NAJNOVIJE
Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda...
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa...
Kako su prošle firme sa najvećim prihodima u 2025:...
Koliko će koštati novi srpski pasoš i do kada...
EPS postao najveći akcionar Politike AD: Završena konverzija duga...
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svetu
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvo

Aplikacija koja sprečava bacanje hrane u Srbiji

by bifadmin 30. септембар 2025.

Supružnici Jelena i Nemanja Trbović došli su na ideju kako da pomoću besplatne aplikacije smanje bacanje hrane koja je pred istekom roka trajanja.

Kako piše portal Priče sa dušom, na pomenutu ideju došli su nakon saznanja da se u Evropskoj Uniji baci oko 74 kilograma hrane godišnje po stanovniku, dok se u Srbiji baca čak 109 kilograma po jednom stanovniku.

Budući da su oboje studirali u Austriji gde su već razvijana slična tehnološka rešenja, kao uostalom i u ostatku Evrope, odlučili su da naprave nešto slično i u Srbiji.

„Kada smo počeli da razmišljamo o tome, ja sam bio zaposlen u jednoj austrijskoj kompaniji na poziciji ekonomiste specijalizovanog za lance snadbevanja. Aplikaciju smo spremali godinu i po dana, pustili je u rad u julu 2024. godine, a ja sam u međuvremenu dao otkaz i potpuno se posvetio tom našem projektu“, kaže Nemanja za Priče sa dušom.

Njihova aplikacija Njuppa sada omogućava kupcima da pazare korpu iznenađenja u kojoj se nalaze proizvodi pred istekom roka trajanja, po znatno nižim cenama. Preko nje se može kupovati u prodavnicama, restoranima, poslastičarnicama, pekarama…

Kako Njuppa funkcioniše?

Prvo je treba preuzeti na telefon sa Play prodavnice, App Store ili Huawei AppGallery, nakog čega sledi jednostavna registracija. Na osnovu lokacije na kojoj se korisnik nalazi, u ponudi će biti objekti sa proizvodima pred istek roka, odnosno sa proizvodima koji su spakovani u korpe iznenađenja.

Proizvodi se ne biraju, već se kupuje unapred pripremljena korpa od strane prodavca. To može da bude, na primer, slana korpa sa pecivima iz pekare, slatka korpa sa slatkišima iz prodavnice, korpa sa voćem, sa konditorskim proizvodima i slično.

Proizvodi iz pekara, restorana i poslastičarnica su kvalitetna hrana koja je pripremljena istog dana kada se i prodaje i na ovaj način pruža joj se druga šansa da dođe do potrošača.

„Na primer, u jednoj pekari prave peciva i rade do 18 sati. Ne uspeju sve da prodaju i pred kraj radnog vremena oni na aplikaciji oglase da imaju određenu korpu sa proizvodima sa ogromnim popustom. Korisnici koji to vide, rezervišu svoju korpu i dođu u lokal po nju. U duhu ekoloških principa, ne radimo dostave, već potrošači dođu na lice mesta“, istakla je Jelena.

Naime, aplikacija korisniku u odnosu na njegovu lokaciju prikazuje najbliže lokale u koje treba otići po korpu, ali tek nakon rezervacije preko aplikacije i onlajn plaćanja.

Koliko se štedi kupovinom preko aplikacije?

Popusti idu od 55 odsto do 70 odsto, a korpe sa uračunatim popustom koštaju od 379 dinara pa naviše.

Osim za potrošače, ovakva aplikacija može biti korisna i trgovcima pomenutom robom jer im pored smanjenja otpisa omogućava i redukciju troškova transporta i uništenja robe koja se nije prodala.

“Svakome od njih izdajemo i sertifikate, odnosno za svaku spašenu korpu u aplikaciji se može videti koliko je CO2 ušteđeno, koliko struje, vode, obradivog zemljišta“, objasnila je Jelena koristi od aplikacije za trgovce.

Za sada imaju preko 30.000 korisnika i više od 150 registrovanih partnera, odnosno prodavnica, pekara i drugih ugostitelja.

Ceo tekst o njima možete pročitati na portalu Priče sa dušom

Foto: Nrd, Unsplash

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Kakve bi posledice mogla imati obustava rada američke Vlade?

by bifadmin 30. септембар 2025.

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država najavio je da će u narednom periodu verovatno doći do obustave rada Vlade.

Džej Di Vens je dodao da je to posledica odbijanja demokrata da “učine pravu stvar”. Zapravo, radi se o tome da repulikanci, koji imaju tesnu većinu u oba doma Kongresa, žele da usvoje privremeni zakon kojim bi se savezno finansiranje zadržalo na trenutnim nivoima. Demokrate pak zahtevaju da taj zakon sadrži nekoliko ključnih mera, prevashodno socijalnih, među kojima se ističu subvencije koje pomažu ljudima da plate zdravstveno osiguranje kroz program „Obamacare“. Te olakšice su privremeno ojačane, ali ističu krajem godine, pa Demokrate žele da se njihovo važenje produži.

Ukoliko se dve partije ne dogovore oko ovog zakona, rad Vlade naći će se pod znakom pitanja. To naravno nije prvi put da se američka vlast nalazi u takvoj situaciji, ali u ovom slučaju posledice mogu biti veće nego ranije jer bi to uticalo na stopu zaposlenosti koja trenutno ne stoji baš najbolje.

Najava masovnih otpuštanja

Da podsetimo, obustave rada Vlade do sada nisu ostavljale velike ekonomske posledice na američku ekonomiju. Primera radi, obustava rada iz 2018. koja je trajala 35 dana ostvarila je uticaj od 0,1% na BDP na nedeljnom nivou, što je vrlo brzo nadoknađeno rastom ekonomije. Međutim, ako bi se to desilo danas moguće je da bi stradala mnoga radna mesta jer postoje indicije da Tramp želi da otpusti značajan broj zaposlenih u javnoj upravi, čime se već bavio Ilon Mask pre nego što su se njih dvojica posvađala.

U uobičajenim okolnostima, zatvaranja Vlade automatski znače da zaposleni koji se ne smatraju neophodnim bivaju poslati na prinudni neplaćeni odmor, ali se uvek pozivaju nazad na posao kada se politički zastoj završi. No,Tramp je u intervjuu za NBC News rekao da bi ovaj put oni mogli biti otpušteni jer smatra da javna uprava zapošljava previše ljudi.

To bi moglo uticati na pad kupovne moći domaćinstava koja zavise od njihovih prihoda, što će se svakako odraziti na ekonomiju. Moglo bi uticati i na rad ostalih organa budući da bi država kasnila sa objavljivanjem značajnih ekonomskih indikatora. Naime, iz Zavoda za statistiku rada su rekli da ukoliko dođe do obustave rada Vlade oni neće objavljivati stopu zaposlenosti koja je veoma važan podatak u SAD.

Izvor: CNBC

Foto: lacheev, Depositphotos

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Monri Payments uskoro lansira napredne opcije online plaćanja u Srbiji

by bifadmin 30. септембар 2025.

Kompanija Monri Payments uskoro će uvesti napredne modele digitalnih plaćanja na tržište Srbije, čime se otvara novo poglavlje u razvoju domaćeg ekosistema bezgotovinskih transakcija. Građanima će biti omogućeno korišćenje savremenih opcija kao što su Google Pay, Apple Pay i IPS, i u online okruženju. Osim toga, na raspolaganju će im biti i napredna tehnologija Click to Pay, najnovije globalno rešenje koje omogućava kartično plaćanje bez potrebe za unosom podataka, čime se značajno unapređuje korisničko iskustvo.

„Digitalni novčanici kao što su Google Pay i Apple Pay, kao i nacionalni sistem za digitalno plaćanje IPS, su odlično prihvaćeni od strane naših građana. Do danas smo ove metode plaćanja koristili uglavnom u fizičkom okruženju – na POS terminalima u prodavnicama, restoranima ili tržnim centrima. Uskoro idemo i korak dalje – Monri Payments će omogućiti da ove poznate načine plaćanja koristimo i prilikom online kupovine u Srbiji,“ izjavio je za Tanjug Nikola Mehandžić, direktor Monrija.

Mehandžić ističe da na ovaj način ceo proces plaćanja na internetu postaje znatno jednostavniji i efikasniji i da više neće biti potrebe za ručnim unosom broja kartice ili dodatnih podataka, već da će biti dovoljna jednostavna potvrda transakcije putem mobilnog telefona, otiska prsta ili prepoznavanja lica. On je takođe naveo da ovaj pristup podiže nivo praktičnosti, ali i dodatno unapređuje bezbednost online plaćanja.

,,Zahvaljujući tehnologiji tokenizacije, stvarni podaci kartice korisnika se ne dele sa trgovcem – umesto toga koristi se jedinstveni, privremeni kod koji važi samo za konkretnu transakciju. Time se značajno smanjuje rizik od zloupotrebe i povećava poverenje potrošača u digitalna plaćanja,“ zaključuje Mehandžić.

Click to Pay – potpuno novi model plaćanja koji će takođe biti dostupan zahvaljujući Monriju

Direktor kompanije Monri Payments u Srbiji je takođe najavio i uvođenje najsavremenijeg sistema Click to Pay.

„Jedno od najzanimljivijih i trenutno najaktuelnijih rešenja u oblasti digitalnih plaćanja svakako je Click to Pay – nova generacija online plaćanja koja korisnicima omogućava da kupuju karticom bez potrebe za svakodnevnim unosom podataka, bez registracije na sajtu trgovca i bez prolaska kroz klasičan checkout proces,“ izjavio je direktor Monri Payments-a u Srbiji.

„Za razliku od servisa poput Google Pay-a i Apple Pay-a, gde korisnik mora da unese i registruje karticu u mobilni novčanik i može da kupuje samo kod trgovaca koji podržavaju te specifične metode, Click to Pay funkcioniše kao univerzalno rešenje, tzv. white-label sistem, koji podržavaju najveće globalne kartične mreže, poput Visa i Mastercard,“ pojašnjava Mehandžić.

„Korisnik ne mora da unosi broj kartice, CVV kod, niti bilo kakve osetljive podatke – dovoljno je da unese svoju e-mail adresu ili broj mobilnog telefona. Ukoliko je kartica prethodno povezana sa Click to Pay sistemom, ona se automatski prepoznaje i omogućava brzo, sigurno i beskontaktno plaćanje. Nema registracije kod trgovca, nema lozinki, nema komplikovanih procesa – sve je dizajnirano da plaćanje učini što jednostavnijim i efikasnijim.“

Digitalna plaćanja, Monri Payments

„Sva ova rešenja smo uspešno implementirali na tržištu Evropske unije, a sada ih donosimo i u Srbiju. Naš cilj je da građanima Srbije ponudimo najmodernije tehnologije u domenu plaćanja, uz maksimalnu sigurnost i jednostavnost za krajnje korisnike,“ navodi Mehandžić.

On je takođe ocenio da je za širu primenu digitalnih načina plaćanja neophodna veća dostupnost rešenja, poverenje i edukacija korisnika.

,,Potrebno je da što više trgovaca i online servisa omogući ove metode, jer korisnici danas očekuju brz i siguran proces plaćanja. Takođe, važno je da građani budu informisani o prednostima digitalnih rešenja, posebno u pogledu bezbednosti. Kada jednom isprobaju opcije poput digitalnog novčanika ili Click to Pay, najčešće uviđaju koliko je to jednostavno i sigurno. Savremene tehnologije, kao što su tokenizacija i biometrija, nude viši nivo zaštite i zato je ključno da korisnici imaju poverenje u njihovu upotrebu. “ zaključio je Mehandžić.

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Šta piše u ugovorima sa domovima za stare?

by bifadmin 30. септембар 2025.

Mesečna cena smeštaja u privatnom domu za stare ista je bilo da ste u njemu jedan dan ili 30 dana. Pa se dešava da korisnik doma premine posle dva, tri dana od smeštanja u dom, koji čak i u tom slučaju zadržava ceo uplaćeni mesečni iznos. Kažu: “Tako je u ugovoru koji ste potpisali”. A, jesu li takvi ugovori zakoniti?

„U slučaju smrti korisnika usluga ili raskida ugovora od strane korisnika usluga pre isteka meseca za koji je naknada isplaćena ili zadržavanja korisnika na bolničkom lečenju, davalac usluga nije obavezan da vrati uplaćenu naknadu kako u celosti, tako ni delimično„.

Ovo je citat iz jednog od brojnih ugovora koje građani sklapaju sa privatnim domovima za stare.

Korisnici svedoče da su bili u situaciji da raskinu ugovor sa domom zbog toga što nisu dobili dogovorenu uslugu i adekvatnu negu, nekima su članovi porodice koje su poverili domu na brigu i čuvanje preminuli posle svega nekoliko dana od smeštanja u dom. U svakom od ovih slučajeva „potpisani ugovor“ bio je pokriće za odbijanje doma za stare da vrati deo preostalog novca, nakon odbitka cene za smeštaj određeni broj dana i pripadajućih troškova.

Bez obzira što zvuči nepravedno, ovakvi ugovori „ne izlaze“ iz zakonskih okvira.

Međutim, postoji nešto drugo što je sporno u celoj priči.

„Što se tiče forme i zakona o obligacionim odnosima, ugovor je u skladu sa tim opštim normama, to je saglasnost volja – ljudi pročitaju tekst ugovora i zaključe ga“, kaže za portal N1 advokatica Marina Mijatović komentarišući jedan od ugovora zaključenih sa privatnim domom za stare.

Međutim, dodaje – sporno je što ne postoji zaštita države kada je reč o starim licima.

„Ne postoji zaštita države starih lica i lica kojima je potrebna dodatna nega, kao što je na primer palijativa. Ne postoji ni dovoljan broj mesta u domovima u javnoj svojini -i zbog toga su ta lica potpuno nezaštićena. U ovakvim ugovorima prava i obaveze nisu ekvivalentni, nisu jednaki i zbog toga su ova lica potpuno nezaštićena“, upozorava naša sagovornica.

Jeste da, kaže, postoji ta aleatornost – neizvesnost, „po čemu ove ugovore donekle možemo da poredimo sa ugovorima o doživotnom izdržavanju, jer nikada ne znamo koliko će da bude živ onaj koji prima izdržavanje“.

„Tako i ovde ne znamo koliko dugo će korisnik doma koristiti te usluge. U tom smislu su ova lica potpuno nezaštićena“, ukazuje.

Država, prema njenim rečima, treba da obezbedi bolju palijativnu negu.

„Jer smo shvatili da je licima koja su smeštena u domove za stara lica potrebna dodatna medicinska nega i da nisu sposobni da zadovolje dnevne potrebe samostalno. Dakle, treba im neka asistencija, neka vrsta usluge – članovi njihovih porodica rade, imaju svoje porodice, ne mogu da budu tu za njih – dakle, postoji nezaštićenost gledajući naš pravni poredak„, objašnjava naša sagovornica.

Država, takođe, treba da obezbedi i bolju socijalnu zaštitu.

„I ona je loša. Tu se ništa nije uradilo da se pomogne ni porodicama, ni ovim licima. Dakle, palijativna nega bi trebalo da bude mnogo bolje razvijena, i da bude mnogo bolja kontrola kvaliteta usluga u ovim domovima. Jer smo videli da u ovim ugovorima nemamo ništa u vezi sa kvalitetom koji dom treba da pruži. Što znači da ja kao korisnik, ako sam nezadovoljan, ne mogu da raskinem ugovor zbog toga – odnosno mogu ali ću biti sankcionisan“, ukazuje Marina Mijatović.

Takođe, prema njenim rečima, ugovori predviđaju dodatni teret za člana porodice koji potpisuje ugovor sa domom za stare.

„Oni odgovaraju za štetu, cenu, za sve – jednako kao i korisnik“, ukazuje naša sagovornica.

Ako dom nema važeću licencu za rad

Mnogi domovi za smeštaj starih osoba nemaju važeće licence.

Ovde ne govorimo o onima koji dozvolu za rad nikada nisu ni tražili i od starta posluju „na crno“ – već onima koji su poslovali sa licencom Ministarstva za rad, koja je u međuvremenu istekla pošto se uvek izdaje na određeni vremenski period.

Na pitanje da li su ovakvi ugovori sa domovima za stare važeći – ako je domu istekla licenca i posluje bez nje, naša sagovornica odgovara da je tu sada problem u jednoj drugoj stvari.

„Tu je sada pitanje na koliko se obnavlja licenca i kada je predat zahtev za obnovu licence. Da li je odgovoran dom ili država ako se ne obnovi licenca, a dom i dalje radi. Ako je onaj ko ima dom taj zahtev predao u roku i sve svoje obaveze uradio u roku, a država nije – tu govorimo o odgovornosti države koja nije u roku odlučila da li će licencu da produži ili ne. Bitno je da vlasnici, odnosno osnivači doma zahtev za obnovu licence podnesu u roku. Rokovi se inače znaju, to je upravni postupak tako da svima treba da bude poznato i koliko traje određena procedura i do kada odluka o obnovi licence treba da se donese…“, ističe naša sagovornica.

Demografski problem

Prema rezultatima projekcija stanovništva u Srbiji koje je objavio Republički zavod za statistiku za period 2022‒2052. godine – u narednih trideset godina nastaviće se trend depopulacije i starenja stanovništva naše zemlje.

Prema očekivanom scenariju, broj stanovnika 2052. godine će biti 5,2 miliona, što predstavlja pad od oko 1,5 miliona stanovnika u odnosu na 2022. godinu.

„Proces starenja stanovništva će se nastaviti. Prosečna starost stanovništva će porasti za 2,6 godina u periodu 2022-2052, sa 43,8 na 46,4 godine. Do 2052. godine, broj dece uzrasta 0-14 godina biće dvostruko manji od broja osoba starih 65 i više godine“, navodi RZS.

Zastupljenost populacije starih 65 i više godina u ukupnom stanovništvu porašće sa 21,9 odsto u 2022. na 28,5 odsto u 2052. godini, a najstarijih, iz starosne grupe 80 i više godina, sa 4,5 odsto na 7,3 procenta.

„Sa ovim tendencijama, Srbija će sve više postajati zemlja starog stanovništva“, ukazao je RZS u ovim projekcijama.

Naša sagovornica, advokatica Marina Mijatović, komentarišući činjenicu da je stanovništvo u Srbiji sve starije, iz ugla brige o starima i onima kojima je potrebna dodatna nega, ukazuje da je sistemsko rešenje neophodno.

„Mora da postoji sistemsko rešenje za sve starije stanovništvo – da se vidi o kolikom broju ljudi je reč, kako starimo, koja oboljenja preovlađuju, koliko je ljudi sa potrebnom asistencijom i dodatnom brigom, negom. Sve to može da predvidi, to ništa nije nemoguće i sve uređene države to rade“, zaključuje Marina Mijatović.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvorenost prema veštačkoj inteligenciji u zdravstvu u porastu u Evropi

by bifadmin 30. септембар 2025.

Oko 39% Evropljana pre prihvata konsultacije sa veštačkom inteligencijom umesto sa lekarom, poručuje ŠTADA zdravstveni izveštaj za 2025. godinu. Među mlađim generacijama (18–45 godina), ta brojka je još veća i iznosi 45%. Pobornici veštačke inteligencije u zdravstvu ističu stalnu dostupnost, brze odgovore i objektivne povratne informacije. Neki se čak osećaju sigurnije deleći lične zdravstvene podatke sa digitalnim interfejsom nego sa ljudskim bićem.

Pristupačnost/dostupnost AI sistema 24/7 i obezbeđenje trenutnog odgovora je glavni razlog za 57% Srba, 56% Mađara, 55% Čeha i 54% Slovaka.

Ali postoji i oprez: više od polovine Evropljana (52%) je i dalje neodlučno. Glavni motivi za izbegavanje konsultacija sa veštačkom inteligencijom su nedostatak poverenja, praćen potrebom za ličnom interakcijom. Ipak, ovaj skepticizam možda neće trajati zauvek – čak četvrtina građana koji sumnjaju u AI kažu da bi mogli da promene mišljenje ukoliko veštačka inteligencija postane pouzdanija.

Glavni motivi za izbegavanje konsultacija sa veštačkom inteligencijom su nedostatak poverenja, praćen potrebom za ličnom interakcijom. Nedostatak poverenja u sposobnost veštačke inteligencije da pruži tačne medicinske savete je glavni motiv za 61% Iraca, 60% Šveđana i Portugalaca, 59% Kazahstanaca, 58% Danaca, ali i 49% Srba.

Lična interakcija u medicinskim/psihološkim konsultacijama je važna za 54% Šveđana, 53% Francuza, 52% Bugara,, ali i 44% Srba. Zabrinutost da će njihovi lični podaci biti pohranjeni ili deljeni od strane AI sistema pokazalo je 25% Iraca, 24% Britanaca, po 22% Francuza i Nemaca, i svega 8% Srba.

Veliko poverenje u zdravstvene radnike

Građani Evrope u značajnom broju najveće poverenje imaju u izabranog lekara/doktora opšte prakse, ali i i ostale zdravstvene radnike. Kada je u pitanju poverenje, ljudi su i dalje na prvom mestu. Lekari opšte prakse vode na rang listi (69%), a odmah iza njih su zdravstveni radnici (61%) i farmaceuti (58%). Nakon toga, nivo poverenja naglo opada: svega 24% građana ima poverenje u specijalizovane zdravstvene biltene, 20% veruje Guglu, a samo 15% veruje veštačkoj inteligenciji. Ipak, i to je više od poverenja u masovne medije (12%) ili zdravstvene influensere na društvenim mrežama (11%). Na samom dnu su političari, kojima veruje svega 8% Evropljana.

Poverenje u lekare opšte prakse ukazuje 81% Danaca, 80% Belgijanaca, 79% Portugalaca, po 77% Španaca i Holanđana, ali i 65% Srba. Veliko poverenje u ostale zdravstvene radnike je najvidljivije kod Španaca (80%), Holanđana i Čeha (po 74%), dok naučnicima najviše veruju građani Španije (73%) i Portugalije (71%), ali i Srbije i Slovačke (po 59%).

Irci i Belgijanci (po 69%) imaju poverenje u farmaceute, ali i Holanđani (68%), u manjoj meri i Srbi (51%).

AI tj. veštačka inteligencija najveće poverenje ostvaruje kod Uzbekistanaca (30%) i Rumuna (20%), u manjoj meri kod građana Srbije (15%).

Ovogodišnje istraživanje pokazuje da građani stariji od 55 godina, kao i oni sa dobrim fizičkim zdravljem znatno više veruju svojim izabranim lekarima. Nasuprot njima, mlađe generacije više veruju zdravstvenim „influenserima“ na društvenim mrežama, ali i veštačkoj inteligenciji. I pored toga što veštačka inteligencija budi radoznalost i polako stiče poverenje, kada je u pitanju zdravlje, Evropljani i dalje stavljaju ljude na prvo mesto – posebno one sa medicinskim obrazovanjem.

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

IN Hotel dobio je novog vlasnika

by bifadmin 30. септембар 2025.

Novobeogradski IN Hotel dobio je novog vlasnika, kompaniju D.N.Ž.- Nešković doo Beograd, koja je 24. septembra upisana u Agenciji za privredne registre kao novi vlasnik.

Hotel IN je kategorizovan sa četiri zvezdice, raspolaže sa 187 soba i apartmana, konferencijskim salama, restoranom, kafićem, fitnes i velnes centrom, kao i parkingom.

Kompanija D.N.Ž.-Nešković deo je poslovnog sistema Nešković, koji je osnovan 1991. godine u Bijeljini, a na srpskom tržištu posluje od 2008. godine. U njenom vlasništvu je i hotel Balkan u Beogradu, otvoren 2023. godine.

Informaciju o prodaji potvrdila je i kompanija Avalon Real Estate, koja je vodila proces prodaje. Pravni deo procesa vodila je kancelarija Vulić Law.

Iz Avalon-a su saopštili da ova transakcija predstavlja najveću i najznačajniju akviziciju hotela u poslednjih nekoliko godina, potvrđujući snažno poverenje investitora u dalji rast beogradskog hotelijerskog sektora.

Detalji o vrednosti transakcije nisu saopšteni.

Izvor: Ekapija

Foto; Pixabay

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Carina od 100 odsto za filmove snimljene van SAD

by bifadmin 30. септембар 2025.

Američki predsednik Donald Tramp najavio je juče uvođenje carine od 100 odsto na sve filmove snimljene van Sjedinjenih Američkih Država, pošto su druge zemlje, prema njegovim rečima, „ukrale“ Americi filmsku industriju.

Tramp je u izjavi na društvenoj mreži Trut soušal (Truth Social) naveo da je time posebno pogođena Kalifornija, nekadašnji centar globalne filmske produkcije, a za to je okrivio „slabog i nesposobnog guvernera“ te savezne države.

Fimska industrija nam je oduzeta, lako kao kada od deteta uzmete bombonu, upozorio je Tramp i dodao da zbog toga uvodi stoprocentnu carinu na sve filmove snimljene van Amerike.

Odluka, koja se odnosi na sve strane produkcije, deo je Trampove šire politike ekonomskog protekcionizma.

Kritičari ocenjuju da bi ovakav potez mogao izazvati trgovinske tenzije, dok Trampove pristalice tvrde da će mere podstaći domaću filmsku produkciju i vratiti poslove u Holivud, prenose mediji.

Izvor:Tanjug

Foto: Pixabay

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Održan prvi regionalni Mastercard Connect Summit 2025 u Crnoj Gori

by bifadmin 29. септембар 2025.

Mastercard Connect Summit 2025, prvi regionalni dvodnevni događaj kompanije Mastercard, okupio je od 25. do 27. septembra u prirodnom okruženju Luštica Bay u Crnoj Gori, više od 130 predstavnika finansijskih institucija i trgovinskih partnera iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Samit je pružio jedinstvenu priliku za razmenu znanja, inspiraciju i povezivanje, sa fokusom na ono što danas oblikuje poslovni uspeh u digitalnoj eri – korisničko iskustvo, lojalnost, personalizaciju i inovativne modele angažovanja potrošača.

Tokom dvodnevnog programa, devet istaknutih svetskih predavača iz Velike Britanije, Poljske, Italije, Grčke, Švedske, Nemačke, Hrvatske, Bugarske i Rumunije, predstavilo je svoje uvide u buduće trendove u poslovanju, primenu veštačke inteligencije u lojalnosti i angažovanju korisnika, najnovija kretanja u digitalnim plaćanjima, kao i moć personalizacije kroz podatke i tehnologiju, inspirišući učesnike da osnaže mentalitet izvrsnosti i inovacije u sopstvenim kompanijama.

Među govornicima je bio Magnus Lindkvist, futurolog i jedan od najpoznatijih svetskih trendspotting eksperata, koji je u predavanju „Signali iz budućnosti: od konkurencije ka kreaciji“ proveo učesnike kroz dinamičan pregled sila koje oblikuju biznis, tehnologiju i kulturu u narednoj deceniji, naglašavajući da se budućnost ne predviđa, već aktivno gradi, testira i svakodnevno oblikuje.

Samit je učesnicima pružio i jedinstvenu priliku za praktično usvajanje znanja kroz Crash Course „Mokrogorske poslovne škole“ o upravljanju korisničkim iskustvom u bankarstvu, koji vodi Senad Kulenović, predavač u oblasti tehnologije i razvoja biznisa, omogućavajući im da kroz konkretne primere i primenljive metode unaprede svoje pristupe korisničkom iskustvu i osnaže sposobnost svoje organizacije da kreira vrednost i lojalnost klijenata.

Događaj je otvorio Bartosz Ciołkowski, generalni direktor za Jugoistočnu Evropu u kompaniji Mastercard, koji je istakao da današnji potrošači ne žele samo proizvode, već iskustva koja donose smisao, emociju i ličnu vrednost.

„Vrednost se nekada merila kroz ono što dobijemo za ono što platimo, ali danas podrazumeva mnogo više – iskustva koja bude strast, ostavljaju trajni pečat i stvaraju stvarnu vezu sa brendom. Mastercard istraživanja pokazuju da se dve trećine globalne potrošačke moći premešta ka ovakvim iskustvima, koja nadmašuju značaj same kupovine dobara. U ovom kontekstu, lojalnost dobija potpuno novo značenje: više je ne definišu finansijske nagrade, već duboka emocionalna povezanost, personalizovana iskustva i fleksibilan digitalni pristup. U skladu sa ovim potrebama, Mastercard je ranije ove godine predstavio Agent Pay – tehnologiju koja omogućava verifikovanim AI agentima da bezbedno obavljaju transakcije u ime potrošača i kompanija. Kako se agentni sistemi trgovine brzo šire u e-trgovini, očekuje se da će mnogi korisnici uskoro većinu svojih kupovina obavljati uz podršku chatbota, čime se otvara potpuno novo, besprekorno iskustvo kupovine, u kojem interakcije sa brendom postaju personalizovane, intuitivne i relevantne“, izjavio je Ciolkowski, dodavši da kroz ovakva inovativna rešenja, Mastercard pomaže brendovima i partnerima da ne samo ispune, već i nadmaše očekivanja svojih korisnika i izgrade trajnu lojalnost.

Jelena Sretenović, direktorka kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, naglasila je ključnu ulogu prilagođavanja promenljivim očekivanjima korisnika kao osnovu dugoročnog uspeha kompanija.

„U vremenu kada se očekivanja korisnika menjaju brže nego ikada, jasno je da kompanije koje uspevaju da prepoznaju te promene i kontinuirano ih nadmašuju, istovremeno nudeći rešenja koja olakšavaju svakodnevnicu i kreiraju nezaboravne trenutke, postaju istinski lideri tržišta. Tokom ovog Samita imali smo priliku da čujemo kako vodeći stručnjaci sagledavaju korisničko iskustvo ne samo kao poslovnu prednost, već kao suštinski preduslov za održiv rast u sve konkurentnijem okruženju, jer kompanije koje ne prate i ne anticipiraju promenljive zahteve korisnika rizikuju da izgube relevantnost i kontakt sa svojim tržištem. Kompanija Mastercard nastoji da bude pouzdan partner u ovom procesu – kroz digitalna i bezbedna rešenja, programe lojalnosti, hiperpersonalizovane ponude i platforme koje integrišu podatke, tehnologiju i kreativnost, pretvarajući ideje u merljive rezultate i stvarnu vrednost za korisnike. Naša misija je da, kroz ovakva iskustva, pomažemo brendovima, bankama i trgovcima da grade poverenje i trajnu lojalnost, jer vrednost se danas ne meri samom transakcijom, već onim što ljudi zaista dožive i pamte, a upravo kroz ovakve interakcije ona postaje održiva i zaista značajna“, izjavila je Sretenović.

Mastercard Connect Summit 2025 potvrdio je da prilagođavanje promenljivim očekivanjima korisnika, fokus na iskustvo i inovativna digitalna rešenja nisu samo prednost, već osnovni uslov za uspeh i održiv rast. Učesnici su imali priliku da razmene iskustva i uvide praktične primere kako kreirati stvarnu vrednost i dugoročnu lojalnost, dok Mastercard nastavlja da podržava partnere u regionu kroz tehnologiju i rešenja koja pojednostavljuju interakciju sa korisnicima i omogućavaju im da svaku transakciju pretvore u besprekorno iskustvo.

29. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvorena izložba „Šta traje, počelo je u mašti“

by bifadmin 29. септембар 2025.

U beogradskoj Galeriji N.EON uručena su priznanja pobednicima regionalnog umetničkog konkursa pod nazivom „Šta traje, počelo je u mašti“, u organizaciji advokatske kancelarije Karanovic & Partners, čime je otvorena istoimena izložba.

Milo Masoničić (31) iz Crne Gore osvojio je prvo mesto na konkursu za video rad „Deca Zauvek“, Nikola Radosavljević (34) iz Srbije za instalaciju pod nazivom „Kuća u kojoj niko nije umro“ drugo mesto, dok je Ilda Halilčević (25) iz Bosne i Hercegovine osvojila treće mesto za video rad “Clone Hybrid“, kao vizuelnu meditaciju o identitetu u digitalnom dobu.

“Vidljivost savremene umetnosti u regionu je vrlo upitna tako da je svaki konkurs velika prilika za mlade umetnike da pokažu svoj rad ali i da nastave sa produkcijom. Važnost ovog konkursa je u tome što se nije zadržao na tradicionalnim medijima nego kao što i sama izložba pokazuje – ovde se nalazi širok spektar različitih medija te je samim tim ovaj konkurs značajniji. Takođe, insistira na nekoj vrsti savremenosti i modernosti što je takođe važno.”, izjavio je Milo Masoničić, pobednik konkursa „Šta traje, počelo je u mašti“.

Istovremeno, izložbom „Šta traje, počelo je u mašti“ simbolično je obeleženo prvih 30 godina rada Karanovic & Partners i najavljeno osnivanje fondacije. U fokusu njenog rada biće pravna, finansijska i druga pomoć mladim talentima iz različitih oblasti.

„Razmišljali smo šta bi bio dobar način da proslavimo jubilej i tada smo shvatili da je sa jedne strane dobro proslaviti, ali dobro je i vratiti zajednici u kojoj radimo i stvaramo. Tako smo došli na ideju da pomognemo razvoj kreativnih i marljivih mladih ljudi. To su vanserijski talenti koji se bave stvaralaštvom, naukom i umetnošću, a sa druge strane, što je možda i najbitnije – to su ljudi sa kojima delimo iste vrednosti.“, izjavio je Miloš Vučković, managing partner advokatske kancelarije Karanovic & Partners.

Kustos izložbe, Kristina Armuš, istoričarka umetnosti i predsednica stručne komisije konkursa, navela je da mladi umetnici neprestano rade i donose snažne, autentične i inovativne vizije, ali je neophodna podrška da bi taj rad dobio afirmaciju.

“Blizu 130 prijava iz Srbije i regiona pokazuje da umetnici jedva čekaju ovakvu vrstu podrške i poziv da izlože svoj rad u centru Beograda. Naši umetnici prate evropsku i svetsku scenu, te njihovi radovi mogu komotno da pariraju savremenoj umetnosti bilo koje druge države. Pogrešno je misliti da je podrška umetnicima samo u finansijama. Podrška je i dovoditi izložbe u Srbiju preko kojih umetnici mogu da se upoznaju i povežu, da uče jedni od drugih.”, izjavila je Kristina Armuš, istoričarka umetnosti i predsednica stručne komisije konkursa.

Izložba „Šta traje, počelo je u mašti“ prikazuje selekciju 15 najboljih radova učesnika istoimenog regionalnog umetničkog konkursa na koji se odazvalo više od 120 mladih umetnika iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije, Slovenije i Albanije.

Foto:  Karanovic&Partners arhiva

29. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Najavljen sajam sporta i omladine

by bifadmin 29. септембар 2025.

Sajam sporta na Novosadskom sajmu ima višedecnijsku tradiciju. Od 2017. godine se održava pod pokroviteljstvom Grada Novog Sada, a od pre tri godine i uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu. Pre dve godine se u organizaciju uključio Savez udruženja “Novosadski omladinski forum”. Tada je Sajam sporta porastao do Sajma sporta i omladine.

Danas je na Novosadskom sajmu najavljeno još jedno izdanje omiljene priredbe, koja iz godine u godinu okuplja sve one koji veruju u moć zajedništva, zdravog života i mladalačke energije, i koja je postala simbol vrednosti Novog Sada.

– Sajam sporta i omladine biće održan u petak 3. oktobra na Novosadskom sajmu, pod pokroviteljstvom Grada Novog Sada i uz podršku Ministarstva sporta, Ministarstva turizma i omladine, Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu, Olimpijskog i Paraolimpijskog komiteta Srbije, Gradskog sportskog saveza i Saveza za školski sport grada Novog Sada. To je jedinstvena prilika da zajedno promovišemo bogatstvo sportskih aktivnosti, omladinskih inicijativa i nove mogućnosti za aktivno učešće u životu zajednice, rekla je Tatjana Medved, članica Gradskog veća za sport i omladinu. – Ova manifestacija je mnogo više od sportskog i omladinskog događaja — ona je mesto susreta sporta i mladosti, promocije zdravih stilova života, inkluzije i saradnje. ove godine održava se pod sloganom “Novi Sad igra za budućnost” za kojim je naš grad i kandidovan za titulu Evropski grad sporta. Poseban značaj ovogodišnjem Sajmu daje činjenica da Novi Sad danas zvanično nosi čak tri evropske titule — Evropska je prestonica kulture, Evropska prestonica mladih i Evropski grad sporta. To je potvrda da naš grad neguje kulturu, omladinu i sport na najvišem nivou i da je prepoznat u Evropi kao zajednica koja svojim primerom inspiriše i prednjači u razvoju svih oblasti društvenog života. Titula Evropski grad sporta predstavlja rezultat višegodišnjeg rada, entuzijazma i zajedničkog zalaganja svih nas koji verujemo u značaj sporta i sportskog aktivizma, dodala je Tatjana Medved.

– Ovu manifestaciju pratimo već duži niz godina i raduje nas što je zadržala svoj kvalitet i prepoznatljivost, posebno među mladima, rekao je pokrajinski sekretar za sport i omladinu, Dane Basta. – Novi Sad, grad koji već godinama niže prestižne titule, još jednom potvrđuje da je istinski motor razvoja sporta u našoj severnoj pokrajini. Svake godine ova manifestacija beleži rast i okuplja sve veći broj najmlađih, što je od izuzetnog značaja za nas, dodao je Basta. – Cilj nam je da što više mladih zainteresujemo za bavljenje fizičkom aktivnošću. Sajam sporta je idealna prilika da se deca i omladina upoznaju s različitim sportskim disciplinama i, ukoliko već nisu, pronađu sport koji će ih motivisati, ispuniti i, nadamo se, voditi ka uspešnoj sportskoj karijeri. Pokrajinska vlada i Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu nastaviće i u budućnosti da pružaju snažnu podršku ovoj manifestaciji, jer verujemo u njen značaj i potencijal, istakao je Dane Basta.

-Možemo s ponosom reći da je Novosadski sajam u prethodnom periodu uspešno organizovao sve planirane manifestacije, uprkos složenim društvenim i ekonomskim okolnostima. Kao menadžment, ovakve rezultate smatramo ozbiljnim poduhvatom, istakao je generalni direktor Novosadskog sajma, Slobodan Cvetković. – U tom duhu, najavljujemo nastavak sajamskih aktivnosti – Sajam sporta i omladine, koji će se održati 3. oktobra. Saradnja sa Gradom Novim Sadom i Pokrajinskim sekretarijatom za sport bila je ključna. Grad Novi Sad uspeo je da se izbori za prestižnu titulu Evropske prestonice sporta, što dodatno osnažuje značaj predstojećeg sajma. U tom kontekstu, manifestacija će dobiti dodatni sadržaj i pažnju, kako bi se dodatno promovisale vrednosti sporta i omladinske aktivnosti, dodao je Cvetković. U okviru zajedničkih inicijativa, u saradnji sa Sportskim savezom Grada Novog Sada, realizovane su i dodatne aktivnosti, poput Evropskog prvenstva za veterane u stonom tenisu, koje je takođe održano u Novom Sadu, na Novosadskom sajmu. – Kao organizatori, želimo da istaknemo i ekonomski značaj ovakvih događaja. Svaki prihod koji ostvari Sajam, od 7 do 14 dinara direktno se reflektuje i na prihode grada – od zakupa prostora, potrošnje, pa do broja noćenja i vanpansionske potrošnje. Sve to predstavlja konkretan doprinos lokalnoj ekonomiji…

– Zahvaljujući kontinuiranoj saradnji sa Gradskim većem za sport, u sklopu Sajma sporta biće postavljena i dodatna infrastruktura u Hali „Master“ Novosadskog sajma. Deo te opreme trajno će ostati na raspolaganju za dalju upotrebu, čime se otvara prostor za organizaciju novih sportskih takmičenja i aktivnosti. U planu su i brojni događaji kroz Sajam sporta i omladine; poput 33. međunarodnog Dunavskog kupa, Sportskih igara mladih, a predstaviće se i EXPO 2027, naglasio je Slobodan Cvetković.

U petak 3. oktobra, u Hali “Master”, Auli, na otvorenom prostoru Sajmišta i na Manježu Novosadskog sajma okupiće se sportski klubovi i omladinske organizcaije, sportski i omladinski savezi i udruženja. Cilj je da se svima omogući da se kroz raznovrstan program omladinskih organizacija i bogat sportski sadržaj koji će predstaviti sve što Novi Sad ima da ponudi u oblasti sporta i omladine, upoznaju sa raznovrsnim sportskim disciplinama i omladinskim programima, otkriju nove interese i razviju volonterski i sportski duh.

Posetioce očekuju dinamična sportska takmičenja, zanimljive prezentacije omladinskih organizacija, ali i bogat prateći program ispunjen kvizovima, nagradama i brojnim iznenađenjima. Biće to dan pun druženja, pozitivne energije i novih iskustava, rečeno je na konferenciji za novinare.

Radno vreme Sajma sporta i omladine biće od 10 do 18. časova.

Ulaz na priredbu neće biti naplaćivan.

29. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda u EU?
  • Lidl organizovao izbor za Miss – potrošačke korpe u glavnoj ulozi
  • Izmenjeni sporazum o poslovanju Grupe Triglav na italijanskom tržištu osiguranja motornih vozila
  • Završen Wiener Städtische KUP – mladi rukometaši i rukometašice Srbije spremni za međunarodnu završnicu
  • Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit