NAJNOVIJE
Sajber kriminalci ove godine su ukrali kriptovalute za rekordnih...
Električne tapete inovativno rešenje za grejanje
Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Prada kupuje Versaće za 1,25 mlrd EUR

by bifadmin 11. април 2025.

Italijanska modna kuća Prada saopštila je danas da je postigla „definitivni dogovor“ sa američkom grupom Kapri Holdings o preuzimanju 100% čuvene marke Versaće za 1,25 mlrd EUR. Spajanjem dva svetski poznata brenda stvoriće se italijanska luksuzna grupa sa prometom od više od šest milijardi evra, koja će na kraju biti u stanju da se takmiči sa industrijskim gigantima kao što su LVMH i Kering.

– Drago nam je što možemo da poželimo dobrodošlicu Versaćeu u Prada Grupu i da izgradimo novo poglavlje za brend sa kojim delimo snažnu posvećenost kreativnosti, zanatstvu i nasleđu – rekao je predsednik i izvršni direktor Patricio Berteli.

Sporazum je u suprotnosti sa trendom poslednjih godina, pošto su velika imena italijanske mode kao što su Guči, Fendi i Botega Veneta prelazila u ruke svojih francuskih konkurenata.

Kapri Holdings, koji je kupio Versaće 2018. za 1,83 mlrd EUR, morao je da prihvati značajan popust u ekonomskom kontekstu krize na tržištu luksuza i povećanjem američkih carina. U to vreme, modna kuća je bila 80% u vlasništvu porodice Versaće i 20% američkog fonda BlekRok.

Posle dugih nedelja pregovora, Prada je preduzela akciju, uprkos turbulencijama koje je na tržištima izazvala lavina povećanja carina koje je najavio predsednik .

Očekuje se da će transakcija biti završena u drugoj polovini 2025.

Modna kuća Versaće koju je 1978. godine osnovao kreator Đani Versaće i njegov brat Santo, postala je veoma poznata po odevnim kombinacijama za džet set. Donatela Versaće koja je preuzela kreacije modne kuće 1997. godine posle ubistva brata Đanija, 1. aprila se povukla.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

11. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Kako proveriti potencijalnog poslodavca?

by bifadmin 10. април 2025.

Kada se prijavite na oglas za posao poslodavac se trudi da sazna što više o vama ali to ne bi trebalo da bude jednosmerno. Vaše je pravo da se raspitate o njemu, kao i o visini zarade i uslovima za rad koje vam on nudi.

Poslodavac se može proveriti na više načina. Na primer u rubrici „Upoznajte poslodavce“ na sajtu Poslovi.infostud.com gde osnovni profili poslodavaca sadrže PIB, matični broj, kontakt podatke (telefon, web adresa…), dok postoje i profili u kojima čak možete naći iskustva zaposlenih, foto i video galerije, kao i brojne informacije bitne za zapošljavanje u određenoj kompaniji. Međutim, postoje još neki načini za proveru.

Provera u Agenciji za privredne registre

Kako biste uopšte odbacili bar deo sumnji da li je reč o firmi koja je stvarna, a ne „fantomska“, potrebno je da odete na veb sajt Agencije za privredne registre (www.apr.gov.rs), a da potom u oblast „Pretraga pravnih lica i preduzetnika“ unesete tačan naziv potencijalnog poslodavca ili matični broj firme. Na ovaj način možete saznati, pre svega, da li je reč o aktivnom privrednom društvu, zatim kada je ono osnovano, ko su direktor i drugi zakonski zastupnici, kakva je vlasnička struktura, kao i kakvi su finansijski izveštaji iz prethodnog perioda. Sve ovo su informacije koje su vrlo korisne i preko kojih na pravi način stičete pravu sliku o potencijalnom poslodavcu.

Šta kaže Narodna banka Srbije?

Naravno, sve ovo ne garantuje da je poslovna politika preduzeća koje vam je potencijalni poslodavac idealna. Vrlo korisna informacija je i da li on redovno izmiruje svoje obaveze prema partnerima, pa čak i zaposlenima. To se na najlakši način proverava na sajtu Narodne banke Srbije (www.nbs.rs), u odeljku „Prinudna naplata“, gde možete pretražiti jedinstveni registar svih računa pravnih lica i preduzetnika iz Srbije. Na taj način se možete uveriti da li je račun određene firme u prethodnih 12 meseci bio blokiran, odnosno da li je neko od poverilaca pokrenuo postupak prinudne naplate zbog neizmirenih dugovanja, što je vrlo bitan podatak. Na taj način steći ćete uvid i u finansijsko stanje potencijalnog poslodavca, odnosno njegovo ponašanje na tržištu kada su finansije u pitanju.

„Guglanje“

Ako ove prve drve provere urode plodom, odnosno ako procenite da vaš, možda, budući poslodavac ispunjava vaše uslove, onda je naredni korak „guglanje“ i pronalaženje veb prezentacije firme u kojoj želite da se izborite za radno mesto. Naravno, na poslovnim sajtovima se o poslodavcima, po pravilu, piše u superlativu, ali svakako je korisno videti na koji način poslodavac doživljava sebe i šta je ono čime se on konkretno bavi, jer na taj način možete da procenite da li vi možete da se uklopite u ono što on traži i da li na pravi način možete da odgovorite iskušenjima u kojima biste se mogli naći. Dobar izvor za ovakvu proveru poslodavca su i njihovi profili na društvenim mrežama, gde takođe možete dobiti korisne informacije, kako kroz sadržaj koji postavlja sam poslodavac, tako i kroz komentare posetilaca.

Koristite „insajdere“

Poslednja, ali ne i najmanje važna, provera, su „insajderske“ informacije, od osoba koje su već zaposlene o određenoj firmi i znaju mnogo više od onoga što se može naći na internetu. Preporučuje se da se za formiranje stava o nekom poslodavcu čuje mišljenje onih koji kod njega već rade i koji mogu preneti svoja iskustva, između ostalog, vezana za poslovanje firme, radno okruženje, međuljudske odnose i odnos poslodavca prema zaposlenima.

Izvor: Infostud

Foto: TungArt7, Pixabay

10. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Istraživanje pokazalo da slobodni mediji doprinose stabilnosti ekonomije

by bifadmin 10. април 2025.

Što su mediji slobodniji u nekom društvu to će ono imati veću šansu da bude finansijski stabilno i da smanji sistemske rizike u ekonomiji, a posebno u bankarskom sektoru.

Ovo je zaključak istraživanja pod nazivom „Sloboda štampe i sistemski rizici“ koje su sproveli profesori na britanskim univerzitetima Džordž Kladakis i Aleksandros Skuralis, koji ima utemeljenje ne samo u istoriji već i u logici. Naime, slobodni mediji služe kao korektiv svih značajnih društvenih aktera, uključujući i vlast i velike i moćne korporacije. U razvijenim ekonomijama, ti akteri se zbog medija trude da poštuju zakone i da rade svoj posao etički. A time se jača finansijska stabilnost celog sistema.

Skuralis i Kladakis su ovo shvatili analizirajući podatke iz 47 zemalja. Podaci su pokazali da gde je medije teže ukrotiti tu se kompanije i vlade ponašaju odgovornije. Jer ukoliko se ponašaju neodgovorno imaće ko da izveštava javnost o tome.

U društvima sa nezavisnim medijima manje je i korupcije koja takođe ugrožava razvoj ekonomije, a posebno bankarskog sektora. Primera radi, u zemljama u kojima su mediji među najslobodnijima na svetu, kao što su Norveška, Švedska ili Estonija, stopa nenaplativih kredita je drastično niža nego u poređenju sa društvima koja se ne mogu podičiti nezavisnošću medija poput pakistanskog, grčkog ili ruskog.

Nezavisnost medija ugrožena širom sveta

Međutim, prema izveštavanju Reportera bez granica, sloboda štampe je u padu širom sveta. Od 180 zemalja u čak 135 sloboda medija je klasifikovana kao „problematična“, „teško dostižna“ ili „veoma ozbiljan problem“.

To ne važi samo za „zemlje trećeg sveta“ već i za neke vrlo razvijene ekonomije kao što je japanska, italijanska ili američka. SAD su na ovom rangiranju prošle godine pale sa 45. na 55. mesto i očekuje se da će nastaviti da gube u rangiranju jer Tramp pokušava da „povrati slobodu izražavanja“ tako što preti ukidanjem medija ili istragama protiv njih kao i zatvaranjem novinara koji štite svoje poverljive izvore.

No, ne moramo gledati u tuđe dvorište da bismo shvatili koliko nesloboda medija negativno utiče na ekonomiju. Jer i mi smo prošle godine značajno nazadovali na ovoj listi – posle pada od sedam mesta završili smo na 98. poziciji. A svi znamo kako živimo i kakav nam je životni standard, ma koliko nas mediji ubeđivali da smo u zlatnom dobu.

Izvor: The Conversation

Foto: congerdesign, Pixabay

10. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Erste Banka obeležava jubilej u Srbiji: 20 godina partnerstva, zajedničkog razvoja i rasta

by bifadmin 10. април 2025.

Erste Banka ove godine obeležava 20 godina poslovanja u Srbiji – dve decenije razvoja, posvećenosti i zajedničkih uspeha sa klijentima, partnerima i zajednicama širom zemlje.

Od 2005. godine do danas, na temeljima tradicije Novosadske banke, Erste je izrasla u pouzdanog partnera za gotovo pola miliona građana, preduzetnika i pravnih lica, dosledna svojoj misiji – da bankarstvo učini jednostavnijim, odgovornijim i dostupnijim za sve. Kroz finansijsku podršku i svoj prepoznatljiv, odgovoran odnos prema društvu, pre svega u smislu kontinuirane finansijske edukacije i osnaživanja, kao i razvoja bankarskih usluga za posebne društvene kategorije, Erste je ostavila trajan trag u ekonomskom i socijalnom razvoju Srbije.

„Za nas, 20 godina nije samo mera vremena – to su dve decenije dokazanog poverenja, posvećenosti i zajedničkog rasta sa našim klijentima i zaposlenima. Kroz sve te godine nismo samo gradili banku, već i dugoročne odnose, podržavali snove i doprinosili razvoju zajednice. Svoj uspeh ne merimo samo brojkama, već i pozitivnim promenama koje donosimo ljudima i privredi. I dalje ostajemo posvećeni istom cilju – da budemo stabilan oslonac i partner u svakom trenutku i da zajedno sa klijentima verujemo u sebe i stvaramo bolju budućnost,“ izjavila je Jasna Terzić, predsednica Izvršnog odbora Erste Banke.

U protekle dve decenije, Erste Banka je građanima plasirala 500 hiljada kredita, ukupne vrednosti oko 2,7 milijardi evra, uključujući više od 18 i po hiljada stambenih kredita. Kroz elektronsko bankarstvo realizovano je preko 105 miliona naloga, ukupne vrednosti više od 80 milijardi evra, dok su Erste kartice korišćene za 260 miliona transakcija, u ukupnom iznosu većem od 9,3 milijarde evra. Erste bankomati tokom ovog perioda isplatili su novac više od 70 miliona puta, dok je na POS terminalima Banke izvršeno više od 100 miliona transakcija.

Posebnu pažnju Erste Banka posvetila je podršci malim biznisima i preduzetnicima. U segmentu mikro biznisa, broj klijenata je u poslednjih deset godina udvostručen, a obim kreditiranja povećan više od četiri puta – sa 17,8 na 80,8 miliona evra. Erste je danas partner gotovo 50 hiljada mikro preduzeća, uz stabilan rast štednje i prihoda.

Kao jedan od lidera u oblasti zelenog finansiranja, Erste Banka je uložila oko 400 miliona evra u više od 80 projekata iz obnovljivih izvora energije – od vetroparkova i solarnih elektrana do biogasnih postrojenja. Kroz ove projekte, samostalno ili u saradnji sa drugim finansijskim institucijama, Banka je finansirala skoro 800 MW zelene energije, što trenutno predstavlja preko dve trećine svih novoizgrađenih kapaciteta iz OIE u Srbiji.

Društvena odgovornost ostaje važan deo identiteta banke. Kroz program Socijalnog bankarstva, Erste je do sada podržala više od 600 preduzetnika početnika i 38 neprofitnih organizacija, dok je gotovo 11 hiljada korisnika dobilo nefinansijsku podršku, poput edukacije i mentorstva. Pored toga, banka je realizovala i podržala više od 1.200 projekata u oblasti obrazovanja, kulture i održivog razvoja, a kroz platformu #ErsteZnali kontinuirano ulaže u finansijsku edukaciju – između ostalog i kroz digitalnu igricu za najmlađe „Čuvari Zmajevog blaga“ koja je do danas zabeležila preko 15 hiljada preuzimanja.

Danas, sa 88 filijala i četiri komercijalna centra, Erste Banka pruža podršku širom Srbije – ne samo kroz proizvode i usluge, već i kroz autentične odnose i vrednosti koje neguje.

Dve decenije postojanja su važan trenutak, ali i nova polazna tačka. Ono što zaista traje nisu samo rezultati, već poverenje koje se gradi godinama – i koje banku vodi ka uspehu i u sledećih 20 godina.

10. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

OMV i Eko obustavili kupovinu goriva od NIS-a

by bifadmin 10. април 2025.

Srpska naftna kompanija NIS muči se da nabavi naftu od trgovaca u inostranstvu. U Srbiji njeni bivši klijenti traže alternativne dobavljače goriva jer su sankcije SAD koje čekaju na aktivaciju već uticale na poslovanje, rekli su za Rojters izvori upoznati sa ovim pitanjem, prenosi Nova ekonomija

NIS je u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom njefta i Gazproma i kao takav je jedna od poslednjih preostalih ruskih naftnih operacija u Evropi i ujedno kompanija ključna za energetsku bezbednost Srbije.
NIS isporučuje oko 80 odsto benzina i dizela u Srbiji i 90 odsto ili više mlaznog goriva i mazuta, navodi Rojters.

Ali nedavne muke kroz koje prolazi NIS već predstavljaju naznaku šta bi moglo da se desi ako američke sankcije stupe na snagu.

NIS, koji obično kupuje naftu preko dugoročnih ugovora, otkazao je tender za 2025. godinu, navodi se na njegovom sajtu za nabavke, prenosi Nova ekonomija.

Umesto toga, NIS vrši kratkoročne kupovine na spot tržištu od međunarodnih trgovačkih kuća koje su i dalje spremne da posluju sa NIS-om, rekla su dva izvora Rojtersu. NIS-ove promene u nabavci sirove nafte ranije nisu prijavljivane.

NIS je saopštio da je nedavno uspešno zaključio ugovor o kupovini nafte u skladu sa izuzećem i da nabavlja sirovu od više dobavljača. Nisu pružili više detalja.

„Kompanija prilagođava svoje poslovne aktivnosti novonastalim okolnostima“, rekli su.

NIS spreman da ispuni ugovorene obaveze

Uvoz nafte NIS-a preko hrvatske luke Omišalj odakle se dalje transportuje do Srbije naftovodom JANAF, ove godine je u proseku oko 28.000 barela dnevno, prema globalnom dobavljaču podataka i analitike u realnom vremenu Kpler.

To je znatno manje od 40.000 barela dnevno u 2024. i 70.000 u 2023. godini.

U međuvremenu, dobavljači goriva OMV iz Austrije i Eko u grčkom vlasništvu, sada uvoze ključna transportna goriva za svoje maloprodajne mreže u Srbiji umesto da gorivo kupuju od NIS-a, rekli su Rojtersu iz tih kompanija. Ovaj potez nije ranije prijavljen.

Obe kompanije obustavile su kupovinu goriva od NIS-a zbog američkih sankcija, rekli su oni.

Ovakav uvoz bi teško mogao da pokrije potražnju za dizelom u Srbiji od 44.000 – 49.000 barela dnevno i potrošnju benzina od 14.000 barela dnevno zbog ograničenog kapaciteta i infrastrukture za barže, vagone i kamione, rekao je jedan srpski trgovac gorivom.

Iz NIS-a su za Rojters rekli da su „spremni da ispune sve ugovorne obaveze, uključujući i one sa korporativnim klijentima i velikim kupcima poput drugih naftnih kompanija“, dodavši da rafinerija nafte Pančevo radi normalno.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

10. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Eskalacija carinskog rata SAD i Kine tera investitore iz „sigurnosti“ dolara

by bifadmin 10. април 2025.

Evro je danas porastao na šestomesečni maksimum u odnosu na dolar pošto je u najnovijoj eskalaciji trgovinskog sukoba Vašingtona i Pekinga objavljeno da će Kina podići carine na uvoz američke robe sa 34% na 84%.

Eskalacija je izazvala promenu raspoloženja na tržištu, pri čemu su investitori delimično napustili tradicionalna sigurna utočišta kapitala kao što su američke obveznice i dolar, prenosi Trejding ekonomiks.

Prema podacima sa valutne berze Forex, evro se danas u 14.30 časova prodavao za 1,10797 dolara, što je njegova najveća vrednost od oktobra 2024. godine.

U Evropi, nemački demohrišćani i socijaldemokrate su dogovorili koalicioni sporazum, otvarajući put Fridrihu Mercu da preuzme mesto kancelara sledećeg meseca, što je znak stabilnosti koji je podstakao zajedničku evropsku valutu.
U okviru dogovora o novoj vladi, ekonomiju će voditi konzervativni ministar a socijaldemokrata resor finansija, rekao je danas izvor Rojtersa.

Izvor: 24sedam
Foto: Pixabay

10. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

RGZ: Cene stanova porasle za 5,05%

by bifadmin 10. април 2025.

RGZ indeks cena stanova u četvrtom tromesečju 2024. iznosi 172,32 što predstavlja rast cena stanova od 5,05% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa trećim tromesečjem 2024. cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,28%. Ovaj umeren porast cena u odnosu na prošlu godinu i blag tromesečni rast ukazuju da tržište nekretnina ostaje stabilno i bez velikih fluktuacija, saopšteno je iz Republičkog geodetskog zavoda.

Cene stanova u starogradnji su, na nivou Srbije, porasle za 4,78% u odnosu na isti period prošle godine, dok je novogradnja, odnosno kupovina od investitora imala veći međugodišnji rast koji je iznosio 5,52%. Prodaja stanova u četvrtom tromesečju 2024. godine je već treći kvartal u porastu. Tokom četvrtog kvartala 2024. došlo je do povećane potražnje za stanovima u Republici Srbiji, sa zabeleženih 13.372 ugovora o prometu stanova (odnosno, 20,6% više nego u istom periodu prošle godine), uz ukupnu vrednost od 1,3 milijarde evra (44,4% više nego prošle godine).

Najveći rast prodaje stanova ostvarila Južna i Istočna Srbija

U četvrtom tromesečju svi regioni su zabeležili godišnji rast u broju prodaja i vrednosti prometa na tržištu stanova. Najveći rast prodaje stanova od 33,2% ostvario je region Južne i Istočne Srbije sa rastom vrednosti prometa od 91,4% u četvrtom kvartalu 2024. godine. U Vojvodini broj prodaja stanova porastao za 25,4%, a vrednost kupoprodaja je veća za 68,8% u odnosu na isti period prošle godine.

Region Grada Beograda takođe beleži rast, sa povećanjem prodaje stanova od 18,9% i vrednosti kupoprodaja za 31,8%. Slična situacija je i u regionu Šumadije i Zapadne Srbije gde je zabeležen međugodišnji rast prodaje stanova od 12,2% dok je vrednost kupoprodaja porasla za 36,7%.

Kada je reč o cenama stanova, u odnosu na četvrti kvartal 2023. godine, cene su porasle u regionu Vojvodine za 4,61%, Gradu Beogradu 5,48%, Šumadije i Zapadne Srbije za 4,04%, a kao i u prethodnih nekoliko kvartala najsnažniji rast cena zabeležen je u regionu Južne i Istočne Srbije i iznosio je 6,29%.

Gde si najviše porasle cene stanova u Evropi

Kada se uporedi indeks cena stanova u Srbiji sa indeksima u zemljama Evrope, Srbija je imala umeren i stabilan rast cena od početka 2024. godine. Prema dostupnim podacima Eurostata za treće tromesečje 2024, veći broj država beleži oporavak i stabilizaciju na tržištu nepokretnosti, međutim i dalje postoji raznolikost u dinamici evropskog tržišta. Dok je u nekim zemljama zabeležen pad cena stambenih nekretnina, poput Francuske, Finske i Luksemburga, druge zemlje, kao što su Bugarska, Poljska i Mađarska beleže izrazito visok, dvocifren godišnji rast cena.

RGZ indeks je razvijen u skladu s međunarodnim metodološkim smernicama i obezebeđuje građanima i privredi da na jednostavan način, ažurno i besplatno prate kretanja na tržištu nepokretnosti, podsećaju iz RGZ.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

10. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Regionalni čelendž fond otvara Četvrti poziv za prijave — Značajna sredstva za unapređenje veština i jačanje konkurentnosti preduzeća na Zapadnom Balkanu

by bifadmin 9. април 2025.

Regionalni čelendž fond (RČF) zvanično je otvorio Četvrti poziv za iskazivanje zainteresovanosti, pozivajući konzorcijume za stručno obrazovanje i obuke i preduzeća iz svih šest ekonomija Zapadnog Balkana, da se prijave za finansijska sredstva namenjena unapređenju razvoja veština i jačanju konkurentnosti privrede u regionu.

Organizacije i ustanove koje pružaju stručno obrazovanje i obuku u partnerstvu sa najmanje tri preduzeća, pozivaju se da podnesu svoje prijave najkasnije do 6. juna 2025. godine do 23:59. Odabrani kandidati dobiće pristup značajnim bespovratnim sredstvima za ulaganja u savremenu opremu, unapređenje infrastrukture i programe učenja kroz rad, u iznosu od 150.000 do 500.000 evra.

„Regionalni čelendž fond osnažuje obrazovne ustanove da budućim zaposlenima prenesu veštine koje su preduzećima zaista potrebne — to je doprinos koji donosi dugoročne koristi za čitav region“, naglasio je David Piegacki, generalni sekretar Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana 6 (WB6-CIF).

44 miliona evra već obezbeđeno za razvoj veština u regionu

Od svog nastanka, Regionalni čelendž fond (RČF) privukao je više od 450 prijava i podržao 99 projekata, uz oko 44 miliona evra, uloženih u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Severnoj Makedoniji i Srbiji.

U Srbiji je do sada nagrađeno čak 27 projekata sa investicijama u iznosu od preko 11 miliona evra.

Fond je osnovan na inicijativu nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), koje je obezbedilo 64,43 miliona evra, dok je dodatnih 10 miliona evra sufinansirala Vlada Švajcarske, koju predstavlja Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC). Sredstvima upravlja nemačka Razvojna banka KfW, dok se program sprovodi na terenu preko Komorski investiocionog foruma Zapadnog Balkana 6 (ZB6-KIF).

Novi alati za razmenu znanja – Net4VET platforma

Četvrti poziv je najavljen tokom događaja „Regionalna razmena znanja Regionalnog čelendž fonda: Osnaživanje razvoja veština za transformaciju poslovanja“, koji je održan onlajn 7. aprila 2025. godine.

Osim objave novog poziva, RČF je predstavio Net4VET — namensku onlajn platformu za razmenu znanja, osmišljenu da poveže preduzeća, pružaoce stručnog obrazovanja i druge relevantne aktere.

„Ponosni smo što predstavljamo platformu Net4VET — prostor razvijen sa ciljem da podstakne razmenu primera dobre prakse, uspešnih priča i inovativnih modela obuke iz celog regiona“, izjavio je Frider Verman, rukovodilac Jedinice za upravljanje Regionalnim čelendž fondom.

Zainteresovani kandidati se ohrabruju da istraže platformu Net4VET kako bi saznali više o nagrađenim projektima, upoznali se sa inovativnim modelima saradnje i preuzeli publikacije i resurse koji se odnose na stručno obrazovanje, dualno obrazovanje, obuku i razvoj ljudskog kapitala u regionu Zapadnog Balkana 6.

Kako da se prijavite

Detaljne informacije o kriterijumima za prijavu, procedurama i smernicama za podnošenje prijava, konzorcijumi pružalaca stručnog obrazovanja i obuke i preduzeća mogu da pronađu ovde.
Kompletan raspored predstojećih onlajn informativnih sesija u svim ekonomijama Zapadnog Balkana 6 — uključujući i linkove za registraciju — dostupan je ovde.
Prva naredna informativna sesija na srpskom jeziku biće održana 15. aprila od 13 časova onlajn, a prijava je dostupna ovde.

9. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit Bank nagradila mala preduzeća i preduzetnike Proglašeni pobednici novog kruga nagradnog takmičenja „Nagrađujemo kada uspešno sarađujemo“

by bifadmin 9. април 2025.

UniCredit Banka organizovala je, drugu godinu zaredom, nagradno takmičenje „Nagrađujemo kada uspešno sarađujemo“ za mala preduzeća i preduzetnike, postojeće i nove klijente banke. Nagradno takmičenje trajalo je od 1. jula 2024. do 31. januara 2025. godine.

Na svečanoj ceremoniji banka je nagradila tri pobednika vrednim nagradama. Glavna nagrada: novo komercijalno vozilo sa osnovnom opremom, druga nagrada: vaučer za kupovinu tehnike i kancelarijske opreme i treća nagrada za malo preduzeće ili preduzetnika: tri kotizacije za pohađanje kursa ili treninga koji se održava u Srbiji, a odnosi se na teme razvoja poslovanja u segmentu preduzetništva. Titulu pobednika ponela je kompanija Imperija marketi, dok su se na drugom mestu našle Adonis apoteke, a na trećem Kogim Kragujevac.

Rastko Nicić, član Izvršnog odbora i direktor za poslovanje sa stanovništvom i malim privrednim društvima, na svečanosti je istakao da je ovo lepa prilika da se obeleži dugogodišnja, uspešna saradnja. “Nastavljamo našim klijentima da pokazujemo da cenimo lojalnost i da verujemo u značaj koji sektor preduzetnika i malih preduzeća ima za razvoj ekonomije. Nastojimo da budemo ne samo stabilan i siguran oslonac, već i pouzdan partner koji vrednuje saradnju. Ponosan sam na činjenicu da je UniCredit Banka prepoznata kao jedan od najčešćih izbora preduzetnika u našoj zemlji. Iza toga stoji posvećenost celog tima naše banke. Ovom prilikom zahvaljujem mojim kolegama na trudu i zalaganju. Takođe, zahvaljujem klijentima koji nam ukazuju poverenje i biraju nas za partnera u svom poslovanju. Nagrade ovog konkursa su usmerene prema potrebama klijenata i nadamo se da će im olakšati barem deo poslovanja, kao i da će na taj način osetiti podršku sa naše strane.”, rekao je Nicić.

Pobednik ovogodišnjeg konkursa jeste Imperija Marketi, a vlasnici Miloš Aleksić i Mihajlo Aleksić istakli su da “nastoje da se od konkurencije izdvoje po stalnim akcijama i niskim cenama, koje su u skladu sa potrebama i navikama potrošača”.

“Najviše smo ponosni na veliki broj odanih potrošača koji su prepoznali naš trud, rad i kvalitet. Pozitivno nas je iznenadila nominacija banke, koja prepoznaje i ceni kvalitet. Sa UniCredit Bankom imamo izuzetnu saradnju, a podrška poslovnih partnera je od izuzetnog značaja. Zahvaljujući dobroj saradnji sa UniCredit Bankom uspeli smo da naš posao podignemo na viši nivo”, istakli su vlasnici Imperija marketa.

Nakon izuzetno pozitivnih reakcija na prošlogodišnji krug nagradnog takmičenja, UniCredit Bank ponosno je i ove godine sprovela nagradno takmičenje na osnovu vrednovanja saradnje klijenata i Banke, kroz unapred postavljene i transparentne kriterijume.

9. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Mirko Kiso, Payten: Live UTMS kao ključ za besprekorne digitalne transakcije

by bifadmin 9. април 2025.

Brza i stabilna kartična plaćanja postala su neophodnost modernog poslovanja, a Paytenov sistem Live UTMS garantuje da POS terminali funkcionišu bez prekida, čime omogućava besprekornu korisničku uslugu i sigurnost u transakcijama.

„Jedna od ključnih funkcionalnosti Live UTMS sistema je mogućnost instalacije, deinstalacije i ažuriranja aplikacija na POS terminalima udaljeno. Ovaj sistem omogućava upravljanje svim aplikacijama koje prate korišćenje uređaja, uključujući kase, aplikacije za konobare, taksi aplikacije i mnoge druge, čime se korisnicima omogućava šira primena terminala. Iako je osnovna funkcionalnost terminala obavljanje kartičnih plaćanja, Live UTMS pruža fleksibilnost za instalaciju i ažuriranje aplikacija koje omogućavaju dodatne usluge. Neophodno je i praćenje rada samih terminala, uz mogućnost brzog reagovanja na eventualne smetnje ili probleme“, istakao je Mirko Kiso, Business Line Manager u kompaniji Payten, na ovogodišnjoj konferenciji Technobank, čiji je Payten i glavni sponzor.

„Postajemo sve osetljiviji na rad ovog sistema. Svaka minuta zastoja u radu terminala može izazvati ozbiljne probleme, bilo da su u pitanju, na primer, redovi na kasama ili zastoji na benzinskim pumpama. Naš cilj je da Live UTMS učinimo još dostupnijim i pouzdanijim, kako bi omogućili nesmetano obavljanje kartičnih transakcija u svakom trenutku. To znači da korisnici, bilo da su u maloprodaji, ugostiteljstvu ili na drugim mestima, mogu biti sigurni da će njihov POS terminal raditi bez prekida, bez obzira na okolnosti“,

Kiso ističe da su njihovi dalji koraci da i postojeće terminale, starije generacije – Linux, povežu na ovaj sistem te ih učine „življim“.

„To će nam omogućiti da delujemo i udaljeno. Time ćemo dodatno unaprediti efikasnost i pouzdanost sistema, omogućavajući još širu primenu i još bržu reakciju na bilo kakve smetnje u radu, kako bi korisnici imali idealno iskustvo prilikom obavljanja transakcija“, dodaje Kiso.

Payten posluje u svetu platnih kartica od svog početka i sigurnost je obeležje svih segmenata njegovog poslovanja. Tako i Live UTMS, u svojim temeljima, ima ugrađen sigurnosni aspekt koji pokriva i sigurnu komunikaciju i sigurno čuvanje osetljivih podataka.

Sa sve većim oslanjanjem na beskontaktna i digitalna plaćanja, Payten, koji ove godine obeležava 20 godina postojanja u Srbiji, nastavlja sa unapređenjem tehnologije kako bi omogućio još brže, sigurnije i stabilnije transakcije, čime se obezbeđuje besprekorno korisničko iskustvo u maloprodaji, ugostiteljstvu i mnogim drugim sektorima.

Payten je regionalni IT lider u industriji plaćanja, čiji portfolio obuhvata rešenja za procesiranje transakcija, eCommerce, mobilna plaćanja i usluge u vezi sa za ATM i POS sisteme, uključujući softver, opremu, stručnu podršku i održavanje. Član je ASEE grupe, vodećeg IT provajdera u regionu jugoistočne Evrope u prihodima koji proističu iz sopstvenog softvera i usluga.

9. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Sajber kriminalci ove godine su ukrali kriptovalute za rekordnih 2,7 milijardi dolara
  • Električne tapete inovativno rešenje za grejanje
  • Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
  • Može li ova biljka zameniti kakao?
  • Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od novog

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit