NAJNOVIJE
Kako će mogući „naftni šok“ u Srbiji uticati na...
Od 1. januara u Beogradu voda poskupljuje za 200...
Da li je 6. januar zvanično radan ili neradan...
U Srbiju stiglo više doznaka nego stranih investicija
Nemačka i Danska najveći proizvođači jelki u Evropi
Sajber kriminalci ove godine su ukrali kriptovalute za rekordnih...
Električne tapete inovativno rešenje za grejanje
Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Generalni sponzor Sajma automobila DDOR osiguranje

by bifadmin 21. март 2025.

56. Međunarodni salon automobila i 17. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme „MOTOPASSION“ otvoren je u hali 1 Beogradskog sajma. Ova manifestacija, pod sloganom “Vožnja koja se ne propušta”, održava se od 20.do 26. marta i okuplja preko 250 izlagača i 105 brendova. Tokom manifestacije planirano je čak 180 premijera proizvoda.

56. Međunarodni salon automobila je otvorio Andrija Kostić, mladi srpski vozač Formule 4, nakon obraćanja Aleksandre Đurđević, predsednice Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova i Frančeska Mašija, predsednika Izvršnog odbora DDOR osiguranja.

Zahvaljujući organizatorima na pripremi još jednog značajnog događaja, gospodin Maši je izjavio:

„Zadovoljstvo mi je što ovde i danas predstavljam DDOR, koji je Generalni sponzor Beogradskog sajma automobila punih jedanaest godina. U svetlu postojeće zabrinutosti i povećane neizvesnosti kada je u pitanju trenutno stanje u automobilskoj industriji, želeo bih da naglasim našu posvećenost pružanju podrške automobilskom sektoru i lokalnoj privredi, i odlučnost da damo svoj doprinos u pokretanju daljeg razvoja zemlje. Bezbednost u saobraćaju ostaje jedna od gorućih tema u središtu politika mobilnosti Evropske unije koje obuhvataju i takozvanu “Viziju nula”, čiji je cilj smanjenje broja stradalih i teško povređenih u saobraćajnim nezgodama na nulu do 2050. godine, dok istovremeno predstavlja i ideju vodilju našeg prisustva na ovogodišnjem Sajmu automobila.

Želeo bih da vas podsetim da DDOR ove godine obeležava izuzetno značajan jubilej, proslavljamo 80 godina pružanja usluga i posvećenog pristupa zadovoljavanju potreba korisnika osiguranja, pod sloganom “80 godina posvećenosti. Jedna kompanija. Jedan brend. Jedna kultura”. Naglasio bih da smo ponosni na našu dugogodišnju saradnju sa velikim brojem istaknutih poslovnih partnera, kao i sa vrhunskom organizacijom poput Beogradskog sajma.“

Posetioci štanda DDOR osiguranja u hali 1 imaće priliku da dobiju atraktivne ponude za osiguranje svojih vozila.

I ove godine pripremili smo posebne pogodnosti za naše klijente i to: dodatne popuste za kasko osiguranje novih vozila, povoljnije uslove za uslugu „Pomoć na putu“, kao i ekskluzivne benefite za osiguranje imovine „Moja kućica“, koje će biti dostupne kako na našem štandu na sajmu, tako i na više od 100 prodajnih mesta širom zemlje. Pored toga, DDOR na svom štandu nudi brojne edukativne sadržaje, nagradne igre i interaktivne aktivnosti, jer je znanje najvažniji korak ka bezbednosti u saobraćaju.

21. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Menadžment budućnosti: Ključni trendovi i prilike za menadžere u Srbiji 2025. Godine

by bifadmin 21. март 2025.

U vremenu ubrzanih promena, menadžment se transformiše iz tradicionalne discipline u kompleksnu kombinaciju strategije, digitalizacije i liderstva. Kako se srpsko tržište rada razvija, potražnja za veštim menadžerima raste u svim sektorima. Ovaj članak analizira savremene trendove u menadžmentu i pruža uvid u to šta očekuje profesionalce u ovoj oblasti do 2026. godine.

Transformacija menadžmenta u eri digitalizacije

Digitalna revolucija značajno menja način vođenja poslovanja. Automatizacija, veštačka inteligencija i analiza podataka postaju ključni alati za donošenje odluka, omogućavajući efikasnije poslovne procese i bolju stratešku predvidljivost.

Menadžeri u Srbiji sve češće implementiraju digitalne alate poput ERP sistema, BI analitike i softvera za upravljanje projektima kako bi povećali konkurentnost svojih organizacija. Takođe, fleksibilni oblici rada i hibridni modeli menadžmenta postaju standard u modernim kompanijama, što zahteva usvajanje novih metodologija liderstva i prilagođavanje dinamičnim promenama na tržištu.

Savremeni trendovi ukazuju na to da veštačka inteligencija može značajno unaprediti procese analize podataka i donošenja strateških odluka, čime se menadžerima otvaraju nove mogućnosti za profesionalni razvoj i unapređenje poslovnih rezultata.

Sektori sa najvećom potražnjom za menadžerima

Srpsko tržište rada beleži rast u nekoliko ključnih sektora. IT i tehnološke kompanije sve više traže menadžere digitalnih proizvoda, dok se u industrijskoj proizvodnji i logistici povećava potreba za stručnjacima u optimizaciji lanaca snabdevanja. Finansijske usluge doživljavaju ekspanziju kroz fintech inovacije, što povećava potražnju za risk menadžerima i menadžerima digitalnih finansijskih proizvoda.

U zdravstvu i farmaciji, privatni sektor se širi, a farmaceutske kompanije ulažu u optimizaciju poslovanja, otvarajući prilike za menadžere zdravstvenih sistema. E-commerce i retail industrija takođe beleži rast, naročito u sektoru digitalne prodaje i omnichannel strategija.

Veštine budućnosti: Šta će menadžeri morati da znaju?

Kvalifikovani menadžeri budućnosti moraće da poseduju kombinaciju tehničkih i mekih veština, uključujući:
Data-driven odlučivanje – Analiza podataka i donošenje strategijskih odluka zasnovanih na preciznim metrikama.

  • Agilno liderstvo – Fleksibilnost u upravljanju timovima i projektima u promenljivim uslovima.
  • Digitalna pismenost – Razumevanje novih tehnologija i njihova integracija u poslovne procese.
  • Održivo poslovanje – Fokus na ESG standarde (okolišna, društvena i korporativna odgovornost) koji postaju ključni za dugoročnu konkurentnost.
  • Kritičko razmišljanje i emocionalna inteligencija – Veštine koje će menadžerima omogućiti donošenje boljih odluka i bolje upravljanje timovima u doba nesigurnosti.

Kako pronaći posao menadžera u Srbiji?

Za one koji traže menadžersku poziciju, ključno je:

  • Usavršavati se kroz online kurseve – Platforme kao što su Coursera, Udemy i LinkedIn Learning nude aktuelne menadžerske programe.
  • Mreženje i profesionalne konferencije – Prisustvovanje industrijskim skupovima poput Digital Takeover-a, Kopaonik biznis foruma i Webiz konferencije povećava šanse za pronalaženje posla.
  • Specijalizacija u određenim oblastima – Menadžeri sa ekspertizom u fintech-u, e-commerce-u i zdravstvenom menadžmentu imaju najveće izglede za zapošljavanje.
  • Kreiranje snažnog digitalnog prisustva – LinkedIn profil sa objavljenim člancima, učešće u diskusijama i vidljivost u poslovnoj zajednici može značajno povećati mogućnosti za zapošljavanje.
  • Pretraživanje renomiranih platformi za zapošljavanje – Najbolje menadžerske pozicije u Srbiji mogu se pronaći na sajtu Jooble, koji nudi širok izbor relevantnih oglasa.

Fleksibilni rad i izazovi modernog menadžmenta

Kako fleksibilni radni modeli postaju standard, menadžeri se suočavaju sa novim izazovima u vođenju timova. Produktivnost se sve manje meri brojem sati provedenih na poslu, a sve više postignutim rezultatima. Efikasna upotreba digitalnih platformi za komunikaciju, kao što su Slack, Microsoft Teams i Asana, omogućava bolju koordinaciju zaposlenih.

Upravljanje raznovrsnim timovima postaje još jedan ključni izazov, s obzirom na to da sve više kompanija angažuje talente iz različitih delova sveta. Multikulturalna kompetencija i sposobnost prilagođavanja različitim radnim kulturama postaju neophodne veštine za menadžere.

Mentalno zdravlje zaposlenih takođe dobija na značaju – lideri moraju razviti strategije koje podstiču angažovanost i zadovoljstvo zaposlenih, nudeći fleksibilne benefite i otvorenu komunikaciju.

Zaključak

Menadžment u Srbiji prolazi kroz suštinsku transformaciju. Digitalizacija, fleksibilni rad i globalizacija menjanju način vođenja poslovanja. Oni menadžeri koji prepoznaju potencijal novih tehnologija, kontinuirano ulažu u svoje znanje i razvijaju liderske veštine biće u prednosti na tržištu rada.

Budući lideri ne samo da moraju pratiti globalne trendove, već i aktivno učestvovati u oblikovanju budućnosti menadžmenta kroz inovacije, analitičko razmišljanje i adaptabilnost. Kontinuirano usavršavanje i strateško planiranje postaće ključni faktori uspeha za menadžere u Srbiji u godinama koje dolaze.

21. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zbog kasnih prolećnih mrazeva Srbija na voću godišnje gubi između 60 i 150 miliona evra

by bifadmin 21. март 2025.

Gotovo desetak dana pre nego što je to uobičajeno, rane sorte voćaka u Srbiji su procvetale. Voćari i stručnjaci upozoravaju da bi mrazevi koji su najavljeni za naredni period mogli da naprave ozbiljne štete u voćnjacima širom zemlje.

Podsećaju da je prošle godine zbog mraza u aprilu rod bio smanjen za oko 150.000 tona različitog voća, a da je to samo jedna u nizu loših godina u voćarstvu. Zbog toga bi, kažu, država trebalo da podstiče i pomaže nabavku savremenih sistema zaštite voćaka od mraza, piše RTS.

U voćnjaku Žarka Damljanovića rane sorte voćaka su procvetale. Međutim, ti cvetovi su ovom domaćinu doneli samo brigu i strepnju, jer se narednih dana najavljuju niske temperature.

„Kajsija je u punom cvetu, tako da ovi mrazevi koji se najavljuju mogu da budu katastrofalni. Postoji mogućnost da bude oštećenje i do 100 odsto. Isto je i kod ostalih voćki, pogotovo kod ranih sorata trešnje koja je osetljiva na mraz. I pupoljci na jabuci su se dosta razvili. U voćnjacima koji su bliži reci, koji su u kotlinama, takođe, postoji mogućnost za ogromna oštećenja“, kaže Žarko Damljanović, voćar iz čačanskog sela Miokovci.

Stručnjaci kažu da je vegetacija u voćkama u čitavoj Srbiji poranila, iako smo ove zime, za razliku od prošle, imali periode sa niskim temperaturama.

„U čitavoj zemlji došlo je do cvetanja kajsije i ranih sorata šljive i trešnje. Višnja je prilično započela proces bubrenja pupoljaka i cvetanje. Ono što je iniciralo kretanje vegetacije jeste mala količina padavina tokom zime. Mrazevi tokom noći i u ranim jutarnjim časovima su dodatno iscrpljivali te male zalihe vlage u zemljištu. Da je bilo vlage, ona bi smanjila preterano zagrevanje zbog temperatura koje smo imali u prethodnom periodu i ne bi tako brzo i eksplozivno došlo do kretanja vegetacije“, objašnjava Aleksandar Leposavić sa Instituta za voćarstvo Čačak.

Određene mere, navodi, su samo delimično mogle da odlože cvetanje voćki.

„Rezidba zna da uspori vegetaciju za sedam do deset dana. Isto tako različiti načini odbijanja infracrvenog zračenja su mogli da utiču na odlaganje vegetacije. Jedna od najprostijih mera je krečenje stabala“, dodaje.

Zbog nepovoljnog vremena izostalo oprašivanje kod voćaka

Još od 2012. godine, od kada prati uticaj klimatskih promena na voćke, voćari u Srbiji se suočavaju sa poznim prolećnim mrazevima, kaže profesor Zoran Keserović. Cvetanje je ove sezone, objašnjava, poranilo desetak dana u odnosu na prosečne godine, ali je, istovremeno, počelo desetak dana kasnije u odnosu na prošlu.

„Ove godine imamo dva problema. Jedan što sada u vreme cvetanja nije bilo leta pčela, nema bumbara, slabo je oprašivanje i to će uticati na smanjenje količine plodova. S druge strane može da se desi da niske temperature oštete voćke, pre svega, kajsiju“, navodi prof. dr Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Kako zaštititi voćnjake

Jedan od načina da se zaštite voćnjaci od oštećenja, podseća na svoju preporuku, jeste da se određene voćne vrste i sorte sade tamo gde im odgovaraju agroekološki uslovi.

„Kod kajsije su, recimo, mnogi proizvođači počeli da sade neke sorte koje su vodeće u Italiji i Španiji, ali te sorte nisu za naše uslove jer imaju kratak period zimskog mirovanja, rano cvetaju i onda veoma često dolazi do izmrzavanja“, objašnjava on.

U narednom periodu voćari treba da prate savete struke i da pokušaju određenim merama da smanje uticaj mrazeva na voćke. Jedan od najjeftinijih i najstarijih načina jeste zadimljavanje.

„Bale slame se rasporede na svakih pet do deset metara oko voćnjaka i onda čim se temperatura spusti na minus jedan, minus dva stepena one se pale i taj dim može donekle da štiti voćke“, kaže profesor Keserović.

Kako to rade razvijene zemlje

U razvijenijim zemljama voćari koriste daleko savremenije sisteme zaštite.

„Postoje frost basteri kojima se ubacuje topao vazduh u krunu voćke. Tu je i anti-forst sistem orošavanja koji ima malo proizvođača kod nas i koji štiti voćke do minus šest, minus sedam stepeni. U Španiji, Portugaliji, Bugarskoj, Rumuniji koristi se i najnoviji spag sistem. On radi na principu jednog tornja koji je visok 11-12 metara koji na sebi ima elise koje topli vazduh iz gornjih delova ubacuje u donji. Štiti voćke na temperaturama do minus čerirti stepena, a ako se stave i grejači može zaštititi i do minus 6. Ovaj sistem još ne postoji u Srbiji“, objašnjava.

Za nabavku savremenih sistema zaštite potrebna su značajna sredstva, ali je problem i to što u nekim delovima zemlje za pojedine nema uslova za korišćenje, piše RTS.

„Proizvođači su u poslednjih nekoliko godina, pogotovo voćari, u prilično nezavidnoj situaciji što uslovljava stepen investiranja, tako da veoma mali broj ljudi poseduje te savremene anti-frost sisteme. To je jedan od najefikasnijih sistema za orošavanje koji zahteva izuzetno velike količine vode“, objašnjava Aleksandar Leposavić.

„Orošivače vrlo mali broj voćara u mom kraju ima mogućnost da koristi. Samo oni koji su u blizini neke reke. Naš teren u Miokovcima nema vode, a neka mogućnost protoka u arterskim bunarima je 20 do 30 litara vode u minuti. To su male količine koje nisu dovoljne za orošavanje“, kaže voćar Žarko Damljanović.

Srbija zbog mrazeva gubi između 60 do 150 miliona evra

Zbog kasnih prolećnih mrazeva Srbija na voću godišnje gubi između 60 i 150 miliona evra. Samo prošle godine u Šumadiji i zapadnoj Srbiji mraz u aprilu „obrao“ je oko 150.000 tona voća. Zbog toga je veoma važno da država pomogne voćare kroz premije osiguranja, jer se trenutno samo sedam posto gazdinstava osigurava, kažu stručnjaci.

Takođe, preporučuju i davanje podsticaja za nabavku anti-frost sistema, kao i pravljenje nekoliko pilot ogleda sa spag sistemima kako bi se proizvođači u našoj zemlji uverili u njegovu efikasnost.

Obavezna zaštita voćaka od bolesti

Bez obzira da li će, zbog vremenskih prilika u narednom periodu, imati ili ne rod u voćnjacima, voćari moraju da moraju da urade odgovarajuću zaštitu, pre svega, kod procvetalih voćaka, jer su trenutni uslovi pogodni za razvoj gljivičnih oboljenja.

„Zaštita treba da se radi u skladu sa preporukama i uz konsultaciju sa agronomima, a kako bi se odredila najbolja kombinacija fungicida i biostimulatora“, kaže Aleksandar Leposavić sa Instituta za voćarstvo Čačak.

Izvor: RTS
Foto: Pixabay

21. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Carlsberg potpisao višegodišnji ugovor sa UEFA-om i postao zvanično pivo UEFA nacionalnih fudbalskih timova

by bifadmin 20. март 2025.

Kompanija Carlsberg potpisala je novi višegodišnji ugovor sa UEFA-om, čime je postala zvanično pivo UEFA National Team Football takmičenja. Ovim partnerstvom Carlsberg se vraća na evropsku fudbalsku scenu, obnavljajući saradnju sa UEFA-om koja je prethodno trajala više od dve decenije, od 1988. do 2016. godine.

Novi ugovor obuhvata sponzorisanje niza prestižnih evropskih takmičenja, uključujući UEFA EURO 2028, UEFA Women’s EURO 2029, UEFA Futsal EURO, kao i Finale UEFA Nations League. Prvo takmičenje u okviru ovog sponzorstva biće European Qualifiers u martu 2025. godine, čime će Carlsberg započeti novu eru saradnje na najvišem nivou međunarodnog fudbala.

Carlsberg i fudbal oduvek su delili zajedničke vrednosti – optimizam, kolektivni duh i strast prema igri. Ova posvećenost sportu potvrđena je i kroz tridesettrogodišnje partnerstvo Carlsberga sa fudbalskim klubom Liverpool, a sada se dodatno učvršćuje povratkom među najveće evropske fudbalske događaje.

„Postoji nešto zaista posebno u međunarodnom fudbalu, naročito u njegovoj moći da okupi celu naciju navijača oko zajedničkog cilja – da zajedno proživljavaju uspone i padove ovog sporta. Zato s velikim uzbuđenjem najavljujemo povratak Carlsberg Grupacije na međunarodnu scenu, kroz potpisivanje višegodišnjeg partnerstva sa UEFA-om, čime postajemo zvanično pivo UEFA nacionalnih fudbalskih timova. UEFA i Carlsberg dele slične vrednosti i ambicije, da otključaju ogroman potencijal igre, kako u muškoj, tako i u ženskoj konkurenciji, koja je poslednjih godina doživela impresivan razvoj. Radujemo se ovom uspešnom partnerstvu, sa navijačima u samom centru svih naših planova. Dok gradimo hrabru i uzbudljivu budućnost, sa nestrpljenjem iščekujemo novo poglavlje koje je pred nama,” istakao je Jacob Aarup-Andersen, izvršni direktor Carlsberg Grupacije.

UEFA s radošću dočekuje nastavak partnerstva sa Carlsbergom, prepoznajući njegov značaj za dodatno približavanje evropskog reprezentativnog fudbala navijačima širom sveta.

„Carlsberg i UEFA su partneri još od UEFA EURO 1988 i raduje nas što započinjemo novo poglavlje zajedno. Uz neverovatan niz evropskih reprezentativnih takmičenja pred nama, radujemo se što ćemo fudbal dodatno približiti navijačima i učiniti svaki trenutak još posebnijim,” rekao je Aleksander Čeferin, predsednik UEFA.

Carlsberg je jedan od vodećih svetskih proizvođača piva, poznat po svojoj posvećenosti da pravi „verovatno najbolje pivo na svetu“. Kompanija neguje optimizam, kolektivni duh i strast prema sportu, što je već decenijama osnova njenih najuspešnijih partnerstava.

 

 

 

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Lidl najavljuje proširenje asortimana proizvoda od celog zrna žitarica

by bifadmin 20. март 2025.

Stanovnici Evrope konzumiraju u proseku tek nešto više od 20 procenata preporučenog dnevnog unosa

proizvoda od celog zrna, iako su upravo integralne žitarice povezane sa smanjenim rizikom od hroničnih bolesti, poput kardiovaskularnih i dijabetesa tipa 2 . Odabir kvalitetnih namirnica koje su najpribližnije svom izvornom obliku od ključnog je značaja za izbalansiranu i osvešćenu ishranu. Upravo zbog toga, sa željom da potrošačima omogući hranu za bolje sutra, kompanija Lidl kontinuirano obogaćuje svoj asortiman proizvodima koji nude zdravije i održivije izbore, kao što su to proizvodi od celog zrna žitarica.

Kako bi žitarica zadržala sva svoja nutritivna bogatstva , neophodno je da budu očuvane sve tri njene kompenente – ljuska, klica i endosperm – u svom originalnom odnosu, kakav su imale dok su rasle u polju.

Takva, integralna žitarica od celog zrna, zadržava ljusku bogatu vlaknima i mineralima koji pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi. Takođe, proces uklanjanja ljuske i klice kod rafinisanih žitarica predstavlja jedan od glavnih problema današnje ishrane, jer dovodi do gubitka većine gorepomenutih hranljivih sastojaka.

„Važno je da osvestimo da naši svakodnevni izbori u ishrani imaju veliki uticaj na naš život. Zato treba vodimo računa da biramo zdravije alternative, na primer smeđi pirinač koji zadržava sve hranljive sastojke nasuprot belom koji se polira i time ih gubi. Na svakom pojedincu je da napravi taj jednostavan, a važan izbor, a mi smo tu da kao društveno odgovorna kompanija podržimo održive odluke ponudom u našem asortimanu“, izjavila je Aleksandra Mirić ispred CSR odeljenja kompanije Lidl Srbija.

U Lidlovoj ponudi može se pronaći širok izbor proizvoda od celog zrna, koji pružaju nutritivne vrednosti izuzetno važne za zdravlje. Među njima su integralni hlebovi poput Maitre Jean-Pierre ražanog integralnog hleba, kao i integralni pirinač Golden Sun i ovsene pahuljice Crownfield i drugi. Od nedavno na policama se mogu pronaći i integralne špagete Combino, kao i integralni keks sa ovsenim pahuljicama Tastino, a kompanija najavljuje u narednom periodu još noviteta. Ovi proizvodi od celog zrna idealni su za one koji žele da izbalansiraju svoju ishranu i uživaju u zdravijim i održivijim obrocima.

Lidl o osvešćenoj ishrani – Hrana za bolje sutra

Kao jedan od vodećih prehrambenih trgovinskih lanaca u Evropi, Lidl Srbija prepoznaje svoj uticaj u pogledu načina ishrane kod ljudi i odgovorno se ponaša po pitanju zdravlja potrošača i planete. Zato se u okviru svoje strategije Lidl obavezao da će posvećeno raditi na tome da uz transparentnu komunikaciju pruži što širi asortiman ponude zdravijih i održivijih proizvoda.

Naučnici iz EAT – Lancet Commision tima redakcije „The Lancet“, koja se već 200 godina bavi aktuelnim temama iz oblasti medicine, nedavno su došli do saznanja da je „planetarna dijeta“ jedini mogući način da naša zemlja uspe da nahrani oko 10 milijardi ljudi do 2050. godine, a da ne ostane ugrožena. Naime, zbog načina na koji se hranimo, čak 55% biokapaciteta naše zemlje se troši za potrebe ishrane. Pomenuta „planetarna dijeta“ predstavlja preporučenu ishranu koja ne šteti planeti i preporučuje izbor namirnica na biljnoj bazi, kao i onih koje ostavljaju za sobom što manji karbonski otisak.

U skladu sa ovim saznanjima, kompanija Lidl Srbija donela je odluku da usmeri svoje poslovanje na podržavanje i promovisanje principa osvešćene ishrane koja će obezbediti pozitivan uticaj na opšte zdravlje ljudi i naše planete. Preporučuje se ishrana bogata, odnosno u većoj meri zasnovana na voću, povrću, orašastim plodovima, integralnim žitaricama, sa manjim udelom soli i šećera, kao i manje proteina životinjskog porekla. Na ovaj način će Lidl svojim potrošačima olakšati donošenje odgovornih odluka prilikom kupovine i time pozitivno uticati na svoj i život drugih ljudi, kao i zaštitu planete.

 

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Trgovina uticajem i zloupotreba službenog položaja

by bifadmin 20. март 2025.

Trgovina uticajem i zloupotreba službenog položaja sistemski su ukorenjeni u Srbiji, a tužilaštvo reaguje tek kada s političkog vrha stigne „zeleno svetlo“ za pojedine slučajeve. Javni resursi se koriste za lične interese pod okriljem netransparentnih međudržavnih sporazuma, vezanih kredita i „skrojenih zakona“. Takvi slučajevi su postali toliko česti, da čak i zemlje EU, koja načelno osuđuje ovakvu praksu, imaju sa Srbijom sporazume koji isključuju primenu Zakona o javnim nabavkama.

Nekadašnji predsednik Francuske Nikolas Sarkozi nedavno je osuđen na godinu dana strogog kućnog pritvora uz dve godine uslovno, jer je pokušao da podmiti sudiju i izvrši uticaj da bi došao do poverljivih informacija u vezi sa sudskom istragom. Ovakve presude za najviše državne zvaničnike, makar i bivše, retko se donose i u pravno najuređenijim državama a kamoli na Balkanu, jer su trgovina uticajem i zloupotreba službenog položaja jedan od najperfidnijih i najteže dokazivih oblika korupcije. Razlog? Ne oslanjaju se direktno na podmićivanje, već na suptilne mehanizme razmene usluga, političke lojalnosti i neformalnih uticaja.

„Ovakve prakse su duboko ukorenjene u našim političkim i društvenim strukturama, a najčešće ostaju ispod radara pravosuđa i nadležnih institucija. U Srbiji se može govoriti o sistemskom karakteru ovih pojava, koje su metastazirale unutar državnih institucija i javnog sektora, stvarajući mreže klijentelizma i nepotizma“, kaže za B&F Vanja Bajović, profesorka krivično procesnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Ključni problem je u tome što je izvršna vlast zarobila institucije koje bi trebalo da kontrolišu i sankcionišu ovakve zloupotrebe, poput tužilaštva i sudova. Najteži slučajevi korupcije se uopšte ne procesuiraju, jer zavise od političkog „zelenog svetla“.

Lex specialis kao „skrojeni zakon“

Kao jedan od načina da se pravno upakuje trgovina uticajem u upravljanju i raspolaganju javnim resursima, Bajović navodi strategijsko korišćenje tzv. „skrojenih zakona“.

„Tipičan primer su lex specialis zakoni koji su usvojeni povodom izložbe EXPO i drugih projekata planiranih do 2027, čija je vrednost procenjena na 18,5 milijardi dolara. Zakoni vezani za eksploataciju litijuma, odnosno projekat Rio Tinto, doneti su bez odgovarajuće javne rasprave, uz ignorisanje ekoloških i društvenih rizika, iako su formalno prošli kroz pravnu proceduru. Ovakve prakse direktno legalizuje korupciju kroz zakonodavni proces“, objašnjava ona.

Koruptivne radnje poput trgovine uticajem i zloupotrebe položaja predstavljaju izazov za pravosudne sisteme širom sveta i njihovo dokazivanje zahteva visoko sofisticirane istražne metode.

Srbija jeste usvojila određene zakonske i institucionalne mehanizme za borbu protiv korupcije, ali je problem u njihovoj ograničenoj primeni i nedovoljnoj efikasnosti. Sistem zaštite uzbunjivača je još slab, a pojedinci koji prijavljuju korupciju često se suočavaju sa represijom, gubitkom posla ili čak krivičnim gonjenjem. Setimo se samo Aleksandra Obradovića koji je otkrio zloupotrebe u vezi sa trgovinom oružjem u aferi Krušik.

„Praćenje tokova novca i otkrivanje složenih korupcijskih šema zahteva visoko specijalizovane analitičare, forenzičke finansijske eksperte i napredne tehnologije. U Srbiji još uvek postoji deficit u ovim oblastima, posebno kada je reč o otkrivanju međunarodnih transakcija, ofšor računa i prikrivenih vlasničkih struktura. Srbija nema odgovarajuće alate za automatsku analizu velikih podataka ili veštačku inteligenciju koja bi mogla da prepozna obrasce ponašanja karakteristične za korupciju“, navodi profesorka.

Javne nabavke kao privatne

Kolika je šteta za privredu i budžet zbog trgovine uticajem raznih političkih struktura, direktora ili drugih moćnika, teško da će iko sračunati. U Srbiji nikada čestito nije zaživeo institut javnih nabavki kao transparentan način trošenja budžeta, jer ubrzo nakon usvajanja zakona usledile su različite prakse za njegovo izvrdavanje, koje podstiču sumnju da se iza njih krije trgovina uticajem.

Obaveza sprovođenja tendera za javne nabavke uvedena 2002. najpre je zaobilažena pod izgovorom da se mora sprovesti po pravilima međunarodnih finansijskih institucija. Pre petnaestak godina, i pre dolaska SNS na vlast, javila se nova praksa – da se nabavke ugovaraju u paketu sa kreditom za projekat i dodeljuju unapred firmi iz zemlje kreditora.

„Vezani kreditni aranžmani sa ’povoljnim kamatnim stopama’ navođeni su kao razlog za ovaj vid poslovanja države u doba dok su zvaničnici još osećali potrebu da nekome pravdaju svoje odluke. Ni jedno ni drugo više nije slučaj, pa sada imamo sve češće primere da se Srbija zadužuje kod komercijalnih banaka kako bi finansirala izgradnju objekata koje je dodelila bez tendera. A sve pod okriljem međudržavnih sporazuma. Time postaje još više ogoljeno da je jedina svrha ugovaranja bila da se izbegne javna nabavka“, ističe Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije „Transparentnost Srbija“.

Koliko je ovakva praksa apsurdna, potvrđuje i slučaj rekonstrukcije železničke stanice u Novom Sadu. „Možda se i moglo braniti direktno angažovanje kineskih firmi za izgradnju brze pruge, pošto u tome imaju iskustva koja naše firme nisu imale. Ali rekonstrukcija stanične zgrade? Taj posao su svakako radile firme iz Srbije, a međudržavni sporazum je iskorišćen da bi se izbegao tender za dodelu posla“, kaže Nenadić za B&F.

I zemlje EU biraju povlašćeni tretman

Ugovaranje poslova osetljive prirode putem međudržavnih sporazuma je legitimna mogućnost za svaku zemlju, ali je problem što je ovaj izuzetak koji Ustav dopušta, u Srbiji postao pravilo. A u tom istom Ustavu ne postoje odredbe da se sporazum oglasi neustavnim.

„To ima daleko štetnije posledice od nameštanja jednog ugovora, jer sve više stranih partnera traži da dobije povlašćeni tretman. Tako da sada i zemlje EU, koja načelno osuđuje ovakvu praksu, imaju sa Srbijom sporazume koji isključuju primenu Zakona o javnim nabavkama“, upozorava Nenadić.

Da li je u slučaju jednog od najvrednijih javnih resursa bilo trgovine uticajem, možemo zasad samo da nagađamo. Bivši direktor EPS-a Milorad Grčić osumnjičen je da je oštetio ovo javno preduzeće za manje od milion evra, dok je EPS pod njegovim vođstvom doživeo tešku havariju koja je građane do danas koštala više milijardi evra.

Ovaj slučaj jasno pokazuje koliku štetu trpi društvo kada dnevni partijski interesi upravljaju javnim preduzećima, ocenjuje Nanadić i dodaje: „Pored toga što od početka nije ispunjavao uslove da bude postavljen za direktora, Grčić je tu funkciju obavljao skoro pet godina bez ikakvog pravnog osnova. Za sve loše što je uradio, odgovornost deli u najmanju ruku sa članovima Vlade koji nisu ništa učinili da se to nezakonito stanje promeni. Sve to je tužilaštvu sigurno bilo dobro poznato“.

Mutne vode plove Srbijom

Slična iskustva imaju i u Regulatornom institutu za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI). Ova organizacija je objavila studiju slučaja o upravljanju javnim investicijama i projektima izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda u Srbiji, u okviru projekta „Mutne vode – borba protiv korupcije, nezakonitosti i zloupotrebe javnih resursa u vodoprivredi“.

„Prateći samo deo zajmova i investicija povezanih sa ovim projektima, ni u jednom slučaju od sedam gradova i opština od kojih smo zahtevali informacije od javnog značaja, nismo dobili pristup dokumentaciji koja sadrži uslove, rokove, iznose i kriterijume njihove realizacije. Ugovori između Ministarstva finansija, lokalnih samouprava i javno-komunalnih preduzeća, isključivo javnih organa Srbije, sadrže odredbe o tajnosti, dok je javnosti čijim se sredstvima upravlja, onemogućen pristup i uvid u njih. Istovremeno, u pitanju su objekti i infrastruktura namenjeni javnom korišćenju“, navode iz ove organizaciji za B&F.

RERI je uputio žalbe Povereniku za javne informacije, što je jedini pravni lek u ovakvim slučajevima, ali odluka po tom osnovu još nije doneta. „Dakle, možemo samo da pretpostavljamo da svaki od koraka kojima se definišu uslovi, rokovi, kriterijumi ili iznos sredstava za realizaciju ovih projekata – predstavlja potencijalnu osnovu za trgovinu uticajem“.

Tekst: Jelena Stjepanović

*Tvorac aforizma iz naslova: Jovan Mokrinski

Biznis & finansije 231, mart 2025. 

Foto: Alexas_Fotos, Pixabay

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

U Evropi zabeležen najveći broj obolelih od morbila u poslednjih 28 godina

by bifadmin 20. март 2025.

Svetska zdravstvena organizacija javlja da Evropa beleži najbrže širenje morbila još od 1997. godine, a u ovom neslavnom rekordu prednjače balkanske zemlje.

U 2024. godini na Starom kontinentu registrovano je 127.350 obolelih od malih boginja što je dvostruko veći broj nego u 2023. Od zvaničnog broja zaraženih zabeleženo je 38 smrtnih slučajeva.

Inače, morbile se šire slično kao respiratorna oboljenja – vazdušnim putem – a jedna zaražena osoba virus prenese najčešće na 12 do 18 osoba. Posledice zaraze su uglavnom temperatura, curenje nosa i osip, a u težim slučajevima upala pluća, encefalitis (zapaljenje mozga) i slepilo.

Stručnjaci kažu da je za širenje morbila zaslužna niska stopa vakcinacije, za koju krive širenje dezinformacija. Dodaju da dve doze vakcine obezbeđuju zaštitu od zaražavanja od 99 odsto ali i znatno blaze simptome u slučaju eventualne zaraze.

Vakcina koja štiti od ovog virusa je MMR, koja predstavlja zaštitu i od zauški i rubeola. Da bi se sprečilo širenje ovih virusa potrebno je da bar 95 odsto stanovništva bude vakcinisano ali u pojedinim evropskim zemljama to nije slučaj. Najmanji broj vakcinisanih u Evropi imaju Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija i Rumunija. U 2023. u njima je vakcinisano manje od 80% dece, a ako se pogledaju podaci za proteklih pet godina taj procenat pada ispod 50%. Rumunija je zato u 2024. imala najveći broj zaraženih na Starom kontinentu – 30.692.

Prema podacima Batuta iz 2022. u Srbiji je te godine obuhvat vakcinacije iznosio 81,3%.

Izvor: The Conversation

Foto: Kelly Sikkema, Unsplash

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MIND Park Kragujevac predvodi zelenu tranziciju na Zapadnom Balkanu

by bifadmin 20. март 2025.

Evropska unija (EU), Međunarodna finansijska korporacija (IFC) i MIND Park su potpisali sporazum o uspostavljanju prvog brownfield* eko industrijskog parka na Zapadnom Balkanu koji će biti razvijen u Kragujevcu, u Srbiji. Cilj ovog pilot projekta je da MIND park postane potpuno integrisana eko-industrijska zona i primer održivog industrijskog razvoja u skladu sa ekološkim standardima Evropske unije.

„Razvoj MIND Parka u eko-industrijski park velika je prekretnica za naš region i ceo Zapadni Balkan“, kaže Darko Đorić, generalni direktor MIND Parka. „Predano smo radili da MIND Park postane vodeći industrijski centar, i sada, uz podršku EU i IFC-a, pravimo sledeći važan korak ka održivosti. Ova inicijativa obezbediće našim zakupcima alate i resurse za unapređenje poslovanja, jačanje međusobne saradnje i industrijske sinergije, kao i bolju integraciju u lokalnu zajednicu.“

MIND Park je vodeći industrijski centar koje se prostire na 190 hektara i zapošljava više od 3.000 ljudi, sa fokusom na železničku, avio, i visokotehnološku industriju. Uz jak razvoj infrastrukture i uslužnih delatnosti, ima za cilj da privuče nove industrije i globalne investitore u region. Vizija parka je da postane prvi eko- industrijski park na Zapadnom Balkanu koji integriše tehnologiju, proizvodnju i logistiku u održiv industrijski ekosistem. Da bi to postigao, primenjivaće još efikasnije metode proizvodnje, dalje unaprediti sisteme upravljanja otpadom i podsticati saradnju među kompanijama unutar parka radi smanjenja negativnog uticaja na životnu sredinu.

„Inicijativa razvoja eko industrijskih parkova jasno pokazuje posvećenost Srbije i Zapadnog Balkana modernizaciji i ostvarenju ciljeva održivosti, u skladu sa Zelenom agendom Evropske unije. To je ključan korak u procesu zelene tranzicije regiona koji će podstaći inovacije i omogućiti održivi rast,“ kaže Plamena Halačeva, zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji.

IFC u ovom projektu koristi svoje globalno iskustvo kako bi osnažio privatni sektor da predvodi zelenu tranziciju regiona i uskladi svoje poslovanje sa međunarodnim ekološkim standardima.

„Kroz inicijativu eko-industrijskih parkova, kompanije iz regiona biće spremnije da odgovore na zahteve globalnog tržišta i imaće jednostavniji pristup evropskim lancima snabdevanja,“ kaže Ines Roča, regionalna direktorka IFC-a za Evropu. „Podrškom privatnom sektoru u procesu industrijske dekarbonizacije otvaramo nove mogućnosti za ekonomski rast, privlačimo održive investicije i postavljamo čvrste temelje za dalji razvoj regiona.“

Osim eko industrijskog parka u Kragujevcu, planirana su još četiri pilot projekta širom Zapadnog Balkana, uključujući već pokrenuti greenfield eko industrijski park u Šapcu. To će ojačati poziciju regiona kao konkurentnog centra održivog industrijskog razvoja.

U skladu sa politikama kao što su Evropski zeleni dogovor, Zelena agenda za Zapadni Balkan i Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan 2021-2027, projekat ima za cilj da podrži industrijsku dekarbonizaciju i stvaranje održivih i konkurentnih industrijskih zona. Evropska komisija, kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), ima ključnu ulogu u pružanju podrške ovakvim projektima širom regiona.

*Brownfield: Postojeći industrijski prostor koji se prilagođava novim, održivim standardima, umesto da se gradi potpuno nova infrastruktura.

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
AnalizeAnalizeAnalize stručnjakaEkonomijaVesti

Krediti u regionu: Ponuda i tražnja nastavljaju da rastu

by bifadmin 20. март 2025.

Tokom proteklih meseci raste tražnja za kreditima u Srbiji, a banke koje posluju na srpskom tržištu beleže veću ili jednaku profitabilnost u odnosu na nivo grupacije. Slična situacija je i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana, kao i na tržištima centralne i istočne Evrope, pokazuje najnovije istraživanje Evropske investicione banke.

Evropska privreda još nije u punoj brzini, usporen je rast prihoda, ali bankarski sektor u Evropskoj uniji i dalje je snažan i profitabilan. Ipak, ekonomska stagnacija tokom 2024. godine, zajedno sa političkom i regulatornom neizvesnošću, naročito utiče na pojedine velike privrede u EU, poput Nemačke i Francuske.

Međutim, evropske banke bi mogle da završe ovu godinu sa dobrim rezultatima, jer deluju stabilno, profitabilno i sposobno da podrže preduzeća i domaćinstva kojima je potreban kredit. Odnos troškova i prihoda opao je za 10 poena, što ukazuje na veću efikasnost banaka u Evropi. Udeo problematičnih kredita manji je od 2%, što je među najnižim nivoima u protekloj deceniji.

Istovremeno, Evropska centralna banka (ECB) je prošle godine snizila kamatne stope četiri puta, a tokom 2025. dvaput (u februaru i martu), uz mogućnost da se trend sniženja tokom prve polovine ove godine nastavi. Banke su u protekle tri godine zabeležile rast prihoda i profitabilnosti, zbog povećanja neto kamatne marže. Međutim, očekuje se da nakon sniženja kamatnih stopa neće ostati na tako visokim nivoima. Njihovo smanjenje istovremeno će podstaći potrošnju i investicije, što bi moglo povećati tražnju za kreditima.

Profitabilnost bankarskih grupa na Zapadnom Balkanu i dalje je visoka

Kada je reč o centralnoj i istočnoj Evropi i Zapadnom Balkanu, prisutne su velike bankarske grupacije sa svojim filijalama, koje su u većini slučajeva među najvećim bankarskim igračima. One pokrivaju veliki deo aktivnosti bankarskog sektora u regionu. Prema najnovijem istraživanju Evropske investicione banke (EIB) o bankarskom kreditiranju u ovim regionima, većina matičnih banaka je proteklih meseci održala svoj nivo izloženosti i očekuje dalji rast.

Na pitanje o svojim dugoročnim strategijama, 45% prekograničnih bankarskih grupacija nagovestilo je da namerava da selektivno proširi ili održi isti obim poslovanja u regionu (55%). Tržišni potencijal je uglavnom ocenjen kao velik (naročito u Češkoj i Rumuniji) ili srednji (uglavnom na tržištima Zapadnog Balkana). Banke navode da je profitabilnost veća u regionu nego kod poslovanja grupacija u celini. Izgledi su još povoljniji za većinu filijala banaka u zemljama Zapadnog Balkana.

Istraživanje pokazuje da je u proteklim mesecima došlo kako do rasta tražnje za kreditima, tako i do rasta ponude. Tražnja za kreditima znatno je ojačala, podstaknuta poslovima sa stanovništvom (hipotekarnim i potrošačkim kreditima).

Nakon četiri polugodišta u negativnoj zoni koje je obeležio pad sklonosti banaka da odobravaju kredite, što je počelo početkom 2022. godine, kreditna tražnja je zabeležila porast. Kao glavni pokretač ovog trenda, banke vide poslovanje sa malim i srednjim preduzećima. Međutim, očekuje se da će u narednom periodu oslabiti i tražnja i ponuda, odražavajući umereniji ekonomski ciklus u Evropi, a verovatno i u regionu. Tokom proteklih šest meseci unapređen je kreditni kvalitet, s obzirom na to da je zabeleženo manje problematičnih kredita.

Oživljavanje rasta kreditiranja u Srbiji

Bankarski sektor ostaje temelj ekonomske stabilnosti Srbije, zahvaljujući tome što je dobro kapitalizovan, likvidan i profitabilan. Najnovije istraživanje EIB-a ukazuje na zadovoljstvo prekograničnih banaka svojim poslovanjem u zemlji, gde beleže veću ili jednaku profitabilnost u odnosu na nivo grupacije. Nakon oštrog pada 2023. godine, od proleća 2024. godine rast kredita je znatno ubrzan, naročito podstaknut poslovima sa stanovništvom.

Tokom proteklih meseci zabeležen je oporavak tražnje za kreditima koji odražava veće poverenje korisnika, povećanu potrošnju domaćinstava i optimističke projekcije na tržištu stambenih nekretnina. Takođe su poboljšani uslovi kreditne ponude, u skladu sa regionalnim prosekom, podržani većim kreditiranjem stanovništva. Očekuje se da će ponuda u kratkom roku uglavnom ostati nepromenjena, iako se predviđa dalji oporavak kreditiranja za male biznise.

Koeficijenti problematičnih kredita (NPL) su poboljšani, naročito u segmentu poslovanja sa privredom, dostigavši u oktobru prošle godine istorijski minimum od 2,7%. Mada je u narednim mesecima moguće blago pogoršanje, snažni zaštitni slojevi kapitala bankarskog sektora i jaka likvidnost obezbediće otpornost na potencijalne rizike.

Grupacija EIB i inovativno finansiranje za MSP

Rezultati istraživanja ističu i značaj ciljanih instrumenata za povećanju pristupa finansiranju u regionu. Ta vrsta podrške je ključna jer se mala i srednja preduzeća (MSP) na Zapadnom Balkanu i dalje suočavaju sa kreditnim ograničenjima, zbog visokih kamatnih stopa, strogih zahteva u pogledu sredstava obezbeđenja i složenih procedura odobravanja kredita. U tom pogledu, Evropska investiciona banka aktivno sarađuje sa poslovnim bankama u regionu, kako bi im pomogla u upravljanju rizicima i pružanju najpovoljnijih uslova u pogledu rokova otplate i kamatnih stopa.

Inovativni finansijski proizvodi namenjeni su određenim sektorima privrede i poslovnim ciljevima kao što su inkluzivno zapošljavanje, usvajanje praksi cirkularne ekonomije i energetske efikasnosti ili digitalizacije proizvodnih procesa. Ti napori mogu pomoći preduzećima da ostanu konkurentna uprkos rizicima klimatske tranzicije, istovremeno smanjujući troškove i negativni uticaj na životnu sredinu.

Svojim preduzetničkim kapitalom i garantnim instrumentima, Evropski investicioni fond (deo Grupacije Evropske investicione banke) usredsređen je na podršku startapovima i inovativnim preduzećima koja poslovne banke, po pravilu, smatraju previše rizičnim. Samo u Srbiji, Grupacija EIB do sada je u privatni sektor investirala 3,5 milijardi evra, podržavajući inovacije, otvaranje novih radnih mesta i dekarbonizaciju privrede.

Izvor: Pjetro Dalari, Mateo Feraci, Evropska investiciona banka
Foto: Pixabay

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Digitalni potpis i odobrenje zahteva za lizing za sve poslovne klijente AIK Leasinga

by bifadmin 20. март 2025.

AIK Leasing predstavio je nova digitalna rešenja koja će svim poslovnim klijentima omogućiti još veću efikasnost i unapređeno korisničko iskustvo. Uz nova rešenja, deo procesa odobrenja lizinga sada se može obaviti digitalno, što ga čini bržim i jednostavnijim.

Pravnim licima sada je omogućeno automatsko odobrenje zahteva za finansiranje. Sve što je potrebno jeste da lizing kompanija poseduje matični broj firme koja je podnela zahtev i saglasnost za Kreditni biro i za par minuta, klijent dobija informaciju da li mu je zahtev za finansiranje odobren.

Drugo rešenje tiče se digitalnog potpisivanja ugovorne dokumentacije za pravna lica. Svaki poslovni klijent sada može jednostavno da potpiše ugovornu dokumentaciju bez dolaska u lizing kuću i to na dva načina: sertifikovanim potpisom izdatim od relevantne institucije ili svojeručnim potpisom na ekranu mobilnog telefona.

Ceo proces funkcioniše tako što klijent na mejl dobija celokupnu ugovornu dokumentaciju, a uz lozinku koja mu stiže na mobilni telefon dobija pristup ugovornoj dokumentaciji koju može pročitati, potpisati i sačuvati u potpunosti digitalno.

Ova nova rešenja predstavljaju značajan korak napred na lokalnom tržištu, otvaraju vrata za dalje inovacije i unapređenje postojećih praksi.

„Za manje od godinu dana poslovanja, zahvaljujući pažljivom odabiru, sagledavanju i implementaciji najnovijih digitalnih rešenja, uspeli smo da razvijemo poslovne prakse koje nam omogućavaju da svojim klijentima ponudimo najnaprednije usluge na tržištu. Nastavićemo da kontinuirano da ulažemo u digitalizaciju kako bismo pružili najoptimalnije korisničko iskustvo“, istakao Jožef Nađ, predsednik Izvršnog odbora AIK Leasing.

Kako biste se informisali o svim inovacijama, na ovogodišnjem Međunarodnom Sajmu Automobila koji će se održati od 20 – 26. marta u Beogradu možete posetiti štand AIK Leasing štand u Hali 2. Dodatno, svi poslovni klijenti koji digitalno potpišu ugovor tokom trajanja Sajma neće snositi troškove obrade zahteva.

AIK Leasing je ćerka-firma jedne od najvećih banaka u Srbiji, AIK Banke, koja je otvaranjem lizing kuće dodatno ojačala svoju poziciju na bankarskom tržištu i svim postojećim i novim klijentima omogućila dodatne opcije finansiranja, povoljnije uslove i fleksibilnije rokove otplate.

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • UniCredit Banka izdala mini obveznice za čak tri kompanije – Brigate, Unipromet, Očna Bolnica Profesional Dr Suvajac
  • Kako će mogući „naftni šok“ u Srbiji uticati na poslovanje?
  • Od 1. januara u Beogradu voda poskupljuje za 200 dinara
  • Prvi EU Taxonomy sertifikat u Srbiji dodeljen MAXI zreonici banana u Dobanovcima
  • Da li je 6. januar zvanično radan ili neradan dan

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit