciju i imao je pravo da mu se legalizuje po starom zakonu, gde se nije dovodilo u pitanje tehničko svojstvo objekta“, istakao je Vukotić.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

12. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Robot u Mađarskoj sazidao kuću za tri dana

by bifadmin 12. новембар 2025.

Mađarska je doživela prekretnicu u građevinskoj tehnologiji: robot za zidanje pod nazivom WLTR uspešno je izgradio zidove stambene kuće u 18. okrugu Budimpešte za manje od tri dana.

U septembru 2025. godine, završena je prva stambena zgrada u Mađarskoj sa nosećim zidovima koje su izgradili roboti. Robot WLTR, razvijen kroz saradnju između Wienerbergera, češke kompanije GreenBuild i KM Robotics, isporučio je porodičnu kuću od 100 m2 strukturnom završetku u rekordnom roku.

„Robot za zidanje u akciji nije samo impresivan, već i ubedljiv sa inženjerske perspektive. Brzina i preciznost izvođenja su na nivou koji je teško postići ručno. Sa stanovišta izvođača radova, ovo nije samo tehnološka zanimljivost, već dobro isplanirano, isplativo i kvalitetno rešenje“, rekao je za Magyarépítők.hu Tihamer Vračarič, generalni direktor Berill Házépítő Kft., kompanije odgovorne za izgradnju porodične kuće.

Sposoban da gradi do 10 m2/h i da dostigne preko 3 m visine, WLTR je ekvivalentan učinku cele petočlane zidarske ekipe i to bez pauza, usporavanja i izostajanja sa posla.

Izvor: Sveonovcu

Foto: AndrewLozovyi, Depositphotos

12. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaIT i naukaVesti

Doviđenja Silikonskoj dolini, dobrodošlica Kini

by bifadmin 11. новембар 2025.

Web Summit koji se deseti put zaredom održava u Lisabonu ove godine ima nešto drugačije izdanje. Globalnih giganata kao što su Google, Meta, Amazon, Oracle, ponovo nema. Umjesto njih na velika vrata ušle kineske kompanije čiji je dolazak organizovala država, kao i kompanije iz Globalnog juga, od Pakistana pa do Brazila, pored tradicionalno prisutnih evropskih kompanija.

Stvari se ubrzano mijenjaju na globalnoj sceni, pogotovu kada je riječ o novim tehnologijama gdje je 12 mjeseci jako dug period.

– U narednim danima imaćete priliku da se na Web Summitu upoznate sa najnaprednijim humanoidnim robotima na svijetu. Oni nisu evropski, nisu američki već su kineski. Imaćete priliku i da čujete kreatore vodećih svjetskih modela vještačke inteligencije. Ali to nisu američki modeli. Posljednjih nekoliko sedmica to su postali u većini slučajeva kineski modeli. Za razliku od modela koje su kreirali OpenAI ili Anthropic, kineski modeli su open source i mogu se koristiti besplatno. I kao što je prije par dana rekao direktor NVIDIA, kineski modeli će vjerovatno pobijediti u nadmetanju modela vještačke inteligencije, što je samo prije 12 mjeseci izgledalo nezamislivo. Svjetski modeli platnih sistema su na pragu radikalnih promjena, koje ne donose američke tehnološke kompanije ili Evropska centralna banka već instant platni sistem u realnom vremenu, PIX, koji je kreirala Centralna banka Brazila i koji je baš kao i kineski modeli vještačke inteligencije besplatan, najavio je na otvaranju Web Summita osnivač i direktor Paddy Cosgrave.  

Za Cosgravea ovo je dijelom i lična satisfakcija. Nakon što je javno kritikovao ponašanje izraelske vojske u Gazi 2023. godine, uslijedio je munjeviti bojkot najvećih američkih IT kompanija, što je rezultiralo i privremenim povlačenjem Cosgravea sa funkcije direktora, na koju se vratio nakon par mjeseci. Cosgrave se tako vratio na poziciju direktora vlastite firme, ali Google, Meta i Amazon se nisu vratili na Web Summit. Ipak tu na Web Summitu su i dalje IBM i VISA, koji nastoje pokazati da uprkos višedecenijskom postojanju nisu atrofirali i da se uklapaju i u najnovije tehnološke trendove bazirane na vještačkoj inteligenciji.

Muke sa privatnim avionima

I ove godine na Web Summitu se našlo više od 2.500 startap kompanija koje su u potrazi za investitorima i poslovnim partnerima među, kako tvrde organizatori, 70.000 registrovanih učesnika.

Brojke organizatora je nemoguće provjeriti ali u zadnje dvije godine stiče se utisak da iako je i dalje popunjeno svih pet paviljona Lisabonskog međunarodnog sajma, prolazi između štandova su sve širi dok broj štandova se čini manji nego u 2022. godini.

Manje je i američkih startap kompanija ali se to sve može objasniti i činjenicom da je doba novca prošlo pa investitori očekuju da se startap kompanije više ne ponašaju kao pijani milijarderi i da počnu voditi računa o troškovima. Osim toga Web Summit pored Lisabona sada se održava i u Vankuveru, Kataru i Rio de Ženeiru, što je mnogima puno bliže od Portugala.

NI život investitora i VIP zvanica nije lak pa su se organizatori uoči početka Web Summita oglasili urgentnim saopštenjem da na lisabonskom aerodromu „više nema slobodnih termina za slijetanje privatnih aviona učesnika Web Summita“, pa da neki od ovih letova bili preusmjereni na druge aerodrome u Portugalu i Španiji. Drugim riječima, ko je sletio, sletio je.

Ovo je uvrijedilo portugalsku vladu pa se ministar za infrastrukturu Miguel Pinto Luz, u utorak oglasio svojim saopštenjem tvrdeći da organizatori Web Summita pretjeruju jer da je od 102 zahtjeva za slijetanje privatnih aviona njih 95 bilo odobreno.

Hoće li pući AI balon

Iako i ove godine na samitu kako među startap kompanijama tako i među učesnicima desetina panela dominiraju teme vještačke inteligencije i kreatorske ekonomije, ove godine svi se suočavaju i sa pitanjem da li je „AI balon“ pred pucanjem i ko će u tom slučaju izvući deblji kraj.

Generalno, svi se slažu da je previše novca upumpano u sve što ima bilo kakve sa vještačkom inteligencijom, čak i kada se radi samo o ideji na parčetu papira, te da će većina takvih kompanija jednostavno propasti. Ali svako se nada da to ne važi za njegovu ideju i kompaniju već da će propasti „oni drugi“.

Autor: Dražen Simić, dopisnik iz Lisabona

Foto: Web Summit

11. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto je Dubai pretekao Njujork i postao svetska prestonica bogatih?

by bifadmin 11. новембар 2025.

Dubai je zauzeo prvo mesto na listi gradova najprivlačnijih za bogate pojedince, pokazuje najnovije istraživanje brokerske kuće Savills Plc, koja je analizirala 30 svetskih metropola prema stepenu privlačnosti za visokoimovne osobe (HNWI).

Emirat, koji već godinama privlači kapital i luksuzne investicije, sve više postaje globalno utočište za bogate, zahvaljujući kombinaciji nultih poreza – bez poreza na nasledstvo, kapitalnu dobit i imovinu – te visokom stepenu bezbednosti i izuzetno razvijenoj infrastrukturi za porodice.

„Mnoge međunarodne škole u Dubaiju sada imaju duge liste čekanja jer sve više porodica dolazi da živi u gradu“, navodi Savills u izveštaju dostavljenom klijentima, ističući da je Dubai „ubjedljivo destinacija sa najviše međunarodnih škola na svetu“.

Grad milijardera i globalnih doseljenika

Dubai je, prema Savillsu, najpoželjniji grad za visokoimovne osobe, ispred Njujorka koji je zauzeo drugo mjesto. Obe metropole privlače bogate investitore povoljnim poslovnim okruženjem, poreznim olakšicama i geopolitičkom stabilnošću.

Značajan podsticaj daje i „zlatna viza“ Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja omogućava boravak do 10 godina uz minimalan porez, u zamenu za investiciju od 2 miliona dirhama (oko 545.000 dolara).

U Evropi, Italija beleži sličan trend zahvaljujući uvođenju paušalnog poreza na globalni prihod, što je povećalo tražnju za luksuznim nekretninama, naročito u Milanu.

Azija beleži eksplozivan rast bogatstva

Globalno bogatstvo se oporavlja od pada iz 2022, a Azijsko-pacifički region bilježi najbrži rast. Tokom 2024. godine, u svetu je registrovano više od 680.000 novih milionera u dolarima, što je rast od 1,2% u odnosu na prethodnu godinu. Prema projekcijama, do 2029. taj broj bi mogao porasti za još 5 miliona.

Savills primećuje da se globalni trend pomera od tradicionalnih finansijskih centara prema „tehnološkim gradovima“ – poput Shenzhena i Bengalurua – koji su u protekloj deceniji zabilježili trocifreni rast broja milionera. Rastuće ekonomije Azije dodatno su obogatile gradove kao što su Šangaj, Bangkok i Tokio.

Poreski sistem „hladi“ London, a podiže Bliski istok

Nasledni porez postao je ključni faktor za bogate starije osobe pri kupovini luksuznih nekretnina. Zbog toga su gradovi poput Londona, iako vodeći po kvalitetu života, pali na listi zbog britanskog poreskog sistema koji guši potražnju za luksuznim nekretninama.

„Promene u poreskoj politici posljednjih godina imale su efekat hlađenja na privlačnost Londona među starijom, imućnijom populacijom“, piše u izveštaju. „Nasuprot tome, Sjedinjene Države, gde su poreski pragovi znatno viši, i Bliski istok, gdje nasledni porez praktično ne postoji, zauzimaju viši rang.“

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

11. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U Beogradu se gradi, u ostatku Srbije veliki pad građevinskih radova

by bifadmin 11. новембар 2025.

U trećem kvartalu 2025. godine, vrednost izvedenih građevinskih radova na teritoriji Srbije manji je za 8,2 odsto u tekućim cenama u odnosu na isti period prethodne godine, a u stalnim cenama, kada se isključi uticaj inflacije, pad je još veći i iznosio je 11,6 odsto.

U stalnim cenama, vrednost radova na ostalim građevinama smanjena je za čak 19,1 odsto, dok je na zgradama ostvaren rast radova od 2,3 odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

U trećem kvartalu 2025. godine, vrednost izvedenih građevinskih radova u stalnim cenama povećana je jedino u Beogradskom regionu, za 16,1 odsto, dok je u svim ostalim regionima zabeležen pad. U odnosu na isti kvartal prošle godine, vrednost radova je smanjena u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji za 18,3 odsto, u Vojvodini za 22,9 odsto, i u Južnoj i Istočnoj Srbiji za čak 36,1 odsto.

Izvor: Danas Online

Foto: Pixabay

11. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Sindrom trećeg čoveka: Kako naš mozak reaguje u ekstremnim situacijama

by bifadmin 11. новембар 2025.

Taj fenomen poznat je pod nazivom „sindrom trećeg čoveka“ (eng. Third Man Syndrome).

Iako ga mnogi opisuju kao gotovo natprirodno iskustvo, većina naučnika smatra da se radi o psihološkom i neurološkom odgovoru mozga na ekstremni stres i senzornu deprivaciju. Smatraju da je reč o kompleksnoj reakciji organizma u trenucima kada su svi ostali resursi iscrpljeni.

Pojam „treći čovek“ popularizovao je autor Džon Gajger u svojoj knjizi „The Third Man Factor“ iz 2009. godine. Ime je inspirisano stihovima poeme „Pusta zemlja“ T. S. Eliota, gde se spominje „treća osoba koja hoda s nama“, iako su prisutne samo dve osobe.

Jedan od prvih zabeleženih slučajeva pojavljivanja „trećeg čoveka“ dogodio se 1915. godine istraživaču Ernestu Šekltonu tokom njegove antarktičke ekspedicije. Zanimljivo je što su isti osećaj nečijeg prisustva imala i njegova dva stvarna suputnika, piše Punkufer.

Slična iskustva zabeležili sui i alpinisti, astronauti, jedriličari, vojnici, kao i oni koji su preživeli razne prirodne katastrofe ili nesreće. Trećeg čoveka „upoznao je“ čuveni alpinista Rajnhold Mesner pri silasku s planine Nanga Parbat u Pakistanu, kada je i tragično izgubio brata. Treći čovek „bio“ je i u kokpitu Čarlsa Lindberga tokom prvog solo leta preko Atlantika 1927. godine.

Šta kaže nauka?

Iako su opisi ovog fenomena često emocionalno snažni i doživljeni kao vrlo stvarni ili čak natprirodni, anđeoski ili božanski, naučna zajednica pokušava da sindrom trećeg čoveka objasni kroz poznate psihološke i neurološke mehanizme. Postoji nekoliko teorija koje pokušavaju da objasne zašto i kako dolazi do ovog efekta.

Jedno od najčešćih naučnih objašnjenja odnosi se na fiziološke promene u mozgu uzrokovane ekstremnim uslovima. Visinska bolest, dehidracija, iscrpljenost, nedostatak sna i niske temperature mogu dovesti do hipoksije – smanjenog snabdevanja mozga kiseonikom.

Takvo stanje može uzrokovati halucinacije, dezorijentaciju i izmenjenu percepciju stvarnosti. U tim trenucima, mozak pokušava da održi funkcionalnost stvaranjem iluzije prisutnosti druge osobe, koja simbolički preuzima ulogu zaštitnika, savetnika ili vodiča.

Slična je teorija prema kojoj sindrom trećeg čoveka predstavlja odbrambeni mehanizam psihe, koji se aktivira u ekstremnim i traumatičnim situacijama. Mozak, suočen s potpunom usamljenošću ili bezizlaznošću, stvara unutrašnji glas ili osećaj prisutnosti kako bi osobi pružio osećaj sigurnosti i kontrole.

Istraživanja su pokazala da je osećaj prisutnosti povezan s aktivacijom određenih delova mozga, pre svega temporalnog i parijetalnog režnja. Ti delovi mozga odgovorni su za prostornu orijentaciju, percepciju tela i osećaj samosvesti.

U trenutku kada mozak više ne može jasno da razlikuje gde završava sopstveno telo, a gde počinje spoljašnji svet, može se pojaviti osećaj da je prisutna još jedna osoba – iako ona objektivno ne postoji. U ekstremnim uslovima, kada je čovek suočen s ozbiljnom pretnjom po život, neki pojedinci su iskusili neobično iskustvo – osećaj da je neko uz njih i vodi ih i motiviše da nastave dalje.

Izvor: Punkufer.hr/021.rs

Foto: Pixabay

11. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Digitalni radnici: Nevidljivi šef bez kontrole

by bifadmin 10. новембар 2025.

Procenjuje se da u Srbiji radi oko 100.000 platformskih i internet radnika, što je 3% ukupne radne snage. Oni koji ih angažuju tvrde da su takvi radnici slobodni da rade kada hoće i sami upravljaju zaradom, ne pominjući da su istovremeno oslobođeni svih radnih prava. Praksa da se odluke koje u velikoj meri utiču na položaj radnika donose uz pomoć algoritama seli se sa digitalnih platformi i u druge industrije, pa se postavlja pitanje ko će kontrolisati rad nevidljivog šefa.

Ekonomski stručnjaci i vlasnici velikih tehnoloških kompanija u SAD, već nekoliko godina vode rasprave o tome da li zbog sve prisutnije automatizacije poslovanja, kompanije treba da počnu da plaćaju poreze na robote koji su zamenili ljudsku radnu snagu? Naime, upošljavanje pametnih mašina ne pogađa samo radnike, već dovodi u pitanje i poreske prihode američke vlade, koji većinski dolaze od poreza na dohodak i poreza na zarade.

Mi nismo opterećeni ovakvim problemima, jer naša država još nije normirali ni rad od kuće koji je od vremena korone legitiman vid rada u preduzećima, a da ne pominjemo digitalne radnike koji na regulisanje svojih radnih prava čekaju godinama.

Da bi se regulisao pravni status digitalnih radnika, prvo je potrebno da znamo koliko ih tačno ima u Srbiji. Branka Anđelković, programska direktorka Centra za istraživanje javnih politika (CENTAR) kaže za B&F da nema preciznih podataka o njihovom broju, pa samim tim ni koliko ljudi radi takve poslove kao dodatne, a koliko je onih kojima je to jedini izvor prihoda.

CENTAR je pokrenuo i platformu Gigmetar, koja već šest godina meri aktivnosti i ponudu onlajn radnika u Srbiji i regionu. Od početka merenja, broj gig radnika u regionu je porastao za petinu, u Srbiji ih ima oko 70.000, od kojih je ove godine čak 43% tražilo dugoročne poslove.

Radnici na lokaciji oslobođeni prava

Procenjuje se da kod nas već ima i oko 30.000 takozvanih radnika na lokaciji, koji se kolokvijalno nazivaju „voltovci“ i „glovovci“, po dva velika dostavljača koja posluju u Srbiji. Posredničke agencije angažuju ovakve radnike preko preduzetničkih ugovora, a ponekad preko ugovora o privremenim i povremenim poslovima i ugovora o delu. Nemaju standardna prava iz radnog odnosa – pravo na bolovanje, pravo na odmor, niti pravo na naknadu u slučaju nezaposlenosti.

Zbog činjenice da rade iscrpljujuće poslove bez osnovnih radnih prava, platformski radnici u nekim evropskim zemljama udružili su se sa sindikatima u borbi da se njihov status poboljša, što su podržali sudovi u Velikoj Britaniji, Italiji, Francuskoj i Holandiji.

Anđelković kaže da su sudske prakse dovele do regulative o platformskoj ekonomiji, koja se dugo pripremala i prošle godine je konačno doneta u Evropskoj uniji. Zemlje članica imaju dve godine da je uklope u svoje nacionalno zakonodavstvo. Srbija nema nikakve obaveze u tom pogledu, ali programska direktorka CENTRA smatra da je i za nas to dobar pravac, jer će nova kategorija ili pojam „nezavisnog radnika“ morati da se uvede i u Zakon o radu.

Kao dobar primer u regionu navodi nedavno reformisan Zakon o radu u Hrvatskoj, koji je uveo obavezan popis agencija koje posreduju između platforme i radnika na lokaciji, što je korak u priznavanju njihovih prava. U Španiji postoji „Riders law“, zakon koji obavezuje vlasnike digitalnih platformi da svoje radnike tretiraju kao zaposlene i da im obezbede pripadajuća radna prva, ali primenu zakona su pratili mnogi problemi.

AI agent

Jedno od najvažnijih pitanja kada je reč o platformskim radnicima ali i o svim potencijalno novim vidovima upotrebe veštačke inteligencije (AI) u radnim procesima odnosi se na primenu „algoritamskog menadžmenta“. Sve zastupljenija praksa u firmama da se odluke koje u velikoj meri utiču na položaj radnika donose uz pomoć algoritama, sistema koji je zasnovan na veštačkoj inteligenciji i mašinskom učenju, otvorila je mnoge nedoumice, od toga ko sve ima pravo da nadgleda rad zaposlenih i prikuplja njihove podatke, do pitanja koje institucije će biti zadužene za zaštitu radnika u tom procesu?

Anđelković podseća da je Srbija nedavno usvojila Strategiju razvoja veštačke inteligencije. Po njenom mišljenju, iz toga bi trebalo da proizađe zakon koji bi obuhvatio i sve aspekte radnog prava i položaja radnika. Primera radi, radnici bi morali da imaju informacije o tome koji AI agent je angažovan u kompaniji da prati njihov rad, odlučuje o nagrađivanju, bolovanju i drugim važnim pitanjima i pravo na objašnjenja zašto su takve odluke donete. Podjednako je važno da se precizira koje institucije će biti angažovane na zaštiti prava zaposlenih.

Zakon je neophodan jer ova i druga važna pitanja strategija nije predvidela, što je istine radi zamerka i na rešenja koja sadrži strategija EU o veštačkoj inteligenciji, jer svi ti zakoni prepoznaju rizike koje nosi AI, ali ti rizici ostaju u domenu tehničke nadležnosti. „Tako da ako nemate ustrojstvo koje će pratiti primenu, pravičnost, pravednost, efikasnost tih sistema, zaštitu radnika i svih oni koji su uključeni, vi ste onda realno u problemu“, upozorava Anđelković.

Ko me prati kada ne radim?

Direktiva EU o platformskom radu je uspostavila red u primeni algoritamskog menadžmenta, kroz odredbe koje se odnose na to ko sme da nadzire radnika, ko sme da koristi njegove podatke, kada sme da ga nadzire, da li sme da sluša njegove privatne telefonske razgovore kada je na pauzi ili kad vozi ako se bavim dostavom, da li sme da ga prati kada izađe sa posla… Anđelković smatra da je reč o veoma dobrim rešenjima koja mogu biti osnova za dalju regulaciju, ali se postavlja pitanje koliko će od toga biti preneto u nacionalna zakonodavstva država članica.

Osim toga, ova direktiva uređuje samo položaj platformskih radnika, a ostaje nejasno šta će biti sa socijalnim i radnim pravima ostalih digitalnih radnika. Zato je potreban sveobuhvatni zakonski okvir koji će sadašnje i buduće digitalne poslove sistematizovati na pravi način.

Nedostaci regulative, međutim, ne mogu biti opravdanje za našu državu što ne čini ništa na poboljšanju položaja platformskih radnika, ukazuje Anđelković. Inspekcija ne reaguje, iako niko ne zna pod kakvim ugovorima ti ljudi rade, niti da li se uopšte vodi računa o njihovoj bezbednosti na radu.

Poseban problem je to što su platforme za dostavu koje kod nas posluju registrovane kao PR agencije, odnosno kao digitalni entiteti. Država je mogla da zahteva da se one registruju za delatnost u kojoj zaista posluju, „ali očigledno smo skloniji da zaštitimo velike igrače, nego one koji za njih rade“, zaključuje Anđelković.

Firme između nejasne regulative i konkurencije

Kada je reč o primeni novih tehnologija u različitim industrijama, ključna poteškoća je u tome što se one toliko brzo razvijaju da regulatori ne mogu istom brzinom da donose zakone o njihovoj upotrebi, a preduzeća ne mogu da čekaju na zakonodavce da to učine jer će ih pregaziti konkurencija. Time se uvećava i odgovornost kompanija u upotrebi tehnologija, posebno veštačke inteligencije čije prednosti i rizici još nisu dovoljno ispitani.

Iako Srbija ne može da se takmiči sa najrazvijenijim državama u primeni AI, i ovde raste broj preduzeća koja su uvela ovu tehnologiju u poslovanje. Jelena Mihić Munjić, direktorka revizorske kuće „Kreston MDM“ kaže za B&F da veštačku inteligenciju koriste više od dve godine, u reviziji, računovodstvu, organizaciji rada i drugim procesima, pre svega za automatizaciju rutinskih radnji, dok su za ključne poslove i odluke zaduženi ljudi.

Ona kao primer navodi da zahvaljujući upotrebi veštačke inteligencije, sada u postupku revizije analiziraju i do 100% podataka umesto uzorka od 20%, pa je kvalitet izveštaja porastao a revizori su pod manjim pritiskom. S druge strane, proces selekcije kandidata pri zapošljavanju i dalje isključivo vode ljudi. „To nam omogućava da uočimo skrivene talente – kandidate koji možda nisu idealni za otvorenu poziciju, ali mogu biti sjajni za drugo odeljenje ili neko radno mesto u budućnosti“, objašnjava direktorka „Krestona“.

Jelena Stjepanović

Biznis & finansije 238, oktobar 2025. 

Foto: olly18, Depositphotos

10. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze do posla, a gde muškarci
  • Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
  • Lidl Srbija ima najpovoljniju potrošačku korpu
  • Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan otkup
  • Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svetu

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit