NAJNOVIJE
Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda...
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa...
Kako su prošle firme sa najvećim prihodima u 2025:...
Koliko će koštati novi srpski pasoš i do kada...
EPS postao najveći akcionar Politike AD: Završena konverzija duga...
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Švajcarci i dalje najbogatija nacija na svetu
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Novi Orion telekom Data centar u Beogradu

by bifadmin 1. октобар 2025.

Beograd dobija novu tehnološku tačku oslonca – Novi Orion telekom Data centar, osmišljen da odgovori na najviše standarde bezbednosti, energetske efikasnosti i tehnološke spremnosti za budućnost. Reč je o jedinstvenoj premium kolokacionoj ponudi, u potpunosti napajanoj iz obnovljivih izvora energije, uz validan EECS sertifikat i sopstvene solarne panele kao dopunu obnovljivim izvorima energije.

Ponuda je strateški kreirana za kompanije sa zahtevnim IT opterećenjima – od rekova snage 8kW i više, spremnih za AI i cloud servere visoke gustine, do fleksibilnih opcija zakupa koje prate rast poslovanja.

Novi Orion telekom Data centar obezbeđuje:

• Direktne konekcije sa globalnim cloud provajderima (AWS, Google Cloud, Microsoft Azure),

• Fizičku i digitalnu sigurnost najvišeg nivoa (ISO 27001, 22301, 27701, biometrija, 24/7 nadzor),

• Lokalnu tehničku podršku i mogućnost zakupa kancelarijskog prostora za kontinuitet poslovanja.

Ova infrastruktura namenjena je organizacijama koje žele da smanje rizike i troškove vlasničke infrastrukture, IT i cloud firmama, SaaS provajderima, finansijskim institucijama, državnim telima, kao i kompanijama koje imaju obaveze prema ESG i net-zero ciljevima.

„Naša nova kolokaciona ponuda daje korisnicima sigurnost da njihovi podaci i poslovanje počivaju na održivoj i pouzdanoj infrastrukturi, dostupnoj ovde u Beogradu, sa svim benefitima globalnih standarda“, poručuje Goran Obradović, direktor poslovnog razvoja u Orion telekomu.

Potražnja za kolokacionim kapacitetima je velika, a raspoloživi prostori brzo se popunjavaju. Kontaktirajte predstavnike Orion telekoma na vreme i obezbedite premium rešenje koje vaš biznis zaslužuje.

1. октобар 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Plate u zdravstvu i prosveti od danas više 5%, minimalna zarada raste za 9,4%

by bifadmin 1. октобар 2025.

Od danas u Srbiji su plate u prosveti i zdravstvu veće za 5%, dok je minimalna zarada podignuta sa 457 na 500 evra, što je povećanje od 9,4%.

Ovo znači da će nastavnici u osnovnim i srednjim šklama sa VII stepenom, u proseku primati više od 106.000 dinara a medicinske sestre preko 90.000.

Za lekare–specijaliste osnovica, bez dodataka, kretaće se preko 170.000 dinara.

Ipak, ovde treba imati u vidu da pored plata rastu i cene. Prema poslednjim zvaničnim podacima međugodišnja inflacija je u  junu rasla za 4,6%, a u julu za 4,9%.

Minimalna zarada će dostići minimalnu potrošačku korpu

Pored današnjeg skoka minimalca od 9,4%, sa sindikatima i poslodavcima je dogovoreno i novo, redovno povećanje od 10,1% na 551 evro od početka naredne godine.

To znači da bi prvi put minimalna zarada trebalo da pokriva minimalnu potrošačku korpu sa oko 111,5%.

Izvor: Ozon

Foto: Pixabay

1. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Visa Infinite debitna kartica od sada u ponudi API Bank: Dobro došli u svet privilegija

by bifadmin 1. октобар 2025.

API Bank je u saradnji sa kompanijom VISA uvrstila u ponudu najekskluzivniju platnu karticu na srpskom tržištu Visa Infinite debitnu karticu. Ova prestižna kartica namenjena je najzahtevnijim klijentima koji cene personalizovane usluge i privilegovan tretman.

API Bank Visa Infinite kartica otvara vrata sveta luksuza, brojnih privilegija i besprekornog servisa, a klijentima omogućava pristup mnogobrojnim pogodnostima na putovanjima, kao i u svakodnevnom životu. Korisnicima su na raspolaganju: konsijerž usluga 24/7 uz čet-bot podršku, Wiener Stadtische putno osiguranje, ekskluzivni program Visa premium pogodnosti, neograničen pristup VIP salonima i brzi prolaz na aerodromima širom sveta putem Visa Chat Bot kanala.

“API Bank je posvećena razvoju proizvoda i usluga koje prate potrebe klijenata uz kontinuirano unapređenje korisničkog iskustva i individualan pristup.U skladu sa tim, ove jeseni obogatili smo ponudu kartičnih proizvoda lansiranjem premium Visa Infinite debitne kartice, namenjene onima koji žele više – personalizovanu uslugu, ekskluzivnost, jedinstvene privilegije u zemlji i inostranstvu. Ponosni smo što smo u svoj portfolio uvrstili ovu ekskluzivnu platnu karticu koja korisnicima donosi nove mogućnosti, komfor i sigurnost” izjavila je Valentina Keiša, Predsednik Izvršnog odbora API Bank.

Kreirana tako da odgovori na potrebe i najzahtevnijih klijenata, Visa Infinite kartica omogućava plaćanja u zemlji i inostranstvu i donosi novo, sofisticirano iskustvo, koje pruža sigurnost, slobodu i lagodnost.

“Visa Infinite nije proizvod već jedinstveno iskustvo za one koji od svakog trenutka očekuju više. Visa Infinite kartica donosi više od plaćanja – ona otvara vrata svetu privilegija. Kao globalni lider u digitalnim transakcijama, Visa povezuje više od 200 zemalja i teritorija, nudeći korisnicima sigurnost, pouzdanost i ekskluzivan pristup pogodnostima koje svakodnevne trenutke i putovanja pretvaraju u lični užitak, komfor i nezaboravne privilegije. U partnerstvu sa API Bankom, nastavljamo da brišemo granice između globalnih standarda i lokalnih potreba, podižući korisničko iskustvo u Srbiji na novi nivo“ izjavila je Ana Drašković, generalna direktorka i potpredsednica kompanije Visa za Jugoistočnu Evropu.

1. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ko kupuje poljoprivredno zemljište po Srbiji?

by bifadmin 1. октобар 2025.

Poljoprivredno zemljište u Srbiji postalo je luksuzna roba, a cene u Vojvodini idu i preko 10.000 evra po jutru. Ipak, mali broj poljoprivrednika se upušta u te kupovine, većinu zemljišta kupuju investitori koji traže nova mesta za ulaganje.

Poljoprivrednici u Srbiji godinama unazad suočavaju se sa brojnim problemima.

Pored vremenskih uslova i loših prinosa, „ratuju“ i sa državom oko različitih zahteva i subvencija, a o proširenju proizvodnje malo ko razmišlja.

Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji pre nekoliko godina prodato je u opštini Ruma, gde je za parcelu od 5,6 hektara plaćeno milion evra, što je pokazao izveštaj Republičkog geodetskog zavoda.

Iako je ova cifra enormna, ona ne oslikava realno stanje. Prema rečima poljoprivrednika, realna cena bila bi između 6.000 i 8.000 evra po jutru, ali u realnosti cene često prelaze i 10.000.

Jedno jutro kao katastarska jedinica, koja se najčešće koristi, ima 57,55 ari ili 0,5755 hektara. Za taj komad zemlje, cene često variraju, najčešće u zavisnosti od lokacije samog zemljišta.

Predsednik Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije Goran Filipović za Danas kaže da su svega oko 10 odsto poljoprivrednog zemljišta, koje se prodalo u poslednjih godinu i po dana, kupili poljoprivrednici.

„Inače, sigurno 90 odsto su kupci koji se ne bave poljoprivredom, koji tu samo ulažu i kupuju zemljište. Kupuju ljudi koji imaju novca i hoće da imaju nekretninu“, objašnjava on.

Cena zemljišta uglavnom stagnira, navodi naš sagovornik, sa možda blagim padom.

„Jutro zemlje kreće se od 8.000 do 12.000 evra u zavisnosti od kvaliteta zemlje i na kom je potezu“, kaže Filipović.

S druge strane, kako ukazuje, parcele prodaju ljudi koji nemaju za rate kredita i da se razduže.

„Neki su prodavali svoje parče zemlje da bi imali da plate arende. Ljudi se nadaju da će sledeća godina biti rodna i onda se teško odlučuju da napuste arendu“, navodi Filipović.

Kako dodaje, i arende su snižene.

„Bile su i do 350 evra pre dve, tri godine pa su pale na 300. Sve je manje interesovanje za arendu jer je svaka godina gora od prethodne. Ljudi ne mogu to da plaćaju pa od jeseni ovde kod nas nekih 80 odsto arende je po ceni od 250 evra“, navodi naš sagovornik.

Filipović ukazuje da on obrađuje samo svoju zemlju i da će i tako, sa ovakvim prinosima, jedva da vrati dugovanja i da bude na pozitivnoj nuli.

Veliki problem su i krediti, dodaje on.

„Sve više poljoprivrednika traži prolongiranje, refinansiranje i slično. To je već postalo praksa u poslednjih pet godina, da se manji zatvara, a veći otvara. Polako poljoprivreda postaje problematična i njima nije u interesu da daju kredite kad znaju da to poljoprivrednici neće moći da vrate. Zato se sve teže odlučuju da nam izlaze u susret, poljoprivreda više nije atraktivna kao profesija“, upozorava Filipović.

Jovica Jakšić iz Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije (NAPS), takođe, navodi da u poslednjih nekoliko godina poljoprivrednici nemaju novca za kupovinu poljoprivrednog zemljišta.

Poljoprivrednici odustaju i od zakupa

„Zemljište kupuju ljudi koji se ne bave poljoprivredom, a koji imaju novac koji žele da ulože, pa oni koji ga kupe daju ga nama u zakup. Ali i tu je slabija potražnja“, naglašava on.

Poljoprivrednici odustaju čak i od zakupa, tvrdi Jakšić.

„I cena zakupa je pala za nekih 20 do 30 odsto u zavisnosti od regiona. Gde je bolje zemljište, oko 550 evra košta hektar u zakupu. Sad je i to još palo. Za kupovinu su cene išle i do 20.000 evra za hektar, ali sada kad nema zainteresovanih cene su značajno snižene. Sad idu najviše do 15.000 po hektaru“, navodi naš sagovornik.

On podseća da su poljoprivrednici u lošoj finansijskoj situaciji i zbog cene poljoprivrednih proizvoda i zbog suše koja je bila ove godine.

„Niko nema novca, gledaju kako će da se razduže i niko ne razmišlja o kupovini zemljišta. O tome razmišljaju samo oni koji imaju neke druge izvore finansiranja ili neku ušteđevinu“, kaže Jakšić.

Predsednik Udruženja poljoprivrednika Subotice Miroslav Matković za Danas kaže da retko ko ima novca za zakup, ali da pojedinci iskaču.

„Nedavno je bila crkvena zemlja na licitaciji i tražili su da to bude na godinu dana unapred. To je sistem kao što radi država, izdaje godinu dana unapred. Bila je licitacija i nagurali su cenu na preko 630 evra po hektaru. Ljude koji su ušli u uži krug zvali su pojedinačno i pitali ih koliko godina unapred mogu da plate. Našao se jedan pametan koji je platio zakupninu na pet godina unapred“, objašnjava on.

Kako dodaje još jedan primer, sada se na jednom oglasu traži 695 evra po hektaru i traži se da se plati svih 10 godina unapred.

Što se tiče kupovine, kako navodi, realna cena zemljišta sada ide od 6.000 do 8.000 evra po katastarskom jutru, ali neki traže i do 10.000 evra.

„Realna cena bi bila od 7.000 do 8.000 evra, ali puno tu faktora igra ulogu. Jedan od najbitnijih uslova su ti kolika je parcela, ko je komšija i koji je deo. Ali glavna stvar je položaj parcele i koliki je komad, cena uglavnom varira u odnosu na to“, objašnjava Matković.

Neki te cene ne mogu, a neki ne žele da plate, naglašava naš sagovornik.

„Oni koji nisu prezaduženi, koji nisu previše u kreditima, imaju više prostora za takve avanture. Mnogo toga što se proda uglavnom i ne stigne do oglasa, proda se komšijama ili tako nešto. Ono što stigne do oglasa, to su onda i puno jače cene“, ukazuje Matković.

Izvor: Danas

Foto: Pixabay

1. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Skini kamen sa srca, obavi pregled grudi

by bifadmin 1. октобар 2025.

Farmaceutska kompanija Galenika i njen brend Pantenol šestu godinu zaredom realizuju društveno odgovorni projekat ,,Pantenol Roze oktobar’’ usmeren na kampanju podizanja svesti žena o važnosti prevencije u borbi protiv raka dojke, kao i donaciju zdravstvenoj ustanovi u Srbiji.

Na taj način, Galenika aktivno podržava napore u borbi protiv karcinom dojke, jer ovo je tema koja zahteva informisanje i zajedništvo. Tokom oktobra, Galenika će izdvojiti 30 dinara od svakog prodatog proizvoda iz Galenikinog Pantenol portfolija, za donaciju i pomoć Opštoj bolnici u Vrbasu i Ženskom centru „Milica“.

Ovogodišnji slogan nosi višeslojnu poruku “Skini kamen sa srca, obavi pregled grudi”, sa porukom ženama da se oslobode straha od pregleda ili dijagnoze i naprave konkretan korak u prevenciji, jer, kako se navodi na sajtu Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“, kаdа sе оtкriје nа vrеmе, rак dојке је izlеčiv u prеко 90% slučајеvа, lеčеnjе је кrаćе i еfiкаsniје, а кvаlitеt živоtа оbоlеlih i lеčеnih žеnа bоlji.

,,Kao kompanija posvećena ljudima i verna zdravlju, Galenika kroz svoju društveno-odgovornu aktivnost Pantenol Roze oktobar gradi most podrške i prevencije za žene širom Srbije. Šestu godinu zaredom pokazujemo da svaki gest ima snagu, i da edukacija i podizanje svesti o važnosti prevencije mogu da postanu prava promena. Slogan Skini kamen sa srca – obavi pregled grudi osnažuje žene da se oslobode straha i preduzmu konkretan korak ka svom zdravlju, a svaki kupac nekog od proizvoda iz Galenikinog Pantenol portfolija doprinosi donaciji i unapređenju uslova lečenja žena koje se suočavaju sa kancerom dojke.”, istakao je Rikardo Vian Markes, generalni direktor Galenike.

Tokom prethodnih pet godina, kroz aktivnost ,,Pantenol Roze oktobar’’, Galenika je donirala više od 52 hiljade evra za potrebe onkoloških ustanova širom Srbije.

1. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Povećan uvoz, izvoz i deficit u odnosu na prethodnu godinu

by bifadmin 1. октобар 2025.

Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za osam meseci ove godine iznosila je oko 49,3 milijarde evra i veća je 8,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine objavio je Republički zavod za statistiku.

Izvezeno je robe u vrednosti 21,7 milijardi evra, što je povećanje od 8,6 odsto, a uvoz je povećan osam odsto, na 27,5 milijardi evra.

Deficit je iznosio 5,7 milijardi evra, što je povećanje od šest odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom u periodu januar-avgust je 79,1 odsto i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 78,7 odsto.

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, od kojih zemlje članice Evropske unije čine 58 odsto ukupne razmene.

Srbiji su zemlje CEFTE drugi po važnosti partner sa kojima ima suficit u razmeni bio 1,9 milijardi evra, koji je rezultat uglavnom izvoza žitarica i proizvoda od njih, pića, nafte i naftnih derivata, drumskih vozila, medicinskih i farmaceutskih proizvoda.

Zemlje najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Srbije u izvozu bili su Nemačka, BiH, Italija, Kina i Mađaraska, a u uvozu Kina, Nemačka, Italija, Turska i Mađarska.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

1. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

SAP Business Suite Innovation Day održan u Beogradu

by bifadmin 1. октобар 2025.

Kompanija SAP uspešno je nedavno organizovala SAP Business Suite Innovation Day u Sava Centru u Beogradu, gde je okupila poslovne lidere, korisnike i stručnjake kako bi istražili novu, hrabru viziju SAP-a za upravljanje preduzećima.

Na događaju je demonstrirano kako su SAP Business Data Cloud i SAP Business AI integrisani u SAP Business Suite radi pružanja izuzetne poslovne vrednosti. Kroz stručne uvide i primere stvarnih korisnika, predstavljeno je kako SAP inovacije kombinuju snažne cloud aplikacije sa kontekstualnim i pouzdanim podacima kako bi omogućile primenu veštačke inteligencije u rešavanju najzahtevnijih poslovnih izazova savremenog doba.

Na samom početku, prisutne su pozdravili Branislav Sekulović, generalni direktor SAP Balkan, i Ljubica Barbulj, CEO kompanije Enetel Solutions, najavivši teme skupa – Business Suite i AI, to jest SAP-ov pogled na veštačku inteligenciju.

„Ideja nam je da pokažemo kako SAP Business Suite u kombinaciji sa veštačkom inteligencijom otvara nove mogućnosti za unapređenje svih aspekata poslovanja. Neke mogućnosti doskora nisu bile ni zamislive“, rekao je generalni direktor kompanije SAP, koji se kasnije osvnuo i na i korisnike i partnere:

„Vidimo angažovanje od strane korisnika i partnera i spremnost da iskreno podele iskustva. Svaka implementacija ima izazove. Nama, kompaniji koja proizvodi softver, drago je da imamo ozbiljnu mrežu partnera i profesionalnih servisa koji mogu da pomognu i odgovore na svaki zahtev. Sa svakom godinom, naši klijenti i mi smo zreliji. Očekivanja su jasnija, ciljevi precizniji – i zajedno napredujemo uz SAP.“

„Naša misija je da kroz inovacije i SAP rešenja omogućimo klijentima agilnost, efikasnost i održiv rast. Verujemo da domaći timovi mogu da realizuju projekte od strateškog značaja i da postave nove standarde u digitalnoj transformaciji“, izjavila je Ljubica Barbulj, CEO Enetel Solutions

Tokom prvog izlaganja – „SAP Business Suite: Spremnost za budućnost počinje sada. Kako pravovremeno sprovođenje strategije donosi stvarni poslovni uticaj“ – Martin Scharmach, SVP & CRO Cloud ERP Private, MEE SAP, predstavio je strategiju SAP Business Suite-a, koja integriše aplikacije, podatke i veštačku inteligenciju u jedinstveni sistem.

„Želim da počnem sa Beogradom, mestom gde se reke spajaju. Mislim da je to sjajan simbol – gde se dve reke susreću. Ono što želimo da postignemo ovde jeste da povežemo inovacije sa veštačkom inteligencijom i sa podacima u vašem preduzeću. Iz perspektive strategije Business Suite-a, verujemo da je jedini način da se izvuče najveća vrednost iz veštačke inteligencije taj da se ona poveže sa vašim podacima – da se AI obučava upravo na vašim podacima. A jedini način da se to postigne u velikim razmerama jeste uz SAP, zato što SAP pokreće vaše procese, SAP generiše podatke, a to su podaci koje možete koristiti da obučite vašu veštačku inteligenciju“, objasnio je Scharmach na početku svog izlaganja.

Alexander Zaytsev, direktor za BTP & BDC Customer Advisor, SAP CEE, u izlaganju „Explore SAP’s Application, Data, and AI Innovations” govorio je o tome kako možemo pozicionirati veštačku inteligenciju za svaki poslovni proces i zašto je to od ključne važnosti za SAP-ove klijente i partnere.

„Prava integracija veštačke inteligencije nije samo dodavanje chatbota. Radi se o tome kako AI utiče na poslovne procese i kako ga možemo koristiti u budućnosti. Da bismo to postigli, moramo obezbediti prave podatke. Upravo iz tog razloga smo početkom ove godine najavili SAP Business Data Cloud, naš novi sistem koji nam omogućava da objedinjavamo podatke iz različitih izvora, kako iz SAP okruženja, tako i iz non-SAP sistema. Sve ove komponente možemo integrisati pomoću SAP Business Technology Platforme. To je takođe važna tačka, jer kada integrišemo različite procese, možemo kreirati jedinstveno okruženje za sve poslovne procese. Veštačka inteligencija menja način na koji radimo. Mnoge kompanije su već implementirale AI rešenja, i to je pozitivan znak. To znači da moramo brže usvajati inovacije, jer AI donosi stvarne poslovne benefite svim korisnicima”, objasnio je on.

Migracija on-premise SAP sistema kompanije Telekom Srbija na SAP Private Cloud

I na ovogodišnjoj konferenciji predstavljene su uspešne priče korisnika SAP sistema. O najznačijnijem procesu migracije na SAP Private Cloud govorili su Ivan Mijailović, SAP Program Manager u kompaniji Enetel, i Mirjana Jevtić, direktorka sektora za IT strategiju i podršku korporativnim poslovima u Telekomu Srbija, koji SAP rešenja koristi više od deset godina.

„Telekom Srbija, lider u regionu, jedan od najuspešnijih telekomunikacionih operatora u Jugoistočnoj Evropi, kao inovativna kompanija donela je odluku da svoja SAP on-premise rešenja migrira u Private Cloud kako bi obezbedila skalabilno, fleksibilno i inovativno rešenje, kao i dugoročnu tehničku podršku. Kako redovna podrška za ECC rešenje ističe 2027. godine, odlučili smo da tokom 2025. krenemo u ovaj proces i obezbedimo kontinuitet poslovanja“, objasnila je Mirjana Jevtić i dodala: „Korišćenjem SAP Rise Cloud servisa, deo odgovornosti za infrastrukturu i bezbednost prelazi na cloud provajdera, što značajno rasterećuje naš IT tim. Pored toga, cloud omogućava fleksibilnije skaliranje resursa i brže uvođenje inovacija, uključujući AI alate i napredne analitičke platforme“.

Ivan Mijailović je istakao: „Telekom Srbija ima složenu SAP IT arhitekturu sa četiri SAP sistema i brojnim integracijama. Zajedno sa SAP ekspertima i kolegama iz Telekom Srbija opredelili smo se za PTO pristup u dve faze – prva faza je migracija postojećih rešenja na SAP PCE (Privatni Cloud), a zatim u drugoj fazi konvertovanje sistema i ažuriranje sistema na najnoviju S/4HANA verziju“.

Telekom Srbija uspešno je imprementiarao i HR rešenja, a o tome je na konferenciji govorila Suzana Marović, direktorka sektora za razvoj odeljenja ljudskih resursa.

Priče vredne pažnje dolaze i iz kompanija Peštan i Swisslion Takovo.

Kompanija Peštan, koja je 2009. godine impemetirala SAP, ove godine realizovala je migraciju na SAP Private Cloud.

„U SAP Private Cloud-u dobijamo privatnost i mogućnost da zadržimo postojeće prilagođene procese i integracije. To je jedinstveno okruženje, gde imamo pristup naprednim SAP alatima kao i brži pristup inovacijama kroz redovne nadogradnje koje se automatski isporuču“, naveo je Lazar Simić, rukovodilac IT službe u Peštanu.

Prema rečima Nataše Adžić, IT direktorke kompanije, Swisslion Takovo „raste sa SAP-om“.

„SAP ERP implementirali smo 2005. godine. Godine 2022. izvršili smo konverziju, i bili smo među prvima koji su napravili prelazak sa SAP ERP-a on-premise okruženja na SAP S4HANA Private Cloud, metodom „lift and shift“, uz pomoć partnera – Axians Serbia.“

Konferenciju su podržali partneri: Enetel Solutions, Axians, Solving – IT Solutions and Services, Atos, MI Systems, Deloitte, B-One Solutions, Coming, Infinus i Hircunus.

1. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Veštačka inteligencija ubrzava nove sajber pretnje

by bifadmin 1. октобар 2025.

Na konferenciji eSecurity 2025, kompanija Kaspersky predstavila je najnovije podatke o globalnom i regionalnom pejzažu sajber pretnji. Razvoj veštačke inteligencije (AI) ubrzano menja taktike sajber-kriminalaca, dok Srbija i region Zapadnog Balkana sve češće postaju meta naprednih kampanja fišinga.

Eksplozija malicioznih uzoraka

Kaspersky danas svakodnevno detektuje u proseku 467.000 novih malicioznih uzoraka, što je dramatičan skok u poređenju sa 1994. godinom kada je otkrivan samo jedan uzorak na sat. U poslednjih deset godina istraživački tim Kaspersky GReAT identifikovao je čak 32 „zero-day” ranjivosti, uključujući i najnoviju zloupotrebu Google Chrome propusta u martu 2025. godine.

Aktivnost APT grupa i ransomware ekosistem

Najaktivnije APT grupe u 2025. godini uključuju Lazarus, sa operacijom DreamJob i novim modularnim malverom CookiePlus, kao i kriminalne mreže koje ciljaju kriptovalute, medijske kuće i vladine institucije. Posebno zabrinjavaju napadi nove generacije, tzv. fileless malveri, koji se izvršavaju direktno u memoriji, bez potrebe za bilo kakvom instalacijom. Nova metodologija napada putem USB diskova je izuzetno sofisticirana i prilagođena za sisteme koji se ne nalaze direktno povezani na internet (offline sistemi), što je čini izuzetno popularnom kod kritične infrastrukture (industrija, proizvodnja, industrija nafte i gasa, proizvodnja električne struje). Ove metode koristi državno sponzorisana grupa TetrisPhantom, što ukazuje na višegodišnji razvoj sofisticiranih alata.

Ransomware, i dalje najprofitabilniji oblik sajber-kriminala, prerastao je u pravu „industriju” koja obuhvata i pregovarače, IT podršku i kanale za pranje novca.

Srbija i Zapadni Balkan pod udarom targetiranog fišinga

U Srbiji je zabeležena nedavna fišing kampanja koja koristi nove varijante Plugx malvera primarno korišćenog za špijunažu i prikupljanje podataka. Ovaj malver generiše lažne dokumente kako bi zavarao korisnika i prikrio svoje prisustvo, a poseduje i napredne tehnike praćenja aktivnosti korisnika. Neke od funkcionalnosti uključuju keyloggere, TCP tunelovanje, daljinsku instalaciju plug-inova i monitoring clipboarda, preuzimanje podataka sa računara.Posebnu pažnju treba obratiti na korisnike u sektoru Vladinih organizacija, koji su česta meta ovih napada, što ukazuje na to da iza njih stoji verovatno neka visoko organizovana državno sponzorisana APT grupa.

Posebno zabrinjava što se u ovom napadu primenjuju AI alati za generisanje masovnih fišing poruka, deepfake i voice-fake napada, što napade čini daleko uverljivijim i teže prepoznatljivim.

AI – novo oružje u rukama kriminalaca

Kaspersky je identifikovao i pojavu malicioznog AI okvira Xanthorox, koji uključuje module za generisanje malicioznog koda, vizuelno prepoznavanje, glasovnu interakciju i donošenje odluka. Ovi alati omogućavaju automatizaciju sajber-napada i dodatno otežavaju odbranu tradicionalnim metodama.

1. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Od danas skuplja struja u proseku za 6,6 odsto

by bifadmin 1. октобар 2025.

Od danas, 1. oktobra, domaćinstva i mali kupci utrošenu električnu energiju plaćaće skuplje – u proseku za 6,6 odsto. Takođe, od danas će potrošači brže ulaziti u takozvanu „crvenu zonu“ potrošnje – čim pređu 1.200 kWh na mesečnom nivou, čime im se automatski kilovat sati obračunavaju po znatno višim cenama. Granica između ove dve zone do sada je bila na 1.600 kWh.

Po novom cenovniku Elektroprivrede Srbije „jeftiniji“ kilovat-sat u zelenoj zoni, koji je do sada u dvotarifnom merenju bio 2,2773 dinara, poskupljuje na – 2,4034 dinara, bez PDV, što je rast za 5,5 odsto. „Skuplja“ struja u ovoj zoni potrošnje do 350 kWh poskupljuje sa dosadašnjih 9,1092 dinara na 9,6136 dinara, bez poreza.

Podsetimo – za utrošenih do 350 kWh mesečno, kilovat-sati obračunavaju se po jednoj ceni u takozvanoj „zelenoj zoni“.

Kada se utroši više od 350 kWh a ne pređe 1.200 kWh mesečno, prelazi se u „plavu zonu“ potrošnje za koju važe drugačije, više cene – jeftiniji kilovat-sat u plavoj zoni, u dvotarifnom merenju, poskupljuje sa 3,4160 dinara na 3,6051 dinara, dok cena „skupe struje“ u ovoj zoni potrošnje raste sa 13,6638 dinara na 14,4203.

Najskuplji su kilovat-sati u takozvanoj „crvenoj zoni“ gde „jeftini“ kWh (u dvotarifnom merenju) poskupljuje sa 6,8319 dinara na 7,2102 dinara, a „skupi“ sa 27,3276 na 28,8407 dinara.

Sve cene su navedene bez PDV.

Spuštanje granice između crvene i plave zone

Pomenuta granica između plave i crvene zone pomerila se sa dosadašnjih 1.600 kWh na 1.200 kWh, što znači da će potrošači koji mesečno troše mnogo električne energije brže ulaziti u zonu gde su kilovat-sati duplo skuplji (umesto „plavih“ 3,4 dinara – plaćaće „crvenih“ 6,8 dinara po nižoj tarifi „jeftine struje“).

„Spuštanje granice između crvene i plave zone sa 1.600 na 1.200 kWh uzrokovaće rast prosečne cena za kupce koji imaju pravo na garantovano snabdevanje maksimalno do 1,9 odsto. Međutim, ova korekcija će imati uticaja samo na račune potrošača koji troše više od 1.200 kWh, kojih u ukupnom broju potrošača ima oko 1% od aprila do oktobra, oko 3% tokom februara, marta i novembra, a tokom decembra i januara oko 7%“, objavio je nedavno EPS.

Podsetimo, na zahtev Elektroprivrede Srbije Savet Agencije za energetiku Republike Srbije je na sednici održanoj 28. avgusta 2025. godine dao saglasnost na odluku o ceni električne energije za garantovano snabdevanje koje će se primenjivati počev od 1. oktobra 2025. godine.

Srbija se, inače, u dokumentu koji je tokom jula objavio Međunarodni monetarni fond, obavezala da poveća cenu struje „za najmanje sedam odsto od 1. oktobra 2025. godine“.

Izvor: N1

Foto: qimono, Pixabay

1. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Izložbom „Evroliga na Max“ kompanija MaxBet najavila početak nove sezone Evrolige

by bifadmin 30. септембар 2025.

Kompanija MaxBet je sinoć u Galeriji Belgrade izložbom „Evroliga na Max – Izložba na Max“ najavila početak nove sezone Evrolige. Posetioci su u jednoj šetnji kroz postavku videli izbor upečatljivih fotografija i istaknutih video zapisa iz 25 sezona evropske košarke, uz presek ključnih trenutaka i igrača koji su oblikovali takmičenje.

„MaxBet je premium partner Evrolige već petu sezonu. Ovu izložbu smo priredili kao jasnu najavu početka nove sezone, ali i kao podsećanje na emocije koje Evroliga donosi svake godine. Kroz naše partnerstvo kontinuirano spajamo navijače, klubove i košarkašku kulturu kroz događaje i aktivacije koje približavaju magiju takmičenja publici. Verujem da upravo takvi momenti pokazuju zašto košarka zauzima posebno mesto u našim životima,“ izjavio je Savo Bakmaz, generalni direktor MaxBeta.

Tokom jučerašnjeg događaja pažnju publike je privukla zanimljiva instalacija sa figurama Youssoupha Falla i Georgiosa Papagiannisa u prirodnoj veličini, dok su kroz izložbu predstavljeni prepoznatljivi kadrovi i heroji Evrolige: Dejan Bodiroga, Miloš Teodosić, Vasilije Micić, Boban Marjanović, Nemanja Bjelica, Bogdan Bogdanović, Željko Obradović, Dušan Ivković, kao i drugi evropski velikani.

Saradnja MaxBeta sa Evroligom započeta 2021. prerasla je u višegodišnje partnerstvo. Kao Premium Partner za Srbiju i Crnu Goru (od sezone 2021/22), kompanija MaxBet do 2026. donosi navijačima prepoznatljivo prisustvo brenda na parketu i niz lokalnih aktivacija – od nagradnih igara i podela karata do posebno brendiranih proizvoda.

30. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda u EU?
  • Lidl organizovao izbor za Miss – potrošačke korpe u glavnoj ulozi
  • Izmenjeni sporazum o poslovanju Grupe Triglav na italijanskom tržištu osiguranja motornih vozila
  • Završen Wiener Städtische KUP – mladi rukometaši i rukometašice Srbije spremni za međunarodnu završnicu
  • Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit