NAJNOVIJE
U Srbiju stiglo više doznaka nego stranih investicija
Nemačka i Danska najveći proizvođači jelki u Evropi
Sajber kriminalci ove godine su ukrali kriptovalute za rekordnih...
Električne tapete inovativno rešenje za grejanje
Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Ponovo pokušaji da se privredna društva dovedu u zabludu i plate iznose na uplatnicama

by bifadmin 29. март 2025.

 Agencija za privredne registre obaveštena je da se pojedina privredna društva obraćaju novoosnovanim privrednim subjektima i drugim pravnim licima sa pozivom za plaćanje „jednokratne naknade“ za „automatski upis“ u njihove „registre“ i „poslovne baze“, uz koji dostavljaju uplatnice sa odštampanim iznosom za plaćanje, što određena pravna lica dovodi u zabludu da se naznačeni iznos odnosi na naknade za usluge koje pruža Agencija – navodi se u saopštenju.

Agencija ističe da takve ponude nemaju nikakve veze sa njenim zvaničnim poslovima i apeluje na privredne subjekte da pažljivo provere podatke na nalozima za uplatu.

Ukoliko primalac uplate nije APR, već drugo pravno lice, plaćanje nije obavezno niti povezano sa Agencijom.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

29. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVestiНекатегоризовано

Polovni ili novi? Građani i dalje biraju polovne automobile

by bifadmin 29. март 2025.

Kupci novih automobila najčešće su spremni da izdvoje do 20.000 evra za novog četvorotočkaša. Najveći deo cilja povoljnije modele i to po pravilu sa benzinskim motorima, zapremine do 1.500 kubika. Ipak, ogromna većina građana okrenuta je i dalje polovnim vozilima, pokazala je najnovija analiza sajta Polovni automobili.

Istraživanje je realizovano u okviru Online sajma novih automobila i motocikala, koji se održava na sajtu Polovni automobili do 14. aprila, a osim prodajnih podataka prikupljenih u saradnji sa CUBE timom, analiza je obuhvatila i anketu sa oko 8.000 posetilaca sajta, koji su u potrazi za novim ili polovnim automobilom.

Polovni ili novi?

Građani i dalje biraju polovnjake

Rezultati ankete još jednom su potvrdili da je naše tržište dominantno okrenuto ka polovnim vozilima. Preko 74% učesnika ankete navelo je da je u potrazi za polovnjakom, dok je oko 6% ispitanika navelo da se dvoumi da li će kupiti polovno ili novo vozilo.

Svega 5,6%, od 8.000 učesnika ankete navelo da je u potrazi za novim vozilom. Sudeći po ovim rezultatima, 2025. godina će nam doneti sličan odnos prodaje novih i polovnih automobila kao što je bio slučaj u prošloj godini. Podsetimo, tokom 2024. prvi put je iz inostranstva registrovano oko 132.000 polovnjaka, dok je u istom periodu iz prodajnih salona izašlo nešto manje od 28.000 novih vozila.

Koji budžet izdvajaju kupci novih automobila?

Skoro 60% učesnika ankete koji su se izjasnili da žele da kupe nov automobil spremno je da izdvoji od 15.000 do 20.000 evra. To su uglavnom gradski i kompaktni automobili. Neki od takvih modela koji su oglašeni na sajtu jesu Hyundai i10 (okvirna cena 15.000 evra), Renault Clio (oko 17.000 evra), Kia Stonic (oko 18.000 evra), Dacia Stepway (oko 16.000 evra…)

Svaki peti ispitanik (oko 21%) spreman je da uloži između 20.000 i 30.000 evra za nov automobil. U ovom segmentu nalaze se modeli kao što su Seat Leon, Hyundai Tucson, Dacia Duster, Opel Astra… Samo 20% potencijalnih kupaca spremno je da uloži preko 30.000 evra za novog četvorotočkaša. Oko 10% bira automobile od 30.000 do 50.000 evra (SUV modeli kao što su Nissan Qashqai, Renault Austral, ili karavanska verzija novog Volkswagen Passat B9…), a još 10% bira premijum vozila iznad 50.000 evra (Alfa Romeo Stelvio, Volkswagen Touareg, Audi S5…)

Ovi rezultati ukazuju da je platežna moć kupaca u dobroj meri ograničena, ali i na to da im je prioritet racionalna kupovina.

Benzinci dominantni, raste interesovanje za hibride

U prva dva meseca 2025. godine prodato je ukupno 3.380 novih vozila, što je za nijansu više u odnosu na isti period prošle godine (u prva dva meseca 2024. prodato 3.329). S obzirom na to da je u toku Online sajam novih automobila i motocikala na sajtu Polovni automobili, te da su kod mnogih distributera i dalje aktuelne određene sajamske pogodnosti i nakon završenog Salona automobila u Beogradu, postoje razlozi za optimizam da će ova godina doneti novi ukupan rast prodaje novih vozila.

Kupci su i početkom ove, kao i tokom 2024. godine, birali većinski „benzince“, uz značajan rast prodaje klasičnih hibrida.

Najveći broj vozila (nešto manje od 8.000) prodatih u 2024. je sa zapreminom motora između 1.300 i 1.500 kubika, a među najprodavanijim modelima su i oni sa zapreminom motora između 800 i 1.000 cc.

Foto: Pixabay

 

29. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Uspešno završen Sajam automobila u Beogradu

by bifadmin 28. март 2025.

56. Međunarodni salon automobila i 17. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme „Motopassion“ uspešno su završeni 26. marta, a ovogodišnji događaj obeležili su rekordna posećenost i veliko interesovanje za inovacije u auto-moto industriji. U periodu od 20. do 26. marta, Beogradski sajam posetilo je 124.297 ljudi, što je čak 10% više nego prethodne godine.

Kompanija DDOR osiguranje, već jedanaesti put generalni sponzor sajma, pripremila je brojna iznenađenja i aktivnosti na svom štandu. I ove godine, bio je to prostor gde su mnogobrojni posetioci mogli da dobiju specijalne ponude za osiguranje svojih vozila, učestvuju u edukativnim sadržajima, kvizovima i nagradnim igrama.

Posebno osmišljenim vizuelnim elementima dodatno smo naglasili dugogodišnju posvećenost kompanije osiguranju i auto-industriji. Jedan od najupečatljivijih eksponata bio je legendarni model Zastave 750 sa kontra vratima, poznatiji kao „Fića kontraš“, koji je postao jedan od zaštitnih znakova štanda, stvarajući poseban spoj nostalgije i radoznalosti novih generacija. Na ovaj simboličan način, podsetili smo da u 2025. godini DDOR osiguranje obeležava značajan jubilej – 80 godina posvećenosti našim klijentima i uspešno spaja tradiciju i inovacije.

Kao i prethodnih godina, organizovali smo edukativni kviz na tabletima, uz pomoć kog su posetioci mogli da prošire svoje znanje o istoriji automobilske industrije, tehničkim inovacijama i značaju bezbednosti u saobraćaju, uz priliku da osvoje nagrade.

56. Međunarodni salon automobila i 17. „Motopassion“ još jednom su potvrdili da auto-moto industrija neprestano napreduje. Kao dugogodišnji partner i generalni sponzor, DDOR osiguranje ponosno podržava ovu manifestaciju, ističući važnost sigurnosti u saobraćaju i savremenih osiguravajućih rešenja.

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Cohesity dobitnik Gartner Peer Insights Customer’s Choice nagrade

by bifadmin 28. март 2025.

Cohesity je po sedmi put dobitnik nagrade Gartner Peer Insights™ Customer’s Choice kao izbor kupaca za rešenja namenjena bekapovanju i oporavku podataka preduzeća

Kompanija je takođe navedena na CRN®-ovoj listi Cloud 100, kao i na Channel Chiefs listi iste medijske kuće za 2025. godinu.

Cohesity, lider u zaštiti podataka primenom veštačke inteligencije, danas je objavio da je po sedmi put zaredom dobitnik priznanja “Izbor kupaca” u izveštaju iz februara 2025. godine pod nazivom Gartner Peer Insights Voice of the Customer u segmentu rešenja za softverske usluge za izradu rezervnih kopija i oporavak podataka preduzeća. Prema izveštaju, dobavljači u gornjem desnom kvadrantu su prepoznati kao “Izbor kupaca” jer „…ispunjavaju ili premašuju i tržišni prosek “sveukupnog iskustva” i “interesovanja korisnika i usvajanja”.

“Ponosni smo na ovo priznanje jer verujemo da je to jasan odraz naše posvećenosti uspehu naših kupaca,” rekao je Kit Beall, direktor prihoda u Cohesity. “Gartner Peer Insights™ Voice of the Customer je glas kupaca – oni iznose svoja mišljenja u vrlo rigoroznom procesu dostavljenih recenzija. Ocene se zasnivaju na direktnim povratnim informacijama kupaca širom sveta, iz raznih industrija i kompanija svih veličina. Oduševljeni smo što smo u ovom izveštaju navedeni i smatramo da je to direktan odraz zadovoljstva naših kupaca.”

Snažan zamah

CRN, brend kompanije The Channel Company, nedavno je postavio Cohesity na svoju CRN 2025 Cloud 100listu, koja odaje počast vodećim kompanijama u oblaku za 2025. godinu u pet ključnih kategorija, pri čemu se Cohesity navodi u kategoriji skladištenja podataka. CRN® Cloud 100 kompanije pokazuju posvećenost podršci partnerima u kanalu i unapređenju inovacija u proizvodima i uslugama zasnovanim na oblaku. Lista je pouzdan resurs za pružaoce rešenja koji istražuju prodavce tehnologije u informatičkom oblaku (IT cloud) koji su dobro pozicionirani da im pomognu da izgrade portfelje usluga u “oblaku” kojim pokreću svoj uspeh.

Pored toga, CRN je stavio Majka Valkeja, višeg potpredsednika, Cohesity Global Channels & Alliances, i Marka Konlija, potpredsednika, Cohesity Americas Partner Organization, na svoju prestižnu listu 2025 CRN Channel Chiefs, koja prepoznaje rukovodioce IT dobavljača i distribucije koji pokreću strategiju i postavljaju agende kanala za svoje kompanije. U elitnom podskupu 2025 CRN® Channel Chiefs liste, CRN je imenovao Marka Konlija jednim od 50 najuticajnijih šefova kanala. Lista šefova kanala, koju svake godine objavljuje CRN, prikazuje vrhunske lidere u ekosistemu IT kanala koji obezbeđuju zajednički uspeh sa svojim partnerima i klijentima.

“Verujemo da ove nagrade pokazuju da naš zamah nastavlja dok ubrzavamo naš uticaj na tržištima,” rekao je Beall. “Jednostavno rečeno, glas naših kupaca i partnera ima značaj. Kada razmisliš o tome, to je sve što je bitno. Opsesija kupcima i partnerima je zvezda severnjača naših vrednosti ovde u Cohesity-ju. I zadržavanje njih u centru onoga što radimo će ostati esencijalni deo onoga što radimo.”

28. март 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Degradirane institucije i klijentelizam na tržištu

by bifadmin 28. март 2025.

Sa domaćeg tržišta se povlače strani investitori za čiji ukus više nismo dovoljno jeftini, ali Srbija je i dalje suviše siromašna da bi ovaj sistem tako nemilice trošio novac van legalnih kanala. U ekonomiji u kojoj javnost rada zamenjuju zakulisne radnje, uporno se devastira tržište kapitala i institucije degradiraju u korist klijentelizma na tržištu, jačaju insajderske firme bliske političkom aparatu, čiji je poslovni model zasnovan na iscrpljivanju državnih resursa a ne na inovacijama koje su nužne za privredni rast.

Formalno, Srbija ima sve institucije neophodne za nesmetano funkcionisanje otvorene privrede. Tu su regulatorna tela, komisije, agencije, direktorati, uprave, inspekcije… Kontrolišu finansijsko i tržište kapitala, energetiku, elektronske komunikacije, trgovinu, uvoz i izvoz, uslove i proizvodnju u svim granama privrede. Ali, aparat koji je uspostavljen da obezbedi red u ekonomiji materijalno je iznuren, a njegovi zaposleni slabo plaćeni. Zavisan je od političke volje, jer se zakoni primenjuju selektivno, u korist vladajućih interesnih grupa koje kroz klijentelizam na tržištu obezbeđuju ličnu dobit na štetu javnog dobra.

Istraživanja pokazuju da nekoliko procenata dodatnog doprinosa rastu BDP-a imaju društva gde postoji vladavina prava, manje korupcije a više nezavisnosti u radu institucija. To govori o njihovom značaju, kaže za B&F profesor na FEFA fakultetu Goran Pitić.

„Trenutno, naš ekonomski model se zasniva na kvantitativnom rastu, baziranom ili na razvoju infrastrukture ili na stranim direktnim investicijama. On ima ograničenja koja se, nakon prvih uspeha, iskazuju već u srednjem roku i sada kod nas postaju vidljiva. Na primer, neto priliv stranih direktnih investicija gotovo da se približava nuli jer imamo priliv, ali i odliv kroz dividende. Zato država, ako želi da ima nove izvore rasta, mora da se posveti institucijama”, ističe Pitić.

On u institucije svrstava sva tela koja svoji radom moraju da obezbede vladavinu prava, ali na prvom mestu ističe institut obrazovanja. Obrazovni sistem je jedan od najvažnijih izvora rasta, koji treba da modernizuje društvo i obezbedi da mladi, talentovani ljudi ostanu u Srbiji. Pitić ukazuje na značaj nezavisnih pravosudnih institucija u procesuiranju svih pojava koje sputavaju mogućnosti za rast. One treba da spreče poreske i druge manipulacije, ali i sve pokušaje da se naruši nezavisan rad sudstva, tužilaštva, policije, poreske uprave, kako bi se obezbedili jednaki uslovi za sve.

Studenti su dobro naučili

Pitić napominje da su pritisci na institucije prisutni u svim društvima, mi u tom pogledu nismo izuzetak. Međutim, uporedo sa ekonomskim rastom uvećavaju se i rizici od lošeg rada institucija i šteta koju on može da proizvede.

„Naš BDP je premašio 80 milijardi evra, mnogo su veći investicioni, infrastrukturni projekti koji su po definiciji najpodložniji korupciji i zloupotrebama službenog položaja. U svim društvima postoje ’male’ korupcije, ali najveći problem su one ’velike’, koje obično ’vuku’ ka vrhovima vlasti i zato se najsporije razotkrivaju i sankcionišu“, ukazuje Pitić.

Sistem koji bi trebalo da obezbedi doslednu primenu zakona i jednake uslove na tržištu oslanja se i na druge važne institucije, kao što su Komisija za zaštitu konkurencije i Agencija za borbu protiv korupcije, za koju je, međutim, pitanje koliko ima resursa. Isti problem odnosi se i na inspekcije, čiji je zadatak da efikasno kontrolišu koliko se propisi poštuju u praksi. One bi trebalo da utvrde posledice neke prevarne radnje i da preventivnim delovanjem ukažu da takvo ponašanje neće biti tolerisano, umesto što dolaze nenajavljeno i potom izriču različite mere preduzećima za isti prekršaj.

„Mladi ljudi su dobro razumeli to što uče na fakultetima – da su nezavisne institucije ključ moderne države, uređenog sistema u kome svako zna koja nadležnost kome pripada prema podeli vlasti. Na tome se zasnivaju opravdani zahtevi studenata da se napokon vidi jedno svetlo u razvoju, koje će Srbiji doneti suštinski prosperitet. Sve ostalo su fragmentarni potezi koji mogu da obezbede neke kvantitativne pokazatelje, možemo njima da se pohvalimo, ali loš rad institucija u dugom roku siromaši zemlju. A mi stvarno nismo dovoljno bogati da bi ovaj sistem tako nemilice trošio novac van legalnih kanala”, naglašava Pitić.

(Ne)poželjna berza

Aktuelni sistem predstavlja razvijeniju verziju modela koji je uspostavljen još 1945. godine i utemeljen na zakulisnim radnjama vladajućih struktura, na koje javnost nema nikakav uticaj, tvrdi ekonomista Milko Štimac. Na suprotnoj strani su razvijene zemlje sa otvorenom tržišnom ekonomijom, tradicionalnom parlamentarnom demokratijom i funkcionalnom državom koja je jednako dostupna svim građanima.

„Da bi se do toga došlo, u ekonomiji sve mora da bude javno. Tu je tržište kapitala, berza sa svojim institucijama kao najvažnija karika koja omogućava transparentan obrt aktiviranja imovine u kapital. Da bi zemlja i društvo bili bogatiji, pasivna imovina mora stalno da se stavlja u promet, da se kapitalizuje na tržištu. Nema nikakvog društvenog efekta kad se određeni slojevi bogate i stečeno stavljaju sa strane, jer se to ne kapitalizuje, ne otvara radna mesta, ne stvara novu vrednost, nema nove proizvodnje. Ono što treba da se radi je da se što širi sloj stanovništva uključi u obrt imovine i da se učešće omogući svakome”, objašnjava Štimac za B&F.

Vrednost svake robe ili preduzeća potvrđuje se na tržištu, ali našoj berzi nikad nije bilo dozvoljeno da nadraste prilike koje vladaju u ovako zatvorenom sistemu. „Da institucija berze funkcioniše, investitor koji hoće da ulaže u neku firmu, kupiće na tržištu kapitala onaj prag vlasništva za koji misli da će mu doneti dobit. Tako podiže tržište, raste značaj firme u koju ulaže, privlače se novi investitori. Ali, ovde se u proceduru ubacuje politika, ministar ili već ko se pita da li će tog ulaganja biti, na berzi se samo obavi dogovoreno trgovanje. Veliki investitori beže sa takvog tržišta pogodnog i za pranje novca, a onda se dobijaju oni koji nisu uvek najpoželjniji u ekonomiji”, ističe Štimac.

Kad nije korupcija, onda je neznanje

Zbog transparentnosti koja mora da prati firmu kada je na tržištu kapitala, velika javna i državna preduzeća nisu na berzi, objašnjava Štimac i dodaje: „Zašto bi plaćali takse, podnosili periodične bilanse i izveštaje o poslovanju kada je jednostavnije da se do kapitalizacije dođe ukoliko je kompanija povezana sa politikom i bankama“.

Sporo su se razvijale i prateće institucije koje regulišu trgovanje ili uvećavaju mogućnosti, pa su tako investicioni fondovi ostali nerazvijeni. Zakon o fondovima trebalo je da se donese po okončanju privatizacije, a kada je ona završena, na tržištu više nije bilo velikih igrača u koje bi moglo da se investira.

Docentkinja na Ekonomskom fakultetu Sonja Avlijaš ističe za B&F da su javne nabavke moćan instrument kojim država može podstaći razvoj inovativnih kapaciteta domaćih firmi. Međutim, u Srbiji se one često koriste za dodelu poslova politički povezanim firmama, umesto firmama sa inovativnim potencijalom, što ne samo da otvara prostor za korupciju, već i sprečava stratešku podršku inovacijama koje vuku privredni rast.

„Problem, međutim, nije samo korupcija. Čak i kada ne postoji direktna koruptivna namera, administracija često nema dovoljno stručnog znanja niti autonomije da kroz nabavke zaista podstakne inovacije. Koliko je ovaj fenomen raširen usled korupcije a koliko usled nedostatka birokratskih kapaciteta teško je reći jer nema istraživanja na tu temu, a bilo bi ih teško sprovesti – mada ne i nemoguće. U takvom sistemu, inovativne firme često ostaju van ključnih tokova podrške, dok se istovremeno jačaju insajderske firme bliske političkom aparatu, čiji je poslovni model zasnovan na ekstrakciji državnih resursa, a ne na inovacijama koje su nužne za privredni rast”, zaključuje Sonja Avlijaš.

Mirjana Stevanović

*Radoje Nikolić

Biznis & finansije 231, mart 2025. 

Foto: Alexandra_Koch, Pixabay

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Procredit grupa u 2024. godini beleži rekordni poslovni rast i dobre finansijske rezultate

by bifadmin 28. март 2025.

Nemačka banka sa fokusom na održivi razvoj, ProCredit, koja prvenstveno posluje u jugoistočnoj i istočnoj Evropi, ostvarila je snažne rezultate u svim ključnim oblastima svoje ažurirane poslovne strategije, predstavljene na Danima tržišta kapitala pre godinu dana.

Kreditni portfolio grupe porastao je za 12,6% u 2024. godini, pri čemu je najveći rast zabeležen u segmentima mikro i malih preduzeća, kao i kod fizičkih lica. Depoziti su porasli za 14,3%, pre svega zahvaljujući rastu štednje fizičkih lica.

Uprkos značajnim strateškim investicijama u kadrovske resurse, IT, marketing i mrežu filijala, koje podržavaju ambiciozan plan rasta, grupa je u 2024. godini ostvarila rezultat od 104,3 miliona evra, što odgovara prinosu na kapital (RoE) od 10,2%. Troškovi proizašli iz ovih ulaganja privremeno su povećali odnos troškova i prihoda na 68,1%.

Za 2025. godinu, Upravni odbor očekuje dalji snažan rast kreditnog portfolija od oko 12% i prinos na kapital (RoE) od oko 10%. S obzirom na nastavak pozitivnog trenda poslovanja, Upravni odbor planira da na Godišnjoj skupštini akcionara, zakazanoj za 4. jun 2025., predloži isplatu dividende od 0,59 evra po akciji.

Kreditni portfolio grupe dostigao istorijski rast od 784 miliona evra ili 12,6% (2023: 119 miliona evra ili 1,9%), uprkos stagnaciji kreditnih portfolija u Ukrajini i Ekvadoru usled specifičnih izazova na tim tržištima. Dve trećine ukupnog rasta proizašle su iz manjih kreditnih plasmana mikro i malim preduzećima, kao i fizičkim licima. Upravni odbor prepoznaje značajan potencijal za dalje širenje u manjim bankama grupe u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Gruziji, Moldaviji i Rumuniji, koje su ostvarile izuzetno snažan rast od prosečno 18%. Zaključno sa decembrom 2024., grupa je pružala usluge za oko 75.000 preduzeća, što potvrđuje njenu ključnu ulogu kao banke za mikro, mala i srednja preduzeća (MSME) u jugoistočnoj i istočnoj Evropi. Depoziti su zabeležili rekordni rast od milijardu evra ili 14,3% (2023: 965 miliona evra ili 15,3%), pri čemu su privatni klijenti doprineli sa približno 50% ukupnog rasta.

Dobra profitabilnost uz ciljane investicije za budući rast

Operativni prihod grupe porastao je za 31,8 miliona evra ili 7,7%, dostigavši 444,3 miliona evra (2023: 412,5 miliona evra). Ovaj pozitivan trend prvenstveno je rezultat rasta neto prihoda od kamata, provizija i naknada, kao i prihoda od deviznih transakcija.

Neto prihod od kamata povećan je za 21,0 milion evra ili 6,2%, dostigavši 358,2 miliona evra (2023: 337,2 miliona evra). Pozitivan efekat snažnog rasta kreditiranja delimično je neutralisan većim troškovima kamata na oročene depozite, kao i uspešnim plasmanom zelenih obveznica. Neto kamatna marža smanjena je za 14 bp.i sada iznosi 3,5%.

Neto prihod od provizija i naknada dostigao je 59,2 miliona evra, što je 2,9% više u odnosu na prethodnu godinu (2023: 57,5 miliona evra). Prihodi od transakcija ostvarili su naročito pozitivan trend. Neto ostali operativni prihod iznosio je 26,9 miliona evra (2023: 17,8 miliona evra), pri čemu je prihod od deviznih transakcija zabeležio rast od 3,9 miliona evra ili 14,0%.

Troškovi za zaposlene i administraciju povećani su za 55,8 miliona evra ili 22,6%, uglavnom zbog većih ulaganja u kadar, IT i marketing, čime grupa postavlja održiv osnov za dalji rast. Broj zaposlenih porastao je za 738, dostigavši 4.689 širom svih entiteta, pri čemu je najveće povećanje zabeleženo kod Biznis fukcija. Takođe, otvoreno je šest novih filijala i 41 novi servisni punkt, čime se dodatno proširuje prisustvo grupe na tržištu. Kao rezultat ovih investicija, odnos troškova i prihoda (CIR) povećan je za 8,3 procentna poena, na 68,1% (2023: 59,9%).

Dok su većina ProCredit banaka u jugoistočnoj i istočnoj Evropi ostvarile pozitivne rezultate, na ukupni rezultat negativno su uticali izvanredni bankarski porez u Ukrajini i slabiji poslovni rezultati u Ekvadoru.

U poslednjem kvartalu 2024. godine, za ProCredit Banku Ukrajina evidentiran je dodatni poreski trošak od oko 9 miliona evra zbog posebnog bankarskog poreza. Istovremeno, banka u Ekvadoru je zabeležila gubitak od 5,5 miliona evra, jer je zemlja prošla kroz još jednu izuzetno izazovnu godinu, obeleženu narušenom bezbednosnom situacijom, dugotrajnom sušom i energetskom krizom.

Snažan kvalitet portfolija podržava nizak trošak rizika

Udeo nenaplativih kredita (NPL) smanjen je za 0,4 procentna poena, na 2,3% (2023: 2,7%), što je pre svega rezultat kontinuiranog poboljšanja kreditnog portfolija u Ukrajini.

Gubici po osnovu rezervisanja zabeležili su neto smanjenje od -5,2 miliona evra (2023: 15,5 miliona evra), što odgovara trošku kreditnog rizika od -8 baznih poena (2023: 25 baznih poena). Ovaj pozitivan trend prvenstveno je rezultat snažnog povraćaja sredstava od ranije otpisanih kredita u iznosu od 12,6 miliona evra, kao i smanjenja dodatnog rezervisanja po odluci menadžmenta za 2,5 miliona evra.

Upravni odbor najavljuje prognozu za 2025. godinu i potvrđuje srednjoročne ciljeve

Za 2025. godinu, Upravni odbor očekuje dalje širenje poslovanja i rast kreditnog portfolija od oko 12%. Pošto će ulaganja u ključne faktore rasta ostati visoka, posebno u prvoj polovini 2025. godine, Upravni odbor procenjuje da će odnos troškova i prihoda (CIR) ostati na sličnom nivou kao u 2024. godini, dok će prinos na kapital (RoE) iznositi oko 10%. Očekuje se da će CET1 kapitalni odnos na kraju 2025. godine ostati na stabilnom nivou od oko 13%, čime se obezbeđuje snažna kapitalna pozicija grupe.

U svetlu dobrog napretka u svim ključnim strateškim oblastima i snažne dinamike rasta u skladu sa strategijom širenja grupe, Upravni odbor potvrđuje srednjoročne ciljeve:
Prinos na kapital (RoE) od oko 13% – 14%
Odnos troškova i prihoda (CIR) od oko 57%

U ovom okviru, doprinos ProCredit Banke Ukrajina prinosu na kapital je uglavnom neutralan. Međutim, završetak rata i naknadni proces obnove, koji bi podržala zapadna međunarodna zajednica, mogao bi doneti dodatni rast prinosa na kapital od oko 1,5 procentnih poena.

U decembru 2024. godine, ProCredit Holding je povećao kapital ProCredit Banke Ukrajina za 20 miliona evra konverzijom preostalog podređenog kreditnog aranžmana u vlasnički kapital. Ova nova investicija je osigurana kroz nemačku državnu investicionu garanciju, čime se pro-forma CET1 zaštitni sloj kapitala povećava na više od 12 procentnih poena iznad regulatornih zahteva banke.

„U 2024. godini, godini u kojoj smo pokrenuli našu ambicioznu strategiju širenja, naše banke su uspele odmah da ispune sve oblasti strateških prioriteta: snažan rast prihoda, sa značajnim doprinosima iz manjih kreditnih plasmana i vidljivim napretkom u radu sa stanovništvom – sve to uz kontinuiranu dobru profitabilnost. S obzirom na ove rezultate, osećamo se sigurnim u strateški pravac koji je grupa odabrala i optimističniji nego ikad u vezi sa našim srednjoročnim ciljevima.

Zahvalni smo našim stakeholderima na kontinuiranoj podršci, a ove godine posebno Nemačkoj Saveznoj Vladi za investicionu garanciju i poverenje koje su ukazali našoj banci u Ukrajini. Zadovoljni smo snažnim signalom koji ova investicija u našu banku u Ukrajini šalje i radujemo se nastavku i jačanju naše podrške ukrajinskim mikro, malim i srednjim preduzećima (MSME)“, komentarisao je Hubert Spechtenhauser, predsednik Upravnog odbora ProCredit Holding AG.

Upravni odbor namerava da predloži dividendu od 0,59 evra po akciji

Kao što je prikazano u decembru 2024. godine, CET1 kapitalni odnos grupe iznosio je 13,1%, dok je ukupni kapitalni odnos bio 16,1%. Profit za prvo polugodište 2024. godine bio je priznat u regulatornom kapitalu, umanjen za 1/3 iznos dividende za ovaj period. Pro-forma CET1 odnos, uključujući profit za drugo polugodište 2024. godine umanjen za 1/3 iznos dividende, iznosio bi 13,5%.

U svetlu kontinuiranog pozitivnog izgleda za grupu, Upravni odbor namerava da predloži Skupštini akcionara, koja će se održati 4. juna 2025. godine, dividendu od 0,59 evra po akciji, što odgovara isplati 1/3 konsolidovanog rezultata za 2024. godinu, u skladu sa politikom dividende grupe.

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zijin otkrio novo veliko nalazište zlata u Srbiji

by bifadmin 28. март 2025.

EMX Royalty, partnerska korporacija kompanije Zijin Mining, saopštila je da je Zijin prijavio značajno otkriće na projektu Timok u Srbiji. Novootkriveno ležište bakra i zlata, Malka Golaja, koje se nalazi 7 km jugoistočno od rudnika Čukaru Peki, sadrži približno 2,81 miliona tona bakra sa prosečnim sadržajem od 1,87% i 92 tone zlata sa prosečnim sadržajem od 0,61 g/t.

Brojevi koje je Zijin naveo za bakar i zlato odnose se na tone sadržanog metala, što odgovara brojci od približno 150 miliona tona mineralizovanog materijala.

Osim toga, ležište Malka Golaja ostaje otvoreno na periferiji, što ukazuje na značajan potencijal za dalje istraživanje minerala.

Ovo otkriće, kako prenose strani mediji, uključeno je u izveštaj godišnjih rezultata Zijina za 2024. godinu.

Izvor: Ekapija
Foto: Pixabay

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Mastercard istraživanje: Dolazi do velikih promena u prioritetima potrošača

by bifadmin 28. март 2025.

Dok se Evropa sprema za još jednu godinu spektakularnih događaja u svetu sporta, muzike i filma, rezultati najnovije godišnje ankete kompanije Mastercard, Experience Economy, otkrivaju nove trendove u potrošačkim navikama.

Dve trećine ispitanika želi da uloži u ispunjenje svojih želja sa zacrtane „bucket liste“, birajući nezaboravne trenutke koji će im obezbediti trajne uspomene, posebno u oblasti putovanja i turizma.

Zanimljivo je da se Srbija nalazi na vrhu liste evropskih zemalja, zauzimajući treće mesto, odmah iza Rumunije (88%) i Poljske (87%), jer čak 86% ispitanika u Srbiji očekuje da ispuni još jednu želju sa svoje „bucket liste“ u 2025.

Godina 2025. u znaku ispunjenja zamisli sa lista želja

Prema anketi koju je sprovela kompanija Mastercard, više od 15.000 ispitanika širom Evrope, uključujući i iz Srbije, otkrilo je da čak dve trećine njih (70%) smatra ostvarivanje aktivnosti sa svoje liste želja prioritetom u 2025. godini. Glavni motivi variraju: 44% ispitanika želi da stvori nezaboravne uspomene, 39% teži da svet doživi na potpuno nov način, dok 44% želi da svoja iskustva podeli sa voljenima. Predvodnici ovog „pokreta liste želja“ su pripadnici generacije Z i to čak njih 32% iz Srbije nastoji da ispuni dve ili više želja sa svog spiska u ovoj godini.

Iako je fokus na ostvarivanju ličnih snova u porastu, ulaganje u događaje kao što su venčanja, rođendani i porodična okupljanja i dalje je među prioritetima. Naime, 35% učesnika istraživanja smatra da je provedeno vreme sa voljenima jednako vredno kao i nova iskustva.

Prema rečima Jelene Sretenović, direktorke kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ova anketa pokazuje da 2025. dolazi do velikih promena u prioritetima potrošača.

„Kako bi ostvarili neke od želja sa svoje liste, potrošači su danas više nego ikada pre spremni da štede zarad ispunjenja tog cilja. Učesnici istraživanja su jasno istakli koliko cene vreme koje provode sa najbližima, uz posebno uživanje kada zajedno dožive novo iskustvo, bilo da je u pitanju putovanje, poseta novom restoranu ili nekoj manifestaciji. S obzirom na to da se globalno, ali i u našem regionu održava veliki broj kulturnih, sportskih i muzičkih događaja, postoje brojne prilike da svako od nas kreira iskustva koja će pamtiti tokom celog života“, ukazuje Jelena i dodaje: „Naša Priceless platforma inspirisaće nezaboravne gastronomske momente, otkriće vam preko 30 novih destinacija i odvesti vas u prve redove uzbudljivih sportskih i kulturnih manifestacija.“

Koja iskustva su u fokusu ove godine?

Pored putovanja i turizma koji su na vrhu liste, potrošači planiraju da potroše više od 1.000 evra kako bi putovali po svetu, a odmah iza toga slede avanture na otvorenom, gastronomska iskustva, filmski festivali i sportski događaji. Zapravo, upravo sportski događaji beleže ogroman porast potražnje jer čak 72% naših sugrađana u Srbiji planira da prisustvuje bar jednom ovakvom događaju tokom 2025.

Top 10 iskustava tokom 2025. godine prema potrošačima u Srbiji:

1. Putovanja i turizam (95%)
2. Gastronomska iskustva (92%)
3. Filmski festivali (89%)
4. Iskustva sa porodicom (88%)
5. Muzički festivali (87%)
6. Istorijska iskustva (87%)
7. Iskustva na otvorenom (84%)
8. Umetničke izložbe i kulturni događaji (84%)
9. Pozorišne predstave (83%)
10. Wellness iskustva (81%)

Potrošači u Evropi postaju sve spretniji kada je reč o načinu na koji planiraju da finansiraju ostvarivanje svojih želja. Mnogi smanjuju potrošnju na odeću (37%), luksuzne proizvode (38%) i najnovije gedžete (34%)—jer uspomene traju duže od najnovijeg modnog trenda ili tehnološkog unapređenja.

Takođe prave preciznije planove – čak 77% njih traži popuste pre nego što izvrši rezervaciju, dok 85% vodi računa da se njihovi snovi uklapaju u budžetske ciljeve. Za mnoge, plata je „signal za akciju“ – 51% potrošača čeka da im legne plata pre nego što rezerviše svoju narednu avanturu.

O tome da se sve više prioriteta daje na trošenje na iskustva umesto na stvari svedoči i podatak od Mastercard Economic Institute koji pokazuje da je u 2024. godini 32,1% evropske potrošnje na iskustva (izuzev putovanja i restorana) bilo usmereno na prisustvo događajima, što je porast u odnosu na 2023. godinu (31,5%) i 2019. godinu (30,7%).

 

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Finalne pripreme za konferenciju „Biznis priče“: Preko 2.000 posetilaca, više od 20 govornika, šest radionica i dva koncerta

by bifadmin 28. март 2025.

U toku su finalne pripreme za najveće regionalno biznis okupljanje – konferenciju „Biznis priče“, koja će biti održana sledeće nedelje, 2. i 3. aprila u Master hali Novosadskog sajma. Konferencija donosi preko 2.000 posetilaca, više od 20 govornika, šest radionica i dva koncerta. Ulaznice za konferenciju su već rasprodate, ali je i dalje moguće livestream praćenje konferencije.

Legendarni selektor reprezentacije Srbije Svetislav Pešić stiže na konferenciju prvog dana, a razgovor s njim vodiće osnivač i direktor Alterna International Darko Mirković. Suosnivač i direktor Connect the dots Drew Sechrist otkriće „Kako smo napravili višemilionski vredan start up“, dr Zoran Milivojević, psihoterapeut TA Centra, govoriće na važnu temu „Strah od uspeha”, dok će korporativni trener i timski kouč Petar Kosovac pružiti vredne uvide o „Uvođenju promena u organizaciju“.

Biće organizovana i panel diskusija „Finansijska (r)evolucija – Bitkoin, kripto i tokenizacija“, na kojoj će govoriti suosnivač kripto menjačnice ECD.rs Aleksandar Matanović i osnivač i izvršni direktor All-art protocol-a Vitomir Jevremović, a moderator će biti Igor Pršić, partner u Lazarević & Pršić advokati.

Istog dana radionicu „Efektivnost, ubrzani kurs“ držaće AI konsultant Luka Trikić, dok će izvršni direktor i konsultant za veštačku inteligenciju u Datablooz Luka Aničin voditi radionicu „Kreiranje AI Agenata za automatizaciju biznis procesa“.

Drugog dana konferencije, u četvrtak, 3. aprila, posetioci će imati priliku da čuju predavanja osnivača i predsednika Communis-a Ivana Stankovića „Lični brend za početnike – kako da postanete prepoznatljivi i traženi“, zatim kreativnog direktora i suvlasnika Bruketa & Žinić & Grey Davora Brukete „Šta smo do sada naučili, a važno je za budućnost“, predsednice i suosnivačice Happiest baby, inc. Nine Montée Karp, kao i suosnivača Bloomteq-a Edina Mehića „Kako osvojiti tržište i uništiti konkurenciju (legalno)“.

Važan deo programa biće i panel diskusija na temu affiliate marketinga u kojoj će učestvovati Muris Muminović u ime MonadLead-a i Miloš Vasić, osnivač Vascom Digital. Ovaj razgovor moderiraće novinarka i voditeljka Nastasija Stošić. Radionicu „Kako da dupliraš prodaju za 12 meseci“ održaće marketing ekspert Stefan Gajić.

Raznovrsnost tema upotpuniće radionica „Od stresa do balansa: Alati za smirenje tela i uma“, koju će voditi Ana Brzaković, autorka podkasta BizBalans, biznis kouč i vlasnica agencije Digital way. Drugog dana biće održan i razgovor sa osnivačem i direktorom Cake.com Nenadom Milanovićem. Prosetiocima će se za kraj konferencije obratiti osnivač Vladimir Stanković i sumirati utiske, kojih će za ova dva dana sigurno biti pregršt.

Učesnicima konferencije već je dostupna aplikacija Biznis priče, što je jedan od najvećih benefita ovog događaja, jer omogućava umrežavanje, pronalaženje i kontaktiranje potencijalnih partnera i klijenata. Neizostavni deo konferencije biće i dve žurke i koncerti – prvog dana nastupiće Nenad Knežević Knez, a drugog Jelena Rozga.

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kompanija Treesury ostvarila cilj: Projekat uspešan, sledi sadnja leski

by bifadmin 28. март 2025.

Kompanija Treesury ostvarila je cilj: dostignut je prag uspešnosti inicijalne javne ponude, čime je kompanija potvrdila da poslovni model funkcioniše, jer je privukao veliki broj investitora i prikupio dovoljno investicija za sadnju plantaže u Čoki.

Osim domaćih, u Treesury tokene uložili su i investitori iz Švajcarske, zemalja članica EU, Sjedinjenih Američkih Država, Australije… Sledeći korak je ulaganje, odnosno sadnja moderne plantaže lešnika u Čoki, i to sorte najvišeg kvaliteta, za šta su pripremni radovi već uveliko u toku. Celokupna plantaža biće zasađena do kraja aprila.

Javna ponuda otvorena do 5. aprila!

Kompanija Treesury dostigla je svoj inicijalni cilj, ali je javna ponuda otvorena još nekoliko dana na veb-sajtu kompanije Treesury, preko kojeg svako može da kupi željeni broj tokena.

– Jedan token jednak je jednom stablu lešnika. Kupac, odnosno investitor, od tog stabla lešnika ima prihod u narednih 40 godina. Građani ovom investicijom mogu da ostvare veći povrat sredstava u odnosu na klasičnu štednju u bankama ili kupovinom nekretnine. Ponuda se zatvara 5. aprila, i još uvek su na snazi promotivni uslovi imajući u vidu da se radi o prvoj emisiji. Promotivni uslovi znače da je cena 102 evra za jedan token, odnosno za jedno stablo lešnika. Za veće investicije postoji bonus, te se na kupljenih deset tokena dobija jedan token gratis, a na kupljenih 100 dobija se 12 gratis tokena – objašnjava Jovan Paunović, osnivač kompanije Treesury.

Prinosi

Prema Paunovićevim rečima, investitori mogu očekivati prinose koji su između 12 i 15 odsto na godišnjem nivou, što je značajno iznad očekivane stope inflacije, i na taj način se ljudi štite od propadanja imovine.
– Naš token je digitalna zelena obveznica koja omogućava svakom građaninu da investira u održivu poljoprivrednu proizvodnju, konkretno – u proizvodnju lešnika. Za lešnik smo se odlučili prevashodno iz tog razloga što naš region pruža idealne uslove za gajenje lešnika zbog izvrsnog kvaliteta zemljišta i pogodne klime za ovu poljoprivrednu kulturu. Potom, i zato što tržište globalno vapi za većom proizvodnjom, jer je tražnja velika.

Tražnju diktiraju veliki industrijski kupci poput konditorske, poslastičarske i pekarske industrije. Samim tim, imamo već obezbeđen plasman o kojem ne treba da razmišljamo. Zato smo i bili uvereni da će Treesury projekat uspeti – objašnjava Paunović.

Kako ističe, proizvodnja lešnika je daleko jednostavnija od drugih poljoprovrednih kultura, jer se može mehanizovati i zahteva značajno manje održavanja.

– To istovremeno znači i da imamo manje problema u pogledu radne snage. Naš multidisciplinarni tim ima 25 godina iskustva u proizvodnji lešnika i sopstvenu metodologiju proizvodnje koja daje prinose koji su od 30 do 50 odsto viši od industrijskih standarda. Danas, svaki građanin može da investira u proizvodnju lešnika i tako ostvari povraćaj uloženog od njegove prodaje, ali i od prodaje karbonskih kredita. Leska je veoma značajna i zato što čisti vazduh, pa to ovu investiciju čini ne samo finansijskom, već značajnom i za budućnost planete i generacija koje dolaze posle nas.

Budućnost tržišta kapitala

Prema rečima osnivača kompanije Treesury, ovo je odlična prilika i za poljoprivrednike i za kompanije, jer su tokenizacija i blockchain budućnost tržišta kapitala.
– Tokenizacija i blockchain daju mnogo veće mogućnosti i fleksibilnost privredi. Konkretno u poljoprivredi se javlja problem finansiranja proizvodnje. Uz pomoć sigurnosnih tokena, koji predstavljaju digitalne hartije od vrednosti, omogućili smo jednostavno finansiranje poljoprivredne proizvodnje tako što se sa nama poljoprivrednici mogu direktno obratiti otvorenom tržištu i tako prikupiti kapital od šire javnosti, umesto da odu u banku ili se finansiraju iz sopstvenih stredstava.

Takođe, značajno je i to što poljoprivrednike pratimo i kroz digitalizaciju poljoprivredne proizvodnje, te je sve maksimalno transparentno pred investitorima – objašnjava Jovan Paunović. – U najkraćem, poljoprivrednici kroz tokenizaciju prikupljaju kapital, digitalizuju proizvodnju i imaju garantovani plasman robe.

Kako kaže Paunović, berza nove generacije tržišta kapitala otvorena je 24 sata i daleko je efikasnija, jer je automatizovana.

– Kroz tokene, pametnim ugovorima se saldiranje transakcija obavlja mnogo brže. Napravili smo novu generaciju tržišta kapitala koja ima konkretnu primenu u privredi – ističe Paunović i kaže da investitori, s druge strane, imaju potpunu kontrolu poljoprivredne proizvodnje kako bi se sredstva trošila namenski i kako bi se obezbedili najviši mogući prinosi.

– Investitorima smo uklonili velike barijere u finansiranju poljoprivrede: veliki iznos kapitala, domensko znanje i ozbiljnu nelikvidnost koja je bila prisutna u tom sektoru. Industrijski kupci sada dobijaju stabilan izvor visokokvalitetne sirovine koja ispunjava najrigoroznije standarde.
Svi zainteresovani da čuju više o ovom načinu investiranja, poslovnom modelu ili žele da upoznaju Treesury tim, mogu da se prijave za vebinar u sredu, 26. marta u 18 sati.

Foto: Treesury

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Generali osiguranje Srbija lansiralo prvi društveno odgovorni osiguravajući proizvod u Srbiji
  • U Srbiju stiglo više doznaka nego stranih investicija
  • Nemačka i Danska najveći proizvođači jelki u Evropi
  • Sajber kriminalci ove godine su ukrali kriptovalute za rekordnih 2,7 milijardi dolara
  • Električne tapete inovativno rešenje za grejanje

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit