NAJNOVIJE
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svetu
Zlato palo ispod 4.000 dolara: Zašto imovina sigurnog utočišta...
Ove godine rekordni skok proizvodnje višanja
Novo Mastercard istraživanje: U čemu su građani Srbije prvi...
Mogu li se krijumčari biljaka smatrati zaštitnicima prirode?
Nova pravila za trgovce: Nema više kašnjenja plaćanja, otkazivanja...
Opservatorija Rubin: Počelo desetogodišnje istraživanje Univerzuma koje će promeniti...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Da li se plaća porez kad roditelj prebaci novac sa svog na račun deteta

by bifadmin 24. октобар 2025.

Kada roditelj uplaćuje, odnosno prebacuje novac sa svog računa u banci na račun svog deteta, to se smatra poklonom. Da li na ovaj poklon treba da se plati porez, pojasnilo je Ministarstvo finansija u Mišljenju objavljenom na svom sajtu.

„Porez na dohodak građana plaćaju fizička lica koja ostvaruju dohodak, na prihode iz svih izvora, sem onih koji su posebno izuzeti Zakonom o porezu na dohodak građana, ukazuje Ministarstvo finansija u Mišljenju objavljenom 20. oktobra u „Biltenu – službena objašnjenja i stručna mišljenja za primenu finansijskih propisa, jun 2025. godine“.

Kao što je portal N1 već pisao, ministarstva izdaju mišljenje u vezi sa nekom zakonskom odredbom kada postoji nejasnoća oko njene primene, a tim mišljenjem se, iako nije pravno obavezujuće, rukovode kako upravni organi (poput Poreske uprave), tako i inspekcije na terenu.

Ministarstvo finansija objašnjava da se prihodi koji podležu oporezivanju porezom na dohodak građana, oporezuju bilo da su ostvareni u novcu, u naturi, činjenjem ili na drugi način.

Oporezuju se i „ostali prihodi“ u koje spada sve ono što građani zarade a da nije oporezovano po nekom drugom osnovu ili nije izuzeto ili oslobođeno od oporezivanja.

„Kada se vrši prenos novčanih sredstava između roditelja i dece, u konkretnom slučaju, tako što roditelj, da bi učinio poklon svom detetu, sa svog bankovnog računa prenese određena novčana sredstva na bankovni račun svog deteta, sa stanovišta oporezivanja prihoda fizičkih lica porezom na dohodak građana takvo primanje fizičkog lica – deteta po svojoj prirodi ne smatra se prihodom fizičkog lica koji se oporezuje porezom na dohodak građana“, navodi se u Mišljenju Ministarstva finansija.

Inače, i Zakonom o porezima na imovinu, predviđeno je (članom 21) da porez na nasleđe i poklon „ne plaća naslednik prvog naslednog reda, supružnik i roditelj ostavioca, odnosno poklonoprimac prvog naslednog reda i supružnik poklonodavca„.

Koliko plaćamo preko mobilnog telefona

Prema podacima Narodne banke Srbije, za prvih šest meseci ove godine, putem mobilnog bankarstva obavljeno je 64,32 miliona transakcija vrednih 1.407 milijardi dinara.

Kada je reč o internet bankarstvu, na ovaj način obavljeno je više od 64,9 miliona transakcija vrednih čak 18.978 milijardi dinara.

Tokom cele prošle godine, prema podacima NBS, putem mobilnog bankarstva u Srbiji je obavljeno više od 109,3 miliona transakcija vrednih 2.334 milijarde dinara, dok je preko internet bankarstva obavljeno 142,5 miliona transakcija vrednih 39.376 milijardi dinara.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

24. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Plazma i Novak Đoković Fondacija predstavili Bukvar za roditelje

by bifadmin 23. октобар 2025.

Plazma i Novak Đoković Fondacija predstavili su sveobuhvatno izdanje „Bukvara za roditelje“, knjige koja kroz 30 ključnih tema pruža podršku majkama i očevima da sa više razumevanja isprate svoju decu u prvi razred osnovne škole. Pored štampanog izdanja koje će biti dostupno u svim Laguninim knjižarama, roditeljima je na raspolaganju i multimedijalni sajt koji uz stručne tekstove sadrži i video materijale brojnih javnih ličnosti.

Knjiga donosi praktične preporuke i priče o najvažnijim temama roditeljstva, o ljubavi i strpljenju, postavljanju granica, razumevanju, disciplini i osnaživanju. Dodatno, glumac Gordan Kičić, influenseri Marija i Strahinja Ćalović, rukometašica Andrea Lekić, dečiji psihijatar Roberto Grujičić, voditelji Dragan Ilić i David Jovan Milatović, samo su neki od poznatih i stručnih ličnosti koje su učestvovale u kreiranju 30 video priča dostupnih na sajtu bukvarzaroditelje.rs.

Minja Jugović Janjić, brend marketing direktorka kompanije Bambi istakla je da je Bukvar za roditelje prvi korak u stvaranju šire edukativne platforme koja za cilj ima da roditeljima pruži podršku, znanje i inspiraciju dok njihova deca rastu.

„Plazma je već decenijama sinonim za porodicu i trenutke okupljanja. Kroz ovaj projekat smo želeli da pokažemo da tradicija i savremenost mogu da idu ruku pod ruku i da brend sa istorijom može na moderan način da se bavi važnim društvenim temama.“ ističe Jugović Janjić.

Andrea Stamenković, ekspert za brend PR i društvenu odgovornost kompanije Bambi, istakla je kako kroz ovaj projekat, Plazma i Novak Đoković Fondacija podsećaju da je svako poglavlje lakše kada ga prolazimo zajedno.

„Ovaj Bukvar je mnogo više od knjige, to je poziv da razgovaramo, da se razumemo dublje i budemo jedni drugima podrška u značajnim trenucima u životu.“ navodi Stamenković.

„Uprkos opštem verovanju, ne polaze samo deca u školu, već to čini cela porodica“, navodi Smiljana Grujić, psiholog i autor Bukvara i objašnjava:

„Dok deca savladavaju prva slova i brojeve, roditelji uče kako da budu strpljiviji i prilagođavaju se novim obavezama koje škola donosi. Bukvar za roditelje prepoznaje te izazove i daje smernice kako da ih zajedno lakše prevaziđemo”.

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Marera – Industrijski park Pobeda pridružio se inicijativi Eko-industrijskih parkova

by bifadmin 23. октобар 2025.

Marera – Industrijski park Pobeda pridružio se regionalnoj inicijativi Eko-industrijskih parkova (EIP), čiji je cilj modernizacija industrije u regionu uz smanjenje uticaja na životnu sredinu. Kao deo širokog portfolija kompanije Marera Properties, park koji se nalazi u blizini Novog Sada, poseduje status Slobodne zone i odličnu logističku povezanost, te je spreman da postane lider privatnog sektora za održivi industrijski razvoj.

Inicijativu Eko-industrijskih parkova sprovodi Međunarodna finansijska korporacija IFC, članica Svetske banke, u partnerstvu sa Evropskom unijom (EU) i Investicionim okvirom za Zapadni Balkan (WBIF), uz podršku javnog i privatnog sektora, sa ciljem da kompanije u regionu posluju efikasnije, odgovornije prema životnoj sredini i budu privlačnije za investitore.

„Zajedničkim naporima činimo Zapadni Balkan konkurentnijim i spremnijim za klimatske izazove,“ kaže Mauro Di Veroli, šef sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Srbiji. „Usklađivanjem sa evropskim standardima zaštite životne sredine jačamo stabilnost privrede i otvaramo nove prilike za ulaganja.“

Koncept Eko-industrijskih parkova podstiče kompanije koje posluju unutar iste zone da sarađuju, dele resurse i usluge, uvode efikasnije metode proizvodnje i smanjuju zajednički uticaj na životnu sredinu.

„Drago nam je što se Marera – Industrijski park Pobeda priključuje ovoj regionalnoj inicijativi,“ kaže Bojan Ljubičić, direktor portfolija kompanije Marera. „Naša vizija je da razvijamo industrijsku zonu koja donosi inovacije, nova radna mesta i održiv rast, u partnerstvu sa odgovornim investitorima.“

Marera – Industrijski park Pobeda prostire se na 38 hektara i nudi savremene uslove za proizvodne i logističke delatnosti. U okviru parka posluje oko 50 kompanija sa blizu 600 zaposlenih iz različitih sektora, od proizvodnje i trgovine do transporta, koje koriste prednosti ove moderne industrijske zone.

IFC će kroz tehničku podršku parku preneti međunarodno iskustvo u razvoju eko-industrijskih zona, od usklađivanja sa propisima do obuka o efikasnom korišćenju resursa, ESG standardima i industrijskoj saradnji među kompanijama.

„Drago mi je što još jedan indistrijski park postaje deo rastućeg regionalnog napora ka dekarbonizaciji industrije i jačanju konkurentnosti,“ kaže Bodin Bulatović, Country Officer za Srbiju, IFC, članice Svetske banke. „Naša uloga je da pružimo stručno znanje i podršku koja omogućava lokalnim industrijskim zonama da dostignu međunarodne standarde održivosti.“

Ovo je treći po redu pilot projekat eko-industrijskog parka u Srbiji, uz MIND Park u Kragujevcu i greenfield lokaciju u Šapcu. Novi projekti su u pripremi i u drugim zemljama regiona.

U skladu sa politikama kao što su Evropski zeleni dogovor, Zelena agenda za Zapadni Balkan i Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan 2021-2027, projekat ima za cilj da podrži industrijsku dekarbonizaciju i stvaranje održivih i konkurentnih industrijskih zona. Evropska komisija, kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), ima ključnu ulogu u pružanju podrške ovakvim projektima širom regiona.

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

DION daje glas onima koji ga nemaju – pokrenuta nacionalna kampanja za udomljavanje napuštenih životinja

by bifadmin 23. октобар 2025.

Koristeći našu digitalnu platformu DION, Direct Media United Solutions pokrenula je digitalnu out-of-home CSR kampanju koja ima za cilj da podigne svest o važnosti udomljavanja napuštenih životinja. Kampanja je pokrenuta u saradnji sa partnerima Led Mreža Srbije i ljudima okupljenim oko @udomi.bre platforme, uz snažnu poruku: „Svako ime traži svoj dom.“

Tokom trajanja kampanje, u Beogradu i još šest gradova Srbije (Novi Sad, Pančevo, Čačak, Kragujevac, Zaječar i Niš), sa digitalnih ekrana gledaće vas oni kojima ste najpotrebniji — napuštene njuške koje čekaju da ih neko konačno primeti.

Platforma DION, koju je lansirala Direct Media United Solutions je tehnološki novitet na tržištu. U pitanju je prva pDOOH (programmatic digital out-of-home) inicijativa u regionu uz pomoć koje je kreirana ova CSR kampanja.

DION je nova digitalna platforma koja omogućava brzu, fleksibilnu i ciljanu distribuciju digitalnih out-of-home kampanja širom Srbije, a u ovom slučaju, omogućila je da društveno odgovorna poruka dobije veću vidljivost odnosno da tehnologija stane u službu višeg cilja. Kada prava poruka stigne u pravo vreme, na pravo mesto — nastaju prave promene. Ova inicijativa je još jedan primer kako se digitalne inovacije i humanost mogu povezati u kampanju koja menja svest i inspiriše na akciju.

Svi koji traže prijatelja za ceo život mogu da zavire na Instagram profil @udomi.bre — možda baš tamo neko čeka na vas. Jedan pogled na ta iskrena, napuštena lica dovoljan je da promeni sve.

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Rizici zemalja: Zatišje pred buru

by bifadmin 23. октобар 2025.

Globalna ekonomija je izdržala trgovinske turbulencije iz prve polovine 2025. godine, ali u narednim kvartalima očekuje se širenje dugoročnih efekata. Oktobarska Coface analiza rizika fokusira se na rastuće društvene i političke rizike, kao i na strateške izazove sa kojima se suočavaju zemlje Zaliva.

U tom kontekstu, Coface je izvršio 5 promena u proceni rizika po zemljama (uključujući 4 unapređenja) i 16 promena u proceni sektorskih rizika (uključujući 9 unapređenja).

Ključni trendovi:

• Coface prognoza globalnog rasta: +2,6% u 2025, +2,4% u 2026.

• +4% rast broja korporativnih insolventnosti u razvijenim ekonomijama u prvoj polovini 2025.

• Rekordno visok indeks političkog i društvenog rizika Coface-a: 41,1% (+2,8 procentnih poena u odnosu na predpandemijski prosek).

• 70% BDP-a zemalja Zaliva sada dolazi iz ne-naftnog sektora (kraj 2024).

Globalna ekonomija apsorbuje šok novih tarifa

Nakon leta obeleženog trgovinskim sporazumima i postepenim rastom američkih tarifa, globalna ekonomija pokazuje iznenađujuću otpornost. Prosečna stopa američkih tarifa sada iznosi oko 18% (nakon vrhunca od 36% neposredno nakon Dana oslobođenja), što je znatno više od 2,5% iz perioda administracije Bajdena. Kompanije su uspele da predvide, preusmere i apsorbuju šokove, a američku ekonomiju dodatno podržavaju snažne investicije u veštačku inteligenciju. Ipak, prvi negativni signali u vezi sa aktivnošću, zaposlenošću i inflacijom već se pojavljuju u SAD, što ukazuje na postepeni prenos štetnih efekata carinskih mera na makroekonomiju.

Coface predviđa globalni rast od +2,6% u 2025. – blago revidiran naviše – i +2,4% u 2026. SAD se za sada drže bolje nego što se očekivalo, zahvaljujući domaćoj potražnji, dok se očekuje da Kina nastavi sa usporavanjem, a rast evrozone ostane slab, uprkos (blagom) oporavku u Nemačkoj. Inflatorni pritisci ostaju niski u kontekstu globalnog usporavanja i pada cena sirovina (energija i hrana), ali neizvesnost ostaje u vezi sa inflacijom u SAD, koja se očekuje oko 4% krajem 2025. ili početkom 2026. Kada je reč o centralnim bankama, Fed je u septembru nastavio ciklus smanjenja kamatnih stopa, dok je ECB verovatno završila svoj – osim u slučaju naglog pogoršanja aktivnosti – nakon što je postavila depozitnu stopu na 2%.

Na regionalnom nivou, Indija beleži izuzetan rast (+7,6% u prvoj polovini godine), Poljska održava stabilan zamah (+3,4%), dok se izgledi za Afriku poboljšavaju (+4,1% u 2025). Ipak, ekonomska situacija ostaje neizvesna zbog rizika od geopolitičke eskalacije i efekata fiskalne konsolidacije u zemljama koje su je uvele.

Rast insolventnosti: Evropa I Azija na udaru

Broj poslovnih insolventnosti nastavio je da raste tokom 2025. godine. Ukupan indeks za razvijene ekonomije porastao je za 4% u odnosu na 2024, sa izraženim povećanjima u Evropi (+11%) i Azijsko-pacifičkom regionu (+12%), dok Severna Amerika ostaje stabilna. Iako bi niže kamatne stope i lakši pristup kreditima mogli doneti određeno olakšanje u 2026, trenutni trend ukazuje na krhkost preduzeća koja se suočavaju sa visokim troškovima i neizvesnom potražnjom.

Politički i društveni rizik: nestabilnost postaje norma

Coface indeks društvenog i političkog rizika dostigao je rekordnih 41,1%, nadmašujući vrhunac iz pandemijskog perioda i potvrđujući politički rizik kao ključni strukturni parametar globalne ekonomije.

Veliki konflikti i dalje traju, dok se unutrašnje tenzije pojačavaju, posebno u Africi (Burkina Faso, Niger itd.), Pakistanu i Libanu. SAD beleže najizraženiji rast rizika, što je povezano sa rastućom institucionalnom krhkošću i porastom populizma. U Evropi, Francuska se suočava sa velikom i bezpresedanskom političkom krizom. Ovakav kontekst primorava kompanije da budu sve opreznije i da neprestano prilagođavaju svoje strategije

Nafta: Zaliv redefiniše svoju moć

Zemlje Saveta za saradnju u Zalivu (GCC) i dalje su među najdinamičnijim regionima, podstaknute ubrzanom ekonomskom diversifikacijom: ne-naftni sektor će do kraja 2024. činiti gotovo 70% BDP-a. Očekuje se da će rast GCC-a iznositi 3,8% u 2025. i 4% u 2026, uz podršku domaće potražnje i javnih inicijativa (npr. Vizija 2030 u Saudijskoj Arabiji).

Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija privukli su rekordne tokove stranih direktnih investicija (46 i 32 milijarde dolara respektivno u 2024) i jačaju svoju integraciju u globalne lance vrednosti. Ipak, uporna zavisnost od ugljovodonika i produženi pad cena nafte mogli bi oslabiti budžete i odložiti realizaciju nekoliko velikih projekata.

Foto: Pixabay

 

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Međunarodno priznanje za inovaciju iz Frikoma

by bifadmin 23. октобар 2025.

Na ovogodišnjoj konferenciji Međunarodnog udruženja proizvođača sladoleda (International Ice Cream Consortium – IICC) u Solunu, među renomiranim brendovima, KING kornet jogurt šumsko voće osvojio je bronzu u kategoriji „Najinovativniji sladoled“.

Priznanje iz Soluna potvrđuje poziciju Frikoma kao kompanije koja oblikuje ukusne trenutke kod potrošača, ali i postavlja standarde kvaliteta u industriji. IICC svake godine okuplja vodeće proizvođače sladoleda iz celog sveta kako bi razmenili iskustva, predstavili inovacije i nagradili najistaknutije proizvode.

KING kornet jogurt šumsko voće ističe se kremastim sladoledom sa ukusom jogurta, bogatim prelivom od šumskog voća i hrskavim kornetom, stvarajući savršen balans između laganog, voćnog ukusa i kremaste teksture – inovacija koja je prepoznata i nagrađena od strane stručne javnosti.

„Ova nagrada za nas ima posebno značenje jer dolazi sa međunarodne konferencije koja okuplja najbolje u industriji. Kvalitet od koga ne odustajemo i inovacije koje primenjujemo prepoznati su i van granica Srbije“, izjavio je Marko Martinović, direktor kompanije Frikom.

King je brend koji iz godine u godinu potvrđuje svoju poziciju predvodnika inovacija, trendova i sinonim je za kvalitetan sladoled u regionu. Potrošači ga prepoznaju po vrhunskom kvalitetu, jedinstvenim kombinacijama ukusa i stalnim novitetima koji pomeraju granice u kategoriji sladoleda.

„Posebno sam ponosan na naše zaposlene, ovo je rezultat njihove stručnosti, posvećenosti i zajedničkog rada. Nastavićemo da ulažemo u razvoj proizvoda i procese kako bismo održali poverenje potrošača i opravdali reputaciju koju Frikom uživa na domaćem i međunarodnom tržištu“, dodao je Martinović.

Ova nagrada predstavlja deseto međunarodno priznanje za King sladolede, potvrđujući njegovu doslednost u kvalitetu, inovativnosti i relevantnosti na tržištu. Podsetimo, prošle godine King Supreme osvojio je prvo mesto u kategoriji „Najbolji sladoled“, dok je King Obsession in Layers zauzeo drugo mesto za inovaciju.

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Dvadeset godina uspeha: OTP Leasing Srbija proslavio jubilej

by bifadmin 23. октобар 2025.

OTP Leasing Srbija, članica OTP Grupe u Srbiji, danas obeležava dve decenije uspešnog poslovanja na domaćem tržištu lizinga. Tokom 20 godina postojanja, kompanija je izgradila snažnu poziciju partnera privrede i pojedinaca, doprinoseći razvoju tržišta vozila, pokretne opreme i mašina.

Povodom jubileja održan je događaj u Beogradu, kom su prisustvovali predstavnici medija, zaposleni i partneri OTP Leasing-a i OTP banke Srbija, koje uz OTP Osiguranje i OTP Invest posluju u sastavu OTP Grupe u Srbiji.

Događaj je otvorio Bojan Vračević, predsednik Izvršnog odbora OTP Leasing Srbija, svojim uvodnim obraćanjem:

„OTP Leasing ove godine obeležava značajan jubilej, 20 godina uspešnog poslovanja na tržištu Srbije. Tokom dve decenije, izgradili smo reputaciju pouzdanog partnera, a naš rast i rezultati to potvrđuju. Jubilej dočekujemo kao lider po iznosu novih plasmana od 120 miliona EUR za 9 meseci ove godine i tržišnim učešćem od 17%. Sedam puta u poslednjih deset godina bili smo apsolutni lider po nabavnoj vrednosti ugovora, a poslednjih godina, konstantno smo među tri najjače lizing kompanije u Srbiji sa realizovanim oko 40.000 ugovora u zadnjih 10 godina. U prethodnoj godini, OTP Leasing je ostvario rast portfolija od 27% i naš portfolio je dostigao 280 miliona EUR što nas stavlja na poziciju broj 2 na tržištu i 16% tržišnog udela. Ovi rezultati su plod strateške transformacije, integracije dve lizing kompanije i snažne podrške OTP banke, uz posvećenost i stručnost naših timova. Jubilej je prilika da sa ponosom istaknemo dosadašnje uspehe i najavimo dalji razvoj. OTP Leasing ostaje posvećen inovacijama, održivim rešenjima i podršci privredi Srbije i u decenijama koje dolaze.“

Prisutnima se obratio i Predrag Mihajlović, CEO i predsednik Izvršnog odbora OTP banke Srbija i tim povodom rekao: „Za mene lično, ovaj jubilej je više od poslovnog uspeha, to je potvrda snage zajedništva i poverenja koje gradimo sa klijentima, partnerima i kolegama. Naš zajednički put, kao deo OTP Grupe, pokazuje da kada delimo viziju i vrednosti, možemo postići rezultate koji prevazilaze individualne granice. OTP banka i OTP Leasing su porodica koja zajedno pomera standarde u industriji. Uspeli smo da uz konstantnu saradnju timova Banke i Lizinga ostvarimo odlične rezultate. OTP banka kao najveći kreditor u zemlji sa veoma značajnom bazom klijenata ima i odgovornost da svojim klijentima omogući i snažnu podršku i u vidu lizing proizvoda, kao najadekvatnije rešenje za finansiranje vozila i opreme i verujem da u tome uspevamo.“

Mihajlović je zaključio obraćanje snažnom porukom: „Naša ambicija za narednih 20 godina je jasna. Želimo da budemo lider u održivim finansijskim rešenjima, oslanjajući se na digitalizaciju, ESG principe i inovacije koje menjaju živote naših klijenata.“

Povodom jubileja, OTP Leasing je odlučio da donira novčana sredstva Školi za oštećene sluhom i nagluve „Stefan Dečanski“ u Beogradu, sa tradicijom dugom 128 godina i da, na taj način, pruži svoj doprinos u unapređenju uslova obrazovanja i svakodnevnog života učenika ove škole.

Sa krajem trećeg kvartala 2025. godine, lizing industrija je ostvarila novu prodaju od 727 miliona evra. OTP Leasing je lider sa 120 miliona evra i po strukturi plasmana prednjači u više segmenata: prvi je u finansiranju poljoprivrednih mašina i opreme, drugi u finansiranju komercijalnih vozila i građevinskih mašina, i treći u finansiranju putničkih vozila. Tržište lizinga u Srbiji beleži kontinuiran rast veći od 15% godišnje, dok OTP Leasing konstantno nadmašuje taj tempo zahvaljujući širokoj mreži partnera i snažnoj saradnji sa OTP bankom.

Tokom dve decenije poslovanja, kompanija je kontinuirano unapređivala ponudu, prateći potrebe tržišta i promene u ponašanju korisnika, od rasta interesovanja za električna i hibridna vozila, do šire primene digitalnih procesa u prodaji i upravljanju ugovorima.

U strategiji do 2030. godine, OTP Leasing Srbija planira da dostigne 7.000 aktivnih klijenata i 20.000 ugovora, s ciljem da ostane dominantan partner malim i srednjim preduzećima, kao i građanima. Fokus kompanije biće na daljoj digitalizaciji procesa, efikasnom upravljanju rizicima i razvoju održivih finansijskih rešenja.

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Hemofarm i ESG Festival postavio Beograd na mapu održivosti

by bifadmin 23. октобар 2025.

Kompanija Hemofarm organizovala je drugi ESG festival u Muzeju nauke i tehnike koji se ove nedelje održava u periodu od 23. do 26. oktobra u Beogradu. Ovogodišnji festival je već prvog dana kroz panele okupio organizacije i pojedince koji dele znanje, razmenjuju iskustva, prikazuju dobre prakse i podstiču nove inicijative sa merljivim rezultatima za zajednicu i privredu.

Generalni direktor kompanije Hemofarm Ronald Zeliger istakao je da održivost nije jednokratan „skok“ uz milionske izdatke, već kontinuiran niz pametnih, malih odluka koje se ugrađuju u svaku investiciju i korak napred.

„Želimo da unapredimo sinergiju i da pomognemo kompanijama da rade prave stvari, da ih podržimo, a za to je potrebno da se usaglasimo,“ rekao je Zeliger.

Ronald Zeliger je takođe istakao da je potrebno da pokrenemo otvorenu diskusiju, i zato je neophodno da zajedno učestvujemo u održivom razvoju i učinimo da se stvari zaista dogode.

„Održivost je zapravo baza za sve u budućnosti. Ne radi se o tome da sada uložimo milione evra pa da sledeće godine budemo „super“. Radi se o postepenom pristupu i putovanju na kojem se nalazimo. Mi smo ovde da zajedno sa drugim kompanijama i ekspertima, prikažemo šta zajedno možemo da uradimo na ekonomskom i društvenom planu sa donosiocima odluka. Ono što nas posebno raduje jeste nedelja, kada je dan otvorenih vrata i to je naš poklon Srbiji u želji da informišemo i edukujemo. Dođite sa porodicom i prijateljima u Muzej nauke i tehnike, jer će biti veoma zanimljivo“, istakao je Zeliger.

Na festivalu su po prvi put uručena priznanja ESG Stars kompanijama i organizacijama za dugoročni doprinos održivom razvoju na lokalnom nivou. Priznanja su dobile kompanije Delta holding, Coca-Cola HBC, Ernst & Young, KMPG, PwC, kao i Privredna komora Srbije.

Tokom prvog dana ESG festivala organizovano je 8 sati programa na tri panela, tri radionice i tri ESG razgovora što je bila odlična platforma za otvoren dijalog. Predstavljena su konkretna ESG rešenja za neposrednu primenu u praksi, uz naglasak na zdravlje kao zajedničku vrednost kroz prevenciju, odgovornost i održivost. Tokom prepodnevnog dela bilo je reči o klimatskim strategijama koje „rade“, dok je popodnevni panel okupio predstavnike Ministarstva zdravlja i STADA grupe. Frank Štaud, izvršni potpredsednik STADA grupe upoznao je javnost sa zdrastvenim navikama građana Evrope u 2025. godini, prema poslednjem Zdravstvenom izveštaju te kompanije.

Tokom trećeg panela održan je razgovor i na temu veštačke inteligencije i održivog razvoja između Tobiasa Gintera, senior potpredsednika STADA Grupe i Milana Gospića, CEO Microsoft Garage Serbia.

Na ESG festivalu Hemofarma učestvuje više od 20 kompanija, institucija i organizacija civilnog društva, dok je preko 40 pojedinaca uzelo učešće na panelima i radionicama.

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Neto strane direktne investicije smanjene za 54 odsto u odnosu na isti period prošle godine

by bifadmin 23. октобар 2025.

Neto strane direktne investicije (SDI) u Srbiji tokom prvih osam meseci 2025. godine smanjene su za čak 54 odsto u odnosu na isti period prošle godine, vidi se iz dokumentacije koju je objavila Narodna banka Srbije (NBS). Neto SDI su, inače, u periodu od januara do avgusta dostigle oko 1,49 milijardi evra.

Preciznije, ukupna strana direktna ulaganja u Srbiju u prvih osam meseci iznosila su 2,3 milijardi evra, ali se neto rezultat dobija kada se oduzmu ulaganja rezidenata Srbije u inostranstvo.

Prema preliminarnim podacima za prvu polovinu 2025. godine, najveća ulaganja evidentirana su u prerađivačkoj industriji (23,9 odsto), stručnim, naučnim, inovacionim i tehničkim delatnostima (18,9), građevinarstvu (15,6), trgovini na veliko i trgovini na malo (14,5).

Investitori su pretežno bili iz EU (68,6 odsto ukupnih investicija) i ostalih evropskih zemalja (16,4 odsto), SAD (4,1odsto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,7 odsto).

Potom, kako se vidi iz objavljene dokumentacije, neto portfolijske investicije iznosile su 709 miliona evra.

Portfolio investicije, inače, predstavljaju ulaganja u vlasničke ili dužničke hartije od vrednosti. Ovakav rezultat je daleko veći nego u istom periodu prethodne godine, kada su ove investicije iznosile negativnih 192 miliona evra.

Vlast za pad investicija krivila studente

Predstavnici vlasti u Srbiji, uključujući i predsednika Aleksandra Vučića, kao i ministra finansija Sinišu Malog, za pad SDI okrivili su studentske blokade i proteste, koji traju gotovo godinu dana, od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 16 osoba.

Vučić je, naime, u julu rekao da “imamo za 41 odsto manje stranih direktnih investicija zbog blokadera zgubidana”. Pre toga je, u aprilu, naveo da je pad investicija, ali i PDV-a, direktno vezan „za napad blokadera“.

Ministar Mali je takođe rekao da da nas zbog blokada i “slika nasilja” investitori “izbegavaju”.

S druge strane, NBS je još u avgustu navela da su padu doprineli i nadprosečni jednokratni prilivi prošle godine, kao i smanjeno poverenje investitora na globalnom nivou.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Umesto jabuka primat se daje proizvodnji šljiva

by bifadmin 23. октобар 2025.

Jabuka je među deset izvoznih artikala iz Srbije. U proteklih 10 godina rod se naglo smanjio zbog klimatskih promena ili odustajanja od proizvodnje. Tradicija u proizvodnji voća, plodna moravska kotlina, prisustvo Instituta za voćarstvo u Čačku, godinama su bili preduslov za uspešnu proizvodnju jabuke u čačanskom kraju. Međutim, situacija se drastično promenila prethodnih godina. Voćari iz tog dela Srbije kažu da je proizvodnja jabuke postala izuzetno skupa, da troškovi rastu iz godine u godinu i da zato proizvodnja postaje neisplativa.

Ove godine štete su zabeležene u voćnjacima širom Srbije, od Vojvodine do juga, a najveće su upravo tamo, gde je voćarstvo, najrazvijenija, a to je zapadna Srbija.

„Iz godine u godinu broj zasada jabuke se polako smanjuje i u nekim slučajevima imamo da zasadi i dalje ostaju tu, prisutni su, ali da proizvođači ne rade apsolutno ništa u zasadima. To je slučaj u prethodne tri do četiri godine, i zbog cene, i zbog samih vremenskih prilika. Poskupela je jako puno proizvodnja kada govorimo o preparatima, đubrivu, gorivu. Posle ove krize sa Ukrajinom jako su poskupeli troškovi proizvodnje, a na kraju cena ploda je ostala ista. To je jako destimulisalo proizvođače“, rekao je direktor Instituta za voćarstvo Čačak Darko Jevremović za Euronews Srbija.

Primetno je da poslednjih godina u tom kraju nema izrazitog povećanja zasada i da se mnogi voćari odlučuju za druge voćne vrste.

„Primat na šljivi“

„Možda je sada primat na šljivi u poslednjih nekoliko godina zbog velikog broja destilerija, sve više se traži sadni materijal šljive i povećavaju se površine pod šljivom. Možda i kruška se u poslednje vreme polako širi. Dunja je takođe jako interesantno upravo zbog prerađivačke industrije, ali nisu to neka velika odstupanja u odnosu na neke višegodišnje proseke rodnih površina“, naveo je on.

Proizvođači jabuka kažu da je ova godina bila veoma teška. Mraz, suša i rani sneg prepolovili su rod, a cena je daleko od očekivane. Trenutna cena jabuke je 60-65 dinara za prvu klasu.

„Očekivano je puno više ako uzmemo u obzir da su prinosi smanjeni kako kod nas, tako i u regionu. Međutim, ta cena nije zadovoljavajuća“, rekao je za Euronews Srbija voćar Nenad Popović.

Voćar Tomo Jelić kaže da je proizvodnja jabuke postala izuzetno skupa.

„Troškovi su nam iz godine u godinu rasli, tako da postaje proizvodnja neisplativa. A cena našeg proizvoda odnosno jabuke je ista kao pre 10 godina, a mogu da tvrdim čak i niža“, rekao je.

I voćari iz struka smatraju da se klima definitivno promenila i da će voće trpeti i sledeće godine, jer je rodni potencijal smanjen.

Izvor:Biznis Telegraf/Euronews

Foto: Pixabay

23. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • EIT Food nudi do 2,5 miliona evra startapima za razvoj inovacija
  • M&I Systems Group demonstrirao AI transformaciju poslovanja na delu
  • Visa predstavila Platformu za jačanje zaštite od sajber pretnji i prevara, Visa Threat Intelligence
  • Jagodina unapređuje podršku deci sa razvojnim teškoćama kroz porodično orijentisane rane intervencije
  • HONOR predstavlja HONOR Magic V6 u Srbiji: ultimativni AI preklopni flagship koji spaja ultra-tanak i izdržljiv dizajn sa produktivnošću kroz različite ekosisteme

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit