NAJNOVIJE
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svetu
Zlato palo ispod 4.000 dolara: Zašto imovina sigurnog utočišta...
Ove godine rekordni skok proizvodnje višanja
Novo Mastercard istraživanje: U čemu su građani Srbije prvi...
Mogu li se krijumčari biljaka smatrati zaštitnicima prirode?
Nova pravila za trgovce: Nema više kašnjenja plaćanja, otkazivanja...
Opservatorija Rubin: Počelo desetogodišnje istraživanje Univerzuma koje će promeniti...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvoVesti

Nova pravila za posetioce SAD: Slikanje i na ulasku i na izlasku iz Amerike

by bifadmin 27. октобар 2025.

Ministarstvo nacionalne bezbednosti objavilo je nova pravila koja predviđaju mogućnost prikupljanja biometrijskih podataka od osoba koje nisu državljani SAD pri ulasku, ali i pri izlasku iz zemlje. Dokument je postavljen na sajt ministarstva radi davanja komentara. Novi propis trebalo bi da stupi na snagu 26. decembra. Puna primena bi mogla da zaživi za tri do pet godina.

Ideja je da se primenjuje tehnologija prepoznavanja lica i na ulasku i na izlasku iz SAD kako bi se potvrdilo da je osoba zaista napustila državu. Ministarstvo je navelo podatak da je u 2022. više od 850.000 osoba, koje su stigle avionom i brodom (3,67% ukupnog broja), prekoračilo vreme boravka u SAD koje im je dozvoljavala viza.

Navodi se i da je tehnologija prepoznavanja lica efikasnija od drugih metoda, ali će organi moći i dalje da koriste i otiske prstiju kako bi potvrdili identitet. Pominje se da je tehnologija prepoznavanja lica u više od 98% slučajeva tačno utvrdila identitet putnika.

Zaštita od terorizma

Kako se navodi u dokumentu, organi SAD prikupljaju biometrijske podatke na ulasku u zemlju još od 2004. ali dosad nije bilo sveobuhvatnog sistema za isti postupak pri napuštanju države. Posebno će biti testirane opcije za proveru izlazaka putem mora, automobilima, privatnim avionima i dr.

„To pomaže da se odgovori na zabrinutosti oko nacionalne bezbednosti usled pretnji terorizma, zloupotrebe dokumenata, ostanaka u SAD duže od dozvoljenog, ulazaka bez dozvole i netačnih ili nepotpunih podataka putnika“, navodi se u dokumentu.

Ministarstvo ističe da integrisani biometrijski sistem ulazak-izlazak omogućava precizan način potvrde identiteta osobe. I olakšava borbu protiv terorista koji koriste lažne dokumente. Isto važi i za one koji prekoračuju vreme boravka ili su ušli u zemlju bez vize.

Finansijski trošak veći od ušteda

Ovo pravilo važiće ne samo za aerodrome već i za luke i druge granične prelaze. Navodi se i da je pogranična služba testirala više tehnologija, ali se prepoznavanje lica pokazalo kao najefikasnije. U identifikaciji će pomoći i slike putnika koje su prikupljene u procesu izdavanja vize. Sistem će ih porediti sa novim slikama napravljenim na graničnom prelazu.

U analizi efekata utvrđeno je da bi godišnji troškovi primene novog pravila mogli da idu od 119 do 122 miliona dolara i za putnike i za državne organe. S druge strane bi uštede bile od 48 do 54 miliona dolara. To znači da bi nova mera bila veća finansijski izdatak nego dobit. Međutim, nisu svi potencijalni troškovi mogli da budu kvantifikovani. Ipak, kao važan i glavni benefit se navodi bezbednost zemlje zbog čega se i novi propis donosi.

Ovo je još jedno pooštravanje pravila imigracione politike SAD. U januaru je predsednik Tramp potpisao izvršnu naredbu kojom se svi koji ostaju u zemlji duže od 30 dana moraju prijaviti ministarstvu nacionalne bezbednosti i nositi sa sobom potvrdu. U septembru je najavljeno i veliko povećanje takse za H-1B vizu za visokokvalifikovane radnike.

Izvor: Forbes Srbija

Foto: Pixabay

27. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Koje su bolesti zavisnosti u ovom veku?

by bifadmin 26. октобар 2025.

Na vrhu liste noviteta novog milenijuma su bolesti zavisnosti nezamislive za stanovnike prošlog ili pretprošlog veka. Zavisnost od video-igrica, interneta, vesti i društvenih mreža samo su upotpunile spisak već postojećih i dobro poznatih – kocka, narkotici, tablete, alkohol.

Ipak, jedna vrsta zavisnosti o kojoj se manje govori i piše tiče se ’posla’, ’rada’, ’zauzetosti’ i ’obaveza’. Bez šale uzima maha i može se konstatovati da raste broj zavisnika od obaveza i zauzetosti. Nije ni novina da se mnogi poslovni ljudi obraćaju stručnjacima za pomoć kako bi svoj život oslobodili od intenzivnog poslovnog ritma.

Bolest zavisnosti

Nikad nije dosta.

Uvek postoje neke nove merdevine kojima se treba popeti.

Preduzeća koja treba održati solventnim.

Nikad dosta časova i edukacija koje treba završiti.

Uvek je tu niz sastanaka kojim treba prisustvovati.

Mnogo je mejlova koji čekaju odgovor.

Spiskova zadataka kojima se iznova i iznova dopisuju novi.

Kućnih i porodičnih obaveza koje ne trpe odlaganje.

Nije neophodno citirati autore koji upozoravaju na hroničnu prezauzetost koja vlada poslovnim svetom. Svako je danas svedok da se mahnito živi, da je svako pritisnut vremenom i rokovima, da je mnogo stvari koje se neizostavno žele i privlače pažnju. Savremen čovek je zavistan od prezauzetosti.

Šta znači biti prezauzet?

Rej Vilijams ovako piše:

„To je stanje puno aktivnosti, stanje gde nema bespoličarenja. Kada je neko prezauzet, uglavnom je preopterećen, prenatrpan, preplavljen, vezan i pod stresom. Prezauzet čovek oseća da nema dovoljno vremena za sve aktivnosti koje mora ili želi da obavlja.“

Vilijams dalje postavlja suštinsko pitanje ’Zašto?’ ili ’Zašto su danas svi toliko zauzeti?’. Izvodi sedam razloga.

Sedam ključnih razloga

Prvi razlog, i verovatno najzaslužniji za polemiku, je prihvatanje zauzetosti kao statusnog simbola. Zauzeti se veličaju, oni su važni, bitni. Kada je prezauzet i nema vremena, čovek današnjice tako pokazuje svoju vrednost, pa čak i samopoštovanje, a njemu se ukazuje čast.

Vilijams piše da je prezauzetost i znak produktivnosti i lojalnosti kompaniji.

Prezauzetost danas može da se razume i kao ’strah od propuštanja’. Savremen čovek je u strahu da će propustiti informacije, dešavanja ili prilike. Potrošnja se prebacuje sa kupovine stvari (’imati sve’) na iskustva (’uradi sve’) kroz popunjavanje kelandara i profila na društvenim mrežama.

Zauzetost je nusproizvod novog digitalnog doba. Savremena kultura koja znači digitalnu prisutnost 27 sata sedam dana u sedmici izbrisala je granicu između poslovnog i privatnog. Multitasking je za pohvalu dok isključivanje sa mreža nikako nije.

Kada je zauzet, čovek sebi ispunjava vreme. Paradoksalno – u vreme izobilja izbora kada je čoveku ponuđeno nebrojeno opcija da ispuni svoje vreme, on ne ostavlja prazan prostor za nerad.

Zauzetost danas Vilijams vidi i kao neophodnost. Mnogo ljudi je prinuđeno da radi više poslova kako bi sebi i porodici obezbedio udoban život (po društveno prihvatljivim standardima).

I, prezauzetost se može razumeti i kao bekstvo. „Da ne bi sebi postavljali pitanja o svrsi života, o ključnoj ulozi koju svako treba da obavi ili da se ne bi suočavali sa emocionalnim bolovima i preživljenim traumama, ljudi beže u posao, obaveze i popunjene rokovnike“, još jedan je od razloga prezauzetosti.

Nemam život i bole me leđa

Analize vremena posvećenog obavezama su pokazale povećanje ’ludački zgusnutih rasporeda’ od 60-ih godina. Danas su već uobičajene izjave ’Nemam život’ ili ’Kako mi je samo potreban odmor!’ Ovakve izjave i životni stilovi se podrazumevaju i podržavaju.

Nabijeni tempo ne može da prođe nekažnjeno i bez posledica. U jednom od istraživanja kako prezauzetost utiče na organizam, dr Suzan Koven je zapisala:

„Poslednjih godina primećujem epidemiju ove vrste. Pacijent za pacijentom pati od istih tegoba – umora, razdražljivosti, anksioznosti, glavobolje, lupanja srca, bolova u leđima, debljanja.

Ne postoje testovi ili rendgenski snimci koji će dijagnostikovati stanje, ali ga je lako prepoznati. To je prezaposlenost.“

Ima li leka za sve koji bi da promene ovakav prezauzet stil života? Jedno od rešenja nudi Rene Braun:

„Pozivam vas da sebi postavite ovakva pitanja:

Da li moji izbori hrane moju dušu i neguju moj duh ili su moji izbori samo privremeni odmori od ranjivosti i teških emocija?

Da li me moji izbori ispunjavaju ili me ostavljaju da se osećam prazno i u neprekidnom traganju i jurnjavi?“

Tako je ljudska vrsta dobila još jedan oblik zavisnosti, što nije ni novina niti je iznenađenje. Navodi i na potrebu da se kao zavisnost i leči (ko uopšte prizna da je zavistan i da mu treba pomoć).

Izvor: Bonitet.com

Foto: Unsplash

26. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

„Ne gledaj u šolju, pregledaj se“: Obeležen Međunarodni dan borbe protiv raka dojke

by bifadmin 25. октобар 2025.

Oktobar mesec posvećen je borbi protiv raka dojke, a ovog puta obeležava se i poseban jubilej – pet godina kampanje Grand kafe Hajde da imamo vremena za pregled. Pod prepoznatljivim sloganom „Ne gledaj u šolju, pregledaj se!“, kroz akciju besplatne mamografije, koju u okviru projekta sprovodi Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, do sada je pregledano više od 45.000 žena.

Jubilej je obeležen na Kalemegdanu, gde je postavljena i simbolična Ulica pregledanih žena, posvećena upravo onima koje su odlučile da brigu o zdravlju stave na prvo mesto.

“Kada smo započeli ovaj projekat pre pet godina želeli smo da pošaljemo jasnu poruku o važnosti prevencije i podsetimo na potrebu da svaka žena nađe vreme za sebe i svoje zdravlje. Prevencija može da spasi živote. To nije samo činjenica, već odgovornost prema sebi i onima koje volimo. Ulica pregledanih žena nije samo svojevrsna kruna uspeha ove kampanje, već podsetnik na važnu poruku: “Hajde da imamo vremena za pregled”. Jer ne zaboravimo da je vreme za pregled – vreme koje život znači”, izjavila je Vanja Vukadin, regionalna brend menadžerka Grand kafe, Atlantic Grupa.

Od 2021. do danas, mobilni mamograf obišao je brojne gradove Srbije – od Beograda, Zrenjanina, Kraljeva, Vrnjačke Banje, do Čajetine i Prijepolja – omogućivši ženama u različitim krajevima zemlje jednak pristup dijagnostici.

Tokom ovog oktobra, mobilni mamograf je dostupan ženama u Zlatiborskom okrugu – u Užicu i Priboju.

Doktorka Danijela Ninić, iz Sektora za javno zdravlje Ministarstva zdravlja, navela je organizovani skrining karcinoma dojke, kao jedan od najznačajnijih nacionalnih programa prevencije.

„Posebno želimo da istaknemo podršku društveno odgovornih kompanija, pre svega Grand kafe, koja već pet godina zaredom podržava rad mobilnih mamografa. Zahvalni smo na kontinuitetu i posvećenosti, jer svojim učešćem ne podržavaju samo rad mobilnih mamografa već i državni preventivni program Ministarstva zdravlja. Na taj način zajedno stvaramo okruženje u kome se svaka žena oseća sigurno, informisano i podržano“, izjavila je dr Ninić.

Doktorka Radoljupka Radosavljević iz Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ naglasila je da je saradnja sa Grand kafom otpočela u Negotinu i da je od tada mobilni mamograf obišao više od 20 gradova.

„Tokom ovih pet godina, koliko nas podržava Grand kafa, pregledano je preko 45.000 žena na teritoriji Republike Srbije, dok je samo u Beogradu pregledano više od 22 hiljade žena. Mobilni mamograf smo postavljali tamo gde nije postojala mogućnost da se žene pregledaju u domu zdravlja ili u bolnici u mestu u kome žive. Imamo zaista divna iskustva“, rekla je dr Radosavljević.

U ime Ženskog centra Milica, obratila se i doktorka Vesna Bondžić, koja je poslala poruku i muškoj populaciji – da vode računa da li se žene u njihovim životima pregledaju redovno.

Ovogodišnje zaštitno lice kampanje je Marija Kilibarda, istakla je da je ponosna što je deo ovako važne inicijative.

„Svaka od nas vodi neku svoju borbu, u brzini dana često zaboravimo koliko je važno da zastanemo i oslušnemo sebe. Kao što nam je kafa svakodnevni ritual, hajde da tako postane i briga o našem zdravlju, jer zaslužujemo da budemo dobro baš danas. Zahvalna sam Grand kafi, koja nas već pet godina podseća da je svaki pregled korak ka tome, i da ne odlažemo ono najvrednije – svoje zdravlje“, rekla je Kilibarda.

Prethodnih godina podršku ovoj važnoj inicijativi dale su pevačica Marija Šerifović, glumica Anđelka Stević Žugić i olimpijka Ivana Španović. Ove godine održavaju su i besplatne, edukativne radionice o tehnici samopregleda, u saradnji sa Ženskim centrom Milica, čiji je cilj da naglase poruku o značaju ranog delovanja.

Statistika jasno govori: u Srbiji godišnje oko 4.000 žena oboli od raka dojke, dok nažalost njih 1.600 izgubi život. Međutim, statistika pokazuje da je rak dojke, ukoliko se otkrije na vreme, izlečiv u više od 90% slučajeva. U prilog važnosti pravovremenih pregleda govore i poslednji podaci Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ koji pokazuju da je, od 2013. dо 2022. gоdinе, brој žena prеminulih оd raka dojke smаnjеn zа 16,9 оdstо.

Zato je svaka žena koja ode na isti, simbol hrabrosti i uspeha ove kampanje.

25. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Evropa krši sopstvena pravila: Više od polovine članica EU probilo limite deficita i javnog duga

by bifadmin 25. октобар 2025.

Evropska unija ima jasna, samonametnuta pravila o limitu budžetskog deficita i stope javnog zaduživanja, ali 17 od 27 članica ih je prekršila, saopštio je Eurostat u utorak.

Naime, 12 zemalja je 2024. probilo limit budžetskog deficita od tri odsto bruto domaćeg proizvoda, a najviše Rumunija, sa 9,3 odsto. Slijede Poljska i Francuska, sa 6,5 i 5,8 odsto.

Samo šest članica EU je prošle godine imalo budžetski suficit, odnosno ubrale su više novca nego što su potrošile: Luksemburg, Grčka, Kipar, Danska, Irska i Portugalija.

Granicu javnog duga od 60 odsto BDP probilo je isto 12 članica. Najveći dug u odnosu na sopstvenu privrednu moć imaju Grčka, sa 154,2 odsto, Italija sa 134,9 i Francuska, sa 113,2 odsto.

Limit javnog duga probila je i Njemačka, čiji je javni dug prošle godine dostigao 62,2 odsto BDP.

Najnižu stopu duga prema BDP imale su Estonija, sa 23,5 odsto, zatim Bugarska i Luksemburg, sa 23,8 i 26,3 odsto.

Sedam država EU – Belgija, Španija, Francuska, Italija, Mađarska, Austrija i Finska – probile su limit i budžetskog deficita i javnog duga.

Izvor: dpa/Investitor

Foto: Pixabay

25. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prosečna neto zarada u avgustu 105.590 dinara, medijalna 83.535

by bifadmin 25. октобар 2025.

Prosečna zarada u Srbiji za avgust 2025. godine (bruto) iznosila je 146.026 dinara, dok je prosečna neto zarada dostigla 105.590 dinara, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku. Podsetimo, prosečna neto zarada u Srbiji za jul 2025. godine iznosila je 109.071 dinar.

U periodu januar–avgust 2025. godine, u odnosu na isti period prošle godine, bruto i neto zarade zabeležile su nominalni rast od 10,8%, dok je realni rast, prilagođen inflaciji, iznosio 6,1%.

U odnosu na avgust 2024. godine, prosečne zarade su nominalno povećane za 9,3%, a realno za 4,4%, što ukazuje na postepeno unapređenje kupovne moći zaposlenih.

Medijalna neto zarada za avgust 2025. godine iznosila je 83.535 dinara, što znači da je polovina zaposlenih primala platu do ovog iznosa, a polovina više.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

25. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Sa ESG Festivala poručuju: Briga o zdravlju i prevencija najveća društvena odgovornost

by bifadmin 24. октобар 2025.

Na ESG festivalu u Beogradu izvršni potpredsednik STADA grupe Frank Štaud predstavio je nalaze Zdravstvenog izveštaja zasnovanog na 27.000 ispitanika u 22 zemlje, ističući Srbiju kao okosnicu ŠTADINE globalne proizvodnje i važnog partnera u jačanju javnog zdravlja.

Štaud je upozorio da je samo polovina građana izjavila da živi zdravo, da je briga o zdravlju u snažnoj korelaciji sa primanjima, te da je mentalno zdravlje i dalje potisnuta tema — uz 26% onih koji su se suočili s problemima i porast preventivnih praksi. Njegova poruka: prevencija i odgovornost sistema i pojedinaca moraju postati zajednički prioritet.

Štaud je naglasio važnost Srbije kao okosnice ŠTADINE globalne proizvodnje, kao i značaj izveštaja koji može pomoći Vladi Srbije u kreiranju boljeg zdravstvenog sistema za sve korisnike — kako bi ljudi na vreme i na bolji način brinuli o svom zdravlju. Izveštaj obuhvata 22 zemlje i 27.000 ispitanika i daje uvide u fizičko i mentalno zdravlje stanovništva.

Štaud je istakao najrelevantnije nalaze za zdravstvene sisteme širom Evrope: potrebu za jačanjem prevencije, obnovu poverenja u zdravstvene sisteme narušenog tokom pandemije, kao i činjenicu da samo polovina ispitanih živi zdravim načinom života. Izveštaj potvrđuje da je briga o zdravlju u direktnoj korelaciji sa finansijskim mogućnostima, što ukazuje na neophodnost dodatne podrške onima koji nisu materijalno adekvatno obezbeđeni.

„Kada je reč o mentalnom zdravlju, prema rezultatima istraživanja 26% ispitanika suočilo se sa nekim problemom te vrste, dok preko 60% preduzima preventivne mere. Skoro 30% ne dolazi na posao i uzima bolovanje zbog stresa. Ohrabruje što među ispitanicima mlađim od 35 godina čak 62% želi da preduzme sve mere kako bi sačuvali svoje mentalno zdravlje“, poručio je Frank Štaud učestvujući na panelu „Prevencija, odgovornost, održivost: Zdravlje kao zajednička odgovornost“ u okviru ESG Festivala. Govoreći o rezultatima koji se odnose na građane Srbije, Štaud je ukazao da, iako 77% kaže da ima dobro mentalno zdravlje, čak 74% je doživelo neki vid sagorevanja.

„Zbog svega toga neophodan je poziv na buđenje — briga o zdravlju je zajednička odgovornost zdravstvenih sistema i svakog pojedinca. Vlade i sistemi treba da osnaže ljude da žive zdravim načinom života, uz poseban akcenat na mentalno zdravlje i na podršku onima koji nemaju dovoljno sredstava za lečenje“, ocenio je Štaud.

Sa Štaudom se složio i dr Mirsad Đerlek, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, ističući da u Srbiji mora da se menja kolektivni odnos prema prevenciji i očuvanju zdravlja — od najranijeg uzrasta i školskog sistema, kako bi prevencija postala način života. Dodao je da je Srbija pri gornjem delu lestvice kada je reč o preventivi i da su prethodne dve godine donele brojne aktivnosti u oblasti preventivnih pregleda i očuvanja zdravlja građana.

Ronald Zeliger, generalni direktor Hemofarma, osvrnuo se na ulogu kompanija u očuvanju zdravlja, pre svega sopstvenih zaposlenih. „U Hemofarmu dajemo slobodan dan kako bi naši zaposleni obavili sve potrebne preglede“, rekao je Zeliger, dodajući da kompanija sprovodi programe koji podstiču preventivne preglede:

„Hemofarm, u saradnji sa Ministarstvom i zdravstvenim institucijama, menja atmosferu na polju zdravlja kroz projekte, edukativne kampanje i donacije. Kompanija mora uvek da vrati zajednici“, poručio je Zeliger. Đerlek se tom prilikom zahvalio kompaniji na podizanju svesti o transplantaciji organa u Srbiji, koja je ove godine dostigla rekord sa 96 obavljenih intervencija.

Gošća panela, dr Mary Vukša, psiholog i klinički farmakolog, istakla je važnost mentalnog zdravlja kao kulturološkog pitanja koje je neophodno menjati kako bismo bili efikasni članovi društva. Dodala je da AI može biti podrška u ovom procesu i ocenila ohrabrujućim to što sve više mladih brine o svom mentalnom zdravlju.

24. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Da li će se domaći prevoznici iseliti iz Srbije?

by bifadmin 24. октобар 2025.

Srpske firme koje rade u međunarodnom transportu mogle bi da postanu stranci u sopstvenoj zemlji. Osnivanje firme u nekoj od 25 zemalja Evropske unije ili četiri države EFTA jedno je od „rešenja“ na koje će biti primorane kako bi zadržale delatnost, ukoliko Evropska komisija ne izuzme profesionalne vozače iz ograničenja koje nameće novi EES sistem za kontrolu šengenskih granica. Postavlja se pitanje kako će nova pravila uticati i na transportnu industriju u Evropskoj uniji, koja ima sve manje posla jer se zbog krize zatvaraju mnoge fabrike.

Domaće firme za međunarodni prevoz roba i putnika našle su se u ogromnom problemu zbog novog Zakonika o šengenskim granicama, koji od 12. oktobra propisuje elektronsku kontrolu boravka u 25 zemalja EU i četiri države EFTA. Vozači teretnih vozila ili autobusa tretiraju se isto kao i turisti, pa je njihov boravak u zemljama Šengena ograničen na 90 dana u toku jednog polugodišta, odnosno 180 dana ukupno na godišnjem nivou.

To pravilo važilo je i do sada, ali prekoračenje ovog roka se utvrđivalo prebrojavanjem dana boravka u Šengenu na osnovu pečata u pasošu. Zato kontrole putnika i teretnog prevoza na evropskim putevima nisu bile česte, iako se dešavalo da se zbog prekoračenja propisanog boravka profesionalni vozači hapse i deportuju.

Nova pravila, međutim, uvode primenu Entry-Exit sistema (EES), kojim će se na prvom ulasku u zemlju iz zone Šengena, putnicima iz pasoša uzimati biometrijski podaci, uključujući otiske prstiju i fotografiju lica. Za svaki naredni prelazak granice, sistem će sam računati vreme boravka, pa će za mnoge profesionalne vozače rampa biti spuštena još na granici, pre nego što teret ili putnike u autobusu odvezu na planiranu destinaciju.

Muk iz Brisela

Problemi koji očekuju transportne firme nakon stupanja na snagu novih pravila, potisnuli su donedavno goruće teškoće poput nedovoljnog broja prevozničkih dozvola za pojedine zemlje, ili sve dužih čekanja na granici. To je bilo vidljivo i na okruglom stolu koji je organizovan u Beogradu 10. septembra, u okviru dvodnevnog Sajma teretnih vozila i Dana srpskih prevoznika. Na istoj liniji našli su se predstavnici firmi koje rade međunarodni transport iz Srbije, BiH, Crne Gore, Albanije, Severne Makedonije, Moldavije u Turske, odnosno iz zemalja koje će biti pogođene novim pravilima EU.

Zaključci sa tog skupa poslati su Evropskoj komisiji, srpsko Ministarstvo inostranih poslova takođe je prosledilo tekst ambasadama zemalja Šengena, a isto to je učinila i Transportna zajednica čiji su članovi EU i zemlje Zapadnog Balkana, a koja ima sedište u Beogradu.

„Za sada nema nagoveštaja da će Brisel reagovati, niti da zemlje Šengena razmišljaju o tome da profesionalne vozače izuzmu iz te procedure. Mi smo upozorili na posledice koje će pogoditi i privredu Evropske unije i naše firme, da zbog ograničenja neće imati ko da preveze ni robu iz zemalja Šengena u Srbiju, ni srpsku za njihovo tržište. Tražili smo da se na profesionalne vozače ne primenjuju nova pravila, a da se do odluke o izuzeću na granici sa Šengenom ne rade evidencije EES sistemom i da se promeni način obračuna boravka, jer za jedan minut proveden u Šengenu skidaju jedan dan”, kaže za B&F Aleksandar Spasić, generalni sekretar Poslovnog udruženja „Međunarodni transport“.

Terorista neće čekati 91. dan boravka

Spasić skreće pažnju da su iz primene EES sistema izuzete avionske i posade vozova i brodova, pod uslovom da u zoni Šengena ne napuštaju aerodrom, železničku stanicu ili luku. Sličan status prevoznici traže i za vozače koji su vezani za kabinu kamiona ili autobus, i ne mogu da se kreću mnogo dalje od vozila.

„Nova pravila boravka u Šengen zoni i uvođenje elektronske kontrole na granici sa drugim zemljama, nastala su s ciljem da se spreči priliv ilegalnih migranata, rad na crno i terorizam. Ali, nema nikakvih naznaka da je sa profesionalnim vozačima bilo problema. Oni nisu ni ilegalni migranti, niti imaju potrebu da rade na crno jer u želji da ih privuku, zapadne kompanije im plaćaju bonuse, nagrađuju one koji ih dovedu, obezbeđuju porodici avionske karte i smeštaj… A kada je reč o terorizmu, ako neko hoće da izvede takav napad to može da učini odmah po prelasku granice, neće čekati 91. dan boravka”, komentariše Spasić.

Naš sagovornik podseća da zapadnim zemljama već dugo nedostaju vozači, a ovakve mere će izazvati dodatnu nestašicu jer sa tržišta izbacuju značajan deo prevoza koji obavljaju firme sa Balkana. Iz tog razloga, transportne kompanije u EU ali i u našem regionu već traže radnike sa Dalekog Istoka, koje je daleko teže proveriti. Spasić ne veruje u teoriju zavere prema kojoj su nova pravila uspostavljena kako bi profesionalni vozači, sprečeni da rade iz svojih zemalja, posao potražili u Šengen zoni, „jer ljudi koji su pravili ove zakone ne poznaju problematiku vezanu za prevoz“.

„Rezervna“ firma preko granice

Međutim, Spasić predviđa da ukoliko pravila opstanu u ovoj formi, veliki broj domaćih firmi će prebaciti svoje sedište u neku od zemalja Šengen zone kako bi zadržale posao.

„Prevoznici se sve češće raspituju u našem udruženju kako bi to mogli da urade, neki su već otvorili preduzeća van Srbije kao rezervu, ne prenose još uvek sva vozila, ali vrše pripreme koje obezbeđuju brzo prebacivanje. Šta će biti sa prevozom iz Srbije i za Srbiju – ne znamo. Jer kad naše firme odu u neku od zemalja Šengena, postaju prevoznici Evropske unije. Otvaraju im se neka druga vrata, verovatno i bolji poslovi, bez gubljenja vremena zbog čekanja na granicama“, upozorava generalni sekretar Poslovnog udruženja „Međunarodni transport“.

Ali, kako je situacija u transportnoj grani sve teža, i prevoznici iz zemalja u koje se sele srpske firme neće blagonaklono gledati na novu konkurenciju, jer nije u pitanju samo Srbija, nego i Severna Makedonija, BiH, Turska, Crna Gora, Albanija, Moldavija, navodi naš sagovornik i dodaje: „Međunarodni prevoznici iz svih ovih zemalja učestvovali su u formulisanju zaključaka koji su prosleđeni Evropskoj komisiji, iako su malo inertniji od nas. Objektivno, nova pravila najviše pogađaju Srbiju i BiH jer smo okruženi zemljama Šengena, dok ostali imaju mogućnost da svoje ture drugačije podele“, ukazuje Spasić.

I prevoznici u EU voze „unazad“

Inače, sistem EES neće biti uveden odjednom. Prve dve države, Hrvatska i Mađarska, počeće primenu od prvog dana važenja, dok će se ostale zemlje pridruživati do sredine aprila naredne godine. Trenutno nije poznato da li će se već od 12. oktobra uračunavati prethodni boravak u Šengen zoni, niti da li dve susedne države sadrže te podatke u svojim sistemima. Ukoliko ih imaju, već od tog datuma, neki profesionalni vozači iz Srbije neće moći da pređu granice sa Hrvatskom i Mađarskom. Ako računica počinje „od nule“, tereti koje nema ko da preveze postaće problem krajem januara i početkom februara naredne godine.

Ovo će biti veliki udar za oko 3.500 firmi u Srbiji koje rade u međunarodnom drumskom prevozu, zapošljavaju 36.000 ljudi i raspolažu voznim parkom od 24.000 teretnih vozila. Ali, postavlja se pitanje kako će nove mere uticati i na transportnu industriju u Evropskoj uniji, koja ima sve manje posla jer se zbog krize zatvaraju mnoge fabrike.

Tako u Francuskoj svakog dana propadne desetak transportnih preduzeća, a samo u drugom kvartalu 2025. stečaj je proglasilo 645 firmi iz ove delatnosti, dok je 724 drumskih prevoznika u Belgiji završilo prošlu godinu u bankrotu, saopštava portal Pluton logistics, pozivajući se na Trans.info.

Prema istom izvoru, poljski prevoznici suočavaju se sa najvećom krizom u poslednjih četvrt veka. Zemlji nedostaje 150.000 vozača kamiona a struka se žali i na nepoštenu konkurenciju ukrajinskih prevoznika, čiji su godišnji prevozi kamionom sa 200.000 skočili na oko milion od početka rata. Transportna industrija posluje sa gubicima i u Mađarskoj, gde se procenjuje da je od 2022. godine broj preduzeća u ovoj delatnosti opao za oko 10%.

Mirjana Stevanović

Biznis & finansije 238, oktobar 2025. 

Foto: Robson Hatsukami Morgan, Unsplash

24. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Nova atrakcija u Parizu: Turisti obilaze i slomljeni prozor u Luvru

by bifadmin 24. октобар 2025.

Posle krađe vrednih eksponata, muzej Luvr ponovo je otvoren za posetioce koji se sada interesuju i za novu atrakciju.

Pomenuta atrakcija je zapravo prozor kroz koji su lopovi provalili da bi ukrali eksponate vredne 88 miliona evra. Da podsetimo, u nedelju je banda od četiri muškarca provalila u Luvrovu Apolonovu galeriju i ukrala dragulje iz Napoleonove ere. Ovo se smatra najdrskijom pljačkom u Francuskoj u poslednjih nekoliko decenija, piše Bizlife.

Muze je u sredu ponovo otvoren a turisti sada pored 33.000 eksponata obilaze i visoki prozor delimično zaklonjen crnim zavesama. Upravo kroz taj prozor u nedelju su ušla dvojica lopova, obučena u reflektujuće prsluke kao da su građevinski radnici. Pošto su pronašli dragulje kradljivci su izašli iz muzeja i pobegli na dva motocikla, odnoseći osam komada nakita – među njima i ogrlicu od smaragda i dijamanata koju je Napoleon I poklonio svojoj drugoj supruzi Mariji Luiz, kao i dijademu ukrašenu dijamantima koja je pripadala carici Eugeniji, supruzi Napoleona III.

Zbog načina na koji je izvedena ova gotovo filmska pljačka, posetiocima Luvra danas je interesantan pomenuti prozor. Mnogi od njih znaju najsitnije detalje krađe čije poprište su došli da vide lično. Pokradenu prostoriju još uvek ne mogu posetiti jer je zaklonjena panelima, iako ih verovatno i ona interesuje.

Izvor: Bizlife

Foto: falconp4, Pixabay

24. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
VestiZabava

Tradicionalni srpski hleb, proja među 50 najboljih u svetu

by bifadmin 24. октобар 2025.

Američki javni servis CNN uvrstio je proju iz Srbije na listu 50 najboljih hlebova sveta.

Prema pisanju njihovog portala, proja je „omiljeni dodatak bogatim mesnim čorbama“ u Srbiji.

– To je domaće jelo koje se često sprema sveže za porodične obroke i iznosi vrelo iz rerne. Kukuruzno brašno nudi blago sladak ukus uz slane dodatke – od kajmaka, do čvaraka – navode u opisu.

Na CNN listi najboljih hlebova, mesto su našle legendarne meksičke tortilje, francuski baget, kao i italijanska fokača, ali i niz manje poznatih jela od testa iz različitih krajeva sveta.

Prema njihovom pisanju, prvi hlebovi pojavili su se pre nastanka prvih stalnih naselja, budući da su lovci i sakupljači u Jordanskoj pustinji pravili hleb od krtola i žitarica.

Lista odražava raznolikost različitih tehnika pravljenja hleba, kao i različitih sastojaka – od bogatih slojeva malajskog roti canai, do turskog đevreka, poznatog kao simit.

Oni nisu rangirani po kvalitetu i ukusu, nego prema nazivima zemlje u abecednom redu: Damper hleb iz Australije, Bolani iz Avganistana, Luči iz Bangladeša, Pao de kežu iz Brazila, francuski Baget, gruzijski Hačapuri kao i holandski Tigrasti hleb.

Na listi su uz proju i Tamni ražani hleb sa Islanda, irski hleb sa sodom bikarbonom, Bami hleb sa Jamajke, japanski hleb punjen karijem, Paj bao iz Hongkonga, Tabunski hleb iz Jordana i indijska Parata.

U najbolje su se svrstali Roti gambang iz Indonezije, etiopijska Indžera, egipatska Liba, jemenski Malavaš, jermenski Lavaš, Sangak iz Irana, Hala iz Izraela, italijanska Ćabata, Prženi hleb Navajo nacije (SAD), ali i nemački Pumpernikel i norveški Lefse.

Red „slavnih“ zaslužili su i Roti čanaj iz Malezije, Malteški hleb, meksička tortilja, Hobz kesra iz Maroka, čileanska Maraketa, Montrealski đevrek (Kanada), Kubanski hleb, Podplomik iz Poljske, Portugalski kukuruzni hleb, ruski Korovaj, Pane karazau sa Sardinije, turski Simit đevrek, švedski Limpa hleb, Apam sa Šri Lanke i Non iz Uzbekistana.

Izvor: BizPortal

Foto: Pixabay

24. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Istraga u Italiji: Dior i Armani plaćali torbe 100 dolara, prodavali ih za 3.000 $

by bifadmin 24. октобар 2025.

Luksuz nije uvek onakav kakvim se čini. Istraga u Italiji otkrila je da su brendovi Dior i Giorgio Armani navodno plaćali svojim dobavljačima između 57 i 99 dolara po torbi, dok se iste te torbe u prodavnicama prodaju za skoro 2.000 do 2.800 dolara.

Prema sudskim dokumentima, neki radnici – uglavnom iz Kine – morali su da žive i spavaju u fabrikama kako bi proizvodnja neprekidno trajala. Istražitelji su takođe otkrili da su sigurnosni uređaji sa mašina uklanjani, a zaposleni su radili bez važećih radnih dozvola. Tužioci navode da je pritisak na održavanje visokih profitnih marži doveo do toga da ovi prekršaji postanu sistemski problem u luksuznoj industriji.

Sudije u Milanu zbog toga su Dior i Armani stavile pod jednogodišnju sudsku upravu, iako kompanije mogu da nastave sa radom. Dok Dior tvrdi da je unapredio svoj lanac snabdevanja, a Armani da u potpunosti sarađuje sa vlastima, slučaj otkriva dublju istinu – da oznaka „Made in Italy“ ne garantuje uvek etički luksuz, prenosi Bankar.

Izvor: Telegraf Biznis

Foto: Pixabay

24. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • EIT Food nudi do 2,5 miliona evra startapima za razvoj inovacija
  • M&I Systems Group demonstrirao AI transformaciju poslovanja na delu
  • Visa predstavila Platformu za jačanje zaštite od sajber pretnji i prevara, Visa Threat Intelligence
  • Jagodina unapređuje podršku deci sa razvojnim teškoćama kroz porodično orijentisane rane intervencije
  • HONOR predstavlja HONOR Magic V6 u Srbiji: ultimativni AI preklopni flagship koji spaja ultra-tanak i izdržljiv dizajn sa produktivnošću kroz različite ekosisteme

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit