NAJNOVIJE
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa...
Kako su prošle firme sa najvećim prihodima u 2025:...
Koliko će koštati novi srpski pasoš i do kada...
EPS postao najveći akcionar Politike AD: Završena konverzija duga...
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svetu
Zlato palo ispod 4.000 dolara: Zašto imovina sigurnog utočišta...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvo

Ferari napravio svoj prvi električni automobil

by bifadmin 10. октобар 2025.

Ni Ferari, proizvođač sportskih luksuznih automobila, nije uspeo da se odupre trendu elektrifikacije automobila.

Italijanska automobilska kompanija juče je predstavila svoj prvi električni auto, ali je istovremeno objavila i da će benzinska i hibridna vozila ostati njen glavni proizvod bar do 2030. Do tada će 40% Ferarijevih proizvoda biti sa motorima na unutrašnje sagorevanje, hribridi će činiti 40% a potpuno električna vozila 20%. Ovo je pad udela električnih vozila od 40%, koliko je kompanija najavljivala 2022. godine.

Ferarijev prvi električni auto zove se Elettrica i naći će se u prodaji sledeće godine. Imaće više od 1.000 konjskih snaga, a postizaće brzinu od 308 kilometara na sat. Većinu osnovnih komponenata, kao što su baterije i inverteri, italijanska kompanija je osmislila i proizvela sama.

No, iako je očigledno mnogo uložio u proizvodnju ovog automobila, Ferari će u svet električnih vozila ulaziti postepeno, što se može videti i iz podatka da nov električni automobil neće izbaciti na tržište pre 2028. godine zbog, kako kažu iz kompanije, slabe tražnje za luksuznim sportskim automobilima koje pokreće struja.

Foto: Okeykat, Unsplash

10. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Od Stokholma do Beograda: kancelarije koje menjaju način na koji radimo

by bifadmin 9. октобар 2025.

Postoje kancelarije širom sveta u kojim ljudi zaista uživaju da rade i odmah je jasno zašto. Na prvi pogled se razlikuju, ali imaju jednu zajedničku stvar: savršeno odgovaraju načinu na koji ljudi danas rade. Ne moraju da izgledaju futuristički da bi postavile standard jer već sad pokazuju šta zaposleni očekuju i otvaraju vrata viziji kancelarija budućnosti. Predstavljamo vam neke od njih.

Spotify, Stokholm

U srcu švedske prestonice smešteno je sedište kompanije Spotify koje dokazuje da kreativnost ne mora da bude upadljiva da bi bila moćna. Skandinavska jednostavnost i prirodni elementi dočekuju svakog posetioca čim zakorači unutra, dok se kroz ceo prostor tiho širi muzika. Teatar služi za poslovne prezentacije, timska okupljanja i za muzičke večeri zaposlenih, dok karaoke soba (po Spotify tradiciji) poziva novajlije da zapevaju strofu pesme. Od tihih zona za rad do prostorija ispunjenih muzikom, svaki kutak oslikava kulturu ove kompanije: zajednica okupljena oko muzike i kolaboracije.

Microsoft, Sidnej

Sedište Microsofta u Sidneju inspirisano je australijskim pejzažima. Zidovi obloženi kamenom asociraju na australijske planine, talasasti drveni paneli podsećaju na šume, a plafoni kao da reflektuju odsjaj okeana. Ali, dizajn ovog prostora nije samo “prijatan za oko” jer je prilagođen načinu na koji ljudi u njemu rade. Tihe zone omogućavaju zaposlenima da se fokusiraju, otvorene zone su tu za razmenu ideja, a fleksibilni delovi podstiču saradnju.

Google, Cirih

Inženjerski hub kompanije Google smešten je u nekadašnjoj pivari koja je danas jedan od najfotografisanijih radnih prostora na svetu. Filozofija dizajna bila je jasna: u radnom prostoru je sasvim u redu biti „malo lud“. Tako, na primer, džinovska jaja služe kao tihe zone za onlajn sastanke, konferencijska sala izgleda kao skijaška gondola, a lounge prostor zvan „džungla“ krije više od sto različitih vrsta biljaka. Svaki detalj podstiče kreativnost i radoznalost, stvarajući okruženje u kom se ideje rađaju prirodno.

Da li u Srbiji postoji pandan ovakvim kancelarijama?

Od frilensera, preko malih timova, rastućih biznisa, do multinacionalnih timova, savremeni biznisi u Srbiji žele prostor koji prati njih, a ne obrnuto. Nekad je to bila privilegija globalnih giganata, ali danas takva iskustva više nisu rezervisana za udaljene metropole. Naime, pre manje od godinu dana, kompanija INEX je na srpsko tržište donela koncept „aktivnih kancelarija“ otvaranjem Beon active office-a i time pokazala kako može da izgleda savremeni radni prostor.

Beon active office

Smešten u srcu biznis centra Novog Beograda, Beon active office predstavlja ready-to-move-in rešenje namenjeno svima – od pojedinaca do velikih kompanija. Minimalistički dizajn u pastelnim zelenim i ljubičastim tonovima i velike staklene površine ispunjuju prostor prirodnom svetlošću. Ali, ono zbog čega se prostor ističe je njegova praktičnost: spoj savremenog dizajna i tehnologije svakodnevni rad čine jednostavnim.

Zamislite jutro u kom Face ID otvara vrata za samo jednu sekundu, a jedna mobilna aplikacija upravlja svim – od rezervacije kancelarija i sala, do osvetljenja i temperature u prostorijama. Analitika u realnom vremenu prikuplja Big Data iz aplikacije i sistema kontrole pristupa, pružajući kompanijama dragocene informacije koje pomažu da se prostor optimizuje i troškovi pametnije planiraju.

Prostor je pažljivo osmišljen da odgovori na različite potrebe zaposlenih: tihe zone za bolji fokus, fleksibilne prostore za timski rad sa više od 20 tipologija sedenja što je pogodno i za hibridni i svakodnevni rad, konferencijske sale i deo za održavanje događaja.

Beon active office je obogaćen i soft zonama, coffee point-om i open space delom koji je idealan za druženje. U okviru objekta takođe je dostupan parking za zaposlene i posetioce. Jednostavno, sve što je potrebno za produktivni radni dan, ovde je dostupno. Sve funkcioniše po principu „dođi i radi“ – donesete računar i odmah počinjete, bez dugoročnih zakupa i komplikovanih priprema, dok jedna cena obuhvata sve troškove, od računa do održavanja.

Baš kao što Spotify u Stokholmu, Microsoft u Sidneju i Google u Cirihu pomeraju granice kancelarijskog iskustva, Beon active office pokazuje da i Beograd ima rešenja koja donose budućnost rada u našu svakodnevicu. U svetu u kom je fleksibilnost nova valuta, ovakve kancelarije prestaju da budu luksuz. One postaju novi standard.

9. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Socijalna održivost prelazi iz etikete u strategiju

by bifadmin 9. октобар 2025.

Konferencija „Društvena održivost kao strategija: Pretvaranje dužne pažnje u poslovnu prednost“, održana u Beogradu u organizaciji Nemačko–srpske privredne komore (AHK Srbija) i partnera Sustineri Partners, okupila je predstavnike institucija, kompanija i međunarodnih organizacija sa ciljem da otvori dijalog o tome zašto je društvena održivost danas jednako važna kao i ekološka dimenzija poslovanja.

Događaj su otvorile Nj. E. Anke Konrad, ambasadorka Nemačke u Srbiji, i Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije, uz moderaciju Biljane Braithwaite, osnivačice i izvršne direktorke Sustineri Partners. Poruke sa otvaranja jasno su ukazale da socijalna održivost nije „meki“ deo ESG okvira, već njegova najčvršća osnova, jer razvoj biznisa i razvoj društva moraju ići jedno uz drugo.

„U regionu je društveni element održivog poslovanja konačno dobio pažnju koju zaslužuje. To prepoznaje i Nemačko-srpska privredna komora, kao i svi naši partneri. Danas smo imali priliku da razgovaramo sa predstavnicima institucijama i liderima iz realnog sektora o tome šta znači put od usklađenosti do konkurentnosti i koliko dobro upravljanje ljudskim resursima znači za jedan biznis. Delimo iste izazove i tu imamo šta učiti jedni od drugih“, poručila je Biljana Braithwaite, direktorka Sustineri Partners, jednog od partnera današnjeg skupa.

Govorilo se o praktičnim aspektima novih evropskih regulativa koje uvode viši nivo odgovornosti u poslovne procese, od nemačkog Zakona o dužnoj pažnji u lancu snabdevanja (LkSG), preko EU Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD), do Direktive o ženama u upravnim odborima. Kompanije koje na vreme integrišu društvenu komponentu ESG standarda, kroz poštovanje radnih prava, jednake mogućnosti i inkluzivno liderstvo, obezbeđuju sebi održiv rast i pristup međunarodnim tržištima.

„Socijalna održivost nije apstraktan pojam, ona je u našem slučaju vrlo konkretna: 60% žena u menadžmentu u industriji gde se to smatra gotovo nemogućim. To nije samo pitanje jednakosti, već poslovne logike. Timovi sa različitim perspektivama donose bolje odluke i brže inoviraju. Zato je briga o zaposlenima i stvaranje inkluzivnog okruženja najisplativija investicija koja direktno generiše rast i dugoročnu lojalnost, kako zaposlenih, tako i klijenata“ Suzana Dubajić CEO Kaercher i članica Upravnog odbora AHK.

Diskusije su pokazale da ulaganje u ljude, fer radne prakse i jednakost postaje strateško pitanje dugoročne konkurentnosti. Kompanije koje razumeju da je održivost neraskidivo povezana sa kvalitetom odnosa prema zaposlenima i zajednici ne samo da jačaju svoj kredibilitet, već i stvaraju otpornije organizacije spremne za promene koje donosi nova evropska regulativa.

Poslovanje koje ne prepoznaje važnost ljudi kao temelja uspeha, teško može biti održivo. U eri kada tržišta nagrađuju odgovornost, a ne samo profit, socijalna održivost je novo merilo zrelosti svake kompanije. Više nije reč o etici i deklarativnim vrednostima, već o strateškom pristupu koji direktno utiče na konkurentnost, reputaciju i dugoročni rast.

9. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Jedini Ego koji se ne ostavlja po strani

by bifadmin 9. октобар 2025.

Somboled Lactalis Srbija predstavlja Ego, potpuno novi funkcionalni jogurt koji unosi svežinu i inovaciju na domaće tržište. Kreiran je tako da odgovori na potrebe savremenih potrošača koji traže više od ukusa – to je proizvod koji prati ritam savremenog života, donoseći snagu iznutra i dobar osećaj svakog dana.

Ego kombinuje 10 milijardi probiotskih bakterija i prebiotik inulin u samo jednom kilogramu, pružajući snažnu podršku zdravoj crevnoj flori, varenju i imunitetu. Napravljen isključivo od 100% prirodnih sastojaka, bez dodatnih zaslađivača, veštačkih boja i konzervansa, Ego predstavlja novu generaciju probiotskih jogurta koja donosi čistu i prirodnu dobrobit organizmu.

U centru ponude nalazi se Natur jogurt – jednostavan i prirodan izbor koji, zahvaljujući probiotskim kulturama i prebioticima, doprinosi boljem varenju i smanjenju osećaja nadutosti što dodatno jača imunitet. Poseban pečat daju i inovativni ukusi: Mango – kurkuma, kao i Jagoda – rabarbara. Svaki od ovih sastojaka ima visoku hranljivu vrednost i sadržaj vlakana koja potpomažu varenje, osnažujući ukupan blagotvorni uticaj jogurta kao celovitog obroka.

„Ego nije samo jogurt, već postaje naš svakodnevni saveznik u očuvanju vitalnosti i zdravlja organizma. Njegova snaga je u prirodnim sastojcima i posebnom svojstvu da jedan kilogram ovog napitka sadrži 10 milijardi dobrih bakterija, što nam pomaže da svaki dan započnemo dobrim osećajem, uživajući u svakom gutljaju”, poručuju iz kompanije Somboled Lactalis Srbija.

Uz novi Ego, najbolje „ja“ počinje iznutra - ovo je jogurt koji prati zdrav i aktivan životni stil i pruža svakodnevnu podršku svima koji žele da se osećaju najbolje u svojoj koži.

Proširujući svoj asortiman, Somboled Lactalis Srbija, kao deo Lactalis grupe, najvećeg proizvođača mlečnih proizvoda na svetu, potvrđuje posvećenost vrhunskom kvalitetu i razvoju inovativnih rešenja, u skladu sa potrebama savremenih potrošača.

9. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

UN smanjuju broj pripadnika globalnih mirovnih misija za 25%

by bifadmin 9. октобар 2025.

Zbog smanjenja sredstava iz SAD, Ujedinjene nacije će biti primorane da redukuju broj pripadnika globalnih mirovnih misija za 25%.

Prema pisanju Euronews-a, ovo će se desiti u narednim mesecima jer je Amerika, koja je inače najveći donator UN-a, odlučila da smanji izdvajanja za ove namene. Kako je za ovaj medij rekao visoki zvaničnik Ujedinjenih nacija koji je želeo da ostane anoniman, to znači da će od ukupno 50.000 pripadnika bezbednosnih snaga između 13.000 i 14.000 njih ostati bez posla. Oni trenutno obavljaju posao čuvara reda i mira u devet misija širom sveta. Te misije postoje između ostalog u Kongu, Centralnoafričkoj Republici, Južnom Sudanu, Libanu, na Kipru i na Kosovu.

Pripadnici UN poznati su na našim prostorima pod nazivom “plavi šlemovi”, bar osobama koje se sećaju ratova iz devedesetih godina prošlog veka.

Zašto je Tramp povukao sredstva?

Svaka od 193 članice UN-a obavezna je da daje svoj finansijski doprinos ovoj organizaciji u svrhu čuvanja mira u svetu. Njen budžet iznosi polovinu procenta globalnog izdvajanja za naoružanje, a gotovo polovinu tog budžeta pune Amerika i Kina.

Međutim, američki predsednik smatra da se pomenuti novac neefikasno troši zbog čega je tražio da se preispita rad svake UN-ove agencije i svakog programa. Dodao je da dok se to ne desi SAD će plaćati znatno manje nego do sada.

Da podsetimo, na godišnjem nivou Amerika je izdvajala milijardu dolara za UN, a ove godine je taj iznos smanjila na 680 miliona dolara.

Izvor: Euronews

Foto: breakermaximus, Depositphotos

9. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Cene kakaa su na najnižem nivou u poslednjih 20 meseci

by bifadmin 9. октобар 2025.

Juče su u SAD fjučersi za kakao koji bi trebalo da bude isporučen u decembru pali za 1,4%, na oko 6.090 dolara po toni.

Da podsetimo, fjučersi na kakao su svoj maksimum od 12.931 dolara dostigli sredinom decembra prošle godine međutim posle toga se situacija značajno promenila. U februaru 2025. su prelazili su vrednost od čak 10.000 dolara, što se smatralo dobrim pokazateljem, no juče su pali na 6.090 dolara.

Stručnjaci za trgovanje robom kažu da je razlog tome masovna rasprodaja kakaa na finansijskim tržištima, ali i odluka njegovih najvećih proizvođača, Obale Slonovače i Gane, da podignu minimalnu cenu za otkup ove poljoprivredne kulture.

Naime, u Obali Slonovače, najvećem svetskom proizvođaču kakaa njegova minimalna cena je pred predsedničke izbore podignuta sa 3,40 dolara po kilogramu na 4,50 dolara. U drugom po veličini proizvođaču, Gani, minimalna otkupna cena je podignuta za 12,3% na 4.697,64 dolara po toni.

Ipak, ovo nisu jedini razlozi zbog kojih padaju fjučersi na kakao. Tome doprinosi i činjenica da se tražnja za njim smanjuje na globalnom nivou zato što se potrošači usled prevelikih cena čokolade okreću drugim poslasticama.

Takođe, porastu cene kakaa je u prethodnom periodu doprineo niz godina sa lošim vremenskim uslovima za njegovu proizvodnju zbog čega se strahovalo da će ova roba postati deficitarna. No, ove godine klimatski uslovi su bili pogodniji što znači da će proizvođači kakaa imati dobru berbu, a samim tim i njegova visoka cena više nije osnovana.

Foto: Etty Fidele, Unsplash

9. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Privrednici se suočavaju sa prevarama koje traju godinama za upise u baze koje nisu obavezne

by bifadmin 9. октобар 2025.

Privrednici registovani u APR-u ponovo dobijaju pozive da plate „jednokratne naknade“ za „automatski upis“ u „registre“ i „poslovne baze“, što je prevara koja traje godinama.

Uz poziv se dostavljaju uplatnice sa unapred odštampanim iznosom za plaćanje, što kod primalaca ovakvih pošiljki može stvoriti zabludu da se radi o zakonskoj obavezi i obaveznom upisu i plaćanju iznosa naknade opredeljene na uplatnici, ukazuje Agencija za privredne registre (APR).

Iz APR-a navode da oni ne šalju unapred pripremljene uplatnice firmama i drugim pravnim licima, već su oni sami u obavezi da kao deo dokumentacije za registraciju prilože i dokaz o uplati propisane naknade za registraciju upisa ili promene podataka.

Radi obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, APR ima i obavezu zaštite elektronskih baza podataka, a obavlja i poslove obrade podataka i pruža usluge izdavanja registrovanih i evidentiranih podataka za potrebe državnih organa i zainteresovanih korisnika, navode iz APR-a i dodaju da će preduzeti sve zakonom propisane mere radi zaštite prava koja im pripadaju u vezi sa elektronskim bazama podataka koje vode.

Firme i druga pravna lica registrovana u APR-u se upozoravaju da upis u „baze“ ili „registre“ podataka koje vode pojedina pravna lica nije zakonom utvrđena obaveza, da bi u slučaju prijema poziva za upis sa uplatnicama trebalo da obrate pažnju na podatke o licu koje šalje poziv, podatke o uplatiocu na uplatnici, da provere preko sajta APR-a o kom licu se radi i koja mu je eventualno pretežna delatnost, kao i da se, ukoliko to privredno društvo ima internet stranicu, upoznaju sa njegovim radom i na taj način.

Nije poznato da li je MUP ikad i ikako reagovao u slučaju ove prevare koja se odvija godinama unazad.

Izvor: 021.rs

Foto: Pixabay

9. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Na koje načine možete platiti gorivo na pumpama NIS-a

by bifadmin 9. октобар 2025.

Sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) koje su SAD uvele zbog većinskog ruskog vlasništva u kompaniji na snazi su od jutros od šest časova, kako je preneo i „Blic Biznis“. Za građane se za sada ne očekuju nestašice derivata, ali moguća je izmena načina plaćanja, naročito ukoliko dođe do prekida u funkcionisanju inostranih platnih kartica.

Ako ne rade „Master“ i „Visa“ kartice, ovo je rešenje

Ukoliko platne kartice stranih sistema (Mastercard, Visa) prestanu da funkcionišu od danas, gorivo će moći da se plaća na tri načina: domaćom „Dina“ karticom, gotovinom, kao i putem sistema „IPS pokaži“.

Takođe, „Sa nama na putu“, Agro i Taksi kartice nastavljaju da rade bez prekida, potvrđeno je iz NIS-a.

Za pravna lica i veleprodaju omogućen je nesmetan promet u dinarima, pa će i korporativni kupci moći da nastave plaćanja redovno.

O tome šta posle uvođenja sankcija NIS-u i koja četiri velika problema koja čekaju Srbiju, čitajte u našem posebnom tekstu.

NIS: Derivata ima dovoljno

U NIS-u ističu da su zalihe nafte i derivata trenutno dovoljne i da su sve benzinske stanice uredno snabdevene. Kompanija navodi da joj je prioritet očuvanje stabilnosti tržišta i redovno snabdevanje građana.

NIS je, kako su naveli, još u martu pokrenuo zahtev za uklanjanje sa američke SDN liste, koji je dopunjen krajem septembra. Postupak delistiranja, međutim, opisan je kao „dugotrajan i kompleksan“.

Šta građani treba da znaju

Gorivo se i dalje može kupovati bez ograničenja.

Plaćanje inostranim karticama može biti otežano, pa se savetuje da građani uz sebe imaju gotovinu ili domaću „Dina“ karticu ukoliko kupuju na NIS i Gasprom benzinskim pumpama

Sistem „IPS pokaži“ funkcioniše na svim modernizovanim terminalima NIS pumpi.

Snabdevanje tržišta derivatima i dalje je stabilno.

Država: Stabilnost snabdevanja je prioritet

Na sastanku kriznog tima u Ministarstvu energetike zaključeno je da Srbija ima dovoljno rezervi nafte i derivata i da će se „učiniti sve da energetski sistem zemlje ne bude ugrožen“.

Ukoliko situacija potraje, stručnjaci upozoravaju da bi dugoročno mogle da se jave poteškoće u uvozu sirove nafte, što bi zahtevalo dodatne logističke prilagodbe i nove rute snabdevanja.

Izvor: Blic

Foto: paulbr75, Pixabay

9. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Rekordni iznos od poreza na pse u Nemačkoj

by bifadmin 9. октобар 2025.

Nemačka je 2024. godine zaradila rekordni iznos od poreza na pse i u budžete lokalnih samouprava se po tom osnovu slilo oko 430 miliona evra, objavio je danas nemački Savezni zavod za statistiku.

Prihodi od poreza na pse godinama kontinuirano rastu i gradovi i opštine su prošle godine zaradile 2,2 odsto više nego prethodne godine (421 milion), a čitavih 39,3 odsto više nego deset godina ranije. Zarada od poreza je 2014. godine iznosila oko 309 miliona evra.

Porez na pse je u Nemačkoj komunalni porez i njegovu visinu i kriterijume određuju same lokalne samouprave. U mnogim mestima iznos zavisi od broja pasa u domaćinstvu ili od rase, tako da viši poreski prihod ne znači automatski i da se povećao broj četvoronožnih kućnih ljubimaca.

Držanje psa je, kako se navodi, i mimo poreza izdatak za vlasnike, koji moraju da kupuju i hranu za pse, a za nju su 2024. godine izdvojili u proseku 2,2 odsto više nego 2023. godine.

Međutim, hrana za pse i mačke je prošle godine bila čak 35,3 odsto skuplja nego 2020. godine. To je više od prosečnog porasta potrošačkih cena, koji je u tom periodu iznosio 19,3 odsto.

U Nemačkim domaćinstvima živi ukupno između 10,5 i 10,6 miliona pasa i od njih su kao kućni ljubimci brojnije samo mačke. U Proseku svako peto domaćinstvo ima psa, među kojima je znatno više mešanaca nego rasnih pasa.

Izvor: Beta

Foto: Karsten Winegeart, Unsplash

9. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusZabava

„Pretop“, mesto na kom se uz pečenje nudi zanatski hleb i šampanjac

by bifadmin 8. октобар 2025.

Iako Beograd ima veliku ponudu domaćih i stranih kuhinja, od pljeskavica do specijaliteta sa Havaja, trojica prijatelja su smislila potpuno drugačiji koncept kako bi se izdvojili na pretrpanom tržištu. Vlasnici preduzeća „Pretop“ počeli su na Zemunskoj pijaci da prodaju meso spravljeno po posebnoj recepturi, uz zanatski hleb od kiselog testa i šampanjac. Zato ne čudi da su im glavni promoteri bili kupci na pijaci, koji su radoznalo zavirivali u njihov lokal da izvide „o čemu se ovde radi“. Danas ova beogradska firma ima tri ugostiteljska objekta, dvadesetak zaposlenih, nove proizvode i planira dalje širenje.

Trojica prijatelja, Nikola Nikolić, Nenad Pajević i Miloš Dodig, ušli su u zajednički posao zato što su delili slična interesovanja, među kojima je bila i gastronomija.

Sa željom da prave hranu kakvu bi sami jeli, 2021. godine su otvorili lokal „Pretop“ na Zemunskoj pijaci. Odlučili su se baš za ovu pijacu zbog „žive i autentične atmosfere“, ali i zato što je postala prepoznatljiva po preduzetničkim poduhvatima koji privlače kupce različitih godina i interesovanja, pričaju vlasnici „Pretopa“ za B&F.

Pošto su Nikola i Nenad prethodno radili u proizvodnji hrane a Miloš se specijalizovao za kafu, odlučili su da svoja znanja udruže i unovče kroz gastronomski koncept „Bread & Schwein & Champagne”.

Njihov lokal na Zemunskoj pijaci postao je prepoznatljiv po tome što mušterijama nudi meso spravljeno na poseban način, uz sezonsko povrće, zanatski hleb od kiselog testa i – šampanjac.

Spora hrana na domaći način

Posao su otpočeli prodajom pečenja koje se, za doba koje karakteriše hroničan nedostatak slobodnog vremena, priprema prilično sporo. Naime, njihova prasetina i jagnjetina soli se najmanje 20 sati kako bi dobila punu aromu, a zatim se termički obrađuje metodom suvidiranja, čime se čuvaju sočnost i mekoća. Nakon svega toga, sa mesa se uklanjaju masnoće, a za pretop, odnosno preliv, koristi se samo esencija sokova od mesa.

Pošto i posle celog ovog postupka meso nekome može teško pasti, „Pretop“ svojim kupcima nudi i šampanjac da „speru“ masnoću. A ko voli da začini meso, može da se posluži renom i sezonskim povrćem.

„Pretop“ je međutim ubrzo postao poznat i po proizvodnji sourdough hleba od kiselog testa, koji se pravi bez ikakvih aditiva, odnosno od domaćeg kvasca koji fermentira danima. Ova vrsta peciva ima niži glikemijski indeks, lakše se vari i obezbeđuje bolju apsorpciju važnih minerala poput gvožđa, cinka i magnezijuma. Zato ga često jedu ljudi koji vode računa o svom zdravlju.

Demantovali fondove i banke

Ako je preduzetnička ideja trojice prijatelja bila originalna, pribavljanje početnog kapitala baš i nije. Kao i većina preduzetnika u Srbiji, Nikola, Nenad i Miloš su u pokretanje posla morala da ulože sopstvenu ušteđevinu, pri čemu je najviše novca otišlo na nabavku osnovne opreme za rad.

Sirovine su od početka nabavljali od proverenih lokalnih dobavljača, kao što su baka Milanka i njen sin Boban sa Zemunske pijace koji su ih snabdevali povrćem, ili jedan poljoprivrednik iz Jakova koji ren pravi po njihovoj recepturi.

Vlasnici „Pretopa“ tvrde da u oglašavanje nisu morali mnogo da ulažu, jer su im prvi gosti bili redovni posetioci pijace koji su najčešće iz radoznalosti zavirivali u ovaj neobičan lokal, a onda ga reklamirali od „usta do usta“. Takvih „promotera“ je bilo mnogo, ali naši sagovornici kažu da ako bi morali nekoga da izdvoje, onda bi to bile dve starije gospođe koje su došle da popiju šampanjac i izvide „o čemu se tu zapravo radi“.

Nikola, Nenad i Miloš su svom poslu dali lični pečat i tako što su uveli običaj da u „Pretopu“ puštaju svoju omiljenu muziku i prave veselu atmosferu, pa su počeli da im dolaze kupci iz svih delova Beograda, a vrlo brzo i strani turisti.

Rast poseta je sa sobom nosio i potrebu za novim ulaganjima, pre svega u nabavku mašina. „Najveći deo investicija finansirali smo iz sopstvenog poslovanja, izbegavajući kredite. Smatrali smo da je to zdraviji put, jer su uslovi za zaduživanje kod nas veoma nepovoljni — kratki rokovi otplate i visoke kamate čine takav model gotovo neodrživim, dok investicioni fondovi uglavnom nisu zainteresovani za preduzeća kao što je naše, jer nismo ’skalabilni’ i nemamo promet od milion evra”, opisuju trojica preduzetnika kako „na terenu“ izgleda finansijska podrška dobrim preduzetničkim idejama u Srbiji.

Ipak, svojim poslovanjem su demantovali fondove i banke. Njihovi prihodi su porasli sa 4,3 miliona dinara u 2023. na 20,2 miliona u 2024. godini.

Ulazak u pekarski posao

Kada su procenili da je interesovanje za njihov hleb dovoljno veliko za ulazak u pekarsku delatnost, otvorili su pekaru „Pretop Bread & Pastry“ u blizini Zemunske pijace, kako bi sačuvali vezu sa mestom na kom su započeli posao. No, brojne mušterije iz centra Beograda godinama su im predlagale da dođu i u njihov kraj, pa su nedavno otvorili i pekaru na Dorćolu.

Za razliku od originalnog „Pretopa“, u pomenute dve pekare prodaju isključivo zanatski hleb i peciva, a umesto šampanjca u njima nude kafu, mleko, maslac i druge proizvode. Ono što je ostalo isto je odluka da sve što nude mušterijama dolazi od pažljivo biranih dobavljača.

Dok je pečenje glavni adut „Pretopa“, pekarama je osnovni proizvod sourdough hleb, koji nude u različitim varijantama: beli, ražani i polubeli, baget, fokača, kao i tost pripremljen od mleka i putera. Slično hlebu koji se proizvodi industrijski, i kada je reč o kiselim testima najviše se traže beli i ražani hleb.

Među kupce se „umešala“ i preduzeća

Trojica preduzetnika danas zapošljavaju dvadesetak ljudi, među kojima su iskusni pekari, kuvari i ugostiteljsko osoblje. Dnevno ispeku više od 500 hlebova, koje kupci redovno traže tokom cele godine, s tim što prodaja dodatno raste u vreme praznika.

Osim fizičkim licima, hleb prodaju i preduzećima, kao što su ketering firme i pedesetak beogradskih restorana. Udeo fizičkih i pravnih lica u prodaji je gotovo jednak, što je vlasnicima „Pretopa“ jako važno, jer žele da zadrže dragocene kontakte sa direktnim kupcima i da istovremeno kroz veleprodaju obezbede stabilne kanale za širenje na tržištu.

Iako posluju tek četiri godine, i to u veoma zahtevnoj delatnosti, sa cenama koje možda ne odgovaraju svačijem džepu, Nikola, Nenad i Miloš smatraju da su stvorili sistem poslovanja koji im omogućava sigurnost i predvidivost. Dodaju da promet potreban za rad u plusu zavisi od troškova svake pojedinačne lokacije, ali da zahvaljujući kvalitetu proizvoda i lojalnim kupcima njihov posao beleži stabilan rast. Planiraju otvaranje novih pekara, a na kojim lokacijama – to će se čuti, „od usta od usta“.

Marija Dukić

Biznis & finansije 237, septembar 2025. 

Naslovna fotografija: Milena Arsenić

8. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Lidl organizovao izbor za Miss – potrošačke korpe u glavnoj ulozi
  • Izmenjeni sporazum o poslovanju Grupe Triglav na italijanskom tržištu osiguranja motornih vozila
  • Završen Wiener Städtische KUP – mladi rukometaši i rukometašice Srbije spremni za međunarodnu završnicu
  • Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
  • Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa i dalje najslabije ocenjena

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit