NAJNOVIJE
Kako će mogući „naftni šok“ u Srbiji uticati na...
Od 1. januara u Beogradu voda poskupljuje za 200...
Da li je 6. januar zvanično radan ili neradan...
U Srbiju stiglo više doznaka nego stranih investicija
Nemačka i Danska najveći proizvođači jelki u Evropi
Sajber kriminalci ove godine su ukrali kriptovalute za rekordnih...
Električne tapete inovativno rešenje za grejanje
Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

BYD će ove godine udvostručiti prodaju van Kine

by bifadmin 26. март 2025.

Kineski prozvođač električnih vozila BYD objavio je da će u 2025. duplirati prodaju svojih automobila van Kine.

Ovaj automobilski gigant je prošle godine u inostranstvu prodao 417.204 automobila i stekao tržišni udeo na globalnom tržištu električnih vozila od 18%. Sada najavljuje da će u 2025. godini duplirati broj prodatih vozila van Kine na preko 800.000.

BYD očekuje da će najveći rast prodaje zabeležiti u Velikoj Britaniji koja je najotvorenija prema konkurentnim kineskim proizvodima. Veliki potencijal za rast ima i u Latinskoj Americi i na jugoistoku Azije gde je narod već upoznat sa kineskim brendovima.

Kompanija dakle ne odustaje od brzog rasta prodaje a sve probleme koje joj mogu izazvati američke carine prevazići će tako što će sastavljati svoje automobile na drugim tržištima. Nekada je kineska ekonomija bila pretežno sklapačka, odnosno zapadne kompanije su zbog niske cene rada dolazile u najmnogoljudniju zemlju sveta da tamo sastavljaju svoje proizvode, a sada se situacija okrenula – Kina izvozi znanje a njene proizvode će sklapati drugi.

Sve to se nije desilo preko noći već posle godina ulaganja u istraživanja i razvoj, kao i državne politike usmerene na podršku inovativnim kompanijama. Zahvaljujući svemu tome BYD je postao prvi proizvođač automobila na svetu koji ima potpunu ekspertizu i zaštićenu intelektualnu svojinu u tri ključne tehnologije u oblasti električnih vozila – baterijama, elektro-motorima i elektronskim kontrolama.

Izvor: CNBC

Foto: Tiago Ferreira, Unsplash

26. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Fondacija „Alek Kavčić“ za dve nedelje akcije prikupila blizu 80 miliona dinara

by bifadmin 26. март 2025.

Za dve nedelje solidarne podrške zaposlenima u prosveti građani Srbije i kompanije uplatili su na namenski račun Fondacije „Alek Кavčić“ 76.290.000,00 dinara i u 2.166 isplata prosvetni radnici su dobili blizu 35 miliona dinara.

Prema preporuci Foruma beogradskih gimnazija, zaposlenima u obrazovnom sistemu kojima su plate umanjene za 25.000 dinara i više, sa računa Fondacije, isplaćuje se 18.700, a za umanjenja manja od 25.000 uplaćuje se 9.350 dinara. Oko 20.000 nastavnika i nenastavnog kadra u obrazovnim institucijama ostalo je bez plata ili im nisu isplaćene pune plate za februar 2025. Procena je da je oko 100.000.000 din. pomoći potrebno da se zajednički sakupi kako bi se delimično smanjila razlika u neisplaćenim zaradama prosvetarima.

Najveći doprinos akciji solidarnosti prosvetnim radnicima dali su sami građani, a odmah su se uključili i preduzetnici, mala i srednja preduzeća, veliki sistemi, kao i Srbi iz dijaspore. Pojedinačno, najviša uplata bila je od sistema United Group, United Media i SBB-a, koji su u jednom danu uplatili preko 10 miliona dinara, kao i kompanije Zepter koja je uplatila 2 miliona, a akciji su se odazvali, između ostalih, i Senzal Capital, The Point, Termopool, odbojkaški klubovi, finansijske isntitucije. Кroz aukciju svojih dresova bivši košarkaš Mića Berić je za podršku prosvetarima prikupio i uplatio 17.500 evra.

Fondacija svakodnevno obrađuje nove zahteve prosvetnih radnika koji su se obratili za podršku građana i kompanija mejlom solidarnost@fondacijaalekkavcic.org a priliv zahteva kontinuirano raste. Кako se prolazi sistem potvrde da su nastavnom i nenastavnom osoblju umanjene zarade za februar, proces isplate traje nešto duže, odnosno do par dana i za dve nedelje preko Fondacije novac je isplaćen na račune 2.166 prosvetnih radnika . Proces uplate građana i kompanija je efikasan i brzo se obavlja preko platforme Fondacije.

Fondacije „Alek Кavčić“ ima mogućnost da prikuplja donacije od fizičkih i pravnih lica u Srbiji i iz dijaspore, i to putem platnih kartica, skeniranjem NBS IPS QR koda, direktnih uplata na tekući račun, ili iz inostranstva na devizni račun. Sve informacije o prikupljenim sredstvima, broju prsvetnih radnika koji su prihvatili solidarnost građana i kompanija, kao i načinima na koji mogu da se izvrše uplate nalaze se na platformi www.fondacijaalekkavcic.org/doniraj.

Podsećamo, na predlog Foruma beogradskih gimnazija , univerzitetske zajednice, zajednice IT Srbije i građana, Fondacija „Alek Кavčić“ se pridružila akciji prikupljanja sredstava za zaposlene u školama kojima su zbog blokade nastave umanjena primanja za februar 2025. Udruženje IT Srbija je formirala mrežu solidarnosti i povezuje fizička lica sa nastavnicima radi pružanja pomoći, što je dostupno putem sajta mrezasolidarnosti.org.

26. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

EBRD i Banca Intesa obezbedili dodatnu podršku za mlade preduzetnike u Srbiji

by bifadmin 26. март 2025.

Kreditna linija od 15 miliona evra za finansiranje preduzetnika, mikro i malih preduzeća čiji su vlasnici i kojima upravljaju preduzetnici mlađi od 35 godina

• EBRD kredit od 15 miliona evra za Banca Intesa u okviru programa Mladi u biznisu
• Dodatnih 1,5 miliona evra od Evropske unije (EU) u vidu pokrića rizika prvog gubitka
• EU, Švedska, Italija i Luksemburg podržavaju program sredstvima za tehničku pomoć

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Banca Intesa, članica međunarodne Intesa Sanpaolo grupe, potpisali su novi ugovor o kreditu od 15 miliona evra u okviru EBRD programa Mladi u biznisu (Youth in Business). Kredit će biti plasiran malim preduzetnicima, mikro i srednjim malim preduzećima koja su u vlasništvu ili kojima upravljaju preduzetnici mlađi od 35 godina.

Sredstva iz EBRD kreditne linija Mladi u biznisu dostupna su u Banca Intesa od 2022. godine kada je potpisan prvi ovakav aranžman, a potpisivanje nove kreditne linija ukazuje na sve veću potrebu za ovom vrstom finansiranja u Srbiji.

Aleksandra Vukosavljević, direktorka EBRD za finansijske institucije, Zapadni Balkan i Istočnu Evropu, izjavila je: „Zadovoljstvo nam je što nastavljamo našu uspešnu saradnju sa Banca Intesa u cilju podrške mladim preduzetnicima u Srbiji. Fokusirajući naše ulaganje na mlade preduzetnike, potvrđujemo posvećenost Banke negovanju privatnog inkluzivnog i rezilijentnog sektora.“

Predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa, Darko Popović, izjavio je: „Kao jedina banka u Srbiji koja u saradnji sa EBRD na domaćem tržištu sprovodi program Mladi u biznisu, potpisivanjem novog ugovora još jednom potvrđujemo posvećenost davanju podrške mladim preduzetnicima i kreiranju dinamičnog i konkurentnog poslovnog okruženja u našoj zemlji. Nova kreditna linija će nam omogućiti da mladim preduzetnicima olakšamo pristup finansijskim sredstvima i znanju koji su im neophodni za realizaciju poslovnih ideja, čime ne samo da doprinosimo razvoju preduzetničkog ekosistema u zemlji, već i podstičemo zapošljavanje, inovativnost i održivi privredni rast.“

Uprkos svom potencijalu za inovacije, mladi preduzetnici se i dalje suočavaju sa preprekama u pristupu kreditnim linijama i savetodavnoj pomoći koja im je potrebna za razvoj poslovanja. Program Mladi u biznisu ima za cilj da nadomesti te nedostatke na tržištu pružanjem sveobuhvatnog paketa finansijske i tehničke pomoći za preduzetnike, mikro i mala preduzeća koja vode mladi.

EBRD program Mladi u biznisu ima za cilj da osnaži preduzetnike mlađe od 35 godina, podržavajući ih finansijskim i nefinansijskim proizvodima prilagođenim njihovim potrebama. Pored boljeg pristupa finansijama, mladi preduzetnici će imati pristup i konsultantskim uslugama i obukama.

Program podržava EU kroz svoj Evropski fond za održivi razvoj plus (EFSD+), program finansijske inkluzije koji uvodi niz instrumenata za podršku preduzećima na tržištima sa izazovima. EU obezbeđuje do 1,5 miliona evra za pokriće rizika prvog gubitka, što olakšava pristup finansiranju za mlade preduzetnike.

Pored toga, finansiranje programa u vidu sredstava tehničke saradnje obezbedila je EU, Švedska preko Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju; Italija preko Centralnoevropske inicijative; i Luksemburg preko EBRD-ovog fonda za uticaj na mala preduzeća. Ova sredstva će podržati izgradnju kapaciteta Banca Intesa, savetodavne usluge i obuku za mlade preduzetnike.

U širem regionu Zapadnog Balkana, očekuje da će EBRD-ov program Mladi u biznisu obezbediti 100 miliona evra lokalnim bankama i mikrofinansijskim institucijama u narednim godinama.
EBRD je vodeći institucionalni investitor u Srbiji i do danas je uložio više od 9,8 milijardi evra kroz 372 projekta. Fokus Banke u Srbiji je na konkurentnosti privatnog sektora, tranziciji zelene ekonomije i održivoj infrastrukturi.

26. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li smo mi vlasnici svog vremena ili ga nesvesno prodajemo na rate?

by bifadmin 26. март 2025.

U eri kada je vreme postalo valuta, novac sinonim za slobodu, a kredit alat za premošćavanje između želja i stvarnosti – postavlja se pitanje: da li smo mi vlasnici svog vremena ili ga nesvesno prodajemo na rate?

Savremeno potrošačko društvo učinilo je nešto što nijedna prethodna civilizacija nije uspela: ubedilo nas je da vredimo onoliko koliko možemo da potrošimo. Nema veze da li nešto zaista možemo priuštiti – važno je da postoji kredit, kartica, beskamatna rata ili mogućnost da „platimo kasnije“. A ono što ostaje neplaćeno, zapravo je vreme koje ćemo tek potrošiti.

Kredit kao mašina za usisavanje budućnosti

Kada podignemo kredit – bilo za telefon, auto, stan ili letovanje – ne uzimamo samo novac. Uzimamo komad svog budućeg vremena i prepisujemo ga banci. Mesečna rata nije samo finansijska obaveza – to je dio meseca koji više nije naš. Radimo za nešto što je već potrošeno. I tako, mesec po mjesec, godina po godina, naš kalendar postaje knjigovodstvena tablica.

Zato sarkastična izjava “Ako vam vreme brzo prolazi, podignite kredit” pogađa u srž: ništa ne produžava osećaj dužine vremena kao obaveza koja ne prestaje. Kada čekate da isplatite kredit, vreme ne leti – ono puzi. Svaka rata kao podsetnik da ste kupili nešto što više ne donosi radost, ali i dalje ima cijenu.

Vreme kao luksuz

Uprkos obilju izbora i tehnologiji koja štedi vrijeme, sve manje ga imamo. Jer potrošačko društvo ne funkcioniše na principu zadovoljenja potreba, već na stalnom stvaranju novih želja. Čim nešto kupimo, postaje „staro“, pa nam treba novo – veće, brže, pametnije. I tako trčimo ukrug, uzimamo kredite, trošimo, radimo da bismo ih vratili, i ponovo trošimo. Vrijeme postaje luksuz, a sloboda rezervisana za one koji su „izvan sistema“ – rijetki, tihi, skoro nevidljivi.

Kuda nas vodi ovakav sistem?

Prema društvu u kojem je lična vrednost merena kreditnim rejtingom, gde se emocije leče kupovinom, a budućnost troši u sadašnjosti. Gdje mladi ulaze u život s minusima, stariji izlaze s dugovima, a srednja klasa balansira između egzistencije i marketingom projektovanog ideala.

Vreme i novac nikada nisu bili bliže povezani – a istovremeno nikada dalje od našeg istinskog osećaja ispunjenosti. Možda je zato jedina prava investicija u ovom sistemu – naučiti kada ne trošiti. I kako da povratimo ono što nam je najskuplje: vlastito vreme.

Šta kažu mudri o vremenu, novcu i kreditima?

Warren Buffett, čovek koji je postao simbol mudrog upravljanja novcem, često ističe jednostavnu istinu: „Ako kupujete stvari koje vam ne trebaju, uskoro ćete morati prodavati stvari koje su vam potrebne.“ Njegova filozofija zasnovana je na dugoročnom promišljanju i disciplini – dvije vrednosti koje savremeno potrošačko društvo sistematski potkopava.

Buffett takođe često naglašava vrednost vremena kao najdragocjenijeg resursa: „Mogu kupiti skoro sve što želim, ali ne mogu kupiti vreme.“ Upravo tu dolazimo do paradoksa: dajemo vrijeme za novac, a onda novac za stvari koje nam kradu još više vremena. Kredit nas čini „bogatima“ sada, ali siromašnima u budućnosti – i vremenski i finansijski.

Joseph Stiglitz, nobelovac i jedan od najglasnijih kritičara savremenog kapitalizma, upozorava da je današnji finansijski sistem stvoren da stimuliše zaduživanje, a ne štednju. „Finansijski sektor je od alata za podršku realnoj ekonomiji postao njen gospodar,“ kaže Stiglitz. I dok banke zarađuju na kamatama, pojedinci postaju robovi obaveza koje su često rezultat manipulativnog marketinga i društvenih pritisaka.

Nassim Nicholas Taleb, autor „Crnog labuda“, još je oštriji: „Kredit je iluzija bogatstva – a dug je porez na budale.“ Njegova kritika ide u pravcu ukazivanja da ljudi zaboravljaju rizike koje preuzimaju kada pristaju na jednostavne finansijske „prečice“. Za njega je zaduživanje gubitak antifragilnosti – sposobnosti da izdržimo šokove i ostanemo nezavisni.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

26. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prosečna neto zarada u januaru 107.476 dinara, medijalna 83.031

by bifadmin 26. март 2025.

Prosečna zarada (bruto) u Srbiji obračunata za rad u januaru ove godine iznosila je 148.440 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 107.476 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku.

Medijalna neto zarada iznosila je 83.031 dinar, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do tog iznosa.

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto i neto zarade u januaru nominalno je već za 12,1 odsto, a realno za 7,2 odsto.

U odnosu na decembar 2024. godine, prosečna bruto zarada nominalno je ostala na istom nivou, a realno je manja za 0,6 odsto, dok je prosečna neto zarada nominalno manja za 0,8 odsto, a realno za 1,4 odsto.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

26. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UNIQA ostvarila značajan rast u SEE regionu i UNIQA grupi u 2024. godini

by bifadmin 25. март 2025.

UNIQA je ostvarila odlične poslovne rezultate i značajan rast u 2024. godini: U SEE regionu bruto fakturisana premija porasla je za 11,7 posto na 474,4 miliona evra, a dobit pre oporezivanja iznosi 39,1 miliona evra.

Uz podršku UNIQA grupe, grupa zemalja SEE regiona (Bugarska, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Rumunija i Srbija) nastavlja sa svojim planovima u regionu brinući o potrebama svojih klijenata, zaposlenih, ali i čitave zajednice.

UNIQA Srbija je u 2024. godini ostvarila rast bruto fakturisane premije od 2,65 posto, što se ogleda u širenju tržišta, povećanju prodaje i proširenju poslovnih aktivnosti što je doprinelo stabilnijem položaju na tržištu. Najveći rast zabeležen je u zdravstvenom osiguranju, osiguranju od nezgode i osiguranju imovine. Ovaj rast je rezultat optimizacije poslovnih procesa i strateškog pristupa razvoju proizvoda i novih usluga. Kompanija nastavlja da razvija svoje kapacitete, sa fokusom na dugoročni rast i održivost.

UNIQA SEE region treća je najveća zajednica zemalja unutar UNIQA grupe, s približno 2.200 zaposlenih i 2,5 miliona klijenata. Uz podršku Grupe, Region će nastaviti da razvija osiguranje na tom području, nudeći klijentima moderna, digitalna i jednostavna rešenja osiguranja, a istovremeno će imati uticaj na zajednicu kroz ulaganja u društveno odgovorne inicijative i u svoje zaposlene.

Rezultate za 2024. godinu nedavno je predstavila i UNIQA Insurance Group AG. UNIQA grupa je u 2024. godini ostvarila snažan rezultat uprkos visokim isplatama šteta zbog velikih prirodnih katastrofa. Dobit pre oporezivanja iznosi 442 miliona evra (rast od 3,6 posto), a bruto fakturisana premija značajno je porasla na 7,8 milijardi evra (rast od 9,1 posto).

Premijski prihodi porasli su u svim segmentima: zahvaljujući vrlo dobrim prodajnim rezultatima ostvaren je rast od 11 posto u osiguranju imovine i nezgode, 10 posto u zdravstvenom osiguranju i 3,3 posto u životnom osiguranju.

„U Austriji smo porasli za 4,6 posto, snažno podstaknuti osiguranjem imovine i nezgode kao i zdravstvenim osiguranjem. U srednjoj i istočnoj Evropi premija je porasla za 13,9 posto, prvenstveno zbog snažnog rasta osiguranja imovine i nezgode kao i životnog osiguranja“, izjavio je Andreas Brandstetter, predsednik Uprave UNIQA Insurance Group AG. Poljska, najveće tržište u srednjoj i istočnoj Evropi, ponovo se pokazala kao snažan pokretač rasta s povećanjem premije od gotovo 22 posto.

Visoke isplate štete od oluje uglavnom su posledica dramatičnih poplava u septembru, zbog kojih je isplaćeno 222 miliona evra bruto ili 85 miliona evra nakon reosiguranja.

U decembru prošle godine UNIQA je predstavila novi strateški program „UNIQA 3.0 – Growing Impact“ za period od 2025. do 2028. godine. U skladu sa svojom misijom „Živimo bolje zajedno“, novom strategijom UNIQA teži ostvarenju još većeg ekonomskog rasta, poziciji najboljeg pružaoca usluga s najvećim brojem zadovoljnih klijenata, kao i statusu najboljeg poslodavca sa zaposlenima usmerenima na učinak.

25. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Partijsko kadriranje u javnom sektoru

by bifadmin 25. март 2025.

Javni sektor ima sve više teškoća da zaposli i zadrži stručnjake. Jedan od razloga su niske plate za najodgovornija mesta u poređenju sa privatnim sektorom. Taj jaz bi mogao da se smanji kada bi se rešio mnogo veći problem – partijsko kadriranje koje je postavljanjem sve nesposobnijih, a poslušnih i korumpiranih kadrova drastično srozalo ugled državnih organa i javnih preduzeća.

Hapšenjem bivših direktora javnih preduzeća u Srbiji, gradonačelnika i lokalnih funkcionera, u novoj akciji borbe protiv korupcije, ponovo je potvrđena višestruka štetnost partijskog kadriranja na važnim pozicijama u državnim institucijama i preduzećima. „Najzvučnija“ imena među desetinam uhapšenih upravo su bili miljenici vlasti, na čiju nestručnost i zloupotrebe su građani i stručna javnost godinama ukazivali.

Ali, malo je verovatno da bi ikakav postupak protiv njih bio pokrenut, bez obzira što su za to postojali dokazi u fiokama nadležnih službi, da za to nije dat nalog državnog vrha, koji na taj način pokušava da opstane na vlasti.

Politika na vrata, struka kroz prozor

Nestručnost nije samo „privilegija“ postavljenih čelnika, već je postala glavna karakteristika državnih službi u kojima je veliki broj zaposlenih do radnog mesta došao preko partijske knjižice. Posledice trpe građani i cela privreda, ali i zaposleni u javnom sektoru koji nisu iz partijskih redova. Istina je da aktuelna vlast nije patentirala taj izum kako da dodelom radne knjižice dobije sigurne glasače, ali ga je svakako maksimalno usavršila.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić smatra da za to što nema dovoljno kvalitetnog kadra u državnim službama postoje dva razloga.

„Jedan razlog je dominacija partijskih kriterijuma pri zapošljavanju i napredovanju. Pripadnost stranci i doprinos stranačkim interesima su važniji od stručnosti, sposobnosti i posvećenosti poslu. Neophodne su promene politike kako bi se takva ponašanja sankcionisala. To podrazumeva ravnopravne uslove na političkom tržištu i prepoznavanje na izborima tih koji vode takvu politiku“, kaže Arsić za B&F.

Drugi razlog je to što su plate u državnoj upravi i na složenim poslovima relativno niske. Arsić ističe da je to je posebno problem u Poreskoj upravi i Republičkom zavodu za statistiku, gde se rade složeni poslovi koji zahtevaju dobre ekonomiste, matematičare, ali ljudi ne žele da za niske plate rade u državnim organima.

Malo plaćeni najodgovorniji javni poslovi

Fiskalni savet je u analizi budžeta za ovu godinu takođe naveo da postoje strukturni problemi vezani za zapošljavanje i plate u javnom sektoru, koji godinama otežavaju mogućnost da se obezbede i dugoročno zadrže kvalitetni kadrovi.

„Najveći deo nedostataka će se samo preneti u 2025. godinu, premda ima i dispariteta koji će se dodatno produbiti. Tako će, primera radi, raspon između najviše plate u državnoj upravi sa postojećih 1:5,5 u 2024. godini, u 2025. pasti na 1:5,2, budući da minimalna zarada raste brže od indeksacije zarada u javnom sektoru“, navode u Fiskalnom savetu i dodaju da taj suženi raspon, zapravo, važi za najveći broj zaposlenih u javnom sektoru, jer je on definisan Zakonom o utvrđivanju maksimalne zarade u javnom sektoru iz 2012. godine, koji je još uvek na snazi.

Prema Zakonu o sistemu plata u javnom sektoru iz 2016. godine, propisani odnos između najviše i najniže plate bio je 1:7,532, dok međunarodna istraživanja uporedivih sistema pokazuju da bi on trebalo da bude osetno veći – i do 1:12.

„U postojećim uslovima, pokazalo se vrlo izazovnim motivisati zaposlene na ključnim pozicijama da dugoročno ostanu u javnom sektoru, tim pre što privatni sektor za pozicije uporedive složenosti i nivoa odgovornosti najčešće nudi daleko konkurentniju zaradu. Osetnije promene se, gotovo izvesno, ne mogu očekivati u 2025. godini. To, međutim, ne znači da bi naredna godina morala da bude potpuno izgubljena u reformskom smislu. Primera radi, bilo bi opravdano da se već od 2025. počne sa objavljivanjem važnih podataka iz sistema ISКRA za sektore koji su već obuhvaćeni ovom evidencijom, a koji se odnose na broj zaposlenih i stepen popunjenosti sistematizovanih radnih mesta po resorima i institucijama, iznosima plata po platnim razredima, specifičnim tipovima posla (osnovna plata, dodaci)“, preporučuju u Fiskalnom savetu.

Potrebna stimulativnija stambena politika

Na pitanje kako u „državni posao“ privući stručnjake koji će profesionalno obavljati svoje dužnosti, Milojko Arsić odgovara da su veće plate ključne, a u nekim slučajevima važno bi bilo da se tim ljudima reši stambeno pitanje, naročito ako bi radili u zdravstvu i obrazovanju.

„To bi moglo da se ostvari ne dodelom stanova, nego subvencionisanom kupovinom i obezbeđenjem povoljnijih uslova, i to bi bila dobra vrsta kompenzacije, na primer, za matematičare koji rade za nižu platu, umesto da se bave informatikom. Inženjeri i ekonomisti, umesto da rade u privatnim kompanijama za 1.000-1.500 evra, pristali bi na manju zaradu od recimo 100.000-110.000 dinara i ne bi otišli kod privatnika ili u inostranstvo, jer stanovi bi bili dodatna stimulacija. Složeni poslovi u državnom sektoru sa tom stimulacijom privukli bi ljude koji imaju odgovarajuće obrazovanje. Takođe, da bi se unapredio rad u državnom sektoru, potrebno je da se vodi borba protiv korupcije“, predočava Arsić.

Sistemsko gušenje „neposlušnih“ privrednika

Kolika je šteta zbog nestručnog kadra u državnim institucijama i firmama po njegovim rečima teško je proceniti, ali signal je pad domaćih ulaganja. Državna administracija koja donosi odluke u vezi investicija, kao što su dodeljivanje građevinskih dozvola i uspostavljanje ravnopravnih uslova za učešće zainteresovanih u javnim nabavkama, ne radi svoj posao kako treba i tako odvraća domaće investitore od ulaganja u Srbiji.

Stranci imaju bolji prolaz u početku kad dođu u Srbiju, zaštićeni su od nekih većih ometanja, ali je sigurno da se i oni sreću sa problemima sa kojima se suočavaju domaća preduzeća, tvrdi Arsić. U celini njihov položaj je bolji, dobijaju besplatno zemljište, subvencije, imaju niže troškove radne snage, do skoro su bile niže i cene energije i nedostaci su manji od pogodnosti.

„To nije posledica individualnih odluka ljudi u državnom sektoru, već je izgleda reč o sistemskoj politici kako da se sputa onaj deo privatnog sektora koji nije pod kontrolom, ili nije blizak vladajućoj stranci. Vodi se takva državna politika da se ljudi koji su bliski vladajućoj stranci podstiču kroz razne vrste olakšica za poslove, a da se drugima otežava poslovanje. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije morao da bude demokrata, ali je mogao da bude prosvećeni apsolutista, a postao je neprosvećeni vlastodržac“, smatra Arsić.

Tek ćemo osetiti posledice nestručnosti

Privrednik Zoran Drakulić takođe ukazuje na problem partijskog kadriranja u državnim institucijama i javnim preduzećima, koje je po njegovoj oceni postalo ekstremno u poslednjih 13 godina.

„To je posledica toga što se na čelo državnih institucija i javnih preduzeća postavljaju nekvalifikovani partijski kadrovi. Svedoci smo ovih dana, sa zakašnjenjem, hapšenja mnogobrojnih partijskih funkcionera zbog ogromne korupcije koja je orkestrirana sa vrha vlasti. Na nesreću, dubinski se to može rešiti samo nekom novom vlašću koja će biti spremna da se sveobuhvatno obračuna sa korupcijom i da na čelo javnih preduzeća i državnih institucija stavi najbolje, profesionalne, nezavisne kadrove“, kaže Drakulić za B&F.

Na pitanje koliko manjak stručnog kadra u državi njemu komplikuje poslovanje u Srbiji, Drakulić odgovara da se posledice ogledaju u tome što nadležni ni ne razumeju do koje mere njihova nekompetentnost otežava položaj domaćim privrednicima.

„Pored toga, vlast se uopšte ne bavi potencijalnima domaće privrede, već je 90% subvencija dala stranim investitorima koji sada okreću leđa i odlaze! Tek ćemo osetiti posledice tog neznanja i loše ekonomske politike“, upozorava Drakulić.

*Aforizam Ninusa Nestorovića

Marica Vuković

Biznis & finansije 231, mart 2025. 

Foto: Vladimir Vinogradov, Unsplash

25. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Materijal koji vodu iz industrijskih postrojenja pretvara u vodu za piće

by bifadmin 25. март 2025.

Naučnici su razvili novi materijal koji pomoću sunčeve svetlosti čisti vodu od štetnih sastojaka i čini je bezbednom za konzumaciju.

Materijal je kreiran kombinacijom mekih hemijskih gelova i elektrospinovanja. Elektrospinovanjem se dobijaju vlakna sa izuzetno malim prečnicima (manjim od 100 nanometara) koja imaju široku primenu u različitim oblastima, kao što su medicinska oprema, filtracija, i kompozitni materijali. U procesu elektrospinovanja, rastopljeni ili rastvoreni polimer se izbacuje kroz tanku iglu pod dejstvom visoko naponskog električnog polja tako da se formira vlakno koje se taloži na sabirni deo.

U eksperimentu su korišćene tanke trake titanijum dioksida, materijala koji se često upotrebljava u solarnim ćelijama, senzorima za gas i raznim tehnologijama za samočišćenje. I ranije su istraživači pokušavali da koriste titanijum dioksid u svrhe čišćenja vode ali to rešenje nije bilo jednostavno primeniti jer pomenuti materijal ima nisku energetsku efikasnost i zahteva kompleksnu filtraciju.

No, sada su naučnici sa Ohajo univerziteta u ove trake dodali bakar koji im omogućava da apsorbuju dovoljno sunčeve svetlosti potrebne za veoma efikasno čišćenje vode ali i vazduha.

Kako čišćenje vode izgleda u praksi?

“Ovaj materijal je poput tankog ćebeta koje možete položiti na vodu i započeti proces stvaranja energije”, objašnjava Pelagia-Iren Guma, profesorka koja je predvodila studiju kroz koju se pokazalo da titanijum dioksid apsorbuje svetlo i formira elektrone koji vrše oksidaciju napadajući zagađivače u vodi i uništavajući ih.

Trake se posle čišćenja vode mogu na jednostavan način ukloniti iz nje i koristiti ponovo u iste svrhe. Postoji indicija da bi mogle biti veoma efikasne u prečišćavanju vode iz industrijskih postrojenja u zemljama u razvoju, pretvarajući zagađenu u pijaću vodu.

Zanimljivo je da ovaj materijal može služiti i za proizvodnju energije sa veoma visokom efikasnošću. A na sve to on ne stvara nusproizvode koji su štetni po životnu sredinu kao što čine neke solarne ćelije.

Izvor: Clean Technica

Foto: TheDigitalArtist, Pixabay

25. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

ESG Lideri 2025 -Održivost kao nova valuta uspeha

by bifadmin 25. март 2025.

Dok evropske i globalne kompanije sve više usmeravaju svoje strategije ka principima održivosti, domaće tržište dobija priliku da uhvati korak sa svetom. Drugo izdanje konkursa „ESG Lideri“, koji organizuje PwC Srbija, otvara vrata svim organizacijama koje žele da budu više od posmatrača u transformaciji tržišta – da budu njeni pokretači.

U savremenom poslovanju ESG više nije samo dodatna vrednost. ESG je postao merilo strateške zrelosti, alat za jačanje reputacije i preduslov za pristup tržištima, kapitalu i partnerstvima. PwC, kao jedan od lidera u oblasti poslovnog savetovanja, ovaj konkurs pozicionira kao instrument kojim se osnažuju domaće kompanije i oblikuju nova pravila poslovanja u Srbiji.

Od deklaracije do konkretnih koraka

„Održivost danas nije pitanje trendova, već imperativ poslovnog opstanka. ESG standardi postaju temelj dugoročne vrednosti kompanije – bilo da govorimo o investicionoj atraktivnosti, lojalnosti potrošača ili otpornosti na rizike“, poručuje Biljana Bogovac, rukovodeća partnerka PwC za Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

Bogovac ističe da je potrebno preći iz faze deklarativnog pristupa ESG temama u fazu sistemske implementacije, jer poslovna realnost postavlja jasne zahteve. „Kroz ovaj konkurs želimo da inspirišemo kompanije da ESG integrišu ne samo u izveštaje, već u samu srž poslovne strategije.“

Konkurs koji podstiče promene

Kroz četiri kategorije — Strategija, Inovacije, Obrazovni program i Lider u održivom razvoju — konkurs „ESG Lideri 2025“ prepoznaje najnaprednije ideje i pojedince koji svojim delovanjem menjaju poslovno okruženje.
Učešće u konkursu je besplatno, a prijave su otvorene do 17. aprila. Pravo učešća imaju sve vrste organizacija — od mikro i malih preduzeća do velikih korporacija, kao i pojedinci koji svojim radom doprinose ESG transformaciji.

Ocenjivanje vrši nezavisni stručni žiri, a najbolji projekti biće predstavljeni javnosti krajem maja, kao referentni primeri za ostale aktere na tržištu.

Od EU regulative do lokalne prakse

Evropski propisi poput CSRD direktive o korporativnom izveštavanju o održivosti i ESPR uredbe o ekodizajnu već menjaju pravila igre na tržištu. Domaće kompanije, iako možda još nisu formalno obavezne da se usklade sa tim regulativama, već sada osećaju pritisak kroz lance snabdevanja, zahteve investitora i kupaca.

„Konkurs „ESG Lideri“ je odgovor na potrebu domaćeg tržišta da se pripremi za novu realnost u kojoj će primena ESG principa biti jednako važna kao i finansijski pokazatelji. Podstičemo kompanije da već sada grade svoje ESG kapacitete, jer oni postaju ključni diferencijator na tržištu“, navodi Bogovac.

Investicija u budućnost

ESG pristup zahteva promenu kulture poslovanja, ali i otvara vrata inovacijama, novim tržištima i održivoj vrednosti. U vremenu kada troškovi nečinjenja postaju veći od troškova tranzicije, jasno je da lideri budućnosti neće biti oni koji najviše pričaju o održivosti, već oni koji je sprovode u praksi.

onkurs „ESG Lideri“ upravo zato nije samo priznanje – to je poziv na akciju. Prilika da se uđe u mrežu onih koji stvaraju novu ekonomsku paradigmu, zasnovanu na transparentnosti, odgovornosti i otpornosti.

25. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MCDONALD’S otvorio i drugi restoran na auto putu Miloš Veliki

by bifadmin 25. март 2025.

Na auto putu Miloš Veliki, smer Čačak – Beograd, u selu Ruklada kod Uba, otvoren je novi McDonald’s restoran, 38. u Srbiji.

„Za nešto više od godinu dana uspeli smo da otvorimo dva restorana na auto putu Miloš Veliki i na taj način smo pokrili oba putna pravca od i ka Beogradu. Imali smo dosta pitanja naših gostiju u prethodnih godinu dana da li ćemo otvoriti i restoran u smeru Čačak – Beograd i upravo se to danas desilo na naše veliko zadovoljstvo. Od početka godine ovo je drugi restoran koji smo otvorili i nastavljamo sa širenjem naše mreže i ulaganjima. U ovaj restoran smo uložili više od milion i po evra,“ rekla je Anđelka Đurić, direktorka kompanije McDonald’s u Srbiji.

Novi McDonald’s restoran na auto putu Miloš Veliki poseduje McCafe, Drive-In, kao i digitalni menu board i terminale za poručivanje – self order kioske. Gosti mogu samostalno, koristeći ekran osetljiv na dodir, da odaberu željene proizvode, poruče ih i plate karticom na samom terminalu, ili gotovinom na posebnoj kasi. Restoran ima 103 sedeća mesta u samom restoranu i 82 mesta u bašti.

Radno vreme McDonald’s restorana na auto putu Miloš Veliki je od 07 do 23 časa tokom cele nedelje, dok Drive-In radi od 00 do 24 časa.

25. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • UniCredit Banka izdala mini obveznice za čak tri kompanije – Brigate, Unipromet, Očna Bolnica Profesional Dr Suvajac
  • Kako će mogući „naftni šok“ u Srbiji uticati na poslovanje?
  • Od 1. januara u Beogradu voda poskupljuje za 200 dinara
  • Prvi EU Taxonomy sertifikat u Srbiji dodeljen MAXI zreonici banana u Dobanovcima
  • Da li je 6. januar zvanično radan ili neradan dan

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit