NAJNOVIJE
Sajber kriminalci ove godine su ukrali kriptovalute za rekordnih...
Električne tapete inovativno rešenje za grejanje
Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvoVesti

Šta nedostatak sna može učiniti mozgu?

by bifadmin 12. април 2025.

Usled nedostatka sna mozak počinje da razgrađuje sopstvene zdrave ćelije, pokazala je nedavna studija objavljena u „The Journal of Neuroscience“.

Istraživači su otkrili da produžena budnost pokreće astrocite, ćelije odgovorne za održavanje mozga, da preterano prekidaju sinapse, dok mikroglija – imunološke ćelije mozga postaju hiperaktivne, što dovodi do zapaljenja, prenosi Politika.

Ovi procesi obično imaju zaštitnu ulogu, jer pomažu u uklanjanju oštećenih ili nepotrebnih ćelija, ali kada spavanje postane nedovoljno ili hronično isprekidano, ti isti procesi mogu da ubrzaju neuronsko oštećenje.
Naime, kada smo budni duže vreme, organizam ulazi u stresno stanje, a ove ćelije, koje bi inače delovale kao zaštitnici, počinju da uništavaju zdrave ćelije mozga, što može da dovede do ozbiljnih posledica po naše kognitivne funkcije.

Nova istraživanja pokazuju da je kvalitetan san ključan za očuvanje zdravlja mozga na duge staze.

Tokom spavanja mozak ima mogućnost da se očisti od toksina, koji se nakupljaju tokom budnosti, kao i da se regeneriše na način koji je neophodan za njegovu funkcionalnost. Bez dovoljno sna, ovi procesi se ometaju, što može dovesti do značajnog pogoršanja mentalnih sposobnosti.

Ako zanemarimo važnost sna, posledice mogu biti dalekosežne i nepopravljive, jer mozak, kada je previše iscrpljen, više nije u stanju da se regeneriše u potpunosti i dolazi do hroničnog kognitivnog propadanja.

Naučnici među kojima je neurolog i istraživač Metju Voker, ističu da davanje prioriteta kvalitetnom spavanju može biti jedna od najboljih stvari koje možemo učiniti za naš um.

„San je jedina efikasna stvar koju možemo da uradimo da bismo resetovali zdravlje našeg mozga i tela svakog dana“, rekao je Voker.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

12. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Najviše poskupela kafa, čaj, kakao i poštanske usluge

by bifadmin 12. април 2025.

Potrošačke cene u martu 2025. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 4,4 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku. Među namirnicama koje su najviše poskupele su kafa, čaj i kakao sa međugodišnjim rastom cene od 21,3 odsto , potom šećer, džem, med i čokolada sa rastom cene od 17,5 odsto.

Međugodišnja inflacija na kraju 2023. godine bila je 7,6 odsto, a u maju 2024. godine „ušla“ je u granice ciljane inflacije i iznosila je 4,5 odsto. U decembru 2024. je međugodišnji rast cena bio 4,3 odsto, da bi u januaru 2025. godine inflacija ubrzala na 4,6 procenata, a u februaru 2025. blago usporila na 4,5 odsto. Martovska međugodišnja inflacija je 4,4 procenta.
Izveštaj RZS pokazuje da je hrana tokom godinu dana – od marta prošle do marta ove godine – poskupela za četiri odsto.

Neznatno je pojeftinilo samo meso – prema izveštaju RZS – za jedan procenat.

U kategoriji hrane najviše je, za 21,3 odsto, poskupela grupa namirnica „kafa, čaj i kakao“, potom „šećer, džem, med i čokolada“ za 17,5 odsto, dok je voće skuplje za 13,3 odsto, dok je povrće uvećalo cenu za 5,9 odsto.

Ulja i masti uvećali su cenu za 7,1 odsto.

Bezalkoholna pića poskupela su za 11,2 odsto, vino za 7,9 odsto, a u tom procentu su poskupela sva alkoholna pića.

Pivo je uvećalo cenu za 8,7 odsto, a duvan za 7,6 procenata.

Poštanske usluge su poskupele 52,6 odsto u odnosu na prošli mart.

Prevoz putnika železnicom za godinu dana je poskupeo 23,8 odsto.

Zdravlje

Kada je u pitanju inflacija u oblasti zdravlja, najviše su poskupele medicinske usluge za 10,2 odsto.

Stomatološke usluge skuplje su za pet odsto, zdravstvene nebolničke usluge skuplje su za 6,3 odsto, dok su lekovi poskupeli za 3,3 procenta.

Veterinarske i druge usluge za životinje za godinu dana poskupele su 11,5 odsto.

Snabdevanje vodom skuplje 12,4%

Snabdevanje vodom i ostale stambene usluge poskupele su 16,1 procenat – snabdevanje vodom za 12,4 odsto, a odvođenje otpadne vode za 14,1 odsto, dok je odnošenje smeća poskupelo za čak 25,8 procenata.

Stvarne stambene rente su za godinu dana, od prošlog do ovog marta, porasle za 11,3 odsto.

Čišćenje, popravka i šivenje odeće za godinu dana poskupelo je za 10,7 odsto, dok je usluga popravke obuće skuplja za 8,2 odsto.

Tepisi i ostale podne prostirke poskupeli su za 8,2 odsto.

Paket-aranžmani za 12 meseci uvećali su cenu za 14,1 odsto, a usluge rekreacije za devet procenata.

Nakit i satovi su od marta do marta poskupeli za sedam procenata.

Usluge u frizerskim i kozmetičkim salonima skuplje su za 11,3 odsto u odnosu na mart 2024, dok su električni aparati za ličnu negu poskupeli za jedan odsto.

Popravke aparata za domaćinstvo poskupele su za 10,2 procenta, a sredstva za održavanje stana za 9,8 odsto.

Energenti

Električna energija za domaćinstvo nije menjala cenu od novembra 2023, dok je gas od prošlog marta do marta 2025. skuplji za 0,5 odsto.

Nešto više od toga poskupelo je daljinsko grejanje – za 5,2 odsto.

I dalje su, kada je o energentima reč, jeftinija samo čvrsta goriva – u martu 2025. u odnosu na mart 2024. cena ogreva je pala za 3,9 odsto.

Podsetimo, najveće poskupljenje ogreva zabeleženo je u decembru 2022. u odnosu na isti mesec 2021 – tada su čvrsta goriva poskupela za čak 51,4 odsto.

Mesečna inflacija 0,1%
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u martu 2025. godine, u odnosu na februar 2025. godine, u proseku su više za 0,1 odsto.

„Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u martu 2025. godine, u odnosu na prethodni mesec, rast cena je zabeležen u grupama Hrana i bezalkoholna pića (0,5%), Stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva, Alkoholna pića i duvan, Zdravlje i Restorani i hoteli (za po 0,3%) i u grupi Obrazovanje (0,2%). Pad cena je zabeležen u grupama Rekreacija i kultura (-1,2%), Transport (-0,7%) i u grupama Odeća i obuća i Oprema za stan i tekuće održavanje (za po 0,1%)“, navodi RZS.

Cene ostalih proizvoda i usluga, kako se ističe – nisu se bitnije menjale.

Izvor: N1
Foto: Pixabay

12. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

„PARALELNI TOKOVI“ – PRIKAZ SRPSKE AVANGARDNE I EKSPERIMENTALNE UMETNOSTI

by bifadmin 11. април 2025.

Izložba Paralelni tokovi, Wiener Art kolekcije, otvorena je sinoć u Umetničkoj galeriji Narodnog muzeja Kruševac i predstavilja 50 pažljivo odabranih umetničkih radova koji se kreću u širokom rasponu od klasične slike, objekta, fotografije, video rada i skulpture, obuhvatajući period dinamičnog umetničkog razvoja od 50-ih godina, pa sve do prve decenije novog milenijuma.

U svom obraćanju prisutnima domaćin izložbe, Nikola Pantelić, direktor Narodnog muzeja Kruševac, istakao je značaj korporativnih kolekcija za podsticanje umetničke produkcije i novih umetničkih praksi, i izrazio zadovoljstvo zbog saradnje na ovoj izuzetnoj postavci.

Širok vremenski raspon stvaralaštva koji je obuhvaćen izložbom, odabran je sa namerom da se pokaže bogatstvo alternativnih razmišljanja o umetnosti i njenim granicama, i to kroz ključne radove u kojima su ta razmišljanja bila prvi put artikulisana.

„Pojavivši se na domaćoj umetničkoj sceni kao paralelan tok, u složenom tkivu srpske umetničke scene, ovaj izraz srpske avangardne, radikalne i eksperimentalne umetnosti, ne samo da nije zaostajao za najavangardnijim tokovima u zapadnoj umetnosti, već je u pojedinim slučajevima išao i ispred njih“, istakao je Saša Janjić, kustos izložbe.

Svi radovi čine važan deo Wiener Art kolekcije savremene srpske umetnosti koju je kompanija Wiener Städtische osiguranje počela da formira 2011. godine i koja sa preko 600 radova, koliko danas broji, predstavlja jednu od najreprezentativnijih zbirki novije umetnosti kod nas i retku kolekciju sa ovih prostora koja se sistematično i dosledno bavi sakupljanjem i čuvanjem umetničkih dela savremene srpske umetnosti.

„Većina radova okupljenih na izložbi Paralelni tokovi bili su predstavljeni austrijskoj publici na izložbi „Unknown Familiars” (Nepoznati poznanici) u prestižnom bečkom Leopold muzeju u periodu maj-oktobar 2024. godine. Odmah po povratku u Srbiju, naša publika ima priliku da se upozna sa istinskim remek delima domaće umetničke scene, koja odražavaju duh svog vremena, istovremeno se krećući ispred uvreženih društvenih, političkih i umetničkih praksi u vreme nastanka“, izjavila je Nela Bojović, rukovodilac marketinga Wiener Städtische osiguranja.

Radove umetnika – Vladana Radovanovića, novosadske grupe Dei Leči (Bora Vitorac i Dragoljub Pavlov), Mrđana Bajića, Gergelj Urkoma, Srđana Apostolovića, kao i predstavnika beogradske konceptualne scene – Dragoljuba Raše Todosijevića, Zorana Popovića, Neše Paripovića, Radomira Damjanovića Damjana, kao i umetnica Mire Brtke, Milene Čubraković i Ane Bešlić, Kruševljani i gosti ovog grada moći će da vide do 10. maja do kada izložba traje. Nakon Kruševca, izložba putuje u Pirot i druge gradove u Srbiji sa ciljem obogaćivanja kulturne ponude, čime Wiener

Städtische osiguranje nastoji da doprinese povećanju dostupnosti i raznovrsnosti kulturnih sadržaja u različitim sredinama.
Radovi i opus umetnika dostupni su na sajtu: https://art.wiener.co.rs/

11. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomijaEkonomija

Kako se usvaja privredna regulativa u Srbiji?

by bifadmin 11. април 2025.

Prilikom donošenja privrednih zakona u Srbiji, godinama unazad nije urađena ozbiljna analiza ni za jednu industriju, a strukovna i poslovna udruženja se konsultuju sporadično, „forme radi“. Politički vrh kroji zakone „personalizovano“, prema trenutnim potrebama određenih interesnih grupa bliskih vlastima, pa je i njihov rok trajanja – trenutan.

U Srbiji je jako teško odgovoriti na pitanje da li je veći problem to što država ne primenjuje sopstvene zakone, ili način na koji ih donosi? Politički vrh kroji zakone „personalizovano“, prema trenutnim potrebama određenih interesnih grupa bliskih vlastima. Stručna javnost, poslovna udruženja i domaći privrednici nemaju gotovo nikakav uticaj na usvajanje regulative. Drugim rečima, svi oni koji će trpeti najveće posledice ako su usvojeni zakoni – loši.

Da je ovakva praksa uobičajena, potvrđuje za B&F Dragoljub Vukadinović, predsednik Metalac Grupe. On napominje da se u Privrednoj komori Srbije (PKS) ponekad i sprovedu rasprave, ali se one po pravilu svode na odobravanje rešenja koja su unapred doneta. Privrednici imaju još manje mogućnosti da utiču na promenu zakona, kada se pokaže da on ima velike manjkavosti u praksi.

„Propisi se menjaju od slučaja do slučaja, uglavnom pod pritiskom stranih investitora. To ne znači da njihovi zahtevi nisu dobri, ali je problem u tome što se glas domaćih privrednika manje čuje, čak i ako su u pitanju velike kompanije, ili poslovna udruženja. Kada neko zakonsko rešenje pravi probleme u praksi, nemate odgovarajuće sagovornike kojima biste na to mogli da ukažete. Ministri privrede menjaju se često a i njihov uticaj na izmene je upitan. Usled takve situacije, domaća privreda se oslanja na samofinansiranje, dok strani investitori dobijaju razne podsticaje. Iako država tvrdi da oni nisu privilegovani, naše iskustvo je drugačije”, ukazuje Vukadinović.

Birokratizacija obesmislila digitalizaciju

Dragoljub Rajić, koordinator Mreže za poslovnu podršku objašnjava za B&F da se propisi usvajaju tako što predstavnici ministarstava zakažu skup u Privrednoj komori Srbije, predstave zakon ili izmene, ljudi iz Komore to uglavnom podrže, privrednici možda i stave neku primedbu, ali se to retko uvrsti u konačan tekst.

„Problem je što se zakoni pišu pod uticajem politike ili interesnih grupa bliskih vlastima, koje iz primene propisa očekuju značajnu materijalnu korist. U njihovoj izradi nema mesta za stručne grupe, relevantna udruženja privrednika. Zato imamo česte promene čitavog niza finansijskih propisa, zakona o PDV-u, privrednim društvima, porezu na dohodak… Fiskalni sistem je potpuno neprilagođen razvoju različitih privrednih grana jer nismo ušli u dubinsku reformu. Prepisani su zakoni iz socijalizma, malo dograđeni evropskim normama, malo se dodalo to šta je koja partija na vlasti želela kroz sve ove godine. Ali, nemamo sistemski pristup koji bi na osnovu ozbiljne studije o platežnim sposobnostima određene privredne grane opredelio opterećenje koje ne guši njen razvoj“, ocenjuje Rajić.

Katastrofalna rešenja nekada iskomplikuju i birokratizuju toliki broj poslova, da digitalizacija kojoj se teži postaje besmislena, jer je potrebno ogromno vreme da se ispune svi dokumenti koje administracija zahteva. Na kraju, bez obzira na to što eUprava funkcioniše besprekorno, potpuno je nebitno da li papire predajete u pisanoj ili elektronskoj formi, ističe Rajić i dodaje:

„Država napravljena po autoritativnom modelu ne može da razvija svoju privredu i zbog toga su nam rezultati loši. Polovinu rasta BDP-a čini javni sektor, rast penzija, investicije javnih preduzeća i povećanje zarada u njima. To je veštačko podizanje BDP-a, zasnovano na zaduživanju zemlje a ne na privrednom rastu koji je svih ovih godina mali, jer nema širokog savetovanja sa privrednicima kako da se unaprede pojedine grane ili kategorije preduzeća. Tu manjkavost osećaju i strane kompanije. Mnoge zatvaraju fabrike iako su dobile subvencije, jer se uslovi na svetskom tržištu menjaju i one više nemaju računicu, guše ih poreska opterećenja i nedostatak radne snage“.

Loš zakon se teško menja

Loša zakonska rešenja je jako teško promeniti. Primera radi, iako više od tri četvrtine privrednika već godinama traži da se vrati poreski kredit kojim se stimulišu i ulaganja manjih firmi, vlast nije spremna na taj korak.

„Pojedina ministarstva održavaju sastanke sa predstavnicima poslovnih udruženja, ali vrlo retko. Privrednici za tu priliku sačine listu od 50 do 60 predloga čije bi usvajanje podstaklo njihov rad, ali obično se zaključak donese za jedan ili dva problema. Njihova realizacija traje po četiri-pet godina, u međuvremenu iskrsne nova regulativa koja je doneta bez savetovanja sa privredom, pa se spisak samo uvećava“, opisuje Rajić.

Po njegovom mišljenju, državnoj upravi su potrebni kadrovi sa iskustvom iz privrede i slobodom da u konsultaciji sa poslovnom zajednicom menjaju sistem. „To je odavno praksa u evropskim zemljama i razvijenom svetu. Primer su Hrvatska i Slovenija, gde se pre usvajanja, predlog budžeta prvo pošalje organizacijama poslodavaca i vodećih privrednih asocijacija. Njihovo mišljenje se možda neće u potpunosti usvojiti, ali se primedbe analiziraju, pa se od nekih mera i odustaje. A mi smo došli u situaciju da Skupština usvoji 50 zakona a da niko nema priliku da o njima bilo šta kaže”, naglašava Rajić.

On skreće pažnju da su veliki problem i podzakonski akti koje donosi državna administracija bez obaveze da ikoga konsultuje, zbog čega je njihova primena često otežana.

Ništa bez „kombinacije“

Sa ovakvim ocenama je saglasan i Milan Đurić, licencirani arhitekta, profesor Arhitektonskog fakulteta i član Udruženja arhitekata Srbije. Toj asocijaciji pridružilo se još tridesetak profesionalnih udruženja sa zahtevom da se iz skupštinske procedure povuku predlozi o izmenama i dopunama Zakona o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne izložbe Expo i Zakona o planiranju i izgradnji. Struka ističe da nije bilo javne rasprave o ovim predlozima kojima se „ubrzavaju“ procedure izgradnje, što utiče na kvalitet i bezbednost objekata tokom korišćenja.

Đurić ukazuje da se, nažalost, slična praksa primenjuje i kod donošenja urbanističkih planova, jer i kada se sprovede javna rasprava to se čini „forme radi“, pa ne čudi da se predlozi struke vrlo retko uvaže.

„Stručnjaci nisu dovoljno uključeni u procedure donošenja zakona. Udruženje arhitekata Srbije je 2010. i 2014 godine učestvovalo u definisanju nekih podzakonskih akata iz naše oblasti u radnim grupama koje je organizovao NALED, a finansirao USAID. Takav pristup je unapredio pravila, ali sada to radi administracija u nadležnom ministarstvu. Problem je što starija generacija dobro obučenih službenika odlazi u penziju, pa je bez angažovanja profesionalaca kvalitet akata sve lošiji“, smatra Đurić.

On kao jedan od primera navodi aktuelni pravilnik o tehničkoj dokumentaciji, koji je Ministarstvo građevinarstva donelo pre dve godine. „Jasno je da su na njemu radili administrativci koji nemaju iskustva sa procedurama u projektovanju i građenju. Dokument je neusaglašen, što stvara probleme kod sprovođenja, od projektanata do lokalnih samouprava”, objašnjava profesor Arhitektonskog fakulteta.

Đurić upozorava da skraćivanje rokova za pojedine procedure otvara mogućnosti za korupciju, jer iako sve ide preko eUprave koja odlično funkcioniše, investitor opet mora da nađe neku „kombinaciju“ da to finansijski podrži.

Ubrzavanje procedura, što je po Đurićevim rečima jedan od ciljeva svih zakonskih i podzakonskih akata usvojenih u poslednje vreme, može da dovede u pitanje kvalitet izgradnje, pa i jednog od osnovnih zahteva – da objekat bude bezbedan za korišćenje. Iako su u projektima ispunjeni standardi, pravila i normativi profesije, u gradnji objekata kvalitet značajno opada, tim pre što naše građevinske firme koje su bile ugledne i pouzdane, sve teže ispunjavaju obaveze pod teretom nepovoljnih ugovora, zaključuje Đurić.

*Onore de Balzak

Mirjana Stevanović

Biznis & finansije 231, mart 2025. 

Foto: Nima Motaghian, Unsplash

11. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MaxBet vodi najvernije igrače na Final 4 Evrolige u Abu Dabi

by bifadmin 11. април 2025.

Kompanija MaxBet, Premium partner Evrolige, pokrenula je Max izazov, takmičenje koje igračima širom regiona pruža šansu da osvoje ekskluzivan odlazak na završni turnir najjačeg evropskog košarkaškog takmičenja – Final 4 Evrolige.

U periodu od 31. marta do 5. maja, biće dodeljeno ukupno 56 nagrada u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Nagrade uključuju ulaznice za Final 4 u Abu Dabiju, povratne avionske karte i smeštaj, kreirajući sportsko putovanje koje se pamti.

Sve što je potrebno za učešće u takmičenju jeste odigrati tiket sa najvećom kvotom od 31. marta do 5. maja. Takmičenje se sastoji od pet rundi, a učesnici mogu ostvariti pravo na nagradu ako u toku jedne runde odnosno sedmice imaju dobitni tiket sa najvećom kvotom. Promocija je otvorena za sve online tikete kao i tikete odigrane u lokalima. Na uplatnom mestu ili preko online naloga minimalna uplata od 200 RSD po tiketu dovoljna je da se stekne pravo na učešće u nagrađivanju.

„Želimo da nagradimo strast i lojalnost naših igrača na način koji nadilazi svakodnevnu igru. Final 4 je događaj koji prevazilazi sport i pruža iskustvo koje se ne zaboravlja. Kroz Max izazov, dajemo priliku da upravo naši korisnici budu deo te priče“, izjavio je Savo Bakmaz, generalni direktor kompanije MaxBet.

Kao Premium partner Evrolige, MaxBet ostaje posvećen promociji sporta i vrednosti koje ga definišu – istrajnosti, predanosti i timskom duhu.

 

 

 

11. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Nafta u svetu po ceni iz 2021. godine, a gorivo u Srbiji skuplje za 40 dinara

by bifadmin 11. април 2025.

Nafta zbog viših američkih carina košta kao u aprilu 2021. godine, dok je gorivo u Srbiji u odnosu na to vreme skuplje za oko 40 dinara po litru.

Iako je Srbija već godinama označena kao država koja ima najveće namete na gorivo, ne samo u regionu već i u čitavoj Evropi, prema proračunima portala Danas, cenu goriva u Srbiji od 2021. godine nisu uvećale samo akcize i porezi.

I dok je u ukupnoj ceni goriva u Srbiji udeo državnih nameta od marta 2021. godine do danas porastao za oko 20 dinara po litru, udeo koji ide naftnim kompanijama porastao je čak i nešto više od 20 dinara po litru.

Nafta jeftina kao pre tri godine, ali točimo skuplje

Vrednost nafte tipa Brent pala je od prošle nedelje, odnosno od najave Trampovih „recipročnih carina“, za nešto više od 10 dolara po barelu.

U sredu, dan pred objavu Tampovih „recipročnih carina“, fjučersi nafte za ugovore u junu iznosili su oko 75 dolara po barelu, dok se trenutno kreću između 63 i 65 dolara po barelu. Cena nafte Brent poslednji put je bila na ovako niskom nivou u aprilu 2021. godine.

Za razliku od akcija na berzama, koje su u sredu pozitivno reagovale na odlaganje ovih „recipročnih carina“ za 90 dana, cena nafte ostala je na istom nivou. Analitičari razlog nalaze u tome što je Tramp odlučio da svima, osim Kini, odloži carine, a čak im je podigao carine na 125 odsto. Trgovinski rat između SAD i Kine stvara pritisak na tržište, s obzirom na to da je Kina najveći svetski uvoznik nafte.

I dok je cena „crnog zlata“ na nivou iz aprila 2021. godine, cena goriva u Srbiji je viša za oko 40 dinara po litru nego pre četiri godine. Cena dizela u Srbiji trenutno iznosi 196 dinara po litru, dok je, prema podacima Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS), sredinom marta 2021. godine cena dizela iznosila nešto više od 150 dinara po litru.

Cena benzina trenutno je 183 dinara po litru, a tada je iznosila nešto manje od 150 dinara po litru.

Udeo državnih nameta i naftnih kompanija

Od marta 2021. godine, državni nameti na gorivo uvećani su nekoliko puta, a poslednji put u februaru ove godine.
Prema podacima UNKS-a, akcize na dizel 15. marta 2021. godine iznosile su 59,48 dinara po litru, a benzina 57,84 dinara po litru.

Danas akcize na dizel iznose 72,09 dinara po litru, a na benzin 70,11 dinara po litru. PDV je ostao 20 odsto, kao i naknada za obavezne rezerve 2,6 dinara po litru i naknada za unapređenje energetske efikasnosti 0,15 dinara po litru.

Analiza UNKS-a iz 15. marta 2021. godine pokazala je da su ukupni državni nameti na dizel tada iznosili 87,84 dinara po litru, a na benzin 84,99 dinara. Udeo koji je odlazio naftnim kompanijama od dizela iznosio je 65,83 dinara po litru, a za benzin 61,39 dinara po litru.

Proračun portala Danas pokazao je da sada ukupni državni nameti na dizel iznose 107,51 dinar po litru, a na benzin 103,63 dinara po litru. Udeo koji odlazi naftnim kompanijama od dizela trenutno iznosi oko 88 dinara, a za benzin oko 80 dinara.
To znači da je od 15. marta 2021. godine do danas, udeo državnih nameta povećan za 20 dinara po litru, a udeo koji odlazi naftnim kompanijama, kada je reč o dizelu, veći je za oko 22 dinara po litru, a udeo u benzinu oko 18 dinara po litru.

Ipak, učešće državnih nameta u ceni evrodizela je smanjeno sa oko 57 na 55 odsto u krajnoj ceni jednog litra, dok je kod benzina učešće dažbina smanjeno sa 58 na 56,5 odsto u krajnoj ceni litre.
Treba napomenuti da naftne kompanije snose i trošak naknade za markiranje i naknade za monitoring kvaliteta goriva.

„Niže cene goriva tek će doći na red“

Predstavnik Udruženja privatnih benzinskih pumpi Borislav Tatić rekao je za Danas da će cene goriva u Srbiji nakon trenutnog pada cene nafte tek biti korigovane na dole u narednom periodu.

Međutim, Tatić naglašava da uprkos većem padu cene nafte na berzi, ne možemo i kod nas očekivati tako drastičan pad cena dizela i benzina.

„Što se tiče uticaja cene nafte na cenu u maloprodaji, ona zavisi od faktora kada je nafta uvezena. Ova nafta koja se sada prerađuje u rafinerijama, ona je uvezena po cenama koje su bile unazad mesec, mesec i po, pa i do dva ili tri meseca. Kada se te zalihe potroše i kada dođu nove količine po ovim cenama nafte, onda će kalkulacija cene goriva u Srbiji i ići drugačije. Što znači da će tada cene biti niže“, rekao je Tatić.

Smatra da će rafinerije, kako budu trošile stare zalihe, polako spuštati i cene.

Na pitanje, da li očekuje da će ove nedelje doći do pada cene goriva u Srbiji i da li možemo očekivati neki drastičniji pad od recimo 10 ili 15 dinara, Tatić odgovara da „taj pad nikada neće doći tako drastično“.

„Zato što se te zalihe sirove nafte koje dođu na preradu sukcesivno dovoze, onako kako se troše, tako se i popunjavaju te praznine. Tako da nema naglih promena cena u maloprodaji, ne samo kod nas, nego nigde u svetu“, rekao je Tatić.

Izvor: Danas

Foto: Unsplash

 

11. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Evropski gigant kupio manjinski udeo srpskog startapa vrednog 200 miliona evra

by bifadmin 11. април 2025.

 Ominimo Insurance, prvi startap iz Srbije koji je ostvario vrednost od 200 miliona evra u samo godinu dana postojanja, postigao je neverovatan uspeh potpisivanjem strateškog partnerstva sa Zurich Insurance Group, jednom od najvećih osiguravajućih kompanija u Evropi, u okviru kojeg se planira značajna tehnološka i strateška saradnja u domenu osiguranja automobila.

Dodatnim ugovorom o investiciji, Zurich Insurance Group postaje manjinski akcionar Ominimo Insurance, čime ovaj domaći tehnološki startap stupa na veliku međunarodnu scenu.

Dušan Komar, osnivač i izvršni direktor Ominima, osvrnuo se na veliki uspeh i istakao benefite strateškog partnerstva čime je potvrđeno i veliko poverenje u domaće poslovanje.

„Dostići procenjenu vrednost od 200 miliona evra samo godinu dana nakon osnivanja za nas je važna prekretnica. Posebno nam znači što je Zurich, sa svojom 150 godina dugom tradicijom, postao ne samo naš partner, već i manjinski akcionar – što vidimo kao snažan znak poverenja. Njihova globalna reputacija i finansijska snaga ne samo da nam pružaju stabilnost, već će nam omogućiti da ostvarimo vrlo ambiciozan rast u industriji koja je izuzetno kapitalno zahtevna. Naša saradnja spaja dva sveta: sigurnost i iskustvo tradicionalnog osiguranja sa inovativnošću i dinamikom startapa. To nam omogućava da se fokusiramo na ono u čemu smo najbolji – primenu data science, razvoj vrhunskih softverskih rešenja i besprekornu egzekuciju, sa ciljem da transformišemo tržište osiguranja automobila širom sveta“, poručio je Komar.

Partnerstvo sa Zurich-om, jednim od najuglednijih osiguravača u Evropi sa tradicijom dužom od jednog i po veka, donosi Ominimo-u ne samo finansijsku podršku, već i pristup globalnim tržištima, kao i znanje u oblasti regulative. U industriji u kojoj je poverenje ključno, saradnja sa tako renomiranom kompanijom pruža čvrstu osnovu za brže širenje. Iako su prvi koraci vezani za evropsko tržište, Ominimo cilja da postane globalni lider u digitalnom osiguranju.

Ominimo su pokrenuli stručnjaci koji veoma dobro poznaju industriju osiguranja – više od deset godina proveli su kao konsultanti u najprestižnijoj svetskoj konsultantskoj firmi, McKinsey & Company. Tokom tog perioda radili su sa desetinama vodećih osiguravajućih kuća širom Evrope, što im je omogućilo da iz prve ruke sagledaju glavne izazove u industriji i uoče probleme koje tradicionalne kompanije godinama ne uspevaju da reše.

Ominimo koristi veštačku inteligenciju da bi daleko preciznije procenio rizik – čak do 100 puta detaljnije nego što to rade klasične osiguravajuće kuće. Uz to, automatizovane poslovne aktivnosti im omogućavaju da rade brže, jeftinije i efikasnije. Zahvaljujući tome, mogu korisnicima da ponude niže cene polisa, jer bolje prepoznaju rizik i troše manje na administraciju. Da ovakav pristup daje konkretne rezultate u praksi potvrđuje i njihov uspeh u Mađarskoj, gde su za svega 12 meseci prodali više od 300.000 polisa i osvojili 7% tržišta – što predstavlja nezabeležen uspeh u savremenoj istoriji osiguranja. Već tokom ove godine planirano je širenje na tržišta Poljske, Švedske i Holandije, dok su u naredne dve do tri godine u fokusu sve veće zemlje Evropske unije.

Platforma za regionalne talente

Ominimo okuplja više od 60 ljudi iz 10 zemalja, sa snažnom bazom u Srbiji, gde je angažovan veliki broj vrhunskih softverskih inženjera, data scientist-a i poslovnih analitičara.

„Svi smo svedoci briljantnih uspeha mladih matematičara iz Srbije, koji na međunarodnim takmičenjima osvajaju najviša priznanja. U Ominimo-u gradimo okruženje u kojem ti naši genijalci mogu da rešavaju globalne izazove, a da ostanu u svojoj zemlji. U timu već imamo osvajače osam medalja sa međunarodnih olimpijada iz matematike i fizike. I lično sam, nakon završenih studija, proveo više od decenije radeći u inostranstvu, jer u Srbiji nisam pronašao adekvatne prilike za razvoj karijere, i zato mi je posebno zadovoljstvo što smo u Ominimo-u uspeli da stvorimo izazovno okruženje u kojem bar deo tih mladih ljudi može da iskoristi svoj puni potencijal u rešavanju ključnih problema industrije osiguranja – industrije koja je, u osnovi, ništa drugo nego igra brojeva“, ističe Dušan Komar.

11. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

NALED osnovao Savet za male biznise

by bifadmin 11. април 2025.

Mali biznisi u Srbiji dobili su novo mesto za dijalog sa donosiocima odluka i predlaganje konkretnih rešenja. U okviru projekta „Snažne i važne“, uz podršku Britanske ambasade, NALED je osnovao Savet za male biznise, radno telo koje okuplja oko 20 predstavnika udruženja, organizacija i samih preduzetnika i privrednika.

Početak rada Saveta ozvaničen je potpisivanjem Deklaracije o osnivanju, kao prvi korak ka stvaranju boljeg poslovnog ambijenta za mikro, mala i srednja preduzeća u Srbiji.

Savet ima zadatak da analizira regulatorni okvir, identifikuje prepreke u svakodnevnom poslovanju malih firmi i predloži konkretne mere za njihovo otklanjanje. Fokus rada biće usmeren na tri oblasti od ključnog značaja za domaću ekonomiju: tradicionalno, inovativno i žensko preduzetništvo.

– Ujedinjeno Kraljevstvo je davno prepoznalo da su mali biznisi predstavljaju okosnicu svake stabilne i zdrave ekonomije. Naša vlada ulaže velike napore u razvijanje sistema u kome mali biznisi mogu da rastu i razvijaju se. Upravo zbog toga smo oduševljeni što ovde u Srbiji podržavamo NALED i novoosnovani Savet za male biznise, koji vidimo kao forum za nove ideje i inovacije koje će voditi ka većoj kreativnosti, novim radnim mestima i rastu, i koji će osnažiti žene-preduzetnice da ostvare svoje potencijale. – izjavio je Edvard Ferguson, britanski ambasador u Srbiji.

Ministarka Tatjana Macura istakla je da je pokretanje Saveta važno jer predstavlja trajnu podršku sa jasnim ciljem –  da se glas malih biznisa, i posebno žena u biznisu, razume, uvažava i primenjuje.

– Upravo iz tog razloga, kao ministarka koja je, između ostalog, zadužena i za ekonomsko osnaživanje žena, ali pre svega kao neko ko dolazi iz realnog sektora i donosi skoro pa dve decenije iskustva, podržavam svaku inicijativu koja ide u pravcu stvaranja stabilnijeg, pravednijeg i pristupačnijeg poslovnog okruženja. Mi danas imamo priliku da postavimo temelje politike koja ne pravi razliku između velikih i malih, muških i ženskih, između vidljivih i nevidljivih – već politike koja razume da rast jednog malog preduzeća može značiti školovanje jednog deteta, egzistenciju jedne porodice i samopouzdanje jedne žene –  istakla je ministarka.

Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a, ističe da Savet nije samo mesto za razgovor, već platforma za akciju.

– Naš cilj je da malim biznisima damo podstrek – ne samo da se njihov glas čuje, već i da direktno učestvuju u oblikovanju propisa koji ih se tiču. Savet će služiti kao kanal kroz koji se predlozi i rešenja prenose institucijama, uz podršku britanskih partnera i saveznika preduzetništva – navela je Jovanović.

Kao jedan od glavnih zadataka, Savet će u narednim mesecima razviti edukativne programe, radionice i treninge kako bi dodatno osnažio male biznise, unapredio njihove veštine i pomogao im da pronađu održive modele rasta. Članovi Saveta biće direktno uključeni u kreiranje preporuka i inicijativa koje će doprineti reformama i razvoju poslovnog okruženja u Srbiji.

 

11. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Najbolji kuvari regiona rekonstruišu tradicionalna jela: posle sarme, na redu je rinflajš

by bifadmin 11. април 2025.

Najbolji kuvari iz Srbije i regiona po drugi put se takmiče u rekonstrukciji i modernizaciji tradicionalnih jela. Posle takmičenja za najbolju modernu sarmu, na red je došao rinflajš, jelo koje je sinonim za nedeljni ručak u Vojvodini.

Šefovi kuhinja poznatih restorana i hotela, voditelji poplarnih kulinarskih emisija, zaljubljenici u kuhinju iz celog regiona odazvali su se pozivu novosadskog kuvara i kreativca Srđana Jerinkića koji je pokrenuo gastro takmičenje i festival „Challenge Rekonstrukcija“.

Ovo je prvo i jedino takmičenje kuvara koje u fokusu ima inovaciju tradicionalnih jela.

U januaru ove godine skoro 30 chefova iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije prijavilo se na „Sarma Challenge“ takmičenje, a trenutno je u toku izazov – „Rinflajš Challenge“. Recepti prijavljenih takmičara mogu se pratiti onlajn, na sajtu i Instagram stranici „Challenge Rekonstrukcija“.

Stručni žiri će online odabrati četvoro finalista, a nadmetanje najboljih biće organizovano uživo, 17. maja, na drugom Gastronomskom festivalu „Challenge Rekonstrukcija“, u prostoru Mokrin house u Mokrinu.

„Na poziv da sarmi i rinflajšu, hrani na kojoj smo svi odrasli, daju svoj pečat, odazvale su se kolege iz celog regiona, chefovi koji su dokazani i na međunarodnom planu. Iako se mi svi mnogo igramo, stvarajući nove verzije hrane koju volimo, ovo okupljanje je i važno mesto za sve one koji su na razne načine uključeni u gastro industriju“, kaže Srđan Jerinkić.

Da će inovacija rinflajša biti izazov za iskusne i dokazane kuvare, ukazuje i to što je prvi prijavljeni takmičar David Šimunić, chef kuhinje u hotelu Square Nine koji je pripremio rinflajš od junećeg srca, sa pilećim musom i pireom od peršuna.

Najbolju rekonstukciju rinflajša odabraće stručni žiri koji čine regionalne gastro zvezde: Tom Gretić, poznati hrvatski chef i domaćin emisije HELLS Kitchen Hrvatska, Pavle Branković Paquito, vodeći food influenser u regionu, Vladimir Kučera, pobednik „Sarma Challenge“ takmičenja, vlasnik restorana molekularne kuhinje „Delirium Silence“ u Beogradu, Zoran Ostojin, dugogodišnji ugostitelj i vlasnik restorana „Trofej“ i etno sela Tiganjica kod Zrenjanina, Jasmina Šupeljak, novinarka i influenserka i Nataša Šešić, preduzetnica i zaljubljenica u gastronomiju.

Pored takmičenja finalista, u Mokrinu će biti održana dva stručna panela chefova i ugostitelja a biće reči o tome kako tradicionalne recepte prilagoditi modernim gastronomski tehnikama ali i kakva je budućnost srpskog ugostiteljstva i da li je Michelin zvezda lako dostižan cilj ugostitelja u Srbiji ili i dalje nije.

Među učesnicima panela su neki od najpoznatijih regionalnih chefova i vlasnika restorana: Vanja Puškar, osnivač New Balkan Cuisine koncepta, Marko Đerić, šef kuhinje restorana Langouste u Beogradu i dobitnik prve Michelin zvezdice u Srbiji, Jasmina Vukašinović, vlasnica restorana Jasmin A Maslina u Novom Sadu, Nikola Šorak, predstavnik Srbije na “San Pellegrino Young Chef Competition” i sous chef Salona 1905, Anđela Risimić, mlada kuvarska zvezda i vlasnica restorana Salon 5a u Zemunu, tim Pretop, kulinarska senzacija sa Zemunske pijace, Stevan Pejdanovski, glavni šef restorana La Pista, Gorski Hotel, Kopaonik, Dragan Šljivić, vlasnik i šef kuhinje restorana „Provance“ u Banja Luci i Marko Aćimović, šef kuhinje restorana Jasmin A Maslina. Moderatori panela su novinar Robert Čoban i Bojan Stanimirović, kuvar i autor emisije „Prokuvaj sa Bokijem“ na TV Prva.

Takmičenje za najbolju rekonstruisanu sarmu donelo nam je brojne varijacije ovog tradicionalnog jela, pa smo saznali za sarmopitu, sarmuši, sarmu u ljubičastom kupusu, Wellington sarmu, sarmoli, odnosno spoj sarme i kanolija, a po tome kakvi recepti stižu za rinflajš treba očekivati eksploziju ukusa i iznenadne obrte u ovom starom vojvođanskom jelu koje zovemo jednostavno „supe, mesa i sosa“.

11. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

„Nit’ siromašnije zemlje, nit’ bogatijih kupaca nepokretnosti“

by bifadmin 11. април 2025.

Profesor ekonomije Goran Radosavljević izjavio je da je prema svim pokazateljima evropske statistike, Srbija jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, sa najvišim cenama hrane i goriva.

Radosavljević je kazao da prema GDP-u po glavi stanovnika, mereno u paritetu kupovnih snaga, Srbija je na 49 odsto proseka Evropske unije (EU), a lošije su samo Severna Makedonija, Albanija i BiH.

„Ako pogledamo po drugom pokazatelju, stvarna potrošnja po glavi stanovnika, Srbija je na 55 odsto EU proseka, dok je Crna Gora, na primer, na 64 odsto. Sve ostale zemlje EU su na nivou od preko 70 odsto proseka EU. Opet su od nas lošije samo tri već pomenute zemlje regiona“, kazao je on.

Prema njegovim rečima, poražavajuća je i dinamika kretanja standarda stanovništva u poređenju s drugim zemljama na sličnom nivou razvoja.

„U istom periodu, u Rumuniji je GPD po glavi stanovnika porastao sa 54 na 78 odsto EU proseka, Bugarskoj sa 46 na 64, a u Crnoj Gori sa 41 na 51 odsto. Dakle, ne samo da se ne možemo pohvaliti nivom standarda stanovništva u odnosu na ostale zemlje Evope, već je i dinamika rasta tog standarda jedna od najlošijih u Evropi u prethodnoj deceniji“, naglasio je profesor.

Cene namirnica među najvećim u Evropi

Na pitanje zbog čega su cene namirnica u Srbiji među najvećim u Evropi, Radosavljević je rekao da je decenija pogrešne poljoprivredne politike, započete smanjenjem subvencija u ratarstvu, preko devastiranja stočarstva, uz visoki stepen korupcije, dovelo do uništavanja primarne poljoprivrede u Srbiji.

„I ono malo izvoza u ovom sektoru što Srbija ima, zasniva se na izvozu primarnih proizvoda (žitarice, suncokret i dr), a ređe proizvoda viših faza prerade“, kaže on.

On je istakao da su rast cena energenata i pogrešna akcizna politika, doveli do toga da Srbija ima jedan od najskupljih dizel goriva u Evropi, „što svakako ne doprinosi konkurentnosti poljoprivrede“.

„Mnogi drugi faktori, od uništavanja domaće proizvodnje, inputa za poljoprivrednu proizvodnju, pre svega veštačkog đubriva, proizvodnje poljomehanizacije i mnogi drugi faktori poput nerealnog deviznog kursa, doveli si do toga da je cena hrane u Srbiji prethodne tri godine porasla gotovo dvostruko više nego što je to prosek EU zemalja. Stoga su već sada neki proizvodi u supermarketima u Srbiji skuplji nego u razvijenim zemljama Zapadne Evrope”, objasnio je profesor.

Cene goriva koje su među najvišima u Evropi

Radosavljević je naveo da su visoki porezi (akcize i različite naknade) i nedovoljna konkurencija na tržištu, razlozi za tako visoke cene goriva koje su među najvišima u Evropi.

„Međutim, u prethodne tri godine, cene motornih goriva naftnog porekla se ne određuju tržišno, tako da je isključivi krivac za visoke cene Vlada Srbije koja tu cenu utvrđuje. Kao rezultat, Srbija već neko vreme ima jedan od najskupljih dizela u Evropi. Znajući da potrošnja dizela učestvuje u ukupnoj potrošnji motornih benzina sa oko 75 odsto, visoka cena direktno utiče na sve ostale cene proizvoda i usluga u Srbiji“, naveo je profesor.

Komentarišući odnos cena kvadrata stambenog prostora i životnog standarda, Radosavljević je rekao da je za kupovinu stana za četvoročlanu porodicu od 70 kvadrata u Beogradu, potrebno da dva člana porodice rade najmanje devet godina.

„S druge strane, u Ljubljani, koja ima višu prosečnu cenu kvadrata nego Beograd, potrebno je u proseku oko pet godina, a u Zagrebu oko 4,5 godina. Druga neobična stvar u Srbiji je izvor tražnje za nepokretnostima. Naime, dok u EU zemljama preovladavaju kreditni kupci, u Srbiji se preko 90 odsto svih nepokretnosti kupi iz sopstvenih sredstava“, istakao je Radosavljević.

„Nit’ siromašnije zemlje, nit’ bogatijih kupaca nepokretnosti“

Na pitanje da li su visoke cene, s obzirom na nizak životni standard, državni projekat, Radosavljević je rekao da su cene „rezultat nesposobnosti aktuelne vlasti da se stvore institucije koje bi kontrolisale tržište i ispravljale njegove nesavršenosti“.

„Kada bi tri kompanije u bilo kojoj zemlji EU, koje imaju 100 odsto tržišnog učešća, istovremeno povećale cenu za isti ili sličan iznos, Komislija za zaštitu konkurencije bi reagovala i spečila takvo, očigledno monopolsko ponašanje“, naglasio je on.

On dodaje da bi Poreska uprava trebao da ispita poreklo novca ukoliko se 90 odsto nepokretnosti na tržištu kupuje gotovim sredstvima, a da vrednost takvih kupovina enormno raste.

„U Srbiji su institucije zarobljene i nije im dozvoljeno da rade svoj posao. Zato na tržištu vlada haos, koji uz mnoge druge razloge dovodi do rasta cena koji je veći nego u drugim zmeljama Evrope“, ocenio je profesor.

Upitan kakve će posledice u narednih godinu, dve dana biti po građane zbog visokih cena, Radosavljević je rekao da će doći do pogoršanja prosečnog standarda stanovništva.

„Ako se nastavi trend rasta cena, doći će svakako do pogoršanja prosečnog standarda stanovništva, nemogućnosti da se servisiraju obaveze i potencijalnog rasta broja stanovnika koji živi u riziku od siromaštva“, upozorio je profesor ekonomije.

On ocenjuje da će se u takvim okolnostima, godišnji budžet sve više koristiti za osnovne životne potrebe kao što su hrana i piće, odeća, stanovanje i’komunalne usluge koje će, opet, ‘pojesti’ skoro 100 odsto budžeta.

„Veoma malo će ostati za neke druge aktivnosti, poput obrazovanja, kulture i umetnosti, putovanja i sl. Sve ovo bi moglo da ostavi velike posledice na razvoj kako pojedinca tako i celokupnog društva“, rekao je profesor Radosavljević.

Komentarišući trenutnu zaduženost građana kod banaka koja iznosi oko 14 milijardi evra, Radosavljević je kazao da je posledica rasta cena – pad standarda stanovništva.

Građani se već više od deset godina zadužuju

„Kako bi održali dostignuti nivo i standard, građani se već više od deset godina zadužuju. To se jasno vidi kako kroz strukturu kredita stanovništvu, tako i kroz činjenicu da je masa stambenih kredita oko 38 odsto od ukupnih kredita stanovništvu“, istakao je on.

S druge strane, kako je rekao, svi ostali krediti – potrošački, minusi po tekućim računima, keš krediti i drugi – činili su čak 62 odsto ukupnih kredita stanovništvu na kraju februara 2025. godine.

U kreditima dominiraju ‘kratkoročni krediti’ i oni su od 2013. godine do sada porasli čak tri puta.

„Da bi održali standard, usled rasta cena, građani bukvalno žive na kredit, zadužuju se da vraćaju stare kredite i dodatno povećavaju kreditnu zaduženost. Kada rata prevaziđe mogućnosti budžeta, povećava se rok. Stoga imamo izuzetno mnogo keš kredita ročnosti preko pet godina. Ako se ima u vidu da su kamate po tim kreditima veoma visoke, ovakav trend bi mogao u bliskoj budućnosti da dovede do prezaduženosti stanovništva“, istakao je profesor Radosavljević.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

11. април 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Sajber kriminalci ove godine su ukrali kriptovalute za rekordnih 2,7 milijardi dolara
  • Električne tapete inovativno rešenje za grejanje
  • Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
  • Može li ova biljka zameniti kakao?
  • Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od novog

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit