NAJNOVIJE
Od 1. januara u Beogradu voda poskupljuje za 200...
Da li je 6. januar zvanično radan ili neradan...
U Srbiju stiglo više doznaka nego stranih investicija
Nemačka i Danska najveći proizvođači jelki u Evropi
Sajber kriminalci ove godine su ukrali kriptovalute za rekordnih...
Električne tapete inovativno rešenje za grejanje
Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Zijin otkrio novo veliko nalazište zlata u Srbiji

by bifadmin 28. март 2025.

EMX Royalty, partnerska korporacija kompanije Zijin Mining, saopštila je da je Zijin prijavio značajno otkriće na projektu Timok u Srbiji. Novootkriveno ležište bakra i zlata, Malka Golaja, koje se nalazi 7 km jugoistočno od rudnika Čukaru Peki, sadrži približno 2,81 miliona tona bakra sa prosečnim sadržajem od 1,87% i 92 tone zlata sa prosečnim sadržajem od 0,61 g/t.

Brojevi koje je Zijin naveo za bakar i zlato odnose se na tone sadržanog metala, što odgovara brojci od približno 150 miliona tona mineralizovanog materijala.

Osim toga, ležište Malka Golaja ostaje otvoreno na periferiji, što ukazuje na značajan potencijal za dalje istraživanje minerala.

Ovo otkriće, kako prenose strani mediji, uključeno je u izveštaj godišnjih rezultata Zijina za 2024. godinu.

Izvor: Ekapija
Foto: Pixabay

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Mastercard istraživanje: Dolazi do velikih promena u prioritetima potrošača

by bifadmin 28. март 2025.

Dok se Evropa sprema za još jednu godinu spektakularnih događaja u svetu sporta, muzike i filma, rezultati najnovije godišnje ankete kompanije Mastercard, Experience Economy, otkrivaju nove trendove u potrošačkim navikama.

Dve trećine ispitanika želi da uloži u ispunjenje svojih želja sa zacrtane „bucket liste“, birajući nezaboravne trenutke koji će im obezbediti trajne uspomene, posebno u oblasti putovanja i turizma.

Zanimljivo je da se Srbija nalazi na vrhu liste evropskih zemalja, zauzimajući treće mesto, odmah iza Rumunije (88%) i Poljske (87%), jer čak 86% ispitanika u Srbiji očekuje da ispuni još jednu želju sa svoje „bucket liste“ u 2025.

Godina 2025. u znaku ispunjenja zamisli sa lista želja

Prema anketi koju je sprovela kompanija Mastercard, više od 15.000 ispitanika širom Evrope, uključujući i iz Srbije, otkrilo je da čak dve trećine njih (70%) smatra ostvarivanje aktivnosti sa svoje liste želja prioritetom u 2025. godini. Glavni motivi variraju: 44% ispitanika želi da stvori nezaboravne uspomene, 39% teži da svet doživi na potpuno nov način, dok 44% želi da svoja iskustva podeli sa voljenima. Predvodnici ovog „pokreta liste želja“ su pripadnici generacije Z i to čak njih 32% iz Srbije nastoji da ispuni dve ili više želja sa svog spiska u ovoj godini.

Iako je fokus na ostvarivanju ličnih snova u porastu, ulaganje u događaje kao što su venčanja, rođendani i porodična okupljanja i dalje je među prioritetima. Naime, 35% učesnika istraživanja smatra da je provedeno vreme sa voljenima jednako vredno kao i nova iskustva.

Prema rečima Jelene Sretenović, direktorke kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ova anketa pokazuje da 2025. dolazi do velikih promena u prioritetima potrošača.

„Kako bi ostvarili neke od želja sa svoje liste, potrošači su danas više nego ikada pre spremni da štede zarad ispunjenja tog cilja. Učesnici istraživanja su jasno istakli koliko cene vreme koje provode sa najbližima, uz posebno uživanje kada zajedno dožive novo iskustvo, bilo da je u pitanju putovanje, poseta novom restoranu ili nekoj manifestaciji. S obzirom na to da se globalno, ali i u našem regionu održava veliki broj kulturnih, sportskih i muzičkih događaja, postoje brojne prilike da svako od nas kreira iskustva koja će pamtiti tokom celog života“, ukazuje Jelena i dodaje: „Naša Priceless platforma inspirisaće nezaboravne gastronomske momente, otkriće vam preko 30 novih destinacija i odvesti vas u prve redove uzbudljivih sportskih i kulturnih manifestacija.“

Koja iskustva su u fokusu ove godine?

Pored putovanja i turizma koji su na vrhu liste, potrošači planiraju da potroše više od 1.000 evra kako bi putovali po svetu, a odmah iza toga slede avanture na otvorenom, gastronomska iskustva, filmski festivali i sportski događaji. Zapravo, upravo sportski događaji beleže ogroman porast potražnje jer čak 72% naših sugrađana u Srbiji planira da prisustvuje bar jednom ovakvom događaju tokom 2025.

Top 10 iskustava tokom 2025. godine prema potrošačima u Srbiji:

1. Putovanja i turizam (95%)
2. Gastronomska iskustva (92%)
3. Filmski festivali (89%)
4. Iskustva sa porodicom (88%)
5. Muzički festivali (87%)
6. Istorijska iskustva (87%)
7. Iskustva na otvorenom (84%)
8. Umetničke izložbe i kulturni događaji (84%)
9. Pozorišne predstave (83%)
10. Wellness iskustva (81%)

Potrošači u Evropi postaju sve spretniji kada je reč o načinu na koji planiraju da finansiraju ostvarivanje svojih želja. Mnogi smanjuju potrošnju na odeću (37%), luksuzne proizvode (38%) i najnovije gedžete (34%)—jer uspomene traju duže od najnovijeg modnog trenda ili tehnološkog unapređenja.

Takođe prave preciznije planove – čak 77% njih traži popuste pre nego što izvrši rezervaciju, dok 85% vodi računa da se njihovi snovi uklapaju u budžetske ciljeve. Za mnoge, plata je „signal za akciju“ – 51% potrošača čeka da im legne plata pre nego što rezerviše svoju narednu avanturu.

O tome da se sve više prioriteta daje na trošenje na iskustva umesto na stvari svedoči i podatak od Mastercard Economic Institute koji pokazuje da je u 2024. godini 32,1% evropske potrošnje na iskustva (izuzev putovanja i restorana) bilo usmereno na prisustvo događajima, što je porast u odnosu na 2023. godinu (31,5%) i 2019. godinu (30,7%).

 

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Finalne pripreme za konferenciju „Biznis priče“: Preko 2.000 posetilaca, više od 20 govornika, šest radionica i dva koncerta

by bifadmin 28. март 2025.

U toku su finalne pripreme za najveće regionalno biznis okupljanje – konferenciju „Biznis priče“, koja će biti održana sledeće nedelje, 2. i 3. aprila u Master hali Novosadskog sajma. Konferencija donosi preko 2.000 posetilaca, više od 20 govornika, šest radionica i dva koncerta. Ulaznice za konferenciju su već rasprodate, ali je i dalje moguće livestream praćenje konferencije.

Legendarni selektor reprezentacije Srbije Svetislav Pešić stiže na konferenciju prvog dana, a razgovor s njim vodiće osnivač i direktor Alterna International Darko Mirković. Suosnivač i direktor Connect the dots Drew Sechrist otkriće „Kako smo napravili višemilionski vredan start up“, dr Zoran Milivojević, psihoterapeut TA Centra, govoriće na važnu temu „Strah od uspeha”, dok će korporativni trener i timski kouč Petar Kosovac pružiti vredne uvide o „Uvođenju promena u organizaciju“.

Biće organizovana i panel diskusija „Finansijska (r)evolucija – Bitkoin, kripto i tokenizacija“, na kojoj će govoriti suosnivač kripto menjačnice ECD.rs Aleksandar Matanović i osnivač i izvršni direktor All-art protocol-a Vitomir Jevremović, a moderator će biti Igor Pršić, partner u Lazarević & Pršić advokati.

Istog dana radionicu „Efektivnost, ubrzani kurs“ držaće AI konsultant Luka Trikić, dok će izvršni direktor i konsultant za veštačku inteligenciju u Datablooz Luka Aničin voditi radionicu „Kreiranje AI Agenata za automatizaciju biznis procesa“.

Drugog dana konferencije, u četvrtak, 3. aprila, posetioci će imati priliku da čuju predavanja osnivača i predsednika Communis-a Ivana Stankovića „Lični brend za početnike – kako da postanete prepoznatljivi i traženi“, zatim kreativnog direktora i suvlasnika Bruketa & Žinić & Grey Davora Brukete „Šta smo do sada naučili, a važno je za budućnost“, predsednice i suosnivačice Happiest baby, inc. Nine Montée Karp, kao i suosnivača Bloomteq-a Edina Mehića „Kako osvojiti tržište i uništiti konkurenciju (legalno)“.

Važan deo programa biće i panel diskusija na temu affiliate marketinga u kojoj će učestvovati Muris Muminović u ime MonadLead-a i Miloš Vasić, osnivač Vascom Digital. Ovaj razgovor moderiraće novinarka i voditeljka Nastasija Stošić. Radionicu „Kako da dupliraš prodaju za 12 meseci“ održaće marketing ekspert Stefan Gajić.

Raznovrsnost tema upotpuniće radionica „Od stresa do balansa: Alati za smirenje tela i uma“, koju će voditi Ana Brzaković, autorka podkasta BizBalans, biznis kouč i vlasnica agencije Digital way. Drugog dana biće održan i razgovor sa osnivačem i direktorom Cake.com Nenadom Milanovićem. Prosetiocima će se za kraj konferencije obratiti osnivač Vladimir Stanković i sumirati utiske, kojih će za ova dva dana sigurno biti pregršt.

Učesnicima konferencije već je dostupna aplikacija Biznis priče, što je jedan od najvećih benefita ovog događaja, jer omogućava umrežavanje, pronalaženje i kontaktiranje potencijalnih partnera i klijenata. Neizostavni deo konferencije biće i dve žurke i koncerti – prvog dana nastupiće Nenad Knežević Knez, a drugog Jelena Rozga.

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kompanija Treesury ostvarila cilj: Projekat uspešan, sledi sadnja leski

by bifadmin 28. март 2025.

Kompanija Treesury ostvarila je cilj: dostignut je prag uspešnosti inicijalne javne ponude, čime je kompanija potvrdila da poslovni model funkcioniše, jer je privukao veliki broj investitora i prikupio dovoljno investicija za sadnju plantaže u Čoki.

Osim domaćih, u Treesury tokene uložili su i investitori iz Švajcarske, zemalja članica EU, Sjedinjenih Američkih Država, Australije… Sledeći korak je ulaganje, odnosno sadnja moderne plantaže lešnika u Čoki, i to sorte najvišeg kvaliteta, za šta su pripremni radovi već uveliko u toku. Celokupna plantaža biće zasađena do kraja aprila.

Javna ponuda otvorena do 5. aprila!

Kompanija Treesury dostigla je svoj inicijalni cilj, ali je javna ponuda otvorena još nekoliko dana na veb-sajtu kompanije Treesury, preko kojeg svako može da kupi željeni broj tokena.

– Jedan token jednak je jednom stablu lešnika. Kupac, odnosno investitor, od tog stabla lešnika ima prihod u narednih 40 godina. Građani ovom investicijom mogu da ostvare veći povrat sredstava u odnosu na klasičnu štednju u bankama ili kupovinom nekretnine. Ponuda se zatvara 5. aprila, i još uvek su na snazi promotivni uslovi imajući u vidu da se radi o prvoj emisiji. Promotivni uslovi znače da je cena 102 evra za jedan token, odnosno za jedno stablo lešnika. Za veće investicije postoji bonus, te se na kupljenih deset tokena dobija jedan token gratis, a na kupljenih 100 dobija se 12 gratis tokena – objašnjava Jovan Paunović, osnivač kompanije Treesury.

Prinosi

Prema Paunovićevim rečima, investitori mogu očekivati prinose koji su između 12 i 15 odsto na godišnjem nivou, što je značajno iznad očekivane stope inflacije, i na taj način se ljudi štite od propadanja imovine.
– Naš token je digitalna zelena obveznica koja omogućava svakom građaninu da investira u održivu poljoprivrednu proizvodnju, konkretno – u proizvodnju lešnika. Za lešnik smo se odlučili prevashodno iz tog razloga što naš region pruža idealne uslove za gajenje lešnika zbog izvrsnog kvaliteta zemljišta i pogodne klime za ovu poljoprivrednu kulturu. Potom, i zato što tržište globalno vapi za većom proizvodnjom, jer je tražnja velika.

Tražnju diktiraju veliki industrijski kupci poput konditorske, poslastičarske i pekarske industrije. Samim tim, imamo već obezbeđen plasman o kojem ne treba da razmišljamo. Zato smo i bili uvereni da će Treesury projekat uspeti – objašnjava Paunović.

Kako ističe, proizvodnja lešnika je daleko jednostavnija od drugih poljoprovrednih kultura, jer se može mehanizovati i zahteva značajno manje održavanja.

– To istovremeno znači i da imamo manje problema u pogledu radne snage. Naš multidisciplinarni tim ima 25 godina iskustva u proizvodnji lešnika i sopstvenu metodologiju proizvodnje koja daje prinose koji su od 30 do 50 odsto viši od industrijskih standarda. Danas, svaki građanin može da investira u proizvodnju lešnika i tako ostvari povraćaj uloženog od njegove prodaje, ali i od prodaje karbonskih kredita. Leska je veoma značajna i zato što čisti vazduh, pa to ovu investiciju čini ne samo finansijskom, već značajnom i za budućnost planete i generacija koje dolaze posle nas.

Budućnost tržišta kapitala

Prema rečima osnivača kompanije Treesury, ovo je odlična prilika i za poljoprivrednike i za kompanije, jer su tokenizacija i blockchain budućnost tržišta kapitala.
– Tokenizacija i blockchain daju mnogo veće mogućnosti i fleksibilnost privredi. Konkretno u poljoprivredi se javlja problem finansiranja proizvodnje. Uz pomoć sigurnosnih tokena, koji predstavljaju digitalne hartije od vrednosti, omogućili smo jednostavno finansiranje poljoprivredne proizvodnje tako što se sa nama poljoprivrednici mogu direktno obratiti otvorenom tržištu i tako prikupiti kapital od šire javnosti, umesto da odu u banku ili se finansiraju iz sopstvenih stredstava.

Takođe, značajno je i to što poljoprivrednike pratimo i kroz digitalizaciju poljoprivredne proizvodnje, te je sve maksimalno transparentno pred investitorima – objašnjava Jovan Paunović. – U najkraćem, poljoprivrednici kroz tokenizaciju prikupljaju kapital, digitalizuju proizvodnju i imaju garantovani plasman robe.

Kako kaže Paunović, berza nove generacije tržišta kapitala otvorena je 24 sata i daleko je efikasnija, jer je automatizovana.

– Kroz tokene, pametnim ugovorima se saldiranje transakcija obavlja mnogo brže. Napravili smo novu generaciju tržišta kapitala koja ima konkretnu primenu u privredi – ističe Paunović i kaže da investitori, s druge strane, imaju potpunu kontrolu poljoprivredne proizvodnje kako bi se sredstva trošila namenski i kako bi se obezbedili najviši mogući prinosi.

– Investitorima smo uklonili velike barijere u finansiranju poljoprivrede: veliki iznos kapitala, domensko znanje i ozbiljnu nelikvidnost koja je bila prisutna u tom sektoru. Industrijski kupci sada dobijaju stabilan izvor visokokvalitetne sirovine koja ispunjava najrigoroznije standarde.
Svi zainteresovani da čuju više o ovom načinu investiranja, poslovnom modelu ili žele da upoznaju Treesury tim, mogu da se prijave za vebinar u sredu, 26. marta u 18 sati.

Foto: Treesury

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Primena AI alata u privredi: Znamo da je važno, ali još ne znamo zašto

by bifadmin 28. март 2025.

Prema istraživanju Mekinsija objavljenom ove godine, u kojem je učestvovalo 3.851 profesionalaca (C-nivo menadžmenta, menadžment, preduzetnici…) najviše iz SAD, Velike Britanije i Australije, čini se da je veliki jaz između ulaganja u veštačku inteligenciju i primene AI alata.

Naime, 13% zaposlenih koristi AI alate u svakodnevnom poslu. Međutim, to najčešće nije sistematizovana delatnost već inicijativa samih zaposlenih. Zanimljivo je da Generacija Z (1995-2009. godište) manje koristi AI na poslu od Milenijalaca (1980-1994.). Milenijalci veštačku inteligenciju više percipiraju kao poslovna rešenja. Mlađi je vide kao alat za svakodnevni život. Tu spadaju pretrage (umesto Gugla i sličnih rešenja), recenzije proizvoda i mesta, karakteristika i poređenja proizvoda i slično.

Lideri ohrabruju zaposlene da koriste AI

Lideri sa C-nivoa menadžmenta (izvršnih direktorskih pozicija), iako ohrabruju svoje zaposlene da koriste alate veštačke inteligencije, smatraju da ih zaposleni koriste manje nego što ih zapravo koriste. Razlog zašto ih ohrabruju je taj što je 86 odsto njih imalo iskustva u tome da su određeni problemi bili rešeni zahvaljujući AI alatima. Iako je možda nejasan pravac razvoja AI u potpunosti, skoro svi (92%) sa pozicije C-nivoa navode da će kompanije povećati ulaganja u veštačku inteligenciju u naredne tri godine.

Obrt dolazi kada su menadžeri sa C-nivoa upitani koliko su zapravo ostvarili profita. Odnosno, koliki je ROI (povrat investicije) i koliko se AI alati zaista koriste u kompanijama kao održivo rešenje. Svega 19% njih je prijavilo da su ostvarili prihod više od 5% zahvaljujući AI. Samo 1% reklo je da su dostigli tu zrelost u potpunoj integraciji AI.

S obzirom na to da je razvoj AI rešenja još u početnim fazama, njegov potencijal koji svi vide će verovatno menjati formu dok ne dođe u fazu veće predvidivosti. Nekada izgleda kao da se radi o otkriću značaja nafte pre 100 godina kada su mnogi znali da će to biti važno, a dosta njih nije znalo kako će to tačno biti značajno. Sa druge strane, nekada izgleda kao novotarija koja je prezrela pre vremena i čija će primena biti ograničena. Možda je istina negde u sredini, ali je još rano za procene takvog tipa.

Izvor: Forbes

Foto: Pixabay

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Globalizaciji kakvu poznajemo došao je kraj

by bifadmin 28. март 2025.

Globalizacija u sadašnjem obliku “možda je stvar prošlosti”, ocenio je predednik HSBC-a, ser Mark Taker, koji smatra da će trgovinske i geopolitičke tenzije dovesti do snažnijeg ekonomskog povezivanja unutar regionalnih grupa i trgovinskih blokova.

Govoreći na Globalnom investicionom samitu banke, održanom u utorak u Hongkongu, Taker je kazao da su trgovinske napetosti stvorile nesigurnost koja predstavlja “ozbiljan potencijalni rizik za globalni rast”.

Otkako je stupio na dužnost u januaru, američki predsednik Donald Tramp uveo je carine na ključne trgovinske partnere, uključujući Kinu, Kanadu i Meksiko, a očekuje se da će dodatne mjere biti uvedene 2. aprila, kada njegova administracija planira predstaviti “recipročne carine” prema zemljama širom svijeta.

Svet prolazi kroz “period dubokih i značajnih promena” u oblasti trgovine, ekonomske politike i međunarodnih bezbednosnih aranžmana, rekao je Taker.

„Kada posmatramo trenutna dešavanja… verujemo da je globalizacija kakvu smo poznavali možda već iza nas“, istakao je.

„Ekonomski razlozi koji su ranije omogućavali optimalno efikasne lance snabdevanja doveli su do jednog od najvećih svetskih perioda stvaranja bogatstva. Kao rezultat toga, promenjena je ravnoteža ekonomske moći, i ono što je ranije bilo održivo sada više nije“, dodao je.

Više će se trgovati međusobno

Taker je kazao da to ne znači da će svet “krenuti unazad, ka geofragmentaciji i deglobalizaciji”, već da će se otvoriti nove prilike i ojačati ekonomske veze između različitih “političkih grupacija i trgovinskih blokova”, uključujući i „Brics-plus grupu zemalja“, koje će sve više trgovati međusobno.

HSBC je jedan od ključnih igrača u finansiranju globalne trgovine. Njegov trgovinski segment je bio vodeći po prihodima tokom poslednjih sedam godina, prema najnovijem godišnjem izveštaju koji se poziva na podatke Coalition Greenwich Competitor Analytics.

Tokom poslednjih meseci banka je preispitala svoje poslovanje, uključujući i reorganizaciju po geografskim linijama u dve jedinice – jednu fokusiranu na Aziju i Bliski istok, a drugu na Evropu i Ameriku.

Taker je kazao da će ekonomske veze između Azije i Bliskog istoka, što je jedan od ključnih fokusa banke, vjerovatno “eksplodirati” u godinama koje dolaze.

Grupa Brics, koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, proširena je na Iran, Ujedinjene Arapske Emirate, Egipat, Etiopiju i Indoneziju.

„Rastuće trgovinske i finansijske veze ovih ekonomija sa ostatkom tržišta u razvoju ukazuju na mogućnost značajnog prelivanja rasta“, rekao je Taker.

On je dodao da Brics gradi institucije koje će imati uticaja na energetiku, trgovinu, finansije, lance snabdevanja i tehnologiju, ističući da je “u uslovima geopolitičkih tenzija verovatno da će se još novih tržišta priključiti Bricsu, kako bi se ojačale međusobne veze i osnažio glas na globalnoj sceni”.

Izvor: SEEbiz/Investitor
Foto: Pixabay

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Frančesko Maši: Potrebno je razviti sofisticiranije modele za predviđanje rizika

by bifadmin 27. март 2025.

Uticaj klimatskih promena na procenu rizika, usklađivanje premija i primenu AI tehnologija bile su teme u okviru druge panel diskusije “Sektor osiguranja: Prilagođavanje poslovanja rekordima koje obaraju klimatske i druge promene” na konferenciji „Trendovi u finansijskom i osiguravajućem sektoru 2025“, koju je u Beogradu, 25.3. organizovala Bloomberg Adria Srbija.

Na pomenutom panelu učesnici su bili predsednik Izvršnog odbora DDOR osiguranja Frančesko Maši, Sanja Nikolić, članica Izvršnog odbora Wiener Stadische osiguranja i Milo Marković, član Izvršnog odbora kompanije Dunav Osiguranje. Panel je moderirao Ivan Vrdoljak, presenter/producent u Bloomberg Adria.

Ovom prilikom predsednik Izvršnog odbora DDOR osiguranja Frančesko Maši rekao je da mu je veliko zadovoljstvo što ima priliku da učestvuje na konferenciji značajnoj za finansijske i osiguravajuće kuće, kao i da izloži svoje mišljenje o uticaju klimatskih promena na poslovanje, i na sve veći uticaj novih tehnologija.

„Ključno je podsticati klimatsku otpornost u Jugoistočnoj Evropi kako bi se promovisale i olakšale mere adaptacije na klimatske promene. Donosioci odluka bi trebalo da promene svoj fokus sa rešavanja klimatske krize kao povremene vanredne situacije na strukturnu promenu. Od ključne je važnosti ojačati javna i privatna partnerstva kako bi se stvorio zaštitni jaz. Ne postoje gotova rešenja i predstoji nam mnogo posla kako bismo se na odgovarajući način suočili sa izazovima pred nama. Potrebno je razviti sofisticiranije modele za predviđanje rizika. Doprinos razvoja veštačke inteligencije može da bude veliki i u sektoru osiguranja. Trudimo se da stvaramo najbolje uslove i da ostanemo profitabilni i spremni da iskoristimo puni potencijal novih tehnologija.”

Izvesno je da se socio ekonomski sistemi moraju prilagoditi sve nestabilnijim vremenskim prilikama. Potreba za prilagođavanjem i pronalaženjem adekvatnih proizvoda i usluga, kao i fokus na sprečavanje nastanka rizika umesto na njegovu sanaciju je sve veća.

27. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Inovacije u primeni propisa: Startuje Akademija za korporativnu bezbednost i zaštitu na radu

by bifadmin 27. март 2025.

Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu i NALED pokrenuli su zajednički edukativni program pod nazivom Akademija za korporativnu bezbednost i zaštitu na radu. Inovativni koncept ima za cilj unapređenje znanja i veština stručnjaka iz ovih oblasti, kroz sinergiju teorijskih znanja i praktičnih iskustava.

– U eri ubrzanih promena i ozbiljnih izazova u oblasti korporativne bezbednosti, neophodno je stalno unapređivanje znanja i primena savremenih standarda i dobrih praksi. Ovaj modularni program će omogućiti stručnjacima iz privatnog i javnog sektora da se dodatno edukuju i primene stečena znanja u svojim organizacijama – izjavio je dekan Fakulteta bezbednosti, prof. dr Mladen Milošević, pri potpisivanju sporazuma sa NALED-om, na osnovu kog će uskoro biti raspisati konkurs za upis na programe Akademije.

Reč je o modularnom programu celoživotnog učenja, koji obuhvata ključne oblasti poput bezbednosti i zdravlja na radu, informacione bezbednosti, zaštite lica, imovine i poslovanja, inspekcijskog nadzora i upravljanja rizicima. Program je usklađen sa Zakonom o visokom obrazovanju i pruža priliku polaznicima da steknu specijalizovana znanja i veštine.

Izvršna direktorka NALED-a, Violeta Jovanović, istakla je značaj ove saradnje akademske zajedinice sa privredom i civilnim društvom.

– Drago mi je da smo u partnerstvu sa Fakultetom bezbednosti kreirali program koji odgovara na aktuelne poslovne izazove, te pruža konkretna rešenja koja najpre treba da olakšaju privrednim subjektima da posluju u skladu sa zakonom. Edukativni programi Akademije će polaznicima omogućiti uvid u najbolje prakse i povezivanje sa ekspertima iz oblasti korporativne bezbednost i zaštita na radu – istakla je Jovanović.
Ona je dodala da će Akademija postati ključna platforma za stručno usavršavanje u ovoj oblasti, pružajući praktična i primenljiva znanja za unapređenje bezbednosnih praksi u Srbiji.
Program će se sprovoditi u prostorijama Fakulteta bezbednosti, NALED-a, a mogući su i oblici rada kod samih privrednih subjekata i drugih aktera.

Sporazum je osnovan i Programski savet, koji će usmeravati i koordinisati aktivnosti, razvijati nove module i pratiti realizaciju obrazovnih aktivnosti Akademije.

27. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Iznajmljivanje domaćih životinja na malim gazdinstvima

by bifadmin 27. март 2025.

Srbija je dobila svoje prve poljoprivrednike „iz fotelje“, koji mogu da iznajme kokošku, nabave meso, sir, jaja ili povrće proizvedene na prirodan način preko posebnih digitalnih platformi za te namene. Posrednici između proizvođača i kupca uvereni su da ovakva praksa, koja ima sve više pristalica u Srbiji, donosi višestruke koristi. Kupci obezbeđuju sebi i svojoj deci zdravu, za njih uzgojenu hranu, a ljudi na selu, posebno mladi, dobijaju priliku da pristojno žive od svog rada.

Kad je pre deset godina objavljena vest da se u Americi iznajmljuju kokoške, u jednom domaćem poljoprivrednom glasilu nazvali su to informacijom za rubriku „Verovali ili ne“. Čak su dodali da „dok ima ljudi koji su spremni da plate za takve lude novotarije, posao će cvetati“. Ali bilo je onih koji su verovali u takvu poslovnu ideju. Samo nekoliko godina kasnije, i domaćinstva u Srbiji su dobila mogućnost da se snabdevaju hranom iz prirodnog uzgoja.

Iako su ovakve prakse još u povoju i oslanjaju se na volju poljoprivrednika da gaje životinje na prirodan način, interesovanje za hranu koja potiče sa malih gazdinstava ne jenjava. Poznavaoci ovakve ponude na tržištu objašnjavaju da ljudi koji žele sveža jaja ili meso iz slobodnog uzgoja mogu da ih dobiju, ali ne moraju sami da nabavljaju i gaje životinje, već to za njih rade odabrani poljoprivrednici. Proizvođači i kupci se povezuju preko digitalnih platformi, a za takvu mogućnost su najzainteresovaniji potrošači starosti između 30 i 45 godina, kojima je poreklo hrane od izuzetne važnosti.

„Naši kupci su mlađi ljudi, iz Beograda, Novog Sada, Niša, Čačka ali i drugih mesta. Naješće su to mladi roditelji. Primetili smo, takođe, da vole i poseduju životinje. Njima je izuzetno važno šta će njihova deca jesti. Kažu nam da su zahvalni na mogućnosti da kupuju za njih uzgojenu hranu, jer ih to vraća u detinjstvo i mirisom i ukusom. Upravo na toj potrebi da moje dete ima zdrav obrok, pokrenuli smo ovaj startap“, kaže za B&F Andrej Kravčuk, vlasnik firme „Meat your farmer“.

Uzgoj koji ne trpi proizvoljnost

Kao posrednik između proizvođača i kupaca, ova firma je počela sa platformom za prodaju prirodno uzgojenih jaja. Pošto je ideja dobro prošla na tržištu, usledila je platforma za prodaju mesa i povrća. Takav lanac uzgoja i proizvodnje hrane je planiran i strogo kontrolisan, ne trpi proizvoljnost, ističe Kravčuk.

„Budući da imam firmu koja radi sa probioticima, a upoznao sam u međuvremenu veći broj poljoprivrednika i vlasnika imanja, razgovarali smo i našli rešenje kako da pokrenemo uzgoj životinja i gajenje povrća. Ideja je bila da omogućimo porodicama koje žele zdravu hranu, da dođu do nje. Evidentno je da sve više ljudi živi u gradovima, da je sve manje rodbine na selu, a da je potreba za domaćom hranom sve veća. Tačno je da se sada svuda prodaje neka hrana malih proizvođača, ali mi za našu garantujemo jer se proizvodnja temelji na kontrolisanim uslovima. Takođe, razmišljali smo da ovo može biti pomoć ljudima na selu. Posebno mladima koji žele da rade i zarade, da ostanu na selu i zasnuju porodice, a da od svog rada mogu da žive“, priča Kravčuk.

Ispostaviće se ubrzo da su takvi proizvodi potrebni porodicama koje nemaju gde da lageruju hranu, koje žele da jedu sveže a treba im siguran izvor namirnica.

„Tako je počela da se ostvaruje moja ideja da na svake dve nedelje isporučujemo proizvode kupcima na kućnu adresu. Krenuli smo sa jajima i pilićima, pa sa prasićima. Onda smo ubacili u sezoni ćurke, pa povrće. I sada imamo ceo spektar proizvoda koje kupci mogu da dobiju na svake dve nedelje. Razmišljamo da u budućnosti ponudimo i mleko, ali na tome se još uvek radi. Biće tu još proizvoda, ali ono što mi u suštini hoćemo, to je da imamo najkvalitetnije proizvode. Naši proizvođači ne smeju da koriste antibiotike, hormone, lekove“, naglašava Kravčuk.

Kako objašnjava, životinje moraju da budu u slobodnom uzgoju, na suncu, na ispaši. Međutim, moraju imati dohranu i to se poštuje maksimalno. Želja im je da daju šansu što većem broju malih uzgajivača, dok im pružaju organizaciju, logistiku i rade na distribuciji i prodaji.

„Mi našu zajednicu lično poznajemo. Oni žele kvalitetno jaje, žutu supu od koke i ukusno meso. Oni znaju da se naše pile ne uzgaja brzinski, već treba dva do tri meseca prirodnog uzgoja. Ono trči po dvorištu, nije zatvoreno. Našim kupcima donosimo robu na prag, razgovaramo sa njima i pratimo njihove potrebe. To su ekološki osvešćeni ljudi, čuvaju i vraćaju ambalažu i razmišljaju o budućnosti“, opisuje Kravčuk.

Kada kupac plati, da ne razmišlja

Primer firme „Meat your farmer“ nije usamljen. Popularna platforma je i Baštica.rs, preko koje se poručuje organsko povrće, neprskano i iz domaće kontrolisane proizvodnje. Na ovaj način se na kućni prag u Beogradu i Novom Sadu nedeljno dostavlja korpa prirodno uzgajanog povrća po cenama od 3.500 do 6.000 dinara. Do sada je, kako saznajemo, aktivirano 1,500 „baštovana“, tako se zovu kupci koji se redovno snabdevaju na ovaj način.

Mogućnosti u ovakvom povezivanju proizvođača i kupaca vidi i Goran Veljović, vlasnik „Dobre farme“ iz južnog Banata, koji kaže da je u završnim pregovorima sa platformom Kozorcijum, kako bi ponudio iznajmljivanje koza.

„Pošto su oni platforma, a mi proizvođači, dajemo neki novac za to, moramo da pravimo ugovor sa njima. Onda to ne može da funkcioniše kao klasična prodaja, nego kao prodaja vaučera. Zainteresovani kupci, u skladu sa tim uslovima, dobijaju robu i fiskalne račune i sve ostalo uključeno u paket“, objašnjava Veljović za B&F.

Pored poručivanja gotovih kozjih proizvoda, ova usluga omogućava kupcu da obiđe iznajmljenu kozu ili stado. „Prvo, zna se sigurno poreklo robe koja se uzima. Drugo, to je pomoć toj grani proizvodnje. Treće, neko vam donosi sigurne i kvalitetne proizvode na vrata, da hranite decu proverenom hranom. Ovde je reč o ideji da neko obezbedi za sebe sigurno proizveden sir i surutku, kvalitetnog porekla i da kada plati, da u fotelji doma svoga ne razmišlja. Samo sačeka isporuku i gosti se“, objašnjava Veljović.

Rat jaja

Da je proizvodnji hrane potreban drugi pristup ilustruje i primer nestašice jaja u pojedinim zemljama, gde je zbog širenja ptičjeg gripa došlo do uništavanja većeg broja koka nosilja na komercijalnim gazdinstvima. Tako je ovih dana u Nemačkoj, Australiji, Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, tako veliko tržište kao što je američko, odavno se ne oslanja samo na komercijalne farme. Odavno se u Americi razvila praksa dovođenja kokošaka u dvorišta ljudi.

Jedna od kompanija koja se time bavi je „Rent The Chicken“, koja sarađuje sa poljoprivrednicima širom Amerike i Kanade. Imaju partnere u 29 država, uključujući Oregon, Misuri i Teksas.

Cena iznajmljivanja zavisi od kompanije, lokacije i vremenskog perioda, a početno ulaganje iznosi oko 150 dolara mesečno, dok za šestomesečni ugovor treba izdvojiti oko 500 dolara. Dve kokoške obično nose desetak jaja nedeljno. Cena zakupa uključuje i prenosivi kokošinjac, hranu za piliće, posude za hranu i vodu i pristup savetodavcima.

Nije problem novac, već poverenje

„Veliki problem u Srbiji je nepoverenje. Ljudi ne veruju da će dobiti to što je rečeno i dogovoreno. Zato se mora napraviti ta kritična masa, koja razume šta je to što nudimo. Kod naše ciljne grupe nije problem novac. Problem je poverenje. I problem je to da mi tražimo da se ljudi angažuju oko toga, da planiraju svoje obroke i troškove, jer mi planski uzgajamo za njih“, ističe Andrej Kravčuk, vlasnik firme „Meat your farmer“.

Miroslava Pudar

Biznis & finansije 231, mart 2025. 

Foto: Ben Moreland, Unsplash

27. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Dok Tramp uvodi carine na automobile vrednost akcija automobilskih giganata pada

by bifadmin 27. март 2025.

Američki predsednik Donald Tramp najavio je carine od 25% na uvoz automobila i delova za automobile. Carine na automobile će stupiti na snagu 2. aprila a na auto-delove u maju.

Tramp očekuje da će rezultat ovih carina biti poskupljenje uvoznih vozila a samim tim i okretanje Amerikanaca proizvodima koji izlaze iz domaćih fabrika. Međutim, analitičari nisu sigurni da će to biti krajnji rezultat. Oni najavljuju poskupljenje automobila proizvedenih u SAD i kažu da samim tim neće biti prostora za rast američke auto-industrije.

Ni berza za sada nije uverena da će se ostvariti Trampov plan. Naime, odmah posle objave vesti o uvođenju carina, akcije američkih automobilskih giganata su bile u padu – General Motors-a za tri odsto, dok su Stellantis-ove (u čijem vlasništvu su Jeep i Chrysler) pale za čak 3,6 procenta.

Inače, Sjedinjene Američke Države su prošle godine uvezle oko osam miliona automobila u vrednosti od 240 milijardi dolara, što je činilo otprilike polovinu ukupne prodaje automobila. Najviše su uvožena vozila iz Meksika, Južne Koreje, Japana, Kanade i Nemačke. Deo tih vozila iz Meksika i Kanade je američki jer kompanije iz SAD imaju tamo svoje fabrike.

Stručnjaci iz Ekonomske grupe Anderson kažu da će se poskupljenje delova iz Kanade i Meksiko itekako odraziti na cenu automobila proizvedenih u Sjedinjenim Državama. Ono bi, prema njihovoj proceni, moglo bi povećati trošak proizvodnje jednog novog vozila za 4.000 do 10.000 dolara.

Reakcije iz sveta

Oni na koje će se nove carine odnositi već su na svojoj koži osetili šta znači samo njihova najava. Primera radi, akcije velikih japanskih proizvođača automobila su već u padu, pa je premijer te zemlje govorivši o odgovoru Japana izjavio da su sada „sve opcije na stolu“.

Iz Velike Britanije, kojoj je američko tržište jedno od glavnih za prodaju Jaguar Land Rover-a, rekli su da će carine biti loše ne samo za njih već i za celu Ameriku.

Nemački ministar ekonomije okarakterisao je uvođenje carina od strane SAD kao fatalno za slobodno tržište i pozvao EU da „odlučno odgovori“. Kako kaže, iz tog odgovora mora da „bude jasno da se nećemo povijati pred Sjedinjenim Američkim Državama. Potrebni su nam snaga i samopouzdanje sada“.

Izvor: CNBC, BBC

Foto: alba1970, Pixabay

27. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Od 1. januara u Beogradu voda poskupljuje za 200 dinara
  • Prvi EU Taxonomy sertifikat u Srbiji dodeljen MAXI zreonici banana u Dobanovcima
  • Da li je 6. januar zvanično radan ili neradan dan
  • Generali osiguranje Srbija lansiralo prvi društveno odgovorni osiguravajući proizvod u Srbiji
  • U Srbiju stiglo više doznaka nego stranih investicija

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit