NAJNOVIJE
Kako će mogući „naftni šok“ u Srbiji uticati na...
Od 1. januara u Beogradu voda poskupljuje za 200...
Da li je 6. januar zvanično radan ili neradan...
U Srbiju stiglo više doznaka nego stranih investicija
Nemačka i Danska najveći proizvođači jelki u Evropi
Sajber kriminalci ove godine su ukrali kriptovalute za rekordnih...
Električne tapete inovativno rešenje za grejanje
Srpski novogodišnji običaji: Sveti Petar(dije) tera zli dusi
Može li ova biljka zameniti kakao?
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
PromoVesti

XV dan internet domena Srbije sutra u Beogradu

by bifadmin 17. март 2025.

Jubilarni petnaesti Dan internet domena Srbije (DIDS2025) će se održati 18. marta u Domu omladine Beograda.

Među posebno atraktivnim sadržajima ovogodišnje konferencije izdvaja se studija slučaja o brend uspehu projekta „Lokalac na internetu“. Ono što je počelo kao humanitarna inicijativa preraslo je u inspirativni primer kako brend sa snažnom misijom može postati pokretač pozitivnih društvenih promena.

27 medalja sa prestižnih, međunarodnih takmičenja i putovanje u CERN

Projekat „Lokalac na internetu“ koji vodi Fondacija RNIDS, razvijao se od 2020. godine na jedinstvenim principima – prihod od prodaje brendiranih proizvoda usmeren je na podršku mladim talentima. Kroz učešće mladih talenata na prestižnim međunarodnim takmičenjima ostvareni su impresivni rezultati. Članovi Centra za mlade talente „Nikola Tesla“, zahvaljujući ovoj podršci, osvojili su čak 27 medalja na svetskim takmičenjima, dok su učenici Matematičke gimnazije dobili priliku da posete Evropsku laboratoriju za nuklearna istraživanja (CERN).
Marijana Borković, članica marketing tima RNIDS-a i vođa projekta, predstaviće na konferenciji dosadašnje rezultate i premijerno predstaviti novu kolekciju proizvoda brenda Lokalac. Ekskluzivne dizajne za novu kolekciju kreirao je poznati domaći brend Dechko Tzar, stvarajući spoj prepoznatljivog stila i društvene odgovornosti.

Ovo izlaganje biće dragoceno za sve koji žele da razumeju kako se gradi brend sa autentičnom svrhom, koji nadilazi puku komercijalnost i postaje simbol promene. Posetioci će saznati i o budućim planovima projekta, uključujući podršku udruženju „Lice ulice“ i kreiranje murala u Beogradu.

Brend na nacionalnom internet domenu

Ivan Stanimirović i Miomir Popeskov će kroz „Studiju slučaja: Kako nastaje brend“ podeliti vredna iskustva o tome kako je domen postao ključni element brend strategije i kako su njihovi projekti prevazišli ograničenja tradicionalne SEO optimizacije.

Kao i ranijih godina na DIDS kvizu znanja posetioci će moći da testiraju svoje poznavanje internet domena i digitalnih tehnologija i da osvoje vredne nagrade.

Pored ovih atraktivnih sadržaja, konferencija DIDS 2025 donosi i keynote predavanje Poline Malaje o budućnosti interneta, panel diskusiju „Budućnost interneta: Regulative, tehnologije i poslovni horizonti“ kao i predstavljanje „Indeksa digitalnog razvoja Srbije“.
Organizatori pozivaju sve zainteresovane koji se do sada nisu registrovali za prisustvo uživo, da prate prenos putem RNIDS-ovog Jutjub kanala.

17. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaEY Preduzetnik godinePromo

Finalista takmičenja EY Preduzetnik godine: Perica Čudić, „EWE Comp“

by bifadmin 17. март 2025.

„U Srbiji ima malo ljudi koji se u IT sektoru sveobuhvatno bave razvojem distribucije, sistem integracije, servisima i uslugama u oblasti razvoja softvera i industrijskim inženjeringom,“, ukazuje Perica Čudić, vlasnik poslovnog sistema EWE Comp i EWE Group, koji zapošljava bezmalo 500 ljudi. Zahvaljujući dobroj i stabilnoj finansijskoj poziciji, ovaj tehnološki koncern može samostalno da finansira većinu razvojnih projekata.

Perica Čudić je sredinom devedesetih godina prošlog veka uradio nešto što nije bilo uobičajeno za to vreme. Iako je kao student imao republičku stipendiju za talente, umesto sigurne akademske karijere odabrao je mnogo neizvesniju preduzetničku profesiju.

„Ja sam imao velike akademske ambicije i u početku sam uporedo studirao na Elektrotehničkom i Mašinskom fakultetu. Potom sam se opredelio za karijeru isključivo na Elektrotehničkom fakultetu, usput sam radio nekoliko poslova, upisao postdiplomske i video svoju budućnost u nauci. Međutim, tokom postdiplomskih studija shvatio sam da ne delim iste životne vrednosti i uverenja sa tadašnjim istaknutim kolegama i odlučio sam da započnem preduzetničku karijeru. Otvorio sam sopstvenu firmu ’ComTel’, koju sam ubrzo preimenovao u ’EWE Comp’. To je bilo pre 30 godina“, priča Čudić, sada vlasnik poslovnog sistema koji zapošljava bezmalo 500 ljudi, jedan je od vodećih distributera tehničke opreme u Srbiji, a uporedo se bavi isporukom najsloženijih usluga i servisa u IT industriji – sistem integracijom i industrijskim inženjeringom.

Kao mladi elektroinženjer, Čudić se u početku bavio izradom i servisiranjem računara, da bi kasnije postao distributer računarskih komponenti i opreme, koje je uvozio od velikih svetskih proizvođača i prodavao na tržištu Srbije i regiona. Prateći razvoj tehnologija i potrebe tržišta, „EWE Comp“ je postepeno širio svoju ponudu na potrošačku elektroniku, kućne aparate, sigurnosnu opremu i mobilne telefone.

Partnerstvo sa preko 50 vodećih proizvođača

Odluka da na taj način diversifikuje poslovanje pokazala se ključnom za dalji rast „EWE Comp-a“. Preduzeće danas ima ugovore o distribuciji sa preko 50 vodećih svetskih proizvođača u pomenutim oblastima, među kojima su i „Dell“, „Hisense“, „Sharp“, „Whirpool“, „Beko“, „Grundig“, „MSI“, „Philips“, „Benq“, „Epson“… „EWE Comp“ je uspeo da razvije tako respektabilnu distributersku mrežu zahvaljujući stručnom osoblju, dobroj logistici, kvalitetnom servisiranju, kao i ponudi posebnih paketa za klijente.

Vlasnik ove beogradske firme objašnjava da za razliku od sveta, gde su poslovi distribucije i logistike podeljeni, to kod nas nije moguće zato što smo malo tržište, sa nesigurnim pravnim instancama za kontrolu rizika od nenaplaćenih potraživanja. „Veliki svetski proizvođači, da bi zadržali kontrolu nad sopstvenim novcem, ne dolaze ovde da direktno posluju, nego insistiraju da to rade preko distributera. Mi, kao distributer, moramo da imamo dovoljno kapitala da finansiramo veliki lager i potraživanja od naših kupaca, koji po pravilu od distributera očekuju odloženo plaćanje za kupljenu robu. Godišnji poslovni rezultat ’EWE Comp’-a koji premašuje 100 miliona evra, zahteva visok nivo uloženog kapitala“, ističe Čudić.

Velike promene u organizaciji

„EWE Comp“ u distribuciji IT proizvoda ima po godišnjem prihodu dvocifreni procenat učešća na srpskom tržištu, iza kompanije „Comtrade“, a ispred nekoliko većih i manjih distributera. „Iako smo konkurencija, među nama postoji međusobno uvažavanje. Svi distributeri su finansijski stabilni, te nema na vidiku velikih pomeranja u pogledu tržišnih udela“, predviđa Čudić.

Zato je prostor za širenje distributivnog posla našao van Srbije, pa je „EWE Comp“ direktno prisutan u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji, a indirektno u Bosni i Hercegovini.

Čudić navodi da je prošle godine započeo značajne promene u organizacionoj strukturi svog poslovanja. Trenutno privodi kraju konsolidaciju sistema u kojem će „EWE Comp“ ostati da posluje kao ključna firma u segmentu distribucije, dok će desetak povezanih kompanija biti integrisane u jedinstvenu grupu. Finalizovanjem projekta „EWE Group“ formira se holding kompanija, koja će poslovati u oblastima sistem integracije, logistike, građevine, industrijskog inženjeringa, razvoja softvera, IT usluga i servisa. To će ovom poslovnom sistemu doneti brojne tržišne prednosti, efikasnije operacije, smanjenje troškova i još bolju uslugu za klijente, uveren je Čudić.

Primer servisne delatnosti je autsorsing štampe, gde „EWE Comp“ opslužuje brojne klijente, od malih kancelarija do velikih sistema poput banaka i trgovinskih lanaca. Preduzeće iznajmljuje štampače i naplaćuje ovu uslugu po otisku. „U tom segmentu poslovanja vodeći smo na srpskom tržištu, sa milionskim brojem dokumenata koji se dnevno štampaju na našim uređajima“, naglašava Čudić.

Jedinstveno rešenje za sprečavanje pranja novca

Među najznačajnijim inovativnim proizvodima kompanije ističe se AML (Anti Money Laundering) softver, jedinstveno rešenje razvijeno u saradnji sa Agencijom za sprečavanje pranja novca, prilagođeno potrebama srpskog tržišta. Čudić objašnjava da se ovaj sofisticirani sistem sastoji iz tri modula, uključujući proveru sankcionih lista. On predstavlja alat za više od 28.000 pravnih lica u Srbiji obavezanih da poštuju zakonske procedure u vezi sa sprečavanjem pranja novca.

Preduzeće je razvilo i sopstveni CRM sistem. „Kupovinom 50% vlasništva u kompaniji koja je originalno razvila rešenje, došli smo do našeg CRM rešenja koje smo dalje razvili do vrhunskog alata, inspirisanog Sales Force platformom, ali sa modernijom arhitekturom koja omogućava lakšu implementaciju i integraciju sa drugim sistemima“, objašnjava Čudić.

Ova beogradska firma proizvela je i inovativno rešenje WMS (Warehouse Management System), koje je prvobitno bilo namenjeno poljoprivrednom sektoru, ali je kasnije prilagođeno za primenu u svim delatnostima. Kompanija ima sopstveno Asset Manager rešenje, GIS rešenje i ERP/POS rešenja, posebno prilagođena potrebama malih i srednjih preduzeća.

„Zahvaljujući brojnim kvalitetnim stručnjacima, prepoznati smo kao jedan od vodećih integratora Document Solution rešenja i kao implementator Dana Lab-ovog ERP-a Pantheon“, navodi Čudić.

Samostalno finansiranje razvojnih projekata

Perica Čudić se u tehnološkom svetu izdvaja i po tome što veruje da je ulaganje u sopstvene nekretnine i infrastrukturu dugoročno isplativije od iznajmljivanja. Ova strategija se pokazala kao izuzetno uspešna, što se najbolje vidi na primeru njihovog logističkog centra u Leštanima. Objekti, koji se prostiru na 17.000 kvadratnih metara sa potencijalom za dodatnih 15.000 kvadrata, predstavljaju značajnu kapitalnu investiciju, omogućavaju razvoj kvalitetnije logistike i određenih usluga, kao sto je arhiviranje dokumentacije.

„Mi se bavimo i arhivskim poslom, čuvamo fizičku arhivu u nekih 12.000 kvadratnih metara na više nivoa. Imamo najveći arhivski depo u Srbiji u vlasništvu“, ističe Čudić i dodaje da su objekti projektovani i građeni po principu modularne gradnje, kako bi se omogućilo lako i jednostavno proširenje kapaciteta u budućnosti.

Ovaj složeni poslovni sistem finansira svoj razvoj uglavnom iz sopstvenih sredstva, uz minimalno oslanjanje na spoljne izvore finansiranja. Čudić kaže da su usredsređeni na organski rast i strateške akvizicije kada se za to ukaže prilika. Zahvaljujući dobroj i stabilnoj finansijskoj poziciji, njegov tehnološki koncern može samostalno da finansira većinu razvojnih projekata, što donosi značajnu prednost u odnosu na konkurenciju, uveren je Perica Čudić.

17. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaEY Preduzetnik godinePromo

Finalisti takmičenja EY Preduzetnik godine: Saša Orlović, Katarina Petković i Aleksandra Orlović Ljamić, „TRI O“

by bifadmin 17. март 2025.

Preduzeće „TRI O“ je počelo kao mala gvožđara, a danas je to trgovinski lanac sa 33 prodavnice širom Srbije. Saša Orlović, osnivač i suvlasnik ove porodične firme iz Aranđelovca, ističe da su oni primer zašto je ulaganje u svoju decu – najvrednija investicija.

Kada je napustio siguran državni posao u „Kolubari“ i osnovao privatnu gvožđaru u Srbiji, Saša Orlović je devedesetih godina prošlog veka sanjao da pored Aranđelovca otvori još dva takva objekta – u Mladenovcu i Topoli. Smatrao je da bi to bila prava mera i da bi njegova porodica od toga mogla pristojno da živi. Danas je njegova firma „TRI O“, koju je osnovao sa suprugom Natašom i bratom Nebojšom, prerasla u trgovinski lanac sa 33 prodavnice, a cilj mu je da svake godine otvori pet novih lokala širom Srbije.

Njegove ćerke, Katarina Petković i Aleksandra Orlović Ljamić, koje su bile tek rođene kada se upustio u preduzetničke vode, pridružile su se porodičnom poslu pre nekoliko godina. Saša Orlović priznaje da su njih dve, svojim znanjem, potpuno transformisale preduzeće.

„Želeo sam da budem preduzetnik, da ne zavisim od državnog posla. U Aranđelovcu je bila jedna gvožđara ispred koje se uvek čekao red. Odlučili smo da se oprobamo u toj branši i počeli smo sa lokalom od 12 kvadrata. Prvi značajan momenat za nas dogodio se 2003. godine, kada smo potpisali ugovor sa ’Gorenjem’ i naučili kako se radi s korporacijom. Drugi veliki korak je bio kada smo započeli uvoz iz Kine i uveli našu robnu marku ’Nexsas’. Pod našim brendom imamo oko 3.900 artikala koji se proizvode u fabrikama u Kini i Evropi i time smo se izdvojili od konkurencije“, objašnjava Saša.

Sudar dva koncepta

Treća i, kako tvrdi, najvažnija stvar koja je dovela do procvata porodičnog preduzeća je ulaganje u ćerke, koje su primenile svoje znanje u razvoj poslovanja. „Aleksandra je završila FON i posle se doškolovala u Italiji, a Katarina je završila Pravni fakultet. Dok Aleksandra nije došla sa fakulteta ja sam mislio da veoma uspešno vodim posao. Kada se ona vratila i uvela nove alate i ’čuda’, video sam koliko ne znam i koliko gubim novca zbog toga“, priča ponosni otac.

Ipak, nije sve teklo lako, priznaje osnivač preduzeća, jer su u pitanju bila dva potpuno različita poslovna koncepta. Saša je bio jedan čovek odgovoran za sve, a ono što je Aleksandra učila na fakultetu podrazumevalo je delegiranje zadataka, strukturu i sistem.

„Ja sam čovek stare škole, radio sam po osećaju. Tako možete sa 50 ljudi, ali kada zapošljavate 300 radnika taj koncept nije više primenjiv. To je bio veliki ’sudar’ i da je bilo ko drugi došao i nagovarao me da to uradim, ne bih poslušao“, ne krije Saša, „i verovatno bismo propali i možda bih umro do sada. Ćerke su mi rekle da hoće da odem u penziju sa čašom šampanjca u ruci, a ne u sanduku. Iako to sada zvuči i smešno, ja sam shvatio pred kakvim sam izborom, jer dalje nije moglo onako kako sam ja navikao“. Orlović kaže da promene nisu bile jeftine, ali je imao poverenja u svoje ćerke jer je bio svestan da pored teorijskog znanja, dobro poznaju poslovanje porodične firme uz koju su odrasle.

„Preškolovana“ ćerka

„Nisam ni sanjala da ću moći da se bavim strateškim menadžmentom u Vesovića zabranu u Aranđelovcu. Kada sam došla, radilo je 11 prodavnica, tu nije bio neki veliki obim posla, nije bilo puno zaposlenih. Rekla sam ocu da se u tome ne snalazim, da moram da radim onako kako sam naučila i da postoje dva izbora – da ovde napravim sistem ili da idem u neku korporaciju“, priseća se Aleksandra i dodaje kroz smeh da je „tata tada rekao da je preterao što me je toliko školovao“.

Ipak, u firmu su došli profesionalci iz jedne konsultantske kuće i uveli nove programe. Šta je bio rezultat? „TRI O“ je za 25 godina poslovanja otvorio 11 prodavnica, a čak 22 objekta za poslednjih sedam godina.

„Taj preokret – što smo doveli konsultante, počeli da ulažemo u ljude, u strategiju, da pravimo poslovne planove – doprineo je da postanemo realniji sa ciframa. Uveli smo šest novih informacionih sistema. Prvi put u 30 godina postojanja smo uveli pravedan sistem izračunavanja ličnog dohotka. Imamo sistem evidencije, plaćamo svaki prekovremeni sat i ljudi su prezadovoljni. Ovo je prva godina da ćemo se konačno baviti samo prodajom, jer smo posložili sve ostalo“, navodi Orlović.

Kupac ne sme da trpi

Svaki trgovac mora da ima istančan osećaj za kupca i da prepozna njegove potrebe, a Saša Orlović kaže da, kada bira proizvode koji će se naći na policama „TRI O“, postavlja ključno pitanje – šta bih ja kupio i za koje pare?

„Danas gotovo ništa ne možete da izmislite, uglavnom sve već postoji. Ali, ne možete sve ni da prepišete od drugih, morate da stavite neki lični pečat. Osnovni kriterijum je da nema igranja sa kvalitetom. Recimo, damo uzorak testere drvosečama na Drini. Kad majstor koji seče svaki dan kaže da testera troši mnogo goriva i da je teška za ruku, mi takvu testeru ne uzimamo. Naša ciljna grupa su kupci nižeg cenovnog ranga i prilagođavamo se potrošačima. Mi smo u komšiluku i dobro su došli kupci i u radnom odelu, direktno sa njive ili iz šume“, kaže Orlović.

Katarina ističe da se vodi računa o troškovima i logistici da kupac ne bi trpeo, jer svaki veći izdatak mora da se prelije na cenu. Zato su izuzetno rigorozni i kod nabavke i kod indirektnih troškova. „Vezani smo ugovorima i dugogodišnjom saradnjom sa firmama, ali ako vidimo da nismo konkurentni za neki artikal, naši menadžeri mogu da potraže ponudu na drugom mestu, jer nam je najbitnija cena koju će kupac platiti“, naglašava Katarina.

„TRI O“ je prošle godine kupio veliki objekat u Beogradu, ali se njihov koncept oslanja na otvaranje prodavnica u manjim mestima. „Imamo 320 zaposlenih, uglavnom su prodavci, ali imamo i našu logistiku, magacin i centralnu zgradu u kojoj su finansije, nabavka i marketing. Dobar kadar može da se pronađe i u manjim sredinama, ali je najveći izazov zadržati zaposlene. Mi naše zaposlene doživljavamo kao deo našeg tima“, kaže Katarina.

Njen otac napominje da ni pre 30 godina nije bilo lako kupiti nekretninu, ali da su tada cene bile realnije u poređenju sa današnjim. „Imamo oko 25.000 kvadrata u vlasništvu, a sve ostalo iznajmljujemo. Kada smo kupili lokal u Kragujevcu, tu je postojala štamparija i mašine i tako smo proširili poslovanje. Tamo štampamo promotivni materijal i uputstva za dobavljače“, navodi Saša.

Svoji na svome

„TRI O“ je najbolje pozicioniran u Šumadiji, ali po asortimanu nema konkurenciju ni u drugim sredinama, jer nijedan trgovinski lanac ne nudi sve što oni imaju u svojim magacinima – gvožđaru, tehniku, ručne i električne alate, kao i baštenski program. Kada su u pitanju nove lokacije, neke biraju sami, a na neke im ukažu i kupci.

„Kada čujemo da u radnjama u Topoli ili Mladenovcu njih petoro pita kada ćemo otvoriti radnju u Sopotu, znamo da ima tražnje i da je sazrelo da se to i dogodi. Moramo da vodimo računa o kiriji, jer ne vredi da otvaramo radnju ako će troškovi biti preveliki. Imali smo iskustava i sa agencijama, ali one traže ogromne provizije. Cilj nam je da otvorimo najmanje pet novih maloprodaja svake godine u A, B i C formatu, u zavisnosti od veličine i asortimana. Uglavnom je sve centralizovano i većina robe ide iz Aranđelovca. Rute su napravljene tako da vozila mogu da opsluže po pet radnji, a da mnogo ne skreću s puta“, objašnjava Katarina.

Na pitanje po čemu se porodične firme najviše razlikuju od ostalih, preduzetnik iz Aranđelovca odgovara: „Najveće prednosti su to što su nam deca na okupu, a mane su što prenosimo deo posla kući. Ko kaže da uspeva potpuno da odvoji posao od kuće – taj ne govori istinu. Bilo je puno radosti, ali i teških trenutaka. Ipak, da danas počinjem ponovo, opet bih isto radio. Da budem svoj na svome“.

Osim na svoju decu i posao koji je razvio, Saša Orlović ističe da je posebno ponosan i na to što je u Srbiji, gde se preduzetništvo ne ceni a neretko i etiketira kao „lopovluk“, stekao ugled poštenog poslovnog čoveka, koji nikada nije osuđivan čak ni za saobraćajni prekršaj.

17. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Kako će američke carine od 200% na evropski alkohol uticati na globalnu industriju pića?

by bifadmin 17. март 2025.

Donald Tramp je najavio carine od 200% na alkohol iz Evrope kojima su se najviše obradovali posrnuli američki pivari.

Ovo se nije desilo iz čista mira već zato što je EU, kao jedan od odgovora na prethodne poteze američkog predsednika, najavila carinu od 50% na viski. Tada je on zapretio kontracarinama koje bi važile za sva vina, šampanjce i alkoholne proizvode koji dolaze iz Francuske i drugih zemalja EU.

To bi moglo značajno da poskupi pića koja se ne mogu proizvoditi u SAD ponajviše zbog klimatskih uslova i otpornosti određenih sorti voća. Tako bi cena proseka (belog penušavog vina koje se pravi od italijanskog grožđa glera) na američkom tržištu mogla porasti sa 15 dolara na čak 45 dolara, čime bi ovo piće postalo nedostupno mnogim Amerikancima. Slično bi bilo i sa konjakom, aperolom i drugim alkoholnim pićima koja se proizvode u Evropi.

Broj pića koja bi mogla biti obuhvaćena ovim carinama nije mali imajući u vidu da evropski proizvodi čine 35% američkog tržišta vina i žestokih pića.

Zašto Tramp sve ovo radi?

Cilj američkog predsednika je da podstakne proizvodnju i prodaju lokalne robe na američkom tlu. Da li će u tome uspeti još se ne zna ali izgleda da neki veruju u ove poteze. Naime, najava carina od 200% obradovala je pivare kojih ima poprilično u Sjedinjenim Državama. Oni se nadaju da bi poskupljenje evropskih pića moglo da unapredi njihovo poslovanje koje u poslednjim godinama znatno posrće zbod pada prodaje usled promena potrošačkih nauka.

Imajući u vidu izreku da dok jednom ne smrkne drugom ne svane, logično je zapitati se ako će pivarima svanuti, kome bi onda trebalo da se smrkne. Odgovor je jasan – upravo onima koje je Tramp i pominjao. Nekima od njih carine bi mogle srozati sav profit koji prave na međunarodnom nivou. Primera radi, proizvođač žestokih pića Rémy Cointreau trećinu svoje robe na globalnom tržištu proda u SAD pa bi mu to znatno umanjilo prihode. Zato ne čudi što je vrednost ovog brenda, kao i kompanija Pernod Ricard i Davide Campari, posle Trampove najave pala za tri odsto.

Redosled događaja

Sve je počelo kada su SAD pretprošle nedelje uvele carine od 25% na uvoz čelika i aluminijuma. EU je na to odgovorila uvodeći carine na kultne američke proizvode kao što su Harley-Davidson motori, farmerke i burbon. Već sledeći dan Tramp je najavio podizanje carina na alkohol iz Evrope i to čak na 200%.

Ovaj najnoviji trgovinski rat između EU i SAD može ugroziti transatlansko poslovanje vredno 9,5 biliona dolara godišnje, saopštavaju su iz Američke komore za trgovinu.

Foto: JamesDeMers, Pixabay

17. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kompanija Yahoo, uspon i pad

by bifadmin 17. март 2025.

Reč Yahoo je obrnuti akronim za „Još jedno hijerarhijski organizovano proročište“. Osnivači Dejvid Fajlo i Džeri Jang, diplomci električnog inženjeringa na univerzitetu Stenford, često su napominjali da su ime izabrali zato što im se dopala žargonska definicija ruralnog juga koju su koristili studenti u rodnoj Luizijani Dejvida Fila krajem 1980-ih.

Prvobitno su Jang i Fajlo, stvorili vebsajt zvanično registrovan kao „Jerry and David’s guide to the World Wide Web“ 1994. godine. On je kasnije postao Yahoo (Jahu), registrovan 18. januara 1995.

Jahu je beležio rapidan rast tokom 1990-ih. Izašlo su na berzu inicijalnom javnom ponudom u aprilu 1996. Cena akcija porasla je 600% u roku od dve godine. Kao i mnogi pretraživači i veb direktorijumi, i Jahu je dodao u svoj portfolio veb portal. Ubrzo je počeo da nudi i besplatnu e-poštu – od oktobra 1997. nakon kupovine startapa Rocket Mail, koji je preimenovan u Yahoo Mail.

Godinu dana kasnije Jahu je preuzeo AltaVistu, indeksnog pretraživača. Dve najveće akvizicije kompanije u to vreme realizovane su 1999. godine. Kupljeni su Geocities za 3,6 milijardi dolara i Broadcast.com za 5,7 milijardi dolara. U to vreme (1999) Jahu je bio daleko najveća internet kompanija. Na svom vrhuncu vredela je više od 125 milijardi dolara.

Rastući Gugl i „ne“ Majkrosoftu

Jedna akvizicija ipak nije realizovana, a sada deluje da ih je ta odluka najviše i koštala, uz kasniji loš menadžment. Kada se Gugl pojavio na sceni, mnogi softverski inženjeri bili su skeptični, verujući da će gotovo sigurno propasti. Zato što je prekasno uleteo u pretraživačku utakmicu (tada su uveliko postojali brojni pretraživači poput Licosa, AskJeeves, Excite-a, AOL-a, AltaViste, Infoseek-a, Go-a i mnogih drugih koji su pokrenuti godinama pre i koji su već imali solidan udeo u podeljenom tržištu).

Kada je nešto kvalitetno, tu konkurencija, ispostavlja se godinama unazad, nije brana.

Jahu je uzeo sve lovorike sveta, dominirajući kao najveći pretraživač. Čelnici kompanije bili su uvereni da su nedodirljivi. Zato su i 1998. odbili da kupe Gugl za milion dolara. Jahu je bio džin, a Gugl sićušni mrav, što bi davali milion.

Samo nekoliko godina kasnije su bile vidljive naznake da riba koju nisu želeli da progutaju, počinje da guta njih. Yahoo je počeo da koristi Gugl za pretragu u junu 2000, da bi tokom naredne četiri godine razvio sopstvene tehnologije pretraživanja. Počeo je da delimično koristi tehnologiju koju je otkupio kroz investiciju vrednu 280 miliona dolara (kompanija Inktomi je kupljena 2002. godine). Upravo u to vreme, Jahu se osvestio, pa je ponovo pokušao da kupi Gugl za tri milijarde dolara, shvativši kojom brzinom Gugl raste. I ponovo je odlučio da odustane od kupovine, nakon Guglove kontraponude od pet miliona dolara. „Što bi davali pet miliona?“.

Kao odgovor na Guglov „Gmail“, Jahu je 2007. počeo da nudi neograničeno skladištenje e-pošte. Ali, naznake pada već su se nazirale, pa je 2008. kompanija otpustila stotine ljudi zbog žestoke borbe sa konkurencijom. U februaru iste godine Majkrosoft je dao ponudu za kupovinu vrednu 44,6 milijardi dolara, koju je Jahu odbio.

Gugl u „misiji“ protiv Jahua

Zanimljivo je da se mnogi kasniji neuspesi kompanije pripisiju Marisi Mejer (u to vreme je izabrana kao zvanično najomraženiji prvi čovek tehnoloških kompanija) koja je bila glavni izvršni direktor kompanije od 2012. do 2017. godine. Tada je kompanija prodata Verajzonu, pa je formirana nova kompanija Yahoo Inc. (pre toga Verizon Media, Oath).

Prethodni čelnici, Kerol Barc i Skot Tompson, nisu se proslavili. Nakon Tompsonovog imenovanja za izvršnog direktora, nekoliko ključnih rukovodilaca je dalo ostavke. Uključujući glavnog direktora za proizvode Blejka Irvinga. Usledilo je otpuštanje 2.000 radnika, što je činilo oko 14% od ukupnog broja zaposlenih. Ipak, Marisa je posebno bila problematična. Često spominjana i u kontekstu sarkastičnih komentara da je upravo Gugl poslao u Jahu, kako bi udario poslednji ekser na kovčeg nekada velikog konkurenta. Kako?

Nakon što je diplomirala na Stanfordu, Mejer je dobila 14 ponuda za posao, uključujući posao predavača na Univerzitetu Karnegi Melon i konsultantski posao u kući Mekinzi. Odlučila se za Gugl, kojem se pridružila 1999. kao dvadeseta po redu zasposlena. Počela je da piše kod i nadgleda male timove inženjera, razvijajući i dizajnirajući Guglove ponude za pretragu. Gradila je imidž osobe posvećene detaljima, što joj je pomoglo da napreduje do menadžera proizvoda i direktorke potrošačkih veb proizvoda. A upravo je ona nadgledala čuvenu, jednostavnu Gugl Homepage naslovnu stranu za pretragu.

Pad je bio slobodan, pa je 2016. godine Mejer najavila otpuštanja još 15% radne snage. Dana 21. februara 2017. godine, kao rezultat kršenja poverljivosti podataka, Verajzon je snizio svoju ponudu za Jahu za dodatnih 350 miliona dolara, da bi ga kasnije kupio, tada već kao stara i pomalo zastarela telefonska i širokopojasna kompanija, za 4,8 milijardi dolara, dok je Marisa dobila otkaz.

Nije ovo jedini velikan koji je doživeo neslavnu sudbinu, a prvi koji na pamet pada je Blekberi.

Nikad ne znaš kad si na vrhuncu

Većini (neupućenih) ljudi prodaja od skoro pet milijardi bi izgledalo kao uspeh, ali istorija i navedena predistorija govore sasvim suprotno.

Danas Gugl ima tržišnu vrednost veću od dva biliona dolara. Ukoliko propustite pravu priliku, kajanje je večno. Doduše, mnogi smatraju da Gugl možda i ne bi doživeo ove visine pod nekim drugim menadžmentom.
Postoji jedna tajlandska poslovica: Kada je plima visoka, ribe jedu mrave. A kada je niska, mravi jedu ribu. Niko od nas pojedinačno, pa ni kompanije ili države ne znaju kada su na svom vrhuncu. Možda je taj trenutak upravo sada, a da ga nismo svesni. A možda je sada početak za nešto veće. Neki kažu, sve što nije uspon je pad, ima i tu istine.

Kao što je Čarls Darvin s pravom pretpostavio, vrste koje će najverovatnije preživeti su one koje se najefikasnije prilagođavaju promenama. Ne opstaju ni najjači ni najpametniji. To su oni koji se prilagođavaju i najefikasnije evoluiraju.

Izvor: Forbes

Foto: Pixabay

17. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zbog niske otkupne cene vuna se baca i propada

by bifadmin 17. март 2025.

Iako u Kolubarskom okrugu ima oko 50.000 ovaca, uglavnom sjeničke rase, i godišnje se proizvede oko 120 tona vune, nema je dovoljno ni da se ispletu rukavice.

Zbog niske otkupne cene i nezainteresovanih prerađivača, vuna propada i završava na – smetlištima.
Pre nekoliko godina, vuna je otkupljivana za 50 do 100 dinara po kilogramu i ta cena „pokrivala“ je troškove šišanja ovaca i osiguravala izvesnu zaradu uzgajivačima. Lane, međutim, otkupljivači su za kilogram vune nudili svega 15 dinara, što nije dovoljno ni za troškove transporta i skladištenja, a kamoli striže ovaca. Pojedini proizvođači, zato, vunu razmenjuju za kamenu so.

Otkup potpuno zamro

– Kada smo počeli da gajimo ovce, angažovali smo šišača, kojem smo uz novčanu naknadu davali i vunu, koju je on kasnije prodavao – kaže Ivan Marinković iz Rubravića kod Valjeva. – Kasnije, ovce smo počeli sami da šišamo, a vunu bacamo jer je otkup u međuvremenu potpuno zamro i, zbog niske cene, ne isplati nam se da je čuvamo. Gajim 60 umatičenih ovaca rase sjenička pramenka i svake godina bacim oko 120 kilograma vune.

Ovu neveselu činjenicu potvrđuje i savetodavac za stočarstvo u Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi u Valjevu, Predrag Jokić, napominjući da se ovaj značajan ekonomski potencijal ne retko zakopava, a često i spaljuje!

Ali, dok vrednost sirove vune konstantno pada, interesovanje za proizvode od nje – raste. Džemperi, prsluci, šalovi, čarape, kape, rukavice… veoma su traženi zbog kvaliteta i postojanosti ove prirodne sirovine.

– U početku, bila sam zadovoljna ako zimi prodam stotinak pari vunenih čarapa, a sada je ta količina mnogo veća – kaže Branka Vilotić iz Valjeva, koja na ovdašnjoj zelenoj pijaci deceniju i po ima tezgu sa proizvodima od vune. – Za prsluk je potrebno oko 800, za čarape od 200 do 250 grama, a za džemper kilogram vune koju u našem kraju više niko ne prede, već je nabavljamo iz Šapca, Koceljeve, Užica… Cena pređe je od 900 do hiljadu dinara za kilogram.

Izvor: Novosti
Foto: Pixabay

17. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U Srbiji 25 odsto privatizacija je bilo neuspešno

by bifadmin 17. март 2025.

Privatizacija preduzeća u Srbiji je dugotrajan i mučan proces, a od ukupnog broja sprovedenih privatizacija, preko 25 odsto ugovora je raskinuto zbog neispunjavanja obaveza. Sada je država postavila novi rok, da se u naredne dve godine reši status preostalih preduzeća u društvenom vlasništvu.

Prvi Zakon o privatizaciji kod nas donet je 2001. godine. Postupak privatizacije često je trajao dugo, pa su rešenja i modeli za privatizaciju koja je predviđao ovaj zakon postala neadekvatna.

Primarni razlog za donošenje novog Zakona o privatizaciji, koji je stupio na snagu 13. avgusta 2014. godine, bio je nemogućnost efikasnog okončanja postupka privatizacije za preko 500 preduzeća, u ranijim zakonskim okvirima, objašnjeno je na sajtu Ministarstva privrede.

Za preduzeća koja su procenjena kao neodrživa, predviđeno je da se može podneti predlog za stečaj, čime bi se status ovih društava rešio u najkraćem roku. Konačno, ovaj zakon je definisao obavezan rok za sprovođenje privatizacije društvenog kapitala do 31. decembra 2015. godine.

U postupku se nalazilo 556 preduzeća

Na dan stupanja na snagu tog Zakona o privatizaciji, u postupku privatizacije se nalazilo 556 preduzeća.

Ipak, 7. marta ove godine, Narodna Skupština je na sednici usvojila Zakon o izmeni Zakona o privatizaciji, kojim je produžen rok za privatizaciju javnih preduzeća sa većinskim društvenim kapitalom. Nove izmene nalažu da se u Zakonu o privatizaciji briše stav po kojem je propisano da će nadležno ministarstvo podneti predlog za pokretanje postupka stečaja subjekta privatizacije u slučaju da privatizacija nije sprovedena u roku, koji je istekao pre deset godina.

Po novom zakonu, kapital subjekata privatizacije sa većinskim društvenim kapitalom koji nije privatizovan do 31. decembra 2015. godine i za koje nije sproveden stečajni postupak do dana stupanja na snagu ovog zakona mora biti privatizovan najkasnije do 31. decembra 2027. godine.

Trenutno je još 43 preduzeća u postupku privatizacije

Prema podacima sa sajta Ministarstva privrede, trenutno je još 43 preduzeća u postupku privatizacije, od čega samo jedno sa javnim pozivom u toku, dok su ostala 42 u postupku analize i pripreme javnog poziva. Od toga, za sedam preduzeća je moguća objava javnog poziva u ovoj godini.

Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za Danas objašnjava da Zakon o izmeni Zakona o privatizaciji donosi nekoliko ključnih promena u procesu privatizacije u Srbiji, a najznačajnija izmena odnosi se na produženje roka.

„Ukoliko privatizacija ne bude sprovedena do tog datuma, predviđeno je pokretanje postupka prinudne likvidacije tih preduzeća“, ukazuje on.

Ovaj postupak će se, kako dodaje, sprovoditi u skladu sa zakonom koji uređuje pravni položaj privrednih društava.

Mijušković podseća da je u portfelju Ministarstva privrede ostalo nekoliko društvenih preduzeća koja nisu privatizovana do 31. decembra 2015. godine, niti je za ta preduzeća bilo moguće sprovesti stečajni postupak.
„Privatizacija društvenih preduzeća u Srbiji započeta je 1989. godine s ciljem unapređenja efikasnosti i konkurentnosti nacionalne ekonomije“, objašnjava naš sagovornik.

Rezultati suprotini  očekivanjima

Međutim, kako ukazuje, rezultati ovog procesa često su bili suprotni očekivanjima.

„Statistički podaci pokazuju da je od oko 2.300 preduzeća privatizovanih od 2001. godine, više od 25 odsto ugovora raskinuto zbog neispunjavanja obaveza od strane novih vlasnika. To znači da je svaka četvrta privatizacija bila neuspešna, a najčešći razlozi za raskid ugovora uključivali su neinvestiranje u nove projekte, nepoštovanje socijalnih programa i neplaćanje obaveza državi“, naglašava Mijušković.

On kao primer loše privatizacije navodi nekadašnji gigant HK „Viskoza“ Loznica.

„To preduzeće je imalo 11.000 radnika, ali je nakon privatizacije potpuno nestalo, ostavljajući samo urušene objekte. Slična sudbina zadesila je i Fabriku šinskih vozila ‘Goša’, koja je završila u stečaju i 2018. godine prodata na javnom nadmetanju za svega 336.000 dinara, što je bilo znatno ispod njene realne vrednosti“, ukazuje Mijušković.

Rezultat loše sprovedene privatizacije

Neuspešni pokušaji privatizacije zabeleženi su i kod preduzeća poput „Preduzeća za vodne puteve Ivan Milutinović“ (PIM) i beogradskog „Ribarskog gazdinstva“, koja nisu uspela da privuku zainteresovane kupce uprkos javnim pozivima i sniženim početnim cenama, podseća naš sagovornik.

Mijušković upozorava da su loše sprovedene privatizacije često rezultirale masovnim otpuštanjima radnika i gašenjem proizvodnih kapaciteta.

„To je imalo negativne posledice po lokalne zajednice i ekonomiju u celini. Neadekvatna procena vrednosti preduzeća i nedovoljna atraktivnost ponuđenih uslova za investitore dodatno su doprineli neuspehu mnogih privatizacija. Dosadašnja iskustva pokazuju da je neophodna temeljna analiza i preispitivanje strategija privatizacije kako bi se izbegle greške iz prošlosti i osigurao održiv ekonomski razvoj“, smatra on.
Ekonomista Aleksandar Stevanović za Danas kaže da je reč o jednoj duboko tehničkoj izmeni zakona.

„Budući da je broj firmi koje nisu privatizovane izuzetno nizak, one nemaju neku veliku aktivu, čak i ukupna njihova dugovanja nisu velika, kao i broj zaposlenih u tim preduzećima“, objašnjava on.

U odnosu na današnju veličinu privrede Srbije, prema njegovim rečima, to je jedan „minoran promil“.

„Ostavlja se još dve godine da se proba sa tim preostalim restlovima restlova da se uradi nešto pametno. Ili ih likvidirati ili opet doneti neku izmenu zakona. Suštinski, u pitanju je jedna prilično minorna stvar“, zaključuje Stevanović.

Da li treba da se sprovede privatizacija škola, pozorišta…?

Član Predsedništva Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović rekao je nedavno da bi država trebalo da pokrene potpunu privatizaciju većine državnih škola, kako osnovnih tako i srednjih i sa druge strane da subvencioniše i da afirmiše otvaranje što većeg broja privatnih škola.

Prema njegovim rečima, sistem privatizacije treba primeniti i na pozorišta, odnosno ostaviti samo Narodno pozorište ili Srpsko narodno pozorište u državnom sistemu, a sve ostalo „gledati da se privatizuje“.

Mijušković navodi da predlog o privatizaciji svih institucija, uključujući škole i pozorišta, izaziva značajne debate.

„Dok neki zagovaraju privatizaciju radi povećanja efikasnosti i kvaliteta usluga, drugi ističu da su određene institucije od suštinskog značaja za društvo i da bi njihova privatizacija mogla ugroziti dostupnost i kvalitet tih usluga“, pojašnjava on.

Transformacija javnih preduzeća u akcionarska društva

U kontekstu Srbije, kako kaže, nedavne izmene zakona predviđaju transformaciju određenih javnih preduzeća u akcionarska društva ili društva sa ograničenom odgovornošću, ali to ne znači nužno njihovu privatizaciju.
„Na primer, preduzeća poput ‘Srbijašuma’, ‘Srbijavoda’ ili nacionalnih parkova neće biti privatizovana, već će promeniti pravnu formu radi efikasnijeg upravljanja. Stoga, smatram da, iako se razmatraju različiti modeli upravljanja, potrebno je pažljivo proceniti koje institucije mogu biti privatizovane bez ugrožavanja javnog interesa“, zaključuje Mijušković.

Aleksandar Stevanović smatra da je to jedan legitiman stav i da postoje ljudi koji se za to zalažu.

„Međutim, ono što je čudno je od koga dolazi, budući da je godinama tvrdio kako je ideologija SNS-a levičarska u oblasti ekonomije, a desničarska u oblasti društvenih pitanja i samo se pitao kako se to zove. Kada su mu odgovorili, nije mu baš bilo pravo. Dakle, mislim da nije prava osoba koja bi trebalo da se založi za jedan koncept koji je potpuno legitiman na tržištu političkih ideja“, ukazuje on.

Što se samog predloga tiče, Stevanović smatra da mnoge institucije kulture mogu da se privatizuju, a i da se obrazovanje može značajno privatizovati.

„Ali to treba da sprovode oni koji se godinama za to zalažu ako nekad dobiju mandat na izborima, a ne oni koji se, bukvalno, zalažu protiv toga kroz celu svoju karijeru. Takođe, interesantno i da se poziva na privatizaciju obrazovanja i kulture, a sa druge strane se ne poziva na privatizaciju nekih javnih komunalnih preduzeća i drugih institucija koje su leglo partijskog zapošljavanja, tako da je ta logika, čini mi se, malo više uzrokovana povređenim osećanjima koja postoje“, upozorava naš sagovornik.

Izvor: Danas
Foto: Pixabay

17. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Pavle Petrović (SANU) o protestima: Gubici zanemarljivi prema dobicima

by bifadmin 16. март 2025.

Član SANU Pavle Petrović ocenio je da su bilo kakvi gubici za koje kaže da se do sada nisu desili ali da mogu da se dese ukoliko protesti potraju – zanemarljivi prema dobicima, kao njihov rezultat.

„Politička nestabilnost može da dovede do usporavanja privrede. Ali je važnije što manjak demokratije ne može da reguliše različite društvene interese kroz institucije. Ako hoćete da sprečite nestabilnost i zaustavite smanjenje privredne aktivnosti, morate da rešite uzrok problema“, rekao je Petrović za Forbs Srbija.

Petrović je podsetio da su međunarodne ocene o stanju sloboda u Srbiji od 2015. snažno pale.

„S jedne strane slobode padaju i demokratija se urušava, a u zemlji se intenziviraju protesti. Društvo ne može kroz institucije da razreši suprotstavljene interese. Ako ne može kroz institucije, onda se to preliva na proteste. I oni, logično, mogu da utiču na smanjenje privrednog rasta, ali to se kod nas još ne vidi. Moguće je da će se videti kasnije. Ukoliko želimo da se ne nastavlja nestabilnost, moramo stvari da rešavamo u korenu“, ocenio je Petrović.

Dodao je da moraju da se povećaju demokratske slobode kako bi se konflikti rešavali u institucijama, a ne na ulici.

„Ukoliko umesto statusa kvo, ovi protesti dovedu do toga da se osnaže institucije i počnu da rade svoj posao, kao i da se smanji korupcija, to će nedvosmileno pozitivno uticati na srednjoročni privredni rast“, rekao je Petrović.
Fiskalni savet je svojevremeno istraživanjem pokazao da loše institucije u Srbiji smanjuju privredni rast za jedan procentni poen, pa ako je bruto domaći proizvod (BDP) Srbije oko 80 milijardi dolara, svake godine se izgubi oko 800 miliona dolara samo zbog nejakih institucija.

„Ne treba bukvalno shvatiti ovaj iznos. To je samo ilustracija“, objasnio je Petrović.

I nije samo Fiskalni savet dokazao cenu neefikasne uprave, već i Daron Adžemoglu, Simon Džonson i Džejms Robinson dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju za 2024. godinu.

Loše institucije koštaju prosperiteta

Iskustvo Adžemogla, je, kako je rekao Petrović, da loše institucije koštaju prosperiteta.

„Zemlje sa dobrim institucijama su ekonomski prosperitetne, a zemlje sa lošim institucijama zaostaju. Vladajućoj eliti, pokazalo je istraživanje Adžemogla, više se isplati to koliko dobija zahvaljujući slabim institucijama, iako bi ceo kolač bio veći da su institucije jake. U toj situaciji bi, međutim, i pristup tom kolaču bio ravnopravniji, pa bi elita mogla da završi sa manjim delom. Zato je snažan interes elite, nalaz je Adžemogla, da zadrži status. Ovo što se sada dešava je jako blisko tom opisu“, objasnio je Petrović.

Na pitanje da li je Srbija blizu negativnog rezulata, profesor i dekan FEFA univerziteta Milan Nedeljković, rekao je da „trenutno Srbija nije u situaciji političke nestabilnosti“.

„Ni blizu, na primer, one u Turskoj. Tamo su protesti bili malo agresivniji. Ovde imamo mirne proteste. Ne bi trebalo značajnije da utiču ni na strane investitore. Tačno je da njima politička nestabilnost nije dobrodošla, ali ne bih rekao da naša unutrašnja situacija može da ima efekat na to koliko globalna dešavanja. Ona poput carina u SAD“, rekao je Nedeljković.

On u izveštaju o BDP-u ne očekuje negativni predznak, a eventualno usporavanje ukoliko se politička kriza, uz proteste, blokade i štrajkove produži je, međutim, moguće.

„Kada bi se situacija produžila i zahvatila treći kvartal, možda bismo mogli da vidimo negativan efekat na privredni rast. Ali nisam siguran zašto bi ovo uticalo na nekoga ko proizvodi ili nudi usluge stranim partnerima. Ne pričamo o neizvesnim porezima ili bankrotu države. Mogu da stanu oni koji se plaše promene vlasti, ali pitanje je koliki deo BDP-a zavisi od njih. Nama svakako treba zdrava privreda koja se ne zasniva na onima koji se plaše promene vlasti“, rekao je Nedeljković.

Predavač u Mokrogorskoj školi Vladimir Vučković priznaje da ga u ovom trenutku više plaše međunarodne okolnosti od unutrašnjih.

„I da nemamo naše bojkote, trebalo bi da nas brine šta se dešava u Americi i ostatku sveta. I bez Trampa (Donald, američki predsedik), privredni rast u Evropi bi bio oko nule. Ovo što radi sada Tramp dovodi do toga da se određene evropske zemlje pozicioniraju. U budžetu prave više mesta za ulaganja u odbranu i infrastrukturu. Uskoro će početi da povećavaju i deficite, kao Nemačka. Za nas je to negativan signal“, rekao je Vučković

Izvor: Forbes
Foto: Pixabay

16. март 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Lekari kao terapiju prepisuju posete muzejima, galerijama, vrtovima

by bifadmin 16. март 2025.

Lekari u Švajcarskoj proširuju terapijske metode za pacijente sa mentalnim poteškoćama i hroničnim bolestima, uključujući šetnje u javnim vrtovima, galerijama i muzejima.

Cilj pilot-projekta, koji je pokrenut prošlog meseca u gradu Nešatelu, jeste da pomogne građanima u borbi sa zdravstvenim problemima i podstakne fizičku aktivnost, preneo je Rojters.

„Za osobe koje se suočavaju s mentalnim poteškoćama, ovo im omogućava da na trenutak zaborave brige, bolesti i provedu radosne trenutke otkrivanja“, rekla je lekarka Patriša Lehman.

Tokom projekta biće izdato 500 recepata za besplatne posete četiri lokacije, među kojima su tri muzeja i botaničke bašte u Nešatelu.

Inicijativa je inspirisana izveštajem Svetske zdravstvene organizacije iz 2019. godine o ulozi umetnosti u promociji zdravlja.

Projekat će trajati godinu dana, a postoji mogućnost njegovog proširenja na druge aktivnosti, poput pozorišta.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

16. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Konferencija „Biznis priče“ u Novom Sadu: Predavanja, radionice i umrežavanje na najvećem regionalnom biznis okupljanju

by bifadmin 14. март 2025.

Objavljen je program konferencije „Biznis priče“, koja će biti održana 2. i 3. aprila u Master hali Novosadskog sajma, uz preko 2.000 posetilaca. Od predavanja „Uvođenje promena u organizaciju“, „Strah od uspeha“, „Kako smo napravili višemilionski vredan start up“, preko umrežavanja do usko tematizovanih radionica – „Biznis priče“ donose dragocena iskustva, uvide i poslovna poznanstva. Ulaznice po aktuelnim cenama dostupne su najkasnije do 20. marta. Moguće je online i uživo praćenje konferencije.

Najveće biznis okupljanje u Jugoistočnoj Evropi, koje je transformisalo regionalnu poslovnu scenu, osnovao je digitalni preduzetnik, edukator i voditelj podkasta „Biznis priče“ Vladimir Stanković, dok je organizator događaja BIT Events.

Prvog dana konferencije, 2. aprila, posetioci će imati prilike da čuju razgovor sa selektorom reprezentacije Srbije Svetislavom Pešićem, koji će voditi osnivač i direktor Alterna International Darko Mirković. Suosnivač i direktor Connect the dots Drew Sechrist otkriće „Kako smo napravili višemilionski vredan start up“, dr Zoran Milivojević, psihoterapeut TA Centra, govoriće na temu „Strah od uspeha”, dok će korporativni trener i timski kouč Petar Kosovac pružiti vredne uvide o „Uvođenju promena u organizaciju“.

Biće organizovana i panel diskusija „Finansijska (r)evolucija – Bitkoin, kripto i tokenizacija“, na kojoj će govoriti suosnivač kripto menjačnice ECD.rs Aleksandar Matanović i osnivač i izvršni direktor All-art protocol-a Vitomir Jevremović, a moderator će biti Igor Pršić, partner u Lazarević & Pršić advokati.

Istog dana radionicu „Efektivnost, ubrzani kurs“ držaće AI konsultant Luka Trikić, dok će izvršni direktor i konsultant za veštačku inteligenciju u Datablooz Luka Aničin voditi radionicu „Kreiranje AI Agenata za automatizaciju biznis procesa“.

Drugog dana konferencije, u četvrtak, 3. aprila, posetioci će imati priliku da čuju predavanja osnivača i predsednika Communis-a Ivana Stankovića, zatim kreativnog direktora i suvlasnika Bruketa & Žinić & Grey Davora Brukete, predsednice i suosnivačice Happiest baby, inc. Nine Montée Karp, kao i suosnivača Bloomteq-a Edina Mehića. Važan deo programa biće i panel diskusija na temu affiliate marketinga, zatim radionica „Kako da dupliraš prodaju za 12 meseci” sa marketing ekspertom Stefanom Gajićem, kao i razgovor sa Nenadom Milanovićem, osnivačem i direktorom Cake.com Konferenciju će sumirati osnivač Vladimir Stanković.

Jedan od najvećih benefita ovog događaja je umrežavanje učesnika, pronalaženje i kontaktiranje potencijalnih partnera i klijenata tokom i nakon konferencije, a u tu svrhu razvijena je aplikacija Biznis priče, koja će biti dostupna svim učesnicima. Neizostavni deo konferencije biće i dve žurke i koncerti – prvog dana nastupiće Nenad Knežević Knez, a drugog Jelena Rozga.

Standard, VIP (Premium) i Livestream ulaznice dostupne su na sajtu konferencija.biznisprice.com, gde je objavljen i program. Kapaciteti su ograničeni, a na raspolaganju je i grupna akcija 4 + 1 – na četiri kupljene ulaznice, peta je gratis. Moguće je online i uživo praćenje konferencije.

Ulaznice po aktuelnim cenama dostupne su do 20. marta. Kupovina ulaznica biće moguća samo do 25. marta.
Nakon dve uspešno organizovane konferencije, „Biznis priče“ stekle su status regionalnog biznis događaja godine, okupljajući biznis stručnjake različitih profila, sa ciljem deljenja znanja, iskustava i međusobnog umrežavanja.

Osnivač konferencije Vladimir Stanković je autor i domaćin najgledanijeg biznis podkasta u regionu „Biznis priče“. Vodi i agenciju VLADSDIGITAL, specijalizovanu za kreiranje i prodaju digitalnih proizvoda. Zajedničko za sve njegove projekte je to da ih je pokretao sa minimalnim budžetom ili bez njega. Kako navodi, to je moguće samo u online svetu, zbog čega je i zavoleo online preduzetništvo i ostao u njemu. Kao strastveni promoter preduzetništva i inovacija, posvećen je otkrivanju i deljenju inspirativnih priča najuspešnijih pojedinaca iz sveta biznisa.

14. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • UniCredit Banka izdala mini obveznice za čak tri kompanije – Brigate, Unipromet, Očna Bolnica Profesional Dr Suvajac
  • Kako će mogući „naftni šok“ u Srbiji uticati na poslovanje?
  • Od 1. januara u Beogradu voda poskupljuje za 200 dinara
  • Prvi EU Taxonomy sertifikat u Srbiji dodeljen MAXI zreonici banana u Dobanovcima
  • Da li je 6. januar zvanično radan ili neradan dan

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit