NAJNOVIJE
Kako će mogući „naftni šok“ u Srbiji uticati na...
Od 1. januara u Beogradu voda poskupljuje za 200...
Da li je 6. januar zvanično radan ili neradan...
U Srbiju stiglo više doznaka nego stranih investicija
Nemačka i Danska najveći proizvođači jelki u Evropi
Sajber kriminalci ove godine su ukrali kriptovalute za rekordnih...
Električne tapete inovativno rešenje za grejanje
Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

U Srbiji ima 250 maloletnih vlasnika ili suvlasnika firmi

by bifadmin 24. март 2025.

Tačno 171 firma u Srbiji u vlasničkoj strukturi ima makar jedno – dete. Podatak sa kraja prošle godine pokazuje da je to tek oko 0,001% svih privrednih društava u Srbiji. Broj maloletnih suvlasnika je nešto veći. S obzirom da u pojedinim firmama dele vlasništvo sa braćom i sestrama, njih je oko 250.

Mladi vlasnici biznisa, u ubedljivoj većini slučajeva, u kompaniju su ušli nasledstvom. Mnogo češće poseduju tek deo kompanije, dok se svega desetak njih može pohvaliti stoodstotnim vlasništvom. I kada su sami i kada dele imovinu, ove mlade gazde nemaju prava da poslom upravljaju.

Ova situacija je moguća jer Zakon o privrednim društvima ne predviđa eksplicitno položaj maloletnika u privrednim društvima. Mogu ih naslediti ili dobiti na poklon kao i bilo koju drugu imovinu. Zakon je stroži po pitanju preduzetnika, pa tu titulu mogu da imaju samo – sa poslovnom sposobnošću. Ona se, izuzev retkih izuzetaka, stiče sa navršenih 18 godina.

Najmlađi u biznisu

Trenutno verovatno najmlađi vlasnik firme, tačnije suvlasnik, je jedan dvogodišnji dečak iz Ćuprije. On, njegov petogodišnji brat i mama poseduju po trećinu firme.

Sledeći najmlađi vlasnik je trogodišnjak u čijim je rukama firma za prodaju auto delova iz Beograda. On poseduje svih 100% preduzeća. Vlasnik je postao kada je imao tek godinu i po. O firmi vodi računa i njome upravlja odrasli rođak.

Drže svih 100%

Među oko 250 maloletnih vlasnika i suvlasnika firmi, uspeli smo da nađemo svega njih devet da poseduju svih 100% udela. Pored trogodišnjaka čija se firma bavi auto-delovima, tu ih je još osam.

Jedan od njih je dvanaestogodišnjak iz Čačka. On je nasledio, nažalost, rano preminulog vlasnika.

Jedan petogodišnjak vlasnik je ozbiljnog posla sa prihodima od gotovo 20 mil EUR. Moglo bi se reći da je u biznisu već „dugo“, jer je firmu iz okoline Novog Sada dobio kada je imao 3,5 godine. I u ovom slučaju zakonski zastupnik je stariji rođak.

Firma iz okoline Beograda, takođe, ima jednu, maloletnu vlasnicu, dok je još jedan trogodišnjak sam svoj gazda u kompaniji iz Beograda registrovanoj za konsultantske usluge.

Biznisom prevoza tereta se bavi firma jednog šesnaestogodišnjaka iz Beograda, koji je jedini vlasnik. Na obroncima Zlatibora se nalazi samostalni biznis četrnaestogodišnjaka.

Vlasnik sin bivšeg ministra

Među malim brojem firmi čiji su vlasnici ili suvlasnici maloletnici, naišli smo i na one koje pripadaju deci bivših ili sadašnjih funkcionera. Tako je jedna od njih u vlasništvu deteta bivšeg ministra.

U dve firme sadašnjeg funkcionera vladajuće stranke, vlasnici su deca. Do vlasništva ih je dovelo nasleđe stečeno od bake.

Jedno dete, više firmi

I među najmlađim vlasnicima srpskih preduzeća ima onih koji su prisutni u više firmi. Baš kao što su bili i njihovi prethodnici. Tako je na prostoru južnog Banata jedan petogodišnjak stekao udele, doduše manjinske, u tri firme.

Jedan dvanaestogodišnjak poseduje takođe manjinske udele u dve kompanije. Suvlasništvo deli sa druga dva starija naslednika.

U Beogradu jedan osmogodišnjak deli po pola dve firme sa majkom.

Dva brata, šestogodišnjak i desetogodišnjak, vlasnici su po 50% u jednoj novosadskoj firmi, a u drugoj po 25%. Mali Nišlija od 12 godina nije sam svoj gazda, ali ima manjinski udeo u čak tri preduzeća.

U tri IT firme suvlasnici su dva brata i sestra – od devet, šest i tri godine. Možda i sad pomalo programiraju, ali zasad to verovatno radi neko za njih.

U biznisu sa hranom su druga dva brata, od 14 i 17 godina. Imaju po 25% u dvema firmama koje trguju poljoprivrednim proizvodima.

Ima i blizanaca među vlasnicima. Bliznakinje od šest godina vlasnice su po 16 odsto firme u Sremu. Brat i sestra blizanci od 10 godina vlasnici su po 17% jedne porodične firme.

Uspešni i neuspešni

Verovatno najmlađi vlasnik odnosno suvlasnik u celoj priči jeste jedan sedamnaestogodišnjak koji ima udeo u poznatoj tekstilnoj grupaciji. On je vlasnik svega 0,01% kompanije.

Ono što je primetno jeste da u pojedinim firmama čiji su vlasnici maloletnici, njihovi zastupnici obavljaju dobar posao. Tako je u 2023. jedna od takvih kompanija imala gotovo 34 mil EUR poslovnih prihoda i neto dobit veću od dva miliona.

Međutim, Forbes je naišao i na firme čiji novi vlasnici nisu uspeli da održe posao na nivou njihovih prethodnika i bore se sa gubicima i blokadama. Iza mnogih od ovih kompanija su bili ljudi čije su se životne, pa i poslovne priče iznenanda i prerano zaustavile.

Izvor: Forbes

Foto: Pixabay

24. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto Švajcaraci zlato zakopavaju u bašti, pod zemljom 750 miliona franaka

by bifadmin 23. март 2025.

Prema poslednjim istraživanjima, pet odsto Švajcaraca je zakopalo zlato u bašti a procena je da je pod zemljom trenutno oko deset tona ovog plemenitog metala vrednog 750 miliona franaka.

Po načinu na koji kriju svoje zlato, Švajcarci bi mogli da se uporede s piratima.

Zlato je dobro imovinsko utočište jer predstavlja osiguranje u slučaju nepredviđenih životnih poteškoća.

Zato nije iznenađujuće da veliki broj Švajcaraca ima zlato.

Nedavnim istraživanjem Univerziteta Sankt Galen utvrđeno je da 65,2 odsto ili dve trećine od 3.000 ispitanika u Švajcarskoj veruje da je ulaganje u plemenite metale razumno.

Profesor ekonomije na Univerzitetu u Frajburgu Serđo Rosi je izjavio da ga je iznenadilo kada je saznao da ljudi još zakopavaju zlato i rekao je da je to pokazatelj nepoverenja u banke i da to banke moraju uzeti u obzir, piše portal swissinfo.

Zapravo je zlato za stanovnike ove bogate države jedan od omiljenih oblika ulaganja, ali i dalje prednjači ulaganje u nekretnine, deonice i obveznice.

Profesor Rosi nije iznenađen zainteresovanošću sugrađana za zlato. Prema njegovim rečima, političke i makroekonomske promene izazivaju zabrinutost u celom svetu, pa tako i u Švajcarskoj.

„Postoje inflatorni pritisci koji uzrokuju strah od pada vrednosti štednje u bankama. Zlato je na glasu kao sigurna investicija koja ne gubi vrednost. Ljudi, koji to mogu sebi da priušte, kupuju zlato kako bi održali ili čak povećali svoju imovinu“, dodaje Rosi.

Rosi napominje da je bogatstvo prosečnog Švajcarca mnogo veće nego u drugim zemljama.

„Građani Švajcarske mogu da kupe tone zlata, što je teže ili nemoguće u mnogim drugim zemljama“, ističe on.
Istraživanje ovog fenomena pokazalo je i druge, kako se navodi, impresivne rezultate.

Naime, utvrđeno je da 22 odsto ispitanika prosečno ima 100,83 kilograma zlata vrednog 7.500 franaka. Procena je da je među stanovništvom cele Švajcarske ima ukupno 200 tona zlata koji je vredan 14,9 milijardi franaka.

Istraživanjem je utvrđeno da je 43 odsto onih koji bi zlato prodali samo u hitnim slučajevima.

Izvor: Klix.ba
Foto: Pixabay

23. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Koje kazne možete dobiti u evropskim zemljama ako nepoštujete pravila

by bifadmin 23. март 2025.

Ako planirate da putujete u inostranstvo ovog leta, trebalo bi da se upoznate sa zakonima zemlje odredišta. Svaka država, pa čak i pojedinačni gradovi, imaju svoja jedinstvena pravila. Iako će mnoge mere biti slične onima na koje ste navikli, neke mogu biti potpuno iznenađenje – poput zabrane nošenja maskirne odeće ili zabrane izgradnje zamka od peska.

Iako neka pravila mogu biti neobična za posetioce, njihovo kršenje može dovesti do novčanih kazni ili još ozbiljnijih posledica. Prenosimo vam samo neka od pravila koje putnici treba da poštuju, ma koliko čudna izgledala, piše Metro

Planinarenje bez odeće u Švajcarskoj

Ako volite planinarenje u Švajcarskoj, imajte na umu da hodanje bez odeće nije dozvoljeno. Ovaj zakon donet je 2009. godine u kantonu Appenzell Inner Rhodes nakon pritužbi lokalnog stanovništva na planinare koji su nosili samo čizme i čarape. Iako Švajcarska nema zakon koji zabranjuje javnu golotinju, pravila o javnom moralu omogućavaju lokalnim vlastima da izriču kazne.

Zabranjeno „mrštenje“ Milanu

Milan ima neobičan zakon prema kojem je mrštenje zabranjeno. Izuzeci postoje samo za ljude na sahranama ili u bolnicama. Ova pravila datiraju još iz doba Austro-Ugarskog carstva, kada je vlast nastojala da održi optimističnu atmosferu među stanovništvom. Ipak, ne brinite – niko vas neće stvarno kazniti ako se namrštite ispred Milanske katedrale.

Hranjenje golubova u Veneciji

Venecija je poznata po svojim kanalima, ali i velikom broju golubova. Ipak, hranjenje ovih ptica na Trgu Svetog Marka može vas skupo koštati. Još 2008. godine uvedena je zabrana kako bi se sprečilo da golubovi oštećuju gradske spomenike i zgrade dok traže hranu. Turisti koji prekrše zakon mogu biti kažnjeni sa 25 do 500 evra.

Ostati bez goriva u Nemačkoj

Ako iznajmljujete automobil za vožnju po Nemačkoj, budite sigurni da imate dovoljno goriva, posebno na Autobanu. U ovoj zemlji nezakonito je stati ili usporiti bez razloga, a prazan rezervoar ne smatra se opravdanim razlogom. Prekršaj može doneti kaznu, pa je bolje da redovno proveravate nivo goriva.

Vožnja bez upaljenih svetala u Švedskoj

Bez obzira na doba dana, u Švedskoj je obavezno voziti s upaljenim svetlima. Ova mera je uvedena zbog dugih, tamnih zima na severu zemlje. Pored toga, obavezno je imati prigušena svetla kako se ne bi zaslepljivali vozači iz suprotnog smera.

Pravljenje peščanih zamkova u Španiji

Španija je omiljena destinacija za letovanje, ali na pojedinim plažama zabranjeno je pravljenje peščanih zamkova. Na primer, plaža Levante u Benidormu i neke plaže na Tenerifima imaju ovu zabranu kako bi se očuvala prirodna lepota obale. Kazne za prekršaj mogu iznositi i do 150 evra.

Izvor: BIZLife
Foto: Unsplash

23. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Uzgajanje crnih godži bobica unosan biznis

by bifadmin 22. март 2025.

Ako ste zainteresovani za poljoprivredu i ekološki uzgoj, možda bi trebalo da razmislite o sadnji godži bobica. Ove sitne, ali nutritivno bogate plodove sve češće nalazimo na jelovnicima onih koji vode računa o zdravoj ishrani, a njihova popularnost u Evropi i svetu neprestano raste.

Porodica Jovanović: Od hobija do ozbiljnog biznisa

Porodica Jovanović iz Srbije već više od deset godina uspešno uzgaja godži bobice. Nemanja Jovanović, agronom po struci, istakao je da se početno ulaganje može isplatiti već u prvoj godini. Njegov otac Ljuba Jovanović prvi se zainteresovao za ove bobice u potrazi za prirodnim načinom da ojača organizam. Nakon ličnog uverenja u njihove benefite, odlučio je da hobi pretvori u ozbiljan posao.

Na imanju kod Niša, porodica Jovanović uzgaja nekoliko sorti godži bobica, uključujući poznatu crvenu godži Ningxia No1 i retku crnu godži. Njihova firma „Godži-Ljuba i sinovi“ predvodi projekat koji podstiče razvoj organske proizvodnje u Srbiji, nudeći podršku budućim uzgajivačima.

Prvi u Evropi sa crnim godži bobicama

Dok su crvene godži bobice već dobro poznate, crni godži je značajno ređi i nutritivno bogatiji. Porodica Jovanović jedina je u Evropi koja proizvodi sertifikovani sadni materijal za ovu sortu. Njihova ponuda uključuje sadnice, stručne savete i edukaciju za nove plantažere, uz siguran otkup uroda.

Crni godži bobici u zaštićenim uslovima daju izuzetne prinose. Ova sorta ranije sazreva, ima krupnije plodove i veći urod u poređenju sa crvenim godži bobicama.

Koliko košta investicija u godži plantažu?

Investicija u hiljadu sadnica iznosi oko 25.000 evra, dok dodatni troškovi za navodnjavanje, plastenike i ostalu infrastrukturu dostižu oko 20.000 evra. Ukupno, za plantažu od deset hektara, ulaganja iznose približno 45.000 evra.

Očekivani prinosi i zarada Već u prvoj godini, prinos po sadnici može dostići 0,3 kg, što znači oko 15.000 evra prihoda. Tokom druge godine, prinos raste na 1 kg po sadnici, a prihod se povećava na 50.000 evra. U trećoj godini, očekuje se prinos od 5 kg po sadnici i zarada od čak 250.000 evra.

Crne godži bobice su među najskupljima na tržištu, sa cenom između 200 i 250 evra po kilogramu. Njihova nutritivna vrednost je izuzetno visoka, a potražnja na globalnom nivou stalno raste.
Sigurna prodaja i podrška za uzgajivače „Godži-Ljuba i sinovi“ obezbeđuju ugovoreni otkup plodova, stručnu edukaciju i sveobuhvatnu podršku za sadnju i berbu. Budući uzgajivači treba da poseduju registrovano poljoprivredno gazdinstvo, parcelu sa vodom i sunčanim položajem, kao i sredstva za akontaciju sadnica.

„Organska proizvodnja voća je budućnost,“ kaže Nemanja Jovanović, dodajući da je uzgoj godži bobica prilika koju vredi razmotriti, posebno za mlade preduzetnike koji žele da uđu u svet poljoprivrede, prenosi eupravozato.

Izvor: Blic

Foto: Pixabay

22. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Holandija i dalje najveći izvoznik cveća

by bifadmin 22. март 2025.

Zemlje Evropske unije su 2024. godine izvezle lukovice orhideja, zumbula, narcisa i lala u rastu ili cvetu u vrednosti od 98,9 miliona evra, dok je uvoz iznosio samo 4,7 miliona evra, objavio je Eurostat

Kancelarija EU zadužena za statistiku napominje da je Holandija i dalje glavni izvoznik pomenutih vrsta cveća u EU, u vrednosti od 82 miliona evra, što predstavlja 83 odsto ukupnog izvoza.

Svi ostali najveći izvoznici su imali neuporedivo manji udeo ispod Poljska (9,0 odsto), Belgija (4,0), Nemačka i Danska (po 1,0 odsto), piše Blic.

Švajcarska je bila glavni uvoznik ovih proizvoda iz Evropske unije, u vrednosti od 39,4 miliona evra (40 odsto od ukupnog broja), a slede Velika Britanija (15 odsto), Norveška (10), Kirgistan (7,0) i Ukrajina (6,0).

EU je takođe izvezla druge lukovice biljaka, krtola, korena gomolja, grmlja, krošnje i rizoma u rastu ili cvetu u vrednosti od 30,1 milion evra, pri čemu je Holandija takođe glavni izvoznik u ovoj kategoriji sa 17,9 miliona evra (ili 59 odsto ukupnog iznosa).

Izvor: Blic
Foto: Pixabay

22. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Ekoopština za održivu budućnost

by bifadmin 21. март 2025.

Ambasada Francuske u Beogradu je u saradnji sa partnerima, objavila četvrti ciklus konkursa Ekoopština, čiji je cilj razmena znanja i dobrih praksi između francuskih i srpskih aktera u oblasti održivog razvoja gradova i opština.

Wiener Städtische osiguranje podržava ovu inicijativu u nameri da podstakne lokalne zajednice i samouprave da steknu neophodna ekspertska znanja i operativna iskustva kako bi na najbolji način upravljale zajedničkim resursima društva i obezbedile održivu budućnost za buduće generacije.

Projekat Ekoopština deluje na podsticanju održivog urbanog razvoja u gradovima u oblastima: upravljanje otpadom, upravljanje vodom, energetska efikasnost, održiva mobilnost. Konkurs je namenjen lokalnim samoupravama i školama koje rade na projektima održivog razvoja i zelene tranzicije i otvoren je za sve gradove i opštine u Srbiji do 30. juna 2025. godine. Najbolji kandidovani projekti biće nagrađeni studijskim posetama partnerskim gradovima i kompanijama u Francuskoj, sa ciljem razmene iskustava i upoznavanja sa najboljim praksama iz navedenih oblasti.

Ambasador Francuske u Srbiji, Pjer Košar je istakao da ovo četvrto izdanje konkursa Ekoopština obeležava deceniju pojačanih aktivnosti u suočavanju sa klimatskim izazovima i podsetio je da je od 2015. godine borba protiv klimatskih promena postala okvir za oblikovanje javnih politika i da se Srbija posvetila tom putu usvajanjem nacionalnog programa adaptacije i zakona o niskom nivou ugljenika za period 2023-2030. Takođe je naglasio ključnu ulogu lokalnih samouprava i mladih generacija u ekološkoj tranziciji, ističući sve veći uspeh konkursa.

Kao pokrovitelj programa održiva mobilnost Wiener Städtische osiguranje podstiče razvijanje održivih rešenja u urbanim sredinama koja smanjuju emisiju štetnih gasova, rasterećuju saobraćajnice i povećavaju njihovu protočnost.

Nela Bojović, rukovodilac Službe za marketing Wiener Städtische osiguranja je naglasila da je kompanija tokom prethodnih ciklusa projekta Ekoopština finansirala servisne stanice za bicikle koje su montirane na javnim površinama u Nišu, Pirotu, Kruševcu i Bajinoj Bašti, kao dodatni podsticaj „zelenim“ rešenjima. Takođe je istakla da saradnja sa lokalnim samoupravama prevazilazi ekološke aspekte, te je najavila da će Pirot i Kruševac ove godine ugostiti i druge projekte kao što su izložbe Wiener Art kolekcije savremene umetnosti, koju kompanija formira od 2011. godine i koja danas broji preko 600 referentnih dela.

21. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaEY Preduzetnik godinePromo

EY nezavisni žiri o izboru preduzetnika godine: Mala privreda porasla

by bifadmin 21. март 2025.

Najnoviji izbor za EY Preduzetnika godine pokazuje da takozvana mala privreda u Srbiji sve više jača. Ovogodišnji finalisti su od mikro preduzeća napravili respektabilne sisteme. Imaju jake poslovne pokazatelje, konsolidovano poslovanje, raspolažu velikim ekonomskim znanjem, izuzetno su posvećeni svojim klijentima i zaposlenima i veoma su društveno odgovorni, ističu preduzetnici koji su kao članovi nezavisnog žirija birali najboljeg među odličnima.

„Ovogodišnji kandidati za najboljeg preduzetnika godine imaju veoma konsolidovano poslovanje. Oni su ostvareni preduzetnici koji umeju precizno i sažeto da predstave suštinu svog poslovnog koncepta, uz vrlo jasnu viziju kako nameravaju da razvijaju svoje preduzeće i ubuduće. Ova godina je posebna po tome što su skoro svi kandidati vodeći u svojim industrijama. Njihove firme su prema udelu na tržištu ili na prvom mestu, ili su među dve najjače kompanije u svojoj branši“, ističu članovi nezavisnog žirija dok sumiraju najvažnije utiske o najnovijem takmičenju za EY Preduzetnika godine.

Sedmočlani žiri čine iskusni i renomirani preduzetnici, koji su se i sami ranijih godina nadmetali za titulu najboljeg u ovom programu. Darko Budeč, predsednik žirija i njegove kolege Goran Kovačević, Ljiljana Karaklajić, Mila Litvinjenko, Ognjen Kisin, Miloš Perović i Aleksandar Bakoč napominju da su ovogodišnji finalisti pokazali veliku širinu i zavidno ekonomsko znanje. „Oni su sposobni da predvide makroekonomska kretanja na tržištu, da u skladu sa tim kvalitetno i sveobuhvatno razvijaju posao i finansijski su veoma upućeni u rad svojih preduzeća. Što dublje ulazite u njihovo poslovanje, otkrivate sve više kvaliteta i koliko su njihove kompanije daleko odmakle u svom razvoju“.

Članovi žirija dodaju da pored stručnog znanja, preduzetnici sa kojima su razgovarali imaju sve odlike uspešnih lidera, koji su jako posvećeni svojim zaposlenima. „Svi su istakli da su im ljudi na prvom mestu i savršeno razumeju da bez kvalitetnih ljudi nema ni posla. Bilo nam je veliko zadovoljstvo što smo ove godine upoznali i drugu, pa i treću generaciju u porodičnim preduzećima. To su mladi ljudi koji ne samo da su aktivno uključeni u porodični posao, već su svojim znanjem vidno doprineli njegovom napretku, a u nekim slučajevima potpuno transformisali poslovanje“, naglašavaju u žiriju.

Najnoviji izbor za EY Preduzetnika godine ostaće upamćen i po tome što pobednik takmičenja i privrednici koji su osvojili posebna priznanja za inovativnost i za brzi rast svojih preduzeća, ali i svi finalisti dokazuju da za uspeh i nove ideje nije presudna industrija u kojoj preduzetnik radi, već njegov način razmišljanja i znanje koje ima.

Kvalitetno zdravstvo pristupačno svima

Ove godine, pobednik nacionalnog takmičenja po prvi put je preduzeće koje posluje u oblasti zdravstva. Žiri je jednoglasno doneo odluku da na ovogodišnjem takmičenju za najboljeg svetskog preduzetnika u Monte Karlu, Srbiju predstavljaju Nataša i Nenad Zlatarić, vlasnici porodičnog preduzeća „Euromedik“.

Ovo dvoje lekara su dokazali da je moguće pružiti vrhunske zdravstvene usluge, a da one budu pristupačne svima. „Oni su izuzetno dobri u svim segmentima poslovanja, od poslovnih pokazatelja, preko načina na koji vode brigu o svojim pacijentima i zaposlenima, do toga kakve su im procedure, na koji način standardizuju usluge, unapređuju njihov kvalitet i kako razmišljaju o rastu. Interesantno je da imaju profesionalni menadžment koji čine lekari. Svi njihovi specijalisti su zaposleni u ’Eutomediku’, oni tu ne rade kao konsultanti, pri čemu je reč o vrhunskim stručnjacima. Zlatarići sve to postižu dok uporedo vaspitavaju svoje četvoro dece. Oni su veoma društveno odgovorni, njihova podrška zajednici je vrlo široka – od pomoći porodiljama, do finansiranja projekata i pojedinaca koji doprinose razvoju srpske kulture“, obrazlažu članovi žirija.

Oni navode da su Nataša i Nenad Zlatarić od skromne ordinacije napravili najveći privatni zdravstveni sistem u Srbiji, a njihov posao ja sada 200 puta veći od cilja koji su sebi postavili na početku. Danas imaju 1.300 stalno zaposlenih, od kojih su 400 lekari specijalisti, otvorili su 17 zdravstvenih ustanova, a ove godine planiraju još četiri nove. Vlasnici „Euromedika“ pružaju sve vrste medicinskih usluga, izuzev zračne terapije za onkološke pacijente, operacije na otvorenom mozgu i transplantacije i to zbog zakonskih ograničenja za privatnu praksu. Uprkos odlasku velikog broja lekara i drugog zdravstvenog osoblja u inostranstvo, oni uspevaju da nađu i zadrže stručnjake, čak su vratili nekoliko lekara u zemlju da rade kod njih.

„Vlasnici ’Euromedika’ su uspeli da podignu kvalitet usluga, za cenu koja je pristupačnija u poređenju sa većinom konkurenata. Dobro je što će nas u Monte Karlu predstavljati preduzetnici koji su uspeli da razviju tako kvalitetan sistem zdravstvenih usluga u zemlji sa relativno skromnim prosečnim standardom, u situaciji kada i u bogatim zapadnim državama pada kvalitet zdravstva“, naglašavaju u žiriju.

Svake godine 25 novih proizvoda

Priznanje EY Inovativni preduzetnik godine dobilo je porodično preduzeće „Desing“, koje proizvodi više od 350 voćnih i kremastih preparata za prehrambenu industriju i svoje proizvode izvozi u 30 zemalja. Ova firma svakodnevno dokazuje da i takozvane tradicionalne industrije, poput prehrambene, mogu biti izrazito inovativne. „Desing“ ima razvojnu laboratoriju u Naučno-tehnološkom parku Beograd, a iz njegove fabrike u Knjaževcu svake godine izađe oko 25 novih proizvoda.

„Oni su se istakli ne samo po količini novih proizvoda, već i po načinu kako dolaze do njih. Ovo porodično preduzeće svoj kompletan razvoj zasniva na inovacijama, imaju izuzetno dobro postavljen sistem za razvoj novih proizvoda i odličnu saradnju sa fakultetima i naučnim institutima. Napraviti inovaciju u prehrambenoj tehnologiji je jako ozbiljan i odgovoran posao. Njihovi tehnolozi zaista moraju da imaju veliko znanje da naprave proizvode koje će tačno odgovarati određenoj delatnosti u prehrambenoj industriji i poboljšati neki proizvod, a da to bude apsolutno zdravstveno ispravno“, podvlače članovi žirija.

„Kada vidite ko su njima klijenti ne samo u Srbiji, nego širom sveta, da su to izrazito zahtevne multinacionalne kompanije, to je dokaz da to što oni rade mnogo vredi. Na primer, izuzetna inovacija je proizvodnja džema ili marmelade koji imaju specijalnu recepturu i teksturu, tako da se ne razlivaju kada se ubrizgaju u slatkiše. To je veliki napredak u tehnologiji proizvodnje. Pritom, oni sve to proizvode u kraju koji je obdaren izuzetnom prirodom, ali je, nažalost, jedan od onih delova Srbije koji je najviše opusteo. Odatle se stanovništvo decenijama iseljava, a ’Desing’ je uspeo da vrati jedan deo ljudi da rade u njihovoj fabrici. I pored velikog uspeha koji su napravili, članovi ove porodične firme su jako skromni. Naš utisak je da oni možda nisu dovoljno svesni svog značaja“, ocenjuju u žiriju.

Rast zasnovan na stručnosti i poverenju

Preduzeće koje je osvojilo priznanje za najbrži rast posluje u finansijskom sektoru, koji do sada nije bio mnogo zastupljen među finalistima. Reč je o firmi „Payspot“ iz Novog Sada, koja se bavi uslugama platnog prometa. Kada je 2015. godine nova regulativa omogućila da se pored banaka i Pošte Srbije, uslugama u platnom prometu bave i privredna društva, „Payspot“ je bio prvo privatno preduzeće koje je ponudilo alternativne načine plaćanja kod nas.

Prema rečima članova žirija, suvlasnica Dubravka Bjekić je pokretački duh novosadske firme. „Ona ima vrlo originalan pristup u razvoju jednog serijskog proizvoda, sa jasnom idejom kako da nastavi rast poslovanja još godinama“.

Članovi žirija ističu da je „PaySpot“ za relativno kratko vreme izrastao iz mikro preduzeća u respektabilan sistem. Firma je krenula sa petoro zaposlenih, a danas u njoj radi više od 150 stručnjaka, ima nekoliko objekata u sopstvenom vlasništvu, preko 1.600 agenata i mrežu od 2.000 POS terminala. „PaySpot“ nudi uplatu gotovog novca, prenos novca u zemlji, međunarodne transfere novca kao i uslugu povrata poreza, a pored Srbije, posluje u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji.

Novosadsko preduzeće je razvilo sopstvena softverska rešenja za podršku poslovanju, uključujući i kompletnu aplikaciju za sprečavanje pranja novca, zatim veb i mobilnu aplikaciju, kao i sistem za transakcije sa elektronskim novcem. „To je vrlo inovativan pristup da se u sopstvenoj kući razviju softveri koji podržavaju sve poslovne operacije u firmi. Dubravka Bjekić celu svoju strategiju zasniva na tome da bude uvek za korak ispred konkurencije i uspela je da izgradi sistem koji se bazira na stručnosti i poverenju“, zaključuju u žiriju.

Darko Budeč, BUCK

Darko Budeč je pre više od 30 godina osnovao firmu BUCK i svoju profesionalnu karijeru posvetio njenom razvoju, razvojem svojih zaposlenih i proizvoda iz oblasti osvetljenja. Pažljivim strateškim vođenjem, planiranjem, predviđanjem trendova, a nekada i predvođenjem novih, razvio je niz polja izvrsnosti po kojima je BUCK poznat: arhitektonsko, medicinsko, industrijsko, sportsko i javno osvetljenje. BUCK se trenutno nalazi na četiri adrese, u Beogradu, Beču, Frankfurtu i Moskvi, a njegovi proizvodi na čak 46 tržišta širom zemljine kugle. Budeč najvećim uspehom smatra probijanje na međunarodnu dizajnersku scenu originalnih srpskih proizvoda, jer je BUCK dobio prestižne nagrade za originalni industrijski dizajn, grafički dizajn i dizajn komunikacije (Red dot, IF Design Award, German Design Award, Iconic Design Award, Good Design Award).

Darko Budeč ispred kompanije BUCK, pobednik nacionalnog takmičenja, bio je prvi predstavnik Srbije na takmičenju za EY Svetskog Preduzetnika godine održanog u Monte Karlu, a kompanija BUCK je dobitnik više priznanja za korporativni menadžment.

Goran Kovačević, Gomex

Kompanija Gomex je trgovačka kompanija koja posluje kroz 295 prodavnica, tri distributivna centra i zapošljava 2890 radnika. Gomexove prodavnice su takozvane „komšijske“ prodavnice veličine između 200 i 500 kvadratnih metara, koje snabdevaju potrošače robom pretežno u svežem stanju. Kompanija je počela kao regionalna kompanija, najvećim delom prisutna na teritoriji Vojvodine, da bi u zadnje dve godine počela snažno da širi maloprodajnu mrežu na celoj teritoriji Srbije. Cilj kompanije je da bude nacionalni lider u manjem trgovačkom formatu.

Goran Kovačević smatra da su uporan rad i usmerenost na investicije u zaposlene i tehnološke inovacije strateški najbitnija ulaganja. Gomex spada u red visoko društveno odgovornih kompanija. Mogu se pohvaliti i dobrom saradnjom sa raznim udruženjima koja neguju kulturnu baštinu, kao i učešćem u mnogim značajnim društvenim kampanjama kojima pomažu različitim marginalizovanim grupama građana. Posebno su ponosni na dugogodišnju saradnja sa pozorištem Toša Jovanović u Zrenjaninu i najznačajnijim pozorišnim festivalom Sterijino pozorje u Novom Sadu.

Ljiljana Karaklajić, D-Express

Ljiljana Karaklajić je član Nadzornog odbora D Express-a, čiji je osnivač i prethodni vlasnik/direktor. Svoju profesionalnu karijeru započinje u Pošti Srbije gde provodi 20 godina, od čega 10 na upravljačkim pozicijama. Karijeru dalje nastavlja u tada jedinoj kurirskoj službi, na poziciji generalnog direktora. Nakon pet godina provedenih u toj firmi i uspešno zatvorene prodaje kompanije Austrijskoj Pošti, Ljiljana se odlučuje da osnuje svoju firmu. Tako 2008. godine nastaje kurirska služba D Express.

Firma sa velikim uspehom posluje i uživa status lidera na tržištu prepoznatljivog po najsavremenijim softverskim i tehnološkim rešenjima. Ljiljana je bila prva koja je u kurirsku dostavu u Srbiji uvela automatizovano sortiranje pošiljaka, razvila in-house softversko rešenje za dostavu pošiljaka koje i danas predstavlja osnovnu konkurentsku prednost kompanije, a 2020. na tržište Srbije uvodi i prve Paketomate. Vlasništvo nad D Express-om 2021. godine prepušta United Grupi, a svoj doprinos daljem strateškom razvoju kompanije daje kroz svoje angažovanje u Nadzornom odboru. Dobitnica je brojnih domaćih, regionalnih i internacionalnih nagrada i vlasnica firme Daily Invest doo.

Mila Litvinjenko, Aura

Mila Litvinjenko je osnovala 1997. godine kompaniju Aura za proizvodnju i prodaju kozmetičkih proizvoda. Kompanija Aura je jedini domaći proizvođač kozmetičkih proizvoda na teritoriji naše zemlje. Proizvodni pogon od 4.000 kvadratnih metara nalazi se u Nišu, dok se predstavništvo nalazi u Beogradu.

Kompanija Aura je takođe lider u proizvodnji i distribuciji kozmetike na Balkanu, a proizvodi se mogu naći u svim zemljama bivše Jugoslavije i još 15 zemalja Evrope i Bliskog Istoka. Pored toga, viziju vlasnice da kompanija izgradi globalno prepoznatljiv brend i postane sinonim za modernu i kvalitetnu kozmetiku, Aura ostvaruje kroz asortiman od preko 800 bar kodova i čak 60 različitih proizvoda. Kompletan asortiman je proizveden od najkvalitetnijih sirovina, što je Auri obezbedilo saradnju sa svetskim liderima u proizvodnji kozmetike. U okviru regiona Aura ima svoje firme: AuraGroup u Makedoniji, Aura BiH u Bosni i Crnoj Gori i Aura Make Up u Hrvatskoj.

Pored upotrebe najkvalitetnijih sirovina, u kompaniji se trude da prate najnovije tehnološke inovacije, trendove boja u kozmetici, kao i trendove u dizajnu proizvoda. Mila Litvinjenko jako je ponosna na činjenicu da u kompaniji Aura, zaposlenima pružaju vrhunske uslove za rad i veruje da samo zadovoljni i dobro motivisani radnici mogu napraviti odlične proizvode.

Ognjen Kisin, Konstruktor grupa

Ognjen Kisin, građevinski inženjer, osnovao je kompaniju Konstruktor koja je za 20 godina uspešnog poslovanja izgradila više od 250 objekata različite složenosti i namene. Kompanija je izgradila objekte ukupne površine od milion kvadratnih metara za renomirane domaće i strane investitore. Konstruktor direktno zapošljava 150 ljudi, među kojima 50 inženjera svih profila, a indirektno angažuje preko 500 radnika na svojim gradilištima. Konstruktor grupa objedinjava više delatnosti iz oblasti gradnje kroz svoje članice: Konstruktor konsalting, Konstruktor metal, Konstruktor oprema, KBP i KLP.

Ognjen Kisin je odmah po osnivanju kompanije postavio cilj da ona dovoljno ojača u projektovanju i izvođenju građevinskih radova, kako bi mogla da realizuje sve projekte u oblasti visokogradnje prema sistemu „ključ u ruke“ i „design and build“, kao i da postane vodeća na srpskom tržištu u oblasti građevinske industrije.

Kao generalni izvođač radova, Konstruktor je izgradio širok spektar objekata za najzahtevnije investitore kao što su: Lidl poslovna zgrada – prvi objekat u Jugoistočnoj Evropi koji je dobio platinum LEED sertifikat, poslovno-industrijski kompleks „MINTH“ – 200.000 kvadratnih metara u Loznici, poslovno-industrijski kompleks „Xingyu“ u Nišu, proizvodni kompleks „Grundfos“ u Inđiji, trgovački i logistički centar Lesnina XXXLutz. Konstruktor je gradio i poslovno-stambeni kompleks od devet faza „Zelena Avenija“, pet Stop Shop retail parkova širom Srbije, Čemerno most u Republici Srpskoj, kao i objekte za brojne kompanije: JFE, Transfera, Delta Agrar, Dijamant, Unisol Group, CG Foods Europe, Imlek, Knjaz Miloš, Perutnina Ptuj, Pro Team, JTI, KLP, NBK, Kalman, AB Royal, Marbo Pepsico, Indomie, Miškone plastik, Aviv Arlon, Capitol Park, Kragujevac Plaza, Milšped, Magna, RTB Bor i druge.

Miloš Perović, New Startegy

Miloš Perović je operativni direktor i partner u kompaniji New Startegy. Na svom prethodnom poslu, gde je radio kao operativni direktor i suvlasnik kompanije Termovent, zajedno sa bratom, Miloš je nasledio rukovodeću poziciju od svog oca, čime je postao vođa druge generacije kompanije. Pored operativnog upravljanja kompanijom, Miloš je bio zadužen i za reorganizaciju i repozicioniranje kompanije Termovent na inostranim tržištima. Njegovi preduzetnički poduhvati, koji su pomogli Termoventu da postane snažna kompanija i lider u svojoj industriji, krunisani su akvizicijom kompanije od strane vodeće švajcarske korporacije – Arbonia Group.

Srpska asocijacije menadžera (SAM) je 2015. godine nagradila Miloša nagradom „Mladi menadžer godine“, zbog njegovih izuzetnih rezultata i inovativnog poslovnog pristupa. Danas, Miloš je i član Upravnog odbora SAM.

Vodeći veoma zahtevne projekte u više od 20 zemalja širom sveta sa puno ljudi i nacionalnosti, Miloševa šira perspektiva opisana je kroz tri osnovna postulata:

  • Kvalitet nikada ne sme da trpi.
  • Donesite odluku, čak i ako je pogrešna.
  • Uvek stvarajte vin-vin partnerstvo.

Miloš je danas, između ostalog, suvlasnik restorana Pinòt u Beogradu, bavi se uvozom konjaka iz Gruzije i kao investitor uključen je u dva startapa. Miloš je inspirativan lider koji ume da prepozna prilike koje prolaze kroz organizaciju, preuzima njenu poslovnu viziju i pretvara je u stvarnost kroz kompletan razvoj i sprovođenje strategije.

Aleksandar Bakoč, Algotech

Aleksandar Bakoč je iskusni preduzetnik, investitor i poslovni lider sa više od 30 godina iskustva u osnivanju, vođenju i širenju kompanija u različitim industrijama. Kao serijski investitor i mentor, Aleksandar je posvećen podršci novim generacijama preduzetnika, deleći svoje bogato znanje i pružajući strateške smernice kako bi mladi inovatori uspeli u dinamičnom poslovnom i tehnološkom okruženju.

Među svojim poslovnim dostignućima izdvaja kompaniju Algotech (osnovanu 1992. godine), kompaniju Trizma (osnovanu 2002. godine) i kompaniju Solvit Network Serbia (osnovanu 2005. godine).

Pokrenuo je i podržao inovativne projekte, uključujući Imverse, Voltic, Plugmatic i DiVs Technology, i aktivno doprinosio razvoju proizvoda i strategijama izlaska na tržište, pomažući startapovima da ostvare rani uspeh.

Aleksandar aktivno ulaže u inovativne startapove, podstičući razvoj u oblastima tehnologije, IT-a i održivosti. Mentor je mladim preduzetnicima kroz personalizovane koučing sesije i radionice, sa fokusom na strateško planiranje, skaliranje i prevazilaženje tržišnih izazova.

21. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Srbija napredovala na listi najsrećnijih zemalja

by bifadmin 21. март 2025.

Od 147 država koje su analizirane na osnovu kriterijuma kao što je blagostanje, Srbija se našla na 31. mestu.

Kako stoji u ovogodišnjem Svetskom izveštaju o sreći, naša zemlja prošle godine prikupila je najveću ocenu do sada u ovom rangiranju – 6,6 od mogućih 10 poena. Najbolje je ocenjena u oblasti socijalne podrške a najgore po pitanju građanskih sloboda.

Ipak, ovo je napredak u odnosu na rezultate koje je u prethodnoj deceniji imala. Najveći pad na ovoj listi zabeležila je 2017. kada je završila na 89. poziciji, a najveći rast imala je u prvoj godini pandemije kada se našla na 45. mestu. Od tada beleži sve bolje rezultate na listi najsrećnijih zemalja sveta.

Najsrećniji i najnesrećniji narodi

Prvo mesto na ovoj listi opet je zauzela Finska, i to osmi put zaredom. Slede je Danska, Island i Švedska, a Norveška je zauzela sedmo mesto. Holandija se vratila među prvih pet, dok su Kostarika (6. mesto) i Meksiko (10. mesto) prvi put ušli u top 10.

Od naših komšija i bivših sunarodnika najbolje su rangirani Slovenci koji zauzimaju 19. mesto, a iza nas nalaze se Bosna i Hercegovina (56), Crna Gora (71) i Severna Makedonija koja je na 86. mestu.

Međutim, svi oni daleko su od najnesrećnijih naroda sveta, koje osim siromaštva najčešće muče i konflikti i drugi rizici po njihovu bezbednost. Zato se na začelju ove liste nalaze Avganistan, Sijera Leone, Liban i najneuređenije afričke zemlje.

*Pomenuti izveštaj su zajednički sproveli istraživači iz organizacije Gallup, Centra za istraživanje blagostanja Univerziteta Oksford i UN-ove inicijative Mreža rešenja za održivi razvoj.

Foto: Alexas_Fotos, Pixabay

21. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Kako izbeći izvršitelja: Novi zakon daje dodatna dva meseca dužniku

by bifadmin 21. март 2025.

Banke u Srbiji će ubuduće biti u obavezi da korisnicima koji imaju problem u otplati kredita, pre svega stambenih, ponude olakšice, što je jedna od glavnih novina nedavno usvojenog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga.

Korisnici stambenih kredita imaće dve opcije. Prva je da u roku od 60 dana sami prodaju nekretninu i od tog novca izmire dug. Druga opcija je da prenesu pravo svojine na banku, čime se smatra da je izmiren dug prema banci.

Predsednik Udruženja za zaštitu potrošača „Efektiva“ Dejan Gavrilović ocenio je da ovaj potez Narodne banke Srbije (NBS) jeste dobar, ali da ne predstavlja „tektonsku promenu ili nešto epohalno“, niti će značajno poboljšati položaj korisnika.

Gavrilovć je ukazao da su dužnici i do sada mogli da prodaju nekretninu i izmire dug prema banci, samo što su sada za to dobili još dodatna dva meseca.

„Kada imaš kredit i kada, na primer, imaš poteškoće i prestaneš da plaćaš, tebi banka neće da raskine ugovor posle prve neplaćene rate, raskinuće posle treće ili šeste. Ta šesta rata znači šest meseci neplaćanja. Znači ti imaš šest meseci, dok banka nije raskinula ugovor, mogućnost da prodaš stan, a sa ovom promenom Zakona banka ti sada nakon raskida ugovora daje dodatni rok od dva meseca za prodaju“, objasnio je Gavrilović za Danas.

Ukoliko dužnik za sve to vreme ne proda stan, onda taj posao završava izvršitelj.

Gavrilović upozorava dužnike da je veoma važno da prodaju stana završe ranije i da ne dočekaju da im banka raskine ugovor, ali i da ne dočekaju dodatna dva meseca.

„Nije sasvim sigurno da će dužnik u roku od dva meseca uspeti da proda stan, jer da bi prodao stan moraće baš da spusti cenu“, rekao je Gavrilović navodeći da korisnik kredita tada već ulazi u problem i rizik.
„Dužnik ima mogućnost da proda stan po boljoj ceni od izvršitelja“

Gavrilović kaže da je pre donošenja Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, kao i pre izmene Zakona o izvršenju i obezbeđenju i uvođenja elektronske licitacije, bilo situacija da su se nekretnine dužnika prodavale „za bagatelu“.

„Pre nekoliko godina imali smo primer da su izvršitelji stan jednog starijeg bračnog para želili da prodaju za 10 ili 20 odsto njegove vrednosti. Na taj način korisnik gubi deo svoje imovine koju je zaradio otplaćivanjem kredita, i pored toga što je izgubio deo imovine, on i dalje duguje banci“, ispričao je Gavrilović.

Naveo je primer da je taj stan vredeo oko 70.000 evra, dug prema banci je iznosio 50.000 evra, a izvršitelj je hteo da proda stan za 15.000 evra.

„Umesto da se stan proda za 70.000 ili 65.000 ili 60.000 evra, da se namiri dug banci i da nešto korisniku ostane, u ovoj situaciji dužnik je ostao banci dužan još 35.000 evra“, rekao je Gavrilović.
Prema njegovim rečima, takvi primeri iz prošlosti su brojni. Istako je da je takvih primera naročito bilo u kreditima u švajcarskim francima.

„Ovim se donekle sprečavaju takve zloupotrebe, jer se daje mogućnost korisniku kredita da on proba u naredna dva meseca da proda stan po nekoj višoj ceni od one po kojoj bi izvršitelj prodao i da spreči mogućnost gubitka dela svoje imovine“, ukazao je Gavrilović.

Kako izgleda prodaja?

Gavrilović je objasnio da prodaja nekretnine koja je pod hipotekom izgleda kao prodaja bilo kog drugog stana na tržištu.

Međutim, Gavrilović je ukazao da prilikom ove prodaje mogu postojati problemi.
„Često se kupci boje kada vide da stan ima hipoteku i onda neće da kupe. A dešava se i da kupci ucenjuju prodavca time što stan ima hipoteku pa traži da spusti cenu“, ispričao je Gavrilović.

Prema njegovim rečima, kupci ne bi trebalo da brinu oko toga što stan ima hipoteku, jer može da se napravi dogovor sa bankom da se uplati novac direktno na račun banke.

„Onog trenutka kada novac legne i kada banka zatvori kredit, automatski se podnosi zahtev za skidanje hipoteke“, dodao je Gavrilović.

Koja opcija je bolja, po savetu advokata?

Advokat Nemanja Injac rekao je za Danas da dve nove mogućnosti za izmirenje duga predstavljaju značajnu novinu i mehanizam zaštite dužnika koji se suočavaju sa finansijskim poteškoćama.

Prema njegovim rečima, prvom opcijom korisnik dobija priliku da postigne povoljniju prodajnu cenu u odnosu na prinudnu prodaju na javnoj aukciji, gde se nepokretnosti često otuđuju po vrednostima nižim od tržišnih.

Drugom opcijom, kako je rekao Injac, korisnik takođe izbegava prodaju nepokretnosti na javnoj aukciji. Međutim, advokat napominje da u ovom slučaju banka nije uvek dužna da prihvati prenos prava svojine.

„Pre svega banka je dužna da korisniku ponudi ovu opciju samo ako je prema poslednjoj proceni tržišna vrednost nekretnine najmanje za pet odsto veća od duga korisnika. Takođe, ova mogućnost neće biti dostupna u situacijama kada korisnik kredita nije jedini vlasnik nepokretnosti, kada su na nepokretnosti upisani određeni pravni tereti kao što su hipoteke drugog reda, službenosti, plodouživanja ili zakupi, kao i u slučajevima kada stambeni kredit ima osiguranje kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, a nije pribavljena saglasnost za ovakav način izmirenja obaveza“, objasnio je advokat za Danas.

Takođe, kako je dodao, korisnik neće moći da se osloni na ovu opciju ni u slučaju kada je kredit već proglašen dospelim u celosti pre stupanja na snagu novog zakona.

Saglasan je sa Gavrilovićem da ove izmene ne predstavljaju radikalnu promenu u pravnom sistemu, s obzirom na to da su korisnici i ranije imali mogućnost da sami prodaju nepokretnost pre nego što banka raskine ugovor i pokrene prinudnu naplatu.

„Međutim, novina je to što banka sada ima zakonsku obavezu da korisnicima pruži ovu opciju pre pokretanja vansudskog postupka namirenja ili pokretanja izvršnog postupka, dok ranije nije bila dužna da omogućava takav period prodaje. Takođe, nov zakon po prvi put reguliše mogućnost prenosa prava svojine na banku kao način izmirenja duga, što ranije nije bilo eksplicitno propisano“, pojasnio je Injac.

Do sada su banke u slučaju neizmirivanja obaveza pokretale postupke prinudne naplate koji su, u zavisnosti od okolnosti, uključivali vansudsku prodaju ili sudski izvršni postupak, dodao je advokat.

To znači da su korisnici, u teoriji, mogli da prodaju nepokretnost i iz kupoprodajne cene izmire dug, ali to nije bilo regulisano kao obavezna procedura pre pokretanja postupka prinudne naplate.

„U praksi su banke bile zainteresovane za brzo namirenje svojih potraživanja, pa nisu uvek ostavljale dovoljno prostora korisnicima da pronađu kupca po povoljnijim uslovima“, ispričao je Injac.
Advokat savetuje da je, iz ugla korisnika, bolja opcija da samostalno proda nepokretnost u roku koji mu zakon omogućava, jer na taj način ima kontrolu nad prodajnom cenom i može potencijalno ostvariti bolji finansijski ishod.

Ukoliko korisnik pronađe kupca koji je spreman da plati realnu tržišnu vrednost nepokretnosti, postoji mogućnost da nakon izmirenja duga ostane određeni višak sredstava, ukazao je Injac.

S druge strane, prenos prava svojine na banku može biti prihvatljivo rešenje za korisnike koji nisu u mogućnosti da pronađu kupca ili za one koji žele da izbegnu dodatne troškove i neizvesnost prodaje.

„Savet zavisi od konkretne situacije korisnika, ali generalno, aktivna prodaja nepokretnosti je bolji izbor ako postoji realna mogućnost da se pronađe adekvatan kupac“, rekao je Injac.

Prenos svojine može preplaviti tržište

Na pitanje da li može doći do preplavljenosti tržišta nepokretnosti i ujedno pada cena nekretnina ukoliko veliki broj korisnika odluči da prenese pravo svojine na banku, Injac odgovara da bi to moglo dovesti do povećanja broja nepokretnosti koje banke prodaju na tržištu, što bi, u zavisnosti od drugih ekonomskih faktora, moglo uticati i na pad cena.

„Međutim, banke nemaju interes da gomilaju nekretnine u svom vlasništvu, već će nastojati da ih što pre prodaju. Pitanje je da li će se taj proces odvijati postepeno ili bi u nekom trenutku došlo do naglog povećanja ponude, što bi moglo imati značajniji uticaj na tržište. Pored toga, makroekonomska kretanja, kamatne stope i potražnja za nekretninama igraće ključnu ulogu u tome da li će doći do realnog pada cena“, zaključio je Injac.

Izvor: Danas-Ekapija

Foto: Pixabay

21. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Generali ostvario rekordne rezultate i nadmašio ciljeve plana “Lifetime Partner 24: Driving Growth”

by bifadmin 21. март 2025.

Bruto fakturisana premija značajno je porasla na 95,2 milijarde evra (+14.9%), uz snažan rast u segmentu životnog osiguranja (+19,2%) i neživotnog osiguranja (+7,7%)

• Neto prilivi u segmentu životnog osiguranja dostigli su 9,7 milijardi evra, u potpunosti vođeni rastom riziko i unite-linked proizvoda. Vrednost novog biznisa porasla je na 2.4 milijarde evra (+2.3%)

• Kombinovani racio (CoR) ostao je stabilan 94.0% (0 p.p.)

• Operativni rezultat dostigao je rekordnih 7,3 milijarde evra (+8.2%), uz doprinos svih poslovnih segmenata i snažan rast u oblasti upravljanja imovinom

• Prilagođeni neto rezultat porastao je na 3,8 milijardi evra (+5.4%), što je najviži zabeleženi nivo u Grupi

• Ukupna impovina pod upravljanjem dostigla je 863 milijarde evra (+31.6%) zahvaljujući pozitivnim neto prilivima i konsolidaciji kompanije Conning Holdings Limited

• Solidna kapitalna pozicija sa koeficijentom solventnosti od 210% (220% u 2023. godini), pri čemu su M&A transakcije i program otkupa akcija od 500 miliona evra u 2024. godini imali uticaj na ovu metriku

• Predložena dividenda po akciji porasla je za 11,7%, potvrđujući snažan fokus na povećanje prinosa za akcionare u okviru plana “Lifetime Partner 27: Driving Excellence”

Generalni direktor Grupe, Filip Done rekao je: “Generali je ostvario izuzetne rezultate u 2024. godini, nadmašujući sve finansijske ciljeve i uspešno zaključio strateški plan “Lifetime Partner 24: Driving Growth”. Ovi rezultati dodatno odražavaju našu sposobnost da, zahvaljujući upravljačkim aktivnostima koje smo sproveli i uz uspešnu integraciju svih poslova koje smo stekli, obezbedimo dosledan organski rast u svakom segmentu. Danas je Grupa u najjačoj poziciji u svojoj istoriji, što dokazuju naši rekordni operativni i neto rezultati, postignuti zahvaljujući posvećenosti naših zaposlenih i naše distributivne mreže. Nastavljamo sa transformacijom i diversifikacijom Generali grupe kao vodećeg globalnog osiguravača i kompanije za upravljanje imovinom, a sada smo usmereni na ubrzano postizanje izvrsnosti. Naš ambiciozni novi plan “Lifetime Partner 27: Driving Excellence” doneće unapređenje naše profitabilnosti, uspešno generisanje gotovine i povećanu isplatu akcionarima. Ovaj rast dodatno podstiču naši napredni kapaciteti veštačke inteligencije i podataka, koji nam omogućavaju da kontinuirano prepoznajemo prilike proistekle iz promena potreba klijenata i tržišnih trendova.”

21. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • UniCredit Banka izdala mini obveznice za čak tri kompanije – Brigate, Unipromet, Očna Bolnica Profesional Dr Suvajac
  • Kako će mogući „naftni šok“ u Srbiji uticati na poslovanje?
  • Od 1. januara u Beogradu voda poskupljuje za 200 dinara
  • Prvi EU Taxonomy sertifikat u Srbiji dodeljen MAXI zreonici banana u Dobanovcima
  • Da li je 6. januar zvanično radan ili neradan dan

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit