NAJNOVIJE
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa...
Kako su prošle firme sa najvećim prihodima u 2025:...
Koliko će koštati novi srpski pasoš i do kada...
EPS postao najveći akcionar Politike AD: Završena konverzija duga...
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svetu
Zlato palo ispod 4.000 dolara: Zašto imovina sigurnog utočišta...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
IT i naukaVesti

Kućna dostava robe pomoću robota

by bifadmin 6. октобар 2025.

Kompanija Staršip Tehnolodžiz planira da kućnu dostavu pomoću robota učini dostupnu što većem broj ljudi, a njen osnivač Ahti Heinla ističe da će to biti moguće čak i u malim gradovima i selima gde to pre nije bilo izvodljivo.

Njegova startap firma ostvarila je odam miliona dostava sa samo 200 zaposlenih, a Heinla planira da taj broj bude mnogo veći, prenosi Gardijan.

Stanovnici Mančestera, Lidsa, Kembridža u Velikoj Britaniji, kao i širom Finske i u njegovoj rodnoj Estoniji već su navikli da im roboti dostavljaju namirnice, a taj prizor postaje sve češći, pa su se roboti pojavili kao dostavljači čak i na zabavi u rezidenciji britanskog premijera u Dauning Stritu 10.
Heinla se već dokazao i stekao bogatstvo kao suosnivač softvera za Skajp, a sada se posvetio robotima koji bi, kako kaže, mogli svakome da promene i olakšaju život zahvaljujući autonomnim dostavama na kućnu adresu.

Njegova firma Staršip sada, između ostalih, sarađuje sa estonskom tehnološkom kompanijom Bolt, kao i sa britanskim lancem supermarketa Co-op i američkom firmom za dostavu hrane Grabhab.

Pomoću letećih dronova dostavljanje pice i kafe

Staršip verovatno ima najveću flotu autonomnih vozila na svetu, ali je suočen i sa konkurencijom pošto se ovaj sektor ubrzano razvija.

Tu su firme kao što su američki startapovi Serve Robotics i Nuro, pa zatim Noon iz Saudijske Arabije, a posebno kompanija iz Dablina Manna Aero koja već pomoću letećih dronova dostavlja pice i kafu.

Mnogi ekonomisti i futuristi dugo su upozoravali da će roboti uzeti posao ljudima, ali Heinla ističe da roboti njegove kompanije to ne rade, već pre izlaze u susret rastućoj potražnji za dostavom, dok se ljudi fokusiraju na složenije poslove za čije obavljanje je potrebno više vremena.

On takođe ističe da će roboti pomoći manjim prodavnicama da ekonomski napreduju i budu konkurencija većim firmama.

– Pružiti ljudima više opcija je korisno – zaključio je Heinla.

Izvor:Telegraf.rs/Tanjug
Foto: Pixabay

6. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Uvodi se porez u Srbiji od četiri evra po toni emitovanog ugljen-dioksida

by bifadmin 5. октобар 2025.

Srbija uvodi novu finansijsku obavezu za domaće zagađivače: porez od četiri evra po toni emitovanog ugljen-dioksida (CO2) i ekvivalentnih gasova

Ova mera, definisana Nacrtom zakona o porezu na emisije gasova sa efektom staklene bašte, deo je odgovora Srbije na Mehanizam Evropske unije za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM).

Cilj uvođenja ovog domaćeg poreza je dvostruk: da podstakne domaće kompanije da smanje zagađenje i, što je ključno, da im omogući da taj iznos odbiju od CBAM takse prilikom izvoza u EU. Na taj način se obezbeđuje da novac, umesto da se u potpunosti odlije u budžet EU, ostane u Srbiji.

Paralelno, u javnoj raspravi je i drugi zakon koji se odnosi na porez na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda, čiji je cilj da zaštiti naše proizvođače od jeftinije konkurencije iz zemalja koje slične takse ne naplaćuju.

Ko je obveznik poreza?

Porez na emisije neće se odnositi na sve privredne subjekte, već isključivo na pravna lica i preduzetnike koji kao operateri postrojenja imaju obavezu da poseduju dozvolu za emisiju gasova sa efektom staklene bašte (GHG).

Zakon precizno cilja na pet energetski i emisiono najintenzivnijih sektora:

Proizvodnju veštačkih đubriva i azotnih jedinjenja

Proizvodnju cementa

Proizvodnju gvožđa, čelika i ferolegura

Proizvodnju aluminijuma.Proizvodnju električne energije

Ove delatnosti, prema procenama, uzrokuju preko 57 odsto ukupnih GHG emisija u Srbiji, što ih čini prioritetom za uvođenje mera za smanjenje zagađenja.

Kako se obračunava porez i kolike su olakšice?

Iako je poreska stopa fiksirana na četiri evra po toni CO2 ekvivalenta, osnovica za oporezivanje ne računa na ukupne emisije. Od ukupno emitovane količine gasova oduzima se takozvana „referentna emisija“, koja predstavlja tehnološki neizbežan nivo zagađenja. Na taj način, oporezuje se samo „višak“ zagađenja iznad propisanog standarda, što, kako ocenjuje zakonopisac, direktno podstiče ulaganje u efikasnost i modernizaciju.

U analizi efekata zakona navodi se da bi prosečan veliki industrijski emiter (npr. cementara ili elektrana) sa godišnjom emisijom od oko 250.000 tona CO2 ekvivalenta mogao da se suoči sa godišnjim poreskim troškom od milion evra.

Kako bi se ublažio finansijski udar i stimulisala „zelena tranzicija“, zakon predviđa i olakšice. Najznačajnija je namenjena subjektima iz elektroenergetskog sektora. Oni mogu ostvariti pravo na poreski kredit u iznosu od 20 odsto vrednosti sredstava koja su uložili u propisane mere za smanjenje emisija. Ovaj kredit je, međutim, limitiran na 80 odsto ukupne poreske obaveze.

Oba zakona nalaze se u javnoj raspravi, a planirano je da počnu da se primenjuju od 1. januara 2026. godine, kada počinje i primena CBAM mehanizma u EU.

Izvor: Kamatica.com

Foto: Pixabay

5. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Najmoćniji pasoši omogućavaju ulazak u preko 190 zemalja bez vize

by bifadmin 5. октобар 2025.

Kralj Ujedinjenog Kraljevstva Čarls III, japanski car Naruhito i carica Masako, jedina su lica na svetu koja smeju da putuju bez pasoša gde god ih srce nosi.

Za većinu ljudi pasoš je neophodan dokument za prelazak državnih granica. Međutim, u savremenom svetu samo njih troje uživaju privilegiju da mogu da putuju širom sveta bez ovog dokumenta.

Britanski monarh – kralj Čarls III

Kralj Čarls III jedini je građanin Ujedinjenog Kraljevstva kojem pasoš nije potreban.

„Pošto se britanski pasoš izdaje u ime Njegovog Veličanstva, nema potrebe da kralj poseduje jedan. Svi ostali članovi kraljevske porodice, uključujući kraljicu i princa od Velsa, imaju pasoše, stoji na zvaničnom sajtu kraljevske porodice.

Pre njega, istu privilegiju imala je kraljica Elizabeta II, koja je vladala više od sedam decenija i postala najdugovečniji britanski monarh. Nakon njene smrti 8. septembra 2022. godine, ovu tradiciju nasledio je njen sin Čarls.

Japanski dvor – car Naruhito i carica Masako

Slično pravilo važi i za japanskog cara Naruhita i njegovu suprugu, caricu Masako. Kao simboli japanske državnosti, oni predstavljaju samu naciju, pa im pasoši nisu potrebni za međunarodna putovanja.

Japansko Ministarstvo spoljnih poslova odredilo je da bi „bilo neprikladno izdati takav pasoš za cara ili caricu“. Međutim, diplomatski pasoši izdati su drugim članovima carske porodice, uključujući prestolonaslednika Fumihita i princezu Kiko, stoji na Travel Leisure.

Simboli koji prevazilaze granice

Ova retka privilegija ukazuje na specijalan status monarha i careva u savremenom društvu. Dok obični građani moraju da prolaze kroz složene procedure viza, kontrole i čekanja, ovih troje ljudi uživaju poseban tretman koji ih izdvaja iz mase. Iako brojke pokazuju da je reč o samo tri ličnosti, njihov položaj simbolizuje istorijsku tradiciju i političku moć koju nose sa sobom.

Kada su uvedeni prvi pasoši

Prvi pasoši u modernom smislu počeli su da se koriste u Evropi tokom 15. i 16. veka, kada su vladari izdavali putne isprave svojim podanicima radi bezbednog kretanja između zemalja i kraljevstava.

Ipak, tek posle Prvog svetskog rata, 1920-ih godina, pasoši su postali standardizovani na globalnom nivou zahvaljujući Ligi naroda, koja je uvela pravila o međunarodnim putnim dokumentima. Od tada, pasoš je postao univerzalna legitimacija za prelazak granica i potvrda identiteta putnika.

Zašto baš samo oni?

Ova privilegija nije vezana za „obične“ monarhe ili predsednike, već samo za one čiji je identitet neodvojiv od same države, oni su lično oličenje svoje zemlje.

Najmoćniji i najslabiji pasoši

Japanski i singapurski pasoši već godinama važe za „najmoćnije“, jer omogućavaju ulazak u preko 190 zemalja bez vize.

Sa druge strane, pasoši iz pojedinih ratom pogođenih zemalja (npr. Avganistan, Sirija) dozvoljavaju ulazak u manje od 30 država.

Kurioziteti

Najmoćniji pasoši sveta – Japanski i singapurski pasoši omogućavaju ulazak u više od 190 zemalja bez vize.

Tajna pod UV svetlom – Norveški pasoš otkriva severnu polarnu svetlost kada se osvetli UV lampom.

Vatikan – izdaje najmanji broj pasoša na svetu, samo za papu, diplomate i članove Švajcarske garde.

Kraljevska privilegija – u britanskom pasošu stoji molba „u ime Njegovog Veličanstva“ da se nosiocu omogući slobodan prolaz.

Neobični dizajni – Finski pasoš ima listove koji, kada se brzo listaju, prikazuju animaciju losa u pokretu.

Izvor:Travel Leisure/Blic

Foto: jackmac34, Pixabay

5. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Jedan dolar sa Trampovim likom

by bifadmin 4. октобар 2025.

Šef kovnice novca SAD Brendon Bič objavio je juče post na mreži X u kojem tvrdi da nije lažna vest da bi Amerika mogla da dobije novu kovanicu. Ni manje ni više sa likom aktuelnog predsednika Trampa. I uprkos tome što to trenutno zakonski nije moguće.

Novčić bi bio emitovan povodom obeležavanja 250 godina od potpisivanja Deklaracije o nezavisnosti.

Reč je o kovanici od jednog dolara.

Ono što zakon ne dozvoljava je da se na novac stavljaju likovi živih osoba.

Borba, borba, borba

„Nije lažna vest. Ovi prvi nacrti u čast 250. rođendana SAD i Trampa su stvarni“, napisao je Bič.

On je to stavio komentar nakon što je preneo tvit Stiva Gesta, kojem u opisu stoji da je konzervativni komunikator i republikanac.

Na jednoj strani novčića vidi se Tramp ispred zastave SAD sa tri natpisa BORBA, BORBA, BORBA. To su reči Trampa koje je uputio okupljenima nakon pokušaja atentata 2024.

I na drugoj strani je Tramp iz profila sa natpisom SLOBODA i „Verujemo u Boga“, uz godine.

Bič je napisao i da se raduje što će uskoro moći da podeli više detalja, kada se završi zastoj u radu Vlade SAD.

Dosad samo pet predsednika

Inače, američki savezni zakon dozvoljava da se na novcu i hartijama od vrednosti pojavljuju samo portreti preminulih osoba.

Američka kovnica novca je odeljenje u okviru Ministarstva finansija zaduženo za izradu novčanica i kovanica.

Na novčanicama u opticaju nalaze se lica pet američkih predsednika i dvojice osnivača države.

Inače, kovanice od jednog dolara se ne kuju od 2011. jer ih je bilo previše u opticaju i pravljene su samo za kolekcionare.

Kongres je 2020. usvojio zakon kojim se ovlašćuje Ministarstvo finansija da tokom 2026. izda kovanice od jednog dolara u čast obeležavanja 250 godina SAD.

Izvor: Forbes

Foto: tiburi, Pixabay

4. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

U Srbiji 80 odsto žena nakon porođaja suočava se sa postporođajnom tugom

by bifadmin 4. октобар 2025.

Istraživanje „Mentalno zdravlje mama u postporođajnom periodu“ pokazalo je da postporođajnu tugu – „baby blues“, u prvih šest meseci nakon porođaja doživljava i do 80 odsto porodilja, objavio je Centar za mame.

„Baby blues“, odnosno povremene ili svakodnevne promene raspoloženja i tuga bez jasnog razloga, kao i osećaji preplavljenosti, nesigurnosti, anksioznosti, plačljivosti, javlja se kod 77,5 odsto mama, saopštio je Centar za mame i dodao da trećina ispitanica prijavljuje i nesanicu.

Iscrpljenost i bezvoljnost postali su, kako se navodi, normalna stanja za 80 odsto porodilja, a gotovo polovina mama često se osećala usamljeno ili je imala osećaj krivice i posramljenosti bez jasnog razloga.

Prema istraživanju, epizode nekontrolisanog plača dešavale su se kod skoro 60 odsto ispitanica, a posebno zabrinjava podatak da je 27,2 odsto mama makar jednom pomislilo da ne želi da postoji, što je jasan poziv za rani skrining i brzu, neosuđujuću stručnu podršku.

Autorka istraživanja, psihološkinja i direktorka Centra za mame Jovana Ružičić istakla je da ti podaci daju jasan i merljiv uvid u to kako se mame zaista osećaju i šta im nedostaje.

„Nelečena anksioznost i depresija među najčešćim su komplikacijama trudnoće i babinja i utiču na oporavak žene, porodične odnose i rani razvoj deteta. Ipak, o mentalnom zdravlju mama se retko sistematski govori, a put do pomoći je često nejasan“, dodala je Ružičić.

Istraživanje je sprovedeno u formi anonimne onlajne ankete u avgustu ove godine, na uzorku od 1.701 mame iz Srbije.

Izvor: Fonet

Foto: Pixabay

4. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Robert Pattinson novi globalni ambasador brenda 1664 Blanc

by bifadmin 3. октобар 2025.

Francuski premum pivski brend, 1664 Blanc, otvara novo poglavlje u svojoj istoriji, sa svetski poznatim glumcem i kulturnom ikonom Robertom Pattinson, kao globalnim ambasadorom brenda.

Saradnja donosi i novu kreativnu kampanju koja startuje 2026. godine, a koju režira cenjeni filmski autor Brady Corbet. Njegov poslednji film „The Brutalist”, iz 2024. doživeo je pohvalne kritike i čak deset nominacija za Oskara, uključujući i kategorije za najboljeg reditelja i originalni scenario. Corbet je dobitnik i Srebrnog lava na Venecijanskom filmskom festivalu, kao i Zlatnog globusa za najboljeg reditelja.

Ova saradnja predstavlja uzbudljivo novo poglavlje za 1664 Blanc, spajajući Pattinsonov jedinstveni stil i pogled na svet sa pariškim korenima i nenametljivom sofisticiranošću brenda. Zajedno pozivaju svet da sagleda „dobar ukus“ iz novih uglova, dok se 1664 Blanc pozicionira kao pivo koje okuplja ljude.

Uparivanje Roberta Pattinsona i Bradyja Corbeta označava smeli kreativni iskorak za brend, koji spaja sofisticiranost sa prepoznatljivom oštrinom. Ova saradnja oslikava duh brenda 1664 Blanc koji je nekonvencionalan, stilski nenametljiv i samouveren.

„Oduševljeni smo što smo okupili Roberta Pattinsona i Bradyja Corbeta, dve ikone moderne kreativnosti, kako bismo kreirali kampanju koja na savremen i duhovit način preispituje pojam dobrog ukusa. Njihove jedinstvene ličnosti i umetnički izrazi savršeno odgovaraju duhu našeg brenda. Naša dugoročna misija, da pivo podignemo na nivo premium životnog stila, upravo ulazi u novu fazu. Ovo je tek prvi gutljaj, а najbolje tek dolazi,“ izjavio je Nikola Maravić, Globalni marketing direktor brenda 1664 Blanc.

Pattinson donosi novu energiju i stav u svet brenda 1664 Blanc, a kampanja će, kako najavljuju, otvoriti nova kulturna poglavlja i približiti brend različitim publikama širom sveta.

„Sa Robertom, kao zaštitnim licem naše globalne kampanje, imamo jedinstvenu priliku da 1664 Blanc uvučemo u nove kulturne sfere i povežemo se sa publikom na neočekivane načine. Ovo je više od partnerstva, to je jasna izjava namere“, dodao je Maravić.

Budite u toku, neočekivani obrt tek sledi.

3. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UNIQA ubrzava rast u Centralnoj i Istočnoj Evropi: Strateška ekspanzija i snažne regionalne sinergije

by bifadmin 3. октобар 2025.

Tokom strateške posete Crnoj Gori, Volfgang Kindl, član Upravnog odbora UNIQA Insurance Group AG, potvrdio je dugoročnu posvećenost Grupe Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE) – najbrže rastućem regionu osiguranja na svetu. Zajedno sa Adelom Bahtanovićem, predsednikom UNIQA regiona jugoistočne Evrope, Kindl je istakao snažne performanse Grupe, ambiciozne ciljeve rasta i kulturnu transformaciju koja pokreće prekograničnu saradnju u Jugoistočnoj Evropi.

CIE: Najbrže rastući region osiguranja u svetu

„Centralna i Istočna Evropa je trenutno najbrže rastuće i najdinamičnije tržište osiguranja na svetu. Ekonomski zamah regiona je neuporediv – nekoliko zemalja CIE beleži stope rasta BDP-a znatno iznad proseka EU“, kaže Volfgang Kindl.

UNIQA posluje u 14 zemalja, sa istorijski snažnim prisustvom u Austriji i 11 tržišta CIE, uključujući i Srbiju. Na svim međunarodnim tržištima, UNIQA opslužuje oko 160 miliona ljudi. „Tržišta osiguranja u Centralnoj i Istočnoj Evropi i dalje nude značajan potencijal za sustizanje razvijenih zemalja – ne samo ekonomski, već i u pogledu raširenosti osiguranja. UNIQA je već među 5 najboljih osiguravača na našim ključnim tržištima i dobro je pozicionirana da iskoristi prednosti dinamičnog razvoja regiona.“

Iako se očekuje da će zemlje članice EU u Centralnoj i Istočnoj Evropi rasti tri puta brže od evrozone 2025. godine i dvostruko brže 2026. godine, potrošnja za osiguranje po glavi stanovnika ostaje znatno ispod nivoa zapadne Evrope. Ovaj proces konvergencije predstavlja dugoročnu priliku za profitabilan rast, kojem aktivno težimo kroz ciljanu distribuciju, snažna partnerstva i digitalne inovacije“, dodaje Kindl.

Snažni rezultati i ambiciozni ciljevi rasta

U prvoj polovini 2025. godine, UNIQA International je prijavila povećanje premije od 10,8 procenata na međunarodnim tržištima, u poređenju sa 4,8 procenata u Austriji. Ukupan obim premije Grupe porastao je za 9,7 procenata na 4,4 milijarde evra.

„Ove godine rastemo iznad proseka tržišta na našim međunarodnim tržištima. Naš cilj je da održimo ovaj iznadprosečni zamah do 2028. godine“, kaže Volfgang Kindl.

Uspešna strategija jednog brenda – UNIQA i snažno lokalno prisustvo i dalje su ključni pokretači ove ambicije.

Pregled segmenta: UNIQA International prema obimu premije

U prvoj polovini 2025. godine, UNIQA International je ostvarila ukupan obim premije od 1,5 milijardi evra. Podela poslovanja odražava snažan fokus na osiguranje imovine i nezgode, što čini 75% premija, zatim životno osiguranje sa 20% i zdravstveno osiguranje sa 5%.

Centralna i istočna Evropa već doprinosi većinskom broju klijenata i premije

Trenutno, oko 80 procenata klijenata kompanije UNIQA i približno 40 procenata njenog obima premija dolazi iz Centralne i istočne Evrope. Profitabilnost međunarodnog poslovanja ostaje visoka, a očekuje se da će doprinos podružnica u Centralnoj i istočnoj Evropi ukupnom rezultatu Grupe dodatno porasti.

„Ponosni smo na naše rezultate u Centralnoj i istočnoj Evropi. To nije samo motor rasta za UNIQA, već i region gde možemo ostvariti pravi uticaj – ekonomski i društveno“, zaključuje Kindl.

UNIQA SEE: Region oblikovan saradnjom i zajedničkim razvojem

Od marta 2022. godine, UNIQA radi na objedinjavanju šest tržišta Jugoistočne Evrope – Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Rumunije – u jedinstvenu, agilnu regionalnu celinu. Cilj: graditi na zajedničkim snagama i kulturnoj bliskosti i stvarati strukture koje omogućavaju brže donošenje odluka i efikasnije poslovanje.

Izgradnja zajednice preko granica

„Umesto samog usklađivanja struktura, fokusirali smo se na izgradnju zajednice – one koja napreduje na saradnji i zajedničkom cilju“, kaže Adel Bahtanović, predsednik UNIQA regiona JIE. „Naši timovi sarađuju preko granica, jezika i hijerarhija. Učimo jedni od drugih svakog dana – i to je ono što pokreće naš napredak.“

Danas, UNIQA SEE (region jugoistočne Evrope) opslužuje skoro 2,5 miliona klijenata, zapošljava 2.000 ljudi i generiše preko 464 miliona evra bruto premija (14,6% rast u odnosu na prethodnu godinu). UNIQA SEE značajno doprinosi ukupnom rezultatu Grupe.

U Srbiji, UNIQA je u 2024. godini zabeležila 64 miliona evra premije. U portfoliju najveće učešće ima osiguranje imovine i nezgoda 47%, životno osiguranje 21% i zdravstveno osiguranje 20%, dok su kasko sa 8% i auto-odgovornost sa 4% najmanje zastupljeni.

Transformacija nije samo operativna – ona je i kulturna. Timovi iz različitih zemalja rade zajedno na razvoju proizvoda, IT rešenjima i poboljšanju korisničke usluge. Znanje se otvoreno deli, a ideje se razvijaju zajednički, bez obzira na poziciju ili lokaciju.

Otvorenost podstiče agilnost

„Stvorili smo prostor gde svi mogu da doprinesu – bilo da su u Sofiji, Beogradu ili Podgorici“, objašnjava Bahtanović. „Ova otvorenost nam pomaže da brže reagujemo na promene i gradimo rešenja koja su zaista relevantna za naše klijente.“

Ono što ovu transformaciju čini posebno uticajnom je potencijal skaliranja. Mnoga tržišta jugoistočne Evrope bila su relativno male veličine i strukture. Udruživanjem snaga, sada imaju koristi od zajedničkih platformi, objedinjenog stručnog znanja i koordinisanih strategija – otključavajući efikasnost i mogućnosti za rast koje bi bilo teško postići pojedinačno.

Fondacija UNIQA SEE FUTURE: Osnaživanje mladih talenata i raznolikosti

Fondacija UNIQA SEE FUTURE, koju je osnovalo UNIQA osiguranje, podržava mlade ljude i organizacije u jugoistočnoj Evropi koji se ističu u sportu, kulturi i održivosti. Teniska legenda Goran Ivanišević služi kao sportski mentor i ambasador brenda, vodeći sportiste u usponu poput Lune Vujović. Fondacija se takođe zalaže za rodnu ravnopravnost u umetnosti: u partnerstvu sa Sarajevskim filmskim festivalom i Slano filmskim danima, podržava Program podrške ženama filmskim stvaraocima, osnažujući žene rediteljke kroz mentorstvo i finansiranje. Pored toga, Program mentorstva za vizuelne umetnice nudi jedinstvenu platformu za talente u usponu iz regiona da se umetnički razvijaju i steknu međunarodnu vidljivost. Kroz ove ciljane inicijative, Fondacija pokreće pozitivne promene i odražava posvećenost UNIQA osiguranja društvenoj odgovornosti i razvoju zajednice.

UNIQA Sustainable Business Solutions: Prilagođavanje promenljivoj klimi

Kako šteta od globalnog zagrevanja izazvanog ljudskim delovanjem nastavlja da raste, potreba za prilagođavanjem i otpornošću nikada nije bila veća. UNIQA Sustainable Business Solutions, podružnica UNIQA grupe, podržava kompanije širom Austrije i Centralne i Istočne Evrope u izgradnji otpornosti i unapređenju održivosti. Sa timom od preko 50 stručnjaka za inženjering rizika i održivost, kompanija nudi procene rizika po meri, strategije za sprečavanje gubitaka i stručnu obuku. Integrišući inovacije, upravljanje rizicima i ekološku odgovornost, UNIQA omogućava klijentima da proaktivno identifikuju i ublaže nove rizike – posebno one koji se odnose na ranjivost usled klimatskih promena i operativnu otpornost – pomažući im da se snađu u sve složenijem pejzažu rizika i obezbede svoju budućnost.

„Kao region, ne samo da rastemo, već se razvijamo – vođeni otvorenošću, saradnjom i zajedničkom vizijom za budućnost. Osnaživanjem sledeće generacije i podržavanjem održivih rešenja, pomažemo u izgradnji otpornih zajednica i stvaranju stvarnog uticaja širom jugoistočne Evrope“, kaže Adel Bahtanović, predsednik regiona UNIQA SEE.

3. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

„Riznica ukusa iz Srbije“ u Super Vero marketima – bogatija nego ikada

by bifadmin 3. октобар 2025.

Gde možete da kupite đubek, pirotski kačkavalj, peglanu kobasicu, organski sir sa Zlatibora, konjski pršut i još mnogo autentičnih proizvoda iz svih krajeva Srbije – na jednom mestu?

U okviru kampanje „Riznica ukusa iz Srbije“, u svim Super Vero marketima do 20. oktobra, kupci imaju priliku da otkriju pažljivo selektovanu ponudu domaćih proizvoda, nastalih sa puno posvećenosti i ljubavi, u malim gazdinstvima širom Srbije.

Na policama se mogu pronaći mlečni specijaliteti, poput kravlje i kozje surutke, kačkavalja iz Pirota sa zaštićenim geografskim poreklom, kao i organskih sireva sa Zlatibora, obogaćenih začinskim biljem. Ljubitelji suhomesnatih proizvoda mogu da izaberu između delikatesa od mangulice, ovčijih kobasica, konjskog i bivoljeg mesa, sudžuka, kao i specijaliteta iz Zasavice i Bojčinske šume, pripremanih po tradicionalnim receptima.

U segmentu delikatesa, ponuda uključuje ajvare od cepkane paprike bez aditiva, zimnica od zelene paprike sa tartufima, domaće džemove sa neobičnim dodacima, fermentisani crni i beli luk, kao i sirupe od mladih borovih izdanaka, drenjina i dunja. Tu su i smrznute organske višnje, maline i kupine, koje čuvaju nutritivne vrednosti tokom cele godine.

Ova pažljivo odabrana kolekcija ukazuje na bogatstvo domaće kuhinje – ne samo kao gurmanske tradicije, već i kao prostora u kojem se prošlost i savremeni ukus uspešno spajaju.

Kampanja „Riznica ukusa iz Srbije“ već godinama ima za cilj da kroz konkretne proizvode predstavi i sačuva kulturno i gastronomsko nasleđe naše zemlje. Pored ukusa, kroz liflet i informativne materijale, kupci mogu da saznaju više o autohtonim sortama, zanatima, običajima i zanimljivostima iz naše prošlosti – poput toga ko su župske dame iz neolita, ili u kakvoj su vezi Stefan Nemanja i jedno od najstarijih vinogorja Balkana.

„Kroz ‘Riznicu ukusa iz Srbije’ nastojimo da kupcima približimo bogatstvo domaće baštine i podsetimo koliko su naši preci ostavili vredno nasledstvo koje danas čuvamo za pokoljenja. Zato svake godine proširujemo ponudu, kako tokom kampanje, tako i tokom cele godine. Kupci zajedno sa nama učestvuju u podršci malih dobavljača, kojima dajemo prostor da rastu pod svojim imenom. Proizvodi koje potrošači budu najbolje prihvatili ostaju u našem asortimanu i često izlaze i van našeg sistema. Drago nam je kad vidimo uspehe onih kojima je Riznica bila odskočna daska. To su divne lične priče i zato nam je ovaj projekat najbliskiji srcu“, poručuju iz Super Vera.

ZAVIRIMO U GASTRONOMSKO BLAGO

Izdvajamo neke od proizvoda zbog kojih se ogladni već pri prvom prelistavanju lifleta – poput heljdopite sa sirom i kajmakom, zimnice sa tartufima i mnogih drugih ukusa koji svedoče o tome koliko je domaće istovremeno i autentično – i moderno.

3. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kompanije sa ženama u menadžmentu su češće natprosečno profitabilne

by bifadmin 3. октобар 2025.

Kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost, pokazalo je istraživanje globalne konsultantske kuće McKinsey. Direktiva Evropske unije predviđa najmanje 40 odsto žena u odborima direktora kompanija, kao i najmanje 30 odsto na svim izvršnim pozicijama, rečeno je na panelu „Žene, mladi i inovativnost jednako uspešan biznis“ u organizaciji Nove ekonomije, a uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), na kojem su predstavnici različitih biznisa izneli svoja iskustva o položaju i učešću žena i mladih u biznisu.

Kako se moglo čuti, pored rodne zastupljenosti, za uspešan biznis i inovativni način razmišljanja potrebni su nam i predstavnici mlađih generacija u menadžmentu jer, prema istraživanju Lloyds banke, lideri mlađi od 34 godine čak 50 odsto češće beleže rast prihoda od svojih starijih kolega. Deloitte je utvrdio da Generacija Z i milenijalci češće napuštaju firmu ako organizacija nema ozbiljne inkluzivne programe, jer su upravo raznolikost i uključenost ključ za inovativnost od koje zavisi uspeh svakog biznisa.

Tijana Mirkajlović, osnivačica kompanije „Radoznali vrabac“, kompanije koja se bavi proizvodnjom personalizovanih knjiga za decu, rekla je da se ideja za njen biznis javila kada je napravila poklon za svog bratanca.

„Pomislila sam da bi takav proizvod mogao svakoga da obraduje. Želela sam da spojim kreativnost sa psihologijom, a to se sve uklopilo sa trenutkom kada je trebalo da se zaposlim. Sada proslavljamo 10. rođendan i nisam sumnjala da će mi ovaj posao doneti toliko iskustvo u biznisu“, rekla je ona.

Kako je istakla, godinama je želela da sadržaj knjiga prilagodi vaspitnim metodama i životnim situacijama.

Međutim, upravo je proizvodnja bila najveći izazov u odnosu na sve ostale segmente prilikom razvoja biznisa.

Na pitanje šta znači inovirati i uvoditi inovacije u biznisu, Mirkajlović kaže da je u njenom biznisu bilo najbitnije napraviti ideju zanimljivom.

„Mi smo to uspeli da učinimo, tako što smo personalizovali knjige uz aplikaciju, odnosno softver. Sama ideja i jeste najinovativniji deo. Počinjemo da se krećemo kroz sferu inovativnih i digitalnih proizvoda“, rekla je ona.

Naglasila je i da za svaki biznis jeste značajan izvor finansiranja, ali i podrška u pogledu mentorstva i znanja. Mentori, kako je rekla, moraju da budu pristupačniji, ali i da podrška bude u obliku povezivanja sa ljudima koji imaju iskustva u sličnom ili istom biznisu.

„Mi smo od Evropske banke za obnovu i razvoj dobili novčanu podršku koja nam je dosta značila i za marketing, strategiju za sve faze razvoja biznisa ali i radionicu“, rekla je ona.

Inmold Grupa (Inmold Group) je porodična kompanija koju vodi druga generacija i koja ima gotovo 40 godina iskustva u proizvodnji alata visokih performansi.

Nevena Nikolić iz Inmold Grupe (Inmold Group) istakla je da je deo ove kompanije od malih nogu, jer je ovo porodičan biznis.

Nakon studija i usavršavanja postala je i zvanično zaposlena u kompaniji, ali, kako je rekla bilo je potrebno da se dokaže da je kompetentna u poslu koji radi.

„Pet godina sam pokušavala da izgradim svoj put. Kada sam došla u kompaniju, ona je u tom trenutku bila razvijena i velika. Ja sam ušla u finansije i morala sam da naučim taj posao. Sa ocem je bilo trnovito na početku. U jednom trenutku sam istupila jednom nogom iz porodične firme i ušla u drugu, samo da bih mogla da dokažem da sam sposobna i za to“, rekla je Nikolić.

U pogledu inovacija, istakla da je da je kompanija morala da razvija proizvode i da bude inovativna kao bi bila konkurentnija na tržištu i da je za to pre dve godine kompanija dobila sredstva od Fonda za inovacionu delatnost, ali i da su dva puta koristili podršku EBRD-a.

Uz tu podršku dobili su ne samo novac za opremu i inovacije, već i podršku u pogledu profesionalizacije. Kao jednu od važnih stvari istakla je i i razvijanje patenata.

Nikolić je istakla i da kompanija učestvuje i u programu dualnog obrazovanja, što je donelo „izvore radne snage i elana“. Svake godine, kako je rekla, 50 ili 60 đaka dolazei u firmu a 15-ak se i zaposle nakon prakse.

Sofi kozmetika je kompanija koja godinama proizvodi kozmetiku od sastojaka prirodnog porekla i efikasnih aktivnih materija.

Osnivačica „Sofi kozmetike“ Draženka Šoć rekla je da je nakon napuštanja posla, bez iskustva ušla u svet biznisa sa kozmetikom.

„U tom trenutku delovalo mi je kao da nema manje kompanije koja nešto ovakvo proizvodi. Delovalo je kao da nema tako malog brenda sa malom proizvodnjom. Videli smo tu negde svoju šansu i ušlio u to. I eto, već 16 godina smo tu“, rekla je ona.

Na pitanje, kada je procenila da je trenutak da promeni kanale prodaje, rekla je da nikada nije ni misli da je „Sofi kozmetiku“ mesto u multibrend radnjama.

„Kada ste novi brend za koji niko nije čuo i kada ste novi ne možete da imate radnju. Bilo je potrebno izgraditi ime i brend i tek onda otvoriti radnju. Bilo je jako naporno i stresno. Ušli smo u četiri kreditna aranžmana ali je sve na kraju ispalo u redu. Čestom smo primenjivali inovativnost, ne samo u načinu na koji poslujemo već i u kanalima prodaje“, rekla je ona.

Inovacije su uveli i u dizajnu, načinu pakovanja proizvoda.

„Uvek je nešto trebalo smisliti i inovirati. Sapuni se proizvode ručno, dok se drugi proizvodi prave uz pomoć mašina“, dodala je Šoć.

Dodala je da se inovacije vide i u tome što radnje „Sofi kozmetike“ nisu samo mesta gde se kupuju proizvodi, već se u njima nudi i doživljaj, probanje proizvoda, priče o njemu i time pruža posebna atmosfera.

Istakla je da je finansijska podrška jako važna, ali da je i treba tražiti, pogotovo kada je u pitanju sektor proizvodnje.

„Osim finansijske znači i svaka vrsta edukacije. Možda čak na edukacijama nam više znače ti kontakti, ideje, iskustva. Dobili smo finansijskog savetnika. Ušli smo u projekat za investiciju za izgradnju nove fabrike. Nekada je bolje kada neko sa strane sagleda vaš biznis, da nekim drugim očima sagleda tu perspektivu“, rekla je ona.

Foto: Nova ekonomija

3. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusZabava

Zašto su krimiće Agate Kristi preporučivali studentima hemije?

by bifadmin 3. октобар 2025.

Malo koji autor kriminalnih romana može da se pohvali da njegova dela analiziraju i naučnici, kao što je to slučaj sa knjigama Agate Kristi. Razlog je njeno izuzetno poznavanje otrovnih supstanci. Slavna književnica je tako podrobna znanja o hemiji i toksikologiji stekla dok je radila u bolničkoj apoteci.

Da je besmrtna, britanska književnica Agata Kristi bi 15. septembra ove godine proslavila 135. rođendan. Slavna autorka detektivskih romana umrla je 1976. u 86. godini života, ali je besmrtnost dostigla svojim knjigama, čija popularnost ne jenjava. Ona je jedan od najtiražnijih autora svih vremena, a poznavaoci književnog tržišta tvrde da se od njenih romana više prodaju samo Biblija i Šekspirova dela.

Napisala je 80 detektivskih romana i zbirki priča, 19 pozorišnih komada, dva memoarska dela i šest ljubavnih romana pod pseudonimom Meri Vestmakot, ali su najveću popularnost doživeli njeni krimići, naročito likovi Herkula Poaroa i gospođice Marpl. Zbog toga su je još za života nazivali „kraljicom zločina“, „kraljicom misterije“ i „vojvotkinjom smrti“.

Iako je bila pisac takozvane žanrovske literature, Agata Kristi je 1971. godine dobila najveće nacionalno priznanje, orden Britanskog kraljevstva. Malo koji književni autor je doživeo da tako veliki broj njegovih dela bude ekranizovan na filmskom platnu i u televizijskim serijama. Njena drama „Mišolovka“, premijerno je izvedena u Londonu 25. novembra 1952. godine, i od tada je komad koji se najduže neprekidno izvodi u istoriji pozorišta.

Samouka književnica je 2013. godine proglašena za najboljeg pisca detektivskih priča, a njen roman „Ubistvo Rodžera Akrojda“ za najbolji kriminalistički roman svih vremena. Čak je i sam život Agate Kristi, uključujući njen misteriozni nestanak 1926. godine, nadahnuo neke reditelje da o ovoj ženi – koja se dvadesetih godina prošlog veka usudila da piše o ubistvima, što su tada po pravilu radili samo muškarci – naprave igrane i dokumentarne filmove, ili televizijske drame.

Agatine romane čitali su i patolozi

Ipak, ono što je zaista retkost kada je reč o piscima kriminalističkih romana, jeste činjenica da su detektivski zapleti Agate Kristi pobudili i pažnju naučnika. Razlog su otrovi koje su ubice u njenim romanima koristile da usmrte svoje žrtve. Britanska autorka je tokom šezdesetogodišnje spisateljske karijere u svojim krimićima „ubila“ više od 300 ljudi, od kojih je preko 80 umrlo od trovanja, mnogi u velikim mukama.

Šekspir je svoje žrtve trovao „šablonski“, tako što bi popili otrovano vino, a sličnim metodama je pribegavao i Artur Konan Dojl, „otac“ čuvenog detektiva Šerloka Holmsa, iako je kao lekar svakako znao mnogo više o otrovima od Šekspira. Za razliku od njih dvojice, Agata Kristi je tako raznovrsno i precizno trovala svoje književne junake, da su profesori hemije preporučivali njene knjige svojim studentima, a čitali su ih čak i patolozi, tvrdi britanska naučnica Ketrin Harkap.

Harkap je doktorirala hemiju na Univerzitetu u Jorku, da bi potom ovoj nauci podučavala studente na Univerzitetu u Sariju. Istovremeno se bavila popularizacijom nauke, da bi se na kraju okrenula pisanju knjiga o istoriji naučnih otkrića i njihovoj ulozi u popularnoj kulturi. Među delima koje je objavila su i dve knjige koje se podrobno bave otrovima koje je Agata Kristi koristila u svojim kriminalističkim romanima.

Lekovi u opasna vremena

Gde je autorka detektivskih priča stekla znanje o pravljenju otrova i njihovim svojstvima? Njeno poznavanje smrtonosnih supstanci bilo je utemeljeno u iskustvu iz stvarnog života. Agata Kristi je rođena u primorskom gradu Torkiju u Engleskoj, gde se tokom Prvog svetskog rata dobrovoljno prijavila kao medicinska sestra i bila raspoređena u bolničku apoteku.

U to vreme, lekovi se nisu izdavali upakovani u pilule, već su se pravili ručno. Farmaceuti i njihovi pomoćnici su više ličili na hemijske kuvare nego na dozatore. Oni su sami merili, mešali i pakovali sve vrste medicinskih tinktura i krema. Čak su dodavali i ukuse i boje, kako bi gorke ili neprivlačne mešavine učinili prijatnijim.

Greške prilikom spravljanja lekova mogle su biti smrtonosne, a stvari je dodatno komplikovala činjenica da recepti još uvek nisu bili standardizovani. Lekari su bili prilično subjektivni u pogledu lečenja i doziranja, a apotekari su morali da budu jako oprezni. Treba imati u vidu i da neke opasne supstance koje su danas zabranjene, u to vreme su bile široko dostupne, podseća Ketrin Harkap.

Stoga je priprema lekova nosila veliku odgovornost i zahtevala znanje kako da se osigura tačna doza. To je tražilo detaljnu obuku i Agata Kristi je morala da položi niz ispita pre nego što je dobila dozvolu da učestvuje u spravljanju lekova. Počela je da proučava teorijske i praktične aspekte hemije. Veliki deo svoga znanja o hemiji i toksikologiji stekla je i od farmaceuta koji je imao apoteku u gradu, a koji se i sam ponašao kao da je lik iz nekog romana.

Skandal zbog „tihog trovača“

Kristi je u svojoj autobiografiji ovog apotekara opisala kao čudnog i nepredvidivog čoveka, čiji postupci su često bili problematični. Britanska književnica navodi da je njen učitelj jednom prilikom iz džepa izvadio grudvicu otrovnog biljnog ekstrakta kurarea, koji je rasprostranjen u Južnoj Americi i dovodi do smrti izazivajući paralizu i gušenje. Objasnio je da ga nosi sa sobom jer mu to daje osećaj moći.

Ova, prilično uznemirujuća ličnost, vaskrsla je skoro pola veka kasnije kao jedan od likova u Agatinom romanu „Kod belog konja“. Zaplet uključuje zločinačku organizaciju čiji članovi se bave prodajom otrova namenjenih ubistvima, a žrtve se biraju na osnovu „liste za odstrel“. Harkap napominje da je književnica dala toliko detaljan opis simptoma trovanja različitim smrtonosnim supstancama, da je on gotovo identičan kliničkoj slici.

Nažalost, ovaj roman objavljen 1961. godine pratili su skandali, jer se u javnosti spekulisalo da je poslužio kao „priručnik“ jednom od najmonstruoznijih britanskih trovača, Grejemu Jangu da truje članove svoje porodice, školske drugove a kasnije i kolege na poslu. Iako je sam Jang na suđenju izjavio da nije pročitao roman „Kod belog konja“, a tužilaštvo je dokazalo da je izučavao brojna dela iz oblasti toksikologije i vršio praktične eksperimente uz pomoć aparature koju mu je kupio upravo njegov otac, oduševljen tolikim interesovanjem svoga sina za hemiju – i danas ima onih koji tvrde da je glavna inspiracija „tihog trovača“ Janga bila knjiga Agate Kristi.

Hemija zločina

U vreme kada je britanska književnica tek započinjala svoju spisateljsku karijeru i istovremeno radila u bolničkoj apoteci, došlo je do velikih promena u spravljanju lekova. Jedinjenja poput strihinina i arsena su izlazila iz medicinske upotrebe, a stalno je rastao broj recepata za barbiturate.

Koliko se Agata Kristi ozbiljno udubljivala u ovu problematiku, pokazuje i njen prvi roman „Tajanstveni događaj u Stajlsu“, u kojem dvoje ubica udruženo truju bogatašicu Emili Ingltorp kombinujući čak tri jedinjenja, strihinin, bromid u prahu i morfin, čije je međusobno dejstvo garantovalo smrt a prikrivalo tragove trovanja. Nakon objavljivanja svoje prve knjige, mlada autorka je dobila pohvale kojima se najmanje nadala – urednik „Farmaceutskog žurnala“ je napisao prikaz romana, uz komentar da se konačno pojavio pisac koji kada truje svoje junake zaista zna kako se to radi.

Agata Kristi je u narednim detektivskim zapletima koristila mnoge otrove, jedinjenja kao što su beli fosfor, cijanid, ricid, ili toksične biljke poput žutog jasmina, naprstaka i kukute, koje i danas legalno rastu u baštama u Velikoj Britaniji. „Međutim, svako ko razmišlja da kopira metode Agate Kristi, trebalo bi da zna da je danas mnogo teže dobiti takva smrtonosna jedinjenja nego što je to bio slučaj u njeno doba i da su tehnologije za otkrivanje otrova toliko napredovale, da bi trovač teško umakao pravdi“, poručuje Ketrin Harkap.

Jovana Bajić

Biznis & finansije 237, septembar 2025. 

Foto: PixTreats, Pixabay

3. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Lidl organizovao izbor za Miss – potrošačke korpe u glavnoj ulozi
  • Izmenjeni sporazum o poslovanju Grupe Triglav na italijanskom tržištu osiguranja motornih vozila
  • Završen Wiener Städtische KUP – mladi rukometaši i rukometašice Srbije spremni za međunarodnu završnicu
  • Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
  • Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa i dalje najslabije ocenjena

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit