NAJNOVIJE
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa...
Kako su prošle firme sa najvećim prihodima u 2025:...
Koliko će koštati novi srpski pasoš i do kada...
EPS postao najveći akcionar Politike AD: Završena konverzija duga...
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svetu
Zlato palo ispod 4.000 dolara: Zašto imovina sigurnog utočišta...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

Vučić potvrdio da Rusi predlažu Amerikancima kupovinu njihovog udela u NIS-u

by bifadmin 3. октобар 2025.

U pregovorima o američkim sankcijama protiv NIS-a ruska strana je predložila da jedna američka firma preuzme 11,3% udela u ovom preduzeću, piše SeeNews.

Prošlog meseca akcionarsko društvo Intelligence iz Sankt Peterburga preuzelo je od ruskog energetskog giganta Gazproma 11,3% akcija Naftne industrije Srbije, kako bi se izbegle posledice sankcija. Sada pak Rusi predlažu da neke američke kompanije preuzmu taj udeo.

Ovo je novinarima potvrdio predsednik Srbije Aleksandar Vučić dodavši da je pitanje da li će Amerikanci prihvatiti taj predlog. Naveo je i da postoji predlog o uvozu nafte sa američkog tržišta koja bi se mešala sa naftom nabavljenom iz drugih zemalja, jer bi i to mogao biti način da se zaobiđu sankcije. Ova nafta transportovala bi se u Srbiju preko Janafa, dakle kroz Hrvatsku.

Novi zahtev za odlaganje sankcija?

Ministarstvo finansija SAD izdalo je 30. septembra novu posebnu licencu kojom je odloženo stupanje na snagu sankcija u punom obimu prema kompaniji NIS do 8. oktobra.

Kako je saznao RTS, NIS će najkasnije danas uputiti i novi dopunjeni zahtev američkoj administraciji za još jedno odlaganje pune primene sankcija.

SAD su u januaru ove godine uvele sankcije NIS-u zbog ruskog udela u vlasništu. Do sada su sankcije šest puta odlagane, poslednji put do 1. oktobra.

Foto: Pixabay

3. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Prvi međunarodni She’s Next Hackathon: Veliko virtuelno finale zakazano za 3. oktobar

by bifadmin 3. октобар 2025.

Visa, globalni lider u digitalnim plaćanjima, zajedno sa svojim partnerom Reinvantage, najavljuje veliko virtuelno finale prvog međunarodnog She’s Next Hackathona, koje će biti održano 3. oktobra. Ovaj događaj, koji će biti otvoren za sve, obuhvatiće prezentacije timova finalista, inspirativne diskusije o ženskom liderstvu, biznis kviz i proglašenje pobednika hakatona.

Ovogodišnji hakaton pokrenut je u okviru globalne inicijative She’s Next Empowered by Visa, sa ciljem da osnaži preduzetnice širom istočne i jugoistočne Evrope, centralne Azije i Kavkaza prilikom suočavanja sa poslovnim izazovima budućnosti. Tokom proteklog meseca, učesnice iz 17 zemalja pohađale su interaktivne vebinare koje su predvodili stručnjaci iz industrije i na kojima su sticale ključne preduzetničke veštine.

Iz ove grupe, 10 timova koje predvode žene prošlo je u fazu hakatona, gde su uz podršku iskusnih mentora razvijale svoje poslovne ideje. Sada ih očekuje veliko finale, na kojem će svoje projekte predstaviti stručnom žiriju.

Pobednice će biti izabrane u tri kategorije, sa ukupnim fondom od 20.000 dolara:

• Glavna nagrada za najbolje poslovno rešenje – 10,000 dolara

• Nagrada za najinovativnije rešenje – 5,000 dolara

• Nagrada za rešenje sa najvećim društvenim uticajem – 5,000 dolara

Veliko finale okupiće i uspešne preduzetnike, vizionare i menadžere kompanije Visa na dinamičnom događaju posvećenom inovacijama koje predvode žene, a zasnovanom na jedinstvenim i izazovnim pitanjima o redefinisanju shvatanja liderstva. Program uključuje:

• Pitch prezentacije timova finalista

• Panel diskusije o ženskom liderstvu i snazi zajednica koje predvode žene: kako redizajnirati radno okruženje da podstiče inkluziju, prevazilazi stare mitove o uspehu i otključa moć saradnje.

• Neformalne razgovore o ključnim izazovima sa kojima se suočavaju preduzetnice, od pristupa finansiranju, očuvanja mentalnog zdravlja i prevencije burnout-a, do balansiranja karijere, porodice i kulturnih očekivanja

• Biznis kviz sa nagradama

• Svečanu dodelu nagrada pobednicama

„She’s Next Hackathon je pravi dokaz kreativne snage žena. Više od 1.750 preduzetnica iz 17 zemalja uključilo se u program kako bi unapredile svoje veštine i stekle znanja neophodna za uspeh u stalno promenljivom okruženju. Sada se 10 najboljih timova priprema da predstavi svoje projekte na Velikom finalu,“ kazala je Kristina Doroš, Viša potpredsednica i regionalna menadžerka za Centralnu i Jugoistočnu Evropu, Centralnu Aziju i Kavkaz u kompaniji Visa. „Radujem se razgovoru o izgradnji radnog okruženja u kojem žene napreduju, zajedno sa drugim međunarodnim liderkama, kao i susretu 3. oktobra kada ćemo proslaviti domišljatost, otpornost i viziju žena u biznisu širom našeg regiona.“

„Reinvantage je ponosan što je domaćin hakatona koji okuplja liderke iz celog regiona. Događaji poput ovog finala pokazuju nam da kada ljudima damo prostor za rast, njihov uticaj prevazilazi granice”, rekao je Endru Vrobel, direktor za reinvenciju u kompaniji Reinvantage.

 

3. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Novo poglavlje razvoja kompleksa Airport City: Predstavljena nova poslovna kula ,,Tower 1”

by bifadmin 3. октобар 2025.

U okviru kompleksa AFI Airport City Belgrade, predstavljena je nova poslovna kula ,,Tower 1”, prva poslovna zgrada u okviru nove celine Airport City-a, Business Avenue. Predstavljanju su prisustvovali brojni predstavnici medija.

,,Tower 1 je osmišljen kako bi doprineo jačanju poslovne zajednice u prestonici, nudeći moderne, fleksibilne i funkcionalne prostore za kompanije različitih delatnosti. ,,Tower 1“ nije samo klasičan poslovni prostor, ova zgrada postaje mesto gde će timovi rasti, sarađivati, razvijati nove ideje. Dizajnirana je tako da inspiriše, sa prijatnim zajedničkim prostorima, terasama i uređenim spoljnim površinama, koje omogućavaju produktivan rad, ali i neformalna druženja i susrete“, izjavio je CEO kompanije AFI Serbia, gospodin Adir El Al.

Poslovna kula, Tower 1, prva je od tri poslovne zgrade u novoj celini Business Avenue u kompleksu AFI Airport City. Smeštena uz ulicu Omladinskih brigada, kula se prostire na 15 spratova i poseduje dve podzemne etaže sa garažom kapaciteta 339 parking mesta namenjenih zakupcima. Kao i u svim poslovnim objektima koje razvija AFI, zakupcima je omogućeno da spratne površine u potpunosti prilagode sopstvenim poslovnim potrebama, uz visok nivo fleksibilnosti. ,,Tower 1“ raspolaže sa ukupno osam liftova, od kojih dva direktno povezuju garažu sa lobijem zgrade. Posebnu pogodnost predstavljaju i terase koje se nalaze na svakom spratu i koje su na raspolaganju korisnicima objekta, nudeći dodatni prostor za odmor, neformalne sastanke i inspirativno radno okruženje.

,,Verujemo da smo napravili odličan teren za buduće mesto okupljanja i razmenu iskustava, mesto koje će nastaviti da jača poslovnu zajednicu, ali i koje će doprineti razvoju energije inovativnosti koju Airport City Belgrade već dugi niz godina neguje”, konstatovao je gospodin Adir El Al.

Zakupcima će biti dostupni brojni prateći sadržaji koje nudi kompleks Airport City Belgrade, najveći poslovni park u regionu. Pored profesionalnog održavanja zgrade i usluga obezbeđenja 24/7, spoljne površine oplemenjene su pažljivo uređenim zelenilom, cvećem i biljkama, čime se stvara prijatno okruženje. Kontrola parkinga dodatno je unapređena sistemom automatskog očitavanja registarskih tablica, što obezbeđuje visok nivo sigurnosti i jednostavnost korišćenja.

Pored završene prve poslovne kule „Tower 1“, u okviru Business Avenue-a intenzivno napreduje izgradnja i druge dve poslovne kule. U jednoj od njih biće smešten prestižni AC Hotel by Marriott koji će zauzimati prvih šest spratova objekta i raspolagati sa 209 moderno opremljenih soba. Hotel sa sobom donosi i brojne dodatne sadržaje, uključujući konferencijske sale, restoran, bar i multifunkcionalnu salu za različite namene, dok će gostima hotela na raspolaganju biti i fitnes centar. Od sedmog do petnaestog sprata predviđeni su savremeni kancelarijski prostori za izdavanje, čime će Business Avenue dobiti jedinstvenu kombinaciju hotelskog i poslovnog koncepta. Planiran završetak izgradnje treće, mešovite, kule je kraj 2026. godine.

Najveći poslovni kompleks u prestonici, AFI Airport City, nastavlja da se razvija i unapređuje, potvrđujući svoju ulogu centralnog poslovnog čvorišta Beograda i regije. U narednom periodu planirani su novi sadržaji i projekti koji će dodatno osnažiti poziciju kompleksa kao modernog i dinamičnog poslovnog centra.

Investitor i tvorac čitavog projekta, kompanija AFI, već više od dve decenije posluje na našim prostorima i sinonim je za kvalitet i pouzdanost. Deo portfolija ove kompanije je i inovativni poslovni prostor AFI City Zmaj, zatim Business Garden, poslovna oaza u srcu prestonice, kao i jedan od simbola Beograda, impozantni stambeno-poslovni kompleks Skyline Belgrade. Sa više od 300.000 kvadratnih metara u svom portfoliju, AFI se na tržištu pozicionirao kao lider, čije projekte prati stručnost, posvećenost i jasna vizija.

3. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kompanija Carlsberg Srbija donirala finansijska sredstva za nabavku medicinske opreme i renoviranje lokalnog doma zdravlja

by bifadmin 3. октобар 2025.

Kompanija Carlsberg Srbija donirala je finansijska sredstva Domu zdravlja „Dr Mladen Stojanović” iz Bačke Palanke, kojim je nabavljena oprema u vidu aparata i instrumenata, kao i izvršeno renoviranje dela prostorija i nameštaja u Zdravstvenoj stanici Čelarevo.

Od medicinskih uređaja za ambulantu u Čelarevu nabavljeni su EKG, defibrilator, inhalator, sterilizator, medicinska vaga za odrasle i digitalna vaga za bebe, merači pritiska, stetoskopi, pulsni oksimetri, otoskop i drugi uređaji i instrumenti, kao i kreveti i stolice za pacijente i lekare i informatička oprema, koji će u mnogome doprineti lakšoj dijagnostici, ali i lečenju građana Čelareva i okoline.

Projekat je realizovan tokom septembra meseca tekuće godine, a tim povodom Jovana Vještica, Menadžerka korporativnih poslova u kompaniji Carlsberg Srbija istakla je značaj saradnje privrednih subjekata i lokalne zajednice za dugoročni uzajamni prosperitet i razvoj: „Carlsberg je deo zajednice u Čelarevu više od dve decenije i sve ovo vreme trudimo se da budemo pouzdan partner kada je u pitanju ulaganje u životni standard lokalnog stanovništva. Zajednički cilj nam je svakako da mladi ljudi ostanu u Čelarevu i Bačkoj Palanci, a to će se ostvariti ukoliko se trudimo da im obezbedimo što bolje uslove za život i rad, među kojima je svakako i zdravstvena zaštita. Zato verujemo da će ova donacija umnogome olakšati život građanima i pomoći medicinskom osoblju u obavljanju svakodnevnog posla.“

Direktorka Doma zdravlja „Dr Mladen Stojanović“ u Bačkoj Palanci, Srđana Krstonošić, izjavila je povodom saradnje sa kompanijom Carlsberg Srbija: „Zahvaljujemo se kompaniji Carlsberg Srbija na doniranim finansijskim sredstvima Domu zdravlja „Dr Mladen Stojanović” Bačka Palanka i što su prepoznali potrebu ulaganja u zdravstvenu zaštitu lokalne zajednice. Celokupna donirana sredstva smo utrošili na Zdravstvenu stanicu Čelarevo pri čemu smo u potpunosti obnovili medicinsku opremu, aparate, instrumente, medicinski nameštaj kao i računarsku opremu a sve u cilju unapređenja kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite stanovnika Čelareva.

Carlsberg Srbija je tokom više od dve decenije poslovanja u Srbiji realizovala brojne projekte među kojima je podrška osnovnom obrazovanju, lokalnim sportskim klubovima, kulturno-umetničkom društvu, ali i one iz oblasti zaštite životne sredine. Poslednji među njima koji je realizovan krajem prošle godine odnosio se na veliku akciju sadnje u kojoj su zaposleni kompanije obnovili park u centru Čelareva nakon velikih vremenskih nepogoda u kojima je značajno oštećen.

Kompanija je jedan od najvećih poslodavaca u opštini Bačka Palanka i pored ulaganja u životnu sredinu, veliki deo sredstava ulaže se u proširenje kapaciteta i proizvodnog portfolija.

3. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Zašto je „S“ jednako važno kao „E“ u ESG diskusijama

by bifadmin 3. октобар 2025.

Ambasadorka Nemačke u Srbiji Nj. E. Anke Konrad svečano će otvoriti konferenciju „Društvena održivost kao strategija: Pretvaranje dužne pažnje u poslovnu prednost“, koja će biti održana 9. oktobra u Beogradu. U uvodnom panelu, govoriće i Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti.

Pitanje koje će biti u centru pažnje na samoj konferenciji jeste da li može kompanija biti istinski održiva ako ignoriše radna prava i ravnopravnost. Iako ekološka pitanja često dominiraju u diskusijama o održivosti, socijalna dimenzija postaje jednako značajna za dugoročni uspeh kompanija. Način na koji se organizacije odnose prema radnim pravima, rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnom liderstvu direktno određuje njihovu sposobnost da zadrže talente, privuku kapital i očuvaju reputaciju u globalnim lancima vrednosti. „S“ u ESG okviru nije sporedna tema, već strateški faktor koji stoji rame uz rame ekološkim ciljevima, jer bez stabilnih i pravednih društvenih praksi ni ekološke ambicije ne mogu biti održive.

Na samoj konferenciji biće predstavljeni i praktični aspekti novih evropskih regulativa – poput nemačkog Zakona o dužnoj pažnji u lancu snabdevanja (LkSG), EU Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD) i Direktive o ženama u upravnim odborima. Poseban akcenat biće stavljen na pitanja usaglašenosti, odnosno na to kako kompanije u Srbiji mogu da prilagode svoje procese i poslovne prakse zahtevima ovih regulativa. Govornici će diskutovati o rizicima neusklađenosti, ali i o prednostima koje donosi proaktivno usklađivanje, od jačanja poverenja partnera do otvaranja novih poslovnih prilika na evropskom tržištu.

AHK Srbija i Sustineri Partners pozivaju sve zainteresovane kompanije, institucije i stručnu javnost da se prijave za konferenciju „Social Sustainability as Strategy – Turning Due Diligence into Business Advantage“. Prijave se vrše putem sledećeg linka: LINK

3. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Budućnost rada više neće pripadati ljudima s fakultetskim diplomama

by bifadmin 3. октобар 2025.

Generacija Z suočava se s teškom realnošću – fakultetske diplome više nisu garancija posla sa dobrom platom i perspektivom.

Kako veštačka inteligencija preuzima sve, od poslova programera do analitičara početnog nivoa, a ponuda radnih mesta za početnike opada, mladi se nalaze u sve nepovoljnijoj poziciji.

Direktor LinkedIna, Rajan Roslanski, upozorava da će u budućnosti poslodavci manje tragati za kandidatima sa prestižnih univerziteta, a mnogo više za onima koji znaju da koriste AI alate i spremni su da se prilagode novim načinima rada.

Neizbežno preispitivanje

„Mislim da je promena mindseta najuzbudljivija stvar. Moja je pretpostavka da budućnost rada više ne pripada ljudima sa najskupljim diplomama i fakultetima, već onima koji su prilagodljivi, spremni da uče i da prihvate nove alate“, kazao je Roslanski tokom razgovora u San Francisku, prenosi Business Insider.

Takvo viđenje dele i brojni lideri biznisa. Među njima je i Mark Zakerberg, osnivač Mete, koji podseća da fakulteti mlade guraju u ogromne dugove, a ne pripremaju ih dovoljno za realne poslove. „Biće neizbežno preispitivanje – možda ne treba svako da ide na fakultet. Ljudi sve više dolaze do tog zaključka“, poručio je šef Facebooka.

I bankarski magnat Bil Vinters, šef Standard Chartered banke vrijedne 40 milijardi dolara, kazao je da mu je MBA (Master of Business Administration – postdiplomski (master) program iz oblasti poslovanja i menadžmenta) bio „gubljenje vremena“, jer su veštine koje je tamo stekao vremenom izgubile na značaju pred naletom AI revolucije.

Na spisak uspešnih bez diplome upisani su i Sem Altman (OpenAI), Džek Dorsi (Twitter i Block) i Dajlan Fild (Figma).

Čak i Voren Bafet, legendarni investitor i predsjednik Berkshire Hathawaya, otvoreno kaže da ga nikad ne zanima iz kog fakulteta dolazi kandidat: „Nikada ne gledam gdje je neko studirao. Naravno, ima odličnih menadžera sa najprestižnijih univerziteta, ali isto tako i onih sa manje poznatih, ili čak bez diplome – a to im nije smetalo da postanu najbolji u svom poslu.“

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

3. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Najvredniji privatni startap na svetu Open AI pretekao Maskovu firmu Spejs eks

by bifadmin 3. октобар 2025.

Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI je danas, prema najnovijoj proceni, dostigla vrednost od 500 milijardi dolara, čime je postala najvredniji privatni startap na svetu i pretekla firmu Spejs eks (SpaceX) u vlasništvu Ilona Maska, ranije procenjenu na 400 milijardi dolara.

Do skoka vrednovanja došlo je nakon što su sadašnji i bivši zaposleni prodali akcije investitorima u sekundarnoj ponudi vrednoj 6,6 milijardi dolara, prenosi Blumberg.

To predstavlja snažan rast u odnosu na prethodnu procenu od 300 milijardi dolara ranije ove godine i potvrđuje investicionu euforiju oko veštačke inteligencije.

Open AI još uvek posluje bez profita, ali potpisuje ugovore sa gigantima poput Orakla i ulaže u infrastrukturu koja bi u narednim godinama mogla da košta bilione dolara.

Ova prekretnica je usledila u trenutku kada Open AI, pod vođstvom Sema Altmana, pregovara sa Majkrosoftom o transformaciji u javnu kompaniju sa statusom korporacije od javnog interesa (public benefit corporation).

U pitanju je posebna pravna forma preduzeća u Sjedinjenim Američkim Državama koja spaja orijentaciju na profit sa društveno korisnom misijom, tako da pored zarade mora da zakonski radi i u korist zajednice ili javnog dobra. Ako se ta transformacija ostvari, Open AI će formalno napustiti svoj neprofitni model na kome je utemeljen prilikom osnivanja 2015. godine.

Izvor: Tanjug

Foto: Alexandra_Koch, Pixabay

3. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Mađarska državna firma postala većinski vlasnik Energotehnike i Elektromontaže

by bifadmin 3. октобар 2025.

MVM je na osnovu ugovora sa srpskom Maneks grupom, u okviru koje posluju Energotehnika Južna Bačka i Elektromontaža Kraljevo, svoj udeo u tim kompanijama povećala sa 33,4 odsto na 60 odsto, objavio je portal eKapija.

„Nakon dobijanja potrebnih odobrenja nadležnih organa za zaštitu konkurencije, transakcija je uspešno zaključena 30. septembra, čime je ostvaren još jedan važan korak u širenju prisustva i portfolija MVM Grupe u Srbiji“, piše u saopštenju te poslovne grupacije.

Mađarska državna elektroenergetska kompanija MVM je saopštila da je preuzela većinski udeo u kompanijama Energotehnika Južna Bačka i Elektromontaža Kraljevo.

Istaknuto je da je jačanje pozicije na srpskom energetskom tržištu jedan od ključnih strateških ciljeva MVM Grupe u regionu i da, pored povoljnog tržišnog ambijenta i tekućih procesa privatizacije, geografski položaj Srbije ima strateški značaj, jer pruža prirodnu ulaznu tačku za dalje širenje MVM-a na druge zemlje Balkana.

U saopštenju piše da su Energotehnika Južna Bačka i Elektromontaža Kraljevo među vodećim energetskim građevinskim kompanijama u Srbiji, s višedecenijskim iskustvom i zavidnim referencama, i podseća da je MVM Grupa manjinski udeo u ovim kompanijama stekla 2022. godine.

Posle te transakcije obe kompanije su imale značajan rast prihoda i profitabilnosti, ocenjeno je u saopštenju.

Izvor: Beta

Foto: adamr, Pixabay

3. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kako zlato štiti državu i građane?

by bifadmin 2. октобар 2025.

Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore. To je deo dugoročne strategije Narodne banke Srbije – repatrijacije zlata i postepenog jačanja nacionalnih rezervi, u skladu sa praksom mnogih evropskih država.

Dok iz NBS poručuju da se time povećava sigurnost i otpornost sistema u vreme globalne neizvesnosti, jača ekonomski suverenitet, stručnjaci smatraju da ovakav potez države utiče i na poverenje građana, jer mnogi svoj lični novac usmeravaju u zlato prateći politiku centralne banke.

„Kada država povećava zlatne rezerve, ona šalje snažan signal da ulaže u dugoročnu sigurnost. To direktno jača poverenje u dinar i u finansijski sistem, a istovremeno inspiriše građane da razmišljaju o zlatu kao o obliku štednje“, kaže Georgi Hristov, direktor „Tavex zlato&srebro“.

Povratak zlatnih rezervi

Zlato je kroz istoriju služilo kao sidro u turbulentnim vremenima – štitilo je ekonomije od inflacije, geopolitičkih rizika i finansijskih šokova. Zato se centralne banke u poslednjoj deceniji sve više okreću repatrijaciji i povećanju zlatnih rezervi. Nemačka, Holandija, Austrija, Poljska, Mađarska i Rumunija vratile su značajan deo svog zlata iz inostranih trezora, a Srbiji je to pošlo za rukom sredinom 2021. kada je u zemlju vraćeno 13 tona koje su bile u Londonu i Švajcarskoj.

O strategiji naše centralne banke svedoči podatak da su u odnosu na 2012. godinu zlatne rezerve utrostučene i njihova vrednost iznosi 5,3 milijarde evra, čak devet puta veća nego pre 13 godina, kada je iznosila 0,6 milijardi evra.

“Zlato istorijski ima ulogu sigurne aktive, što naročito dolazi do izražaja u periodima pojačanih neizvesnosti i krize, a često služi i kao oblik zaštite od inflacije na duži rok”, kažu u NBS i dodaju da su geopolitički rizici, ali i istorijsko iskustvo iz pojedinih ranijih perioda uticali na ovu odluku.

„Narodna banka Srbije kupuje monetarno zlato, zlatne poluge najvišeg kvaliteta na redovnoj osnovi iz domaće proizvodnje – od kompanije Serbia Zijin Copper iz Bora. Od avgusta 2012. do danas otkupljeno je 36,8 tona zlata, od čega više od polovine iz domaćih izvora”, kažu iz NBS i dodaju da sve ove kupovine zlata (koje ima međunarodni LGD standard kvaliteta) obavljane su preko jedne od najkredibilnijih međunarodnih institucija – Banke za međunarodna poravnanja (BIS) iz Bazela.

“Sve odluke o kupovini zlata na međunarodnom tržištu, kao i potrebi da to zlato prebaci u svoje trezore, NBS procenjuje na bazi analiza svih faktora koji na to mogu uticati, od globalne geopolitičke i ekonomske situacije, preko troškova i uslova držanja, do mogućnosti raspolaganja tim sredstvima”, objašnjavaju u Centralnoj banci i podvlače glavne razloge za povećanje deviznih rezervi – stabilnost valute, finansijske garancije, jačanje poverenja, zaštita od spoljnih šokova i sigurnost u krizama.

Danas zlato čini oko 18% ukupnih deviznih rezervi Srbije, što je trostruko više od njihovog učešća krajem jula 2012. Devizne rezerve Narodne banke Srbije, uključujući i zlato iznose 29,2 milijardi evra. Po količini zlatnih rezervi, prema podacima Svetskog saveta za zlato, Srbija je na 52. mestu u svetu, ispred većine komšija, dok jedino Mađarska i Rumunija na Balkanu imaju više zlata – 110, odnosno 104 tone.

Na spisku zemelja sa najvećim svetskim rezervama zlata su – Amerika (8133 tona), Nemačka (3352 tone), Italija (2452 tone), Francuska (2437 tona), Rusija (2336) i Kina sa 2264 tone.

Signal i građanima da zlato znači sigurnost

Dok centralna banka koristi zlato kao stratešku rezervu i oslonac u krizama, građani ga sve više prepoznaju kao oblik lične zaštite.

“Zlatne rezerve nisu samo nacionalna `sigurnosna mreža`, već donose i direktne koristi građanima”, kaže Georgi Hristov i dodaje da je verovatno i to razlog očiglednog porasta “zlatnih” investotora u Srbiji.

Kako kaže, istraživana pokazuju da čak 96% centralnih banaka širom sveta tretira zlato kao sigurnu investiciju.

“Može se povući jasna paralela između državnih rezervi i ličnog investiranja u zlato. Nacionalne banke širom sveta počele su da povećavaju svoje zlatne rezerve još tokom 2022. godine. One imaju daleko širu sliku globalnih kretanja i rizika, pa se s pravom može reći da znaju pre nas kako da obezbede stabilnost i sigurnost. Ako države štite svoje bogatstvo zlatom, ne čudi što sve više pojedinaca slede taj primer.”

Kako naš sagovornik kaže, na nivou praktične investicije, zlato je za građane dostupno kroz poluge i zlatnike, a njegova prednost je što ne zavisi od bankarskog sistema i što se lako može prodati u bilo kom trenutku.

„Najvažnije je da se čuva u originalnom pakovanju i na sigurnom mestu, najbolje u bankarskom sefu. Tako vlasnik može da bude spokojan jer dobija maksimalnu zaštitu svoje imovine“, dodaje Hristov i zaključuje da to što države zlatnim rezervama obezbeđuju stabilnost i suverenitet, građanima šalje jasnu poruku: zlato je i dalje univerzalna valuta sigurnosti.

Foto: Stevebidmead, Pixabay

2. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Obustavljen rad američke Vlade, najverovatnije slede otpuštanja

by bifadmin 2. октобар 2025.

Zbog izostanka dogovora između republikanaca i demokrata u američkom Kongresu, noćas je obustavljen rad američke Vlade. To znači da sada rade samo osnovne službe, a postoje najave da ova obustava rada za mnoge zaposlene u javnoj upravi neće biti samo privremena.

U narednom periodu u SAD neće u punom kapacitetu raditi većina državnih službi. Dakle, oko 750.000 ljudi neće dolaziti na posao i neće dobiti platu ili će je dobiti sa zakašnjenjem, tek kada prorade institucije. Međutim, pravo pitanje je koliko njih će se uopšte vratiti na posao imajući u vidu da je Bela kuća saopštila da su otpuštanja u javnom sektoru neminovna. Za sada se spekuliše da će bar 300.000 ljudi biti otpušteno.

Ko radi a ko ne radi?

Ipak, ima i onih koji će ovu krizu provesti na dužnosti. To su prevashodno osobe zaposlene u hitnim i službama neophodnim za funkcionisanje države, kao što su bolnice ili nacionalna bezbednost. Njima je javljeno je da moraju dolaziti na posao ali da njihov rad neće biti odmah plaćen već po prekidu obustave rada Vlade. Međutim, organizacije koje imaju ugovore o radu za državu neće biti isplaćene.

Očekuje se da će u narednim danima administracija raditi sporije, jer će manji broj administrativnih radnika dolaziti na posao. Takođe se očekuje da će država kasniti sa objavljivanjem ekonomske i druge statistike, kao i da će biti znatno usporen tempo građevinskih radova i svih ostalih projekata koji zavise od državnog finansiranja. Do daljnjeg će biti suspendovana i naučna istraživanja, finansijski nadzor, zaštita životne sredine i niz drugih aktivnosti finansiranih javnim novcem.

Odmazda protiv političkih neistomišljenika

Ono što posebno zabrinjava je odluka američkih vlasti da zamrznu 26 milijardi dolara namenjenih finansiranju saveznih država koje mahom glasaju za demokrate. Najviše će biti pogođeni projekti u Njujorku, Kaliforniji i Ilionoisu koji nisu u skladu sa načelima republikanaca, poput ekoloških. Osim toga, biće zamrznuto i 18 milijardi dolara predviđenih za infrastrukturne projekte u Njujorku.

Demokratski zvaničnici optužili su Trampa da koristi ove mere kao političku odmazdu odnosno da njima kažnjava države koje nisu podržale njega i republikance.

S druge strane, američki predsednik tvrdi da su pomenute mere neophodne u kriznoj situaciji i najavljuje da će ukidanje radnih mesta u javnom sektoru koja su suvišna i bespotrebno troše državni novac uštedeti milijarde dolara.

Foto: AndrewLozovyi, Depositphotos

2. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Lidl organizovao izbor za Miss – potrošačke korpe u glavnoj ulozi
  • Izmenjeni sporazum o poslovanju Grupe Triglav na italijanskom tržištu osiguranja motornih vozila
  • Završen Wiener Städtische KUP – mladi rukometaši i rukometašice Srbije spremni za međunarodnu završnicu
  • Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
  • Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa i dalje najslabije ocenjena

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit