NAJNOVIJE
Kvazi-preduzetnici u mantijama: Jevanđelje bogatstva
Globalni paradoksi koji utiču na Srbiju
Od 1. januara minimalac 64.554 dinara
Počelo korišćenje sistema e-Otpremnica
B&F: Srećna Nova godina!
Opada „imunitet“ malih i srednjih preduzeća u Srbiji: Krajnje...
Šta ako se razbolite u toku godišnjeg odmora?
2025. godina bila je među tri najtoplije godine ikada...
Industrijska proizvodnja u Srbiji u novembru manja 3,4 odsto...
Koje delatnosti mogu dobiti sertifikat starog zanata?
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvoVesti

Da li životinje mogu da predvide zemljotres

by bifadmin 5. децембар 2024.

Naučnici su u naporima da predvide zemljotrese, vulkanske erupcije i druge prirodne fenomene angažovali neobične saradnike. Među njima je hiljadu pasa, koza i drugih domaćih životinja, kao i širok spektar divljih, čije kretanje će biti praćeno iz svemira.

U istraživačkom projektu predajnici će biti postavljeni na sisare, ptice i insekte, a njihovo kretanje će se pratiti sa namenskog satelita koji će biti lansiran naredne godine.

Cilj je da se prouči ne samo kako reaguju na neposredne prirodne događaje kao što su vulkanske erupcije, već da se stekne novi uvid u migracije, širenje bolesti među životinjama i uticaj klimatske krize, kažu istraživači.

– Na kraju, nadamo se da ćemo pokrenuti flotu od oko šest satelita i uspostaviti globalnu mrežu za posmatranje koja ne samo da će pružiti detalje o kretanju divljih životinja i zdravlju životinja širom planete već će otkriti kako reaguju na prirodne pojave poput zemljotresa -rekao je vođa projekta, Martin Vikelski, sa Instituta Maks Plank u Nemačkoj.

Vrednost proučavanja označenih životinja već je demonstrirana u ranim eksperimentima na Siciliji na obroncima planine Etna, napominje Vikelski.

– Otkrili smo da je ponašanje koza prilično dobro u predviđanju velikih vulkanskih erupcija. Senzori su pokazali da životinje postaju nervozne pre erupcije i odbijaju da se presele na više pašnjake koje bi inače rado posetile. One unapred znaju šta dolazi. Ne znamo kako osete, ali osete – dodao je Vikelski.

Slično tome, istraživači su pratili pse, ovce i druge domaće životinje na planinama Abruco pored Rima i otkrili da su takođe reagovale i predvidele sedam od osam velikih zemljotresa u regionu u poslednjih 12 godina.

Primeri iz istorije

Priče o životinjama koje se čudno ponašaju pre zemljotresa ili erupcija nisu nove. Grčki istoričar Tukidid je tvrdio da su pacovi, psi, zmije i lasice napustili grad Helike neposredno pre zemljotresa 373. pre nove ere.

Slično se dogodilo neposredno pre zemljotresa u Hajčengu u Kini 1975. kada su zmije i pacovi napuštali svoje jazbine.

Zašto su se ove životinje ponašale na ovaj način manje je jasno.

– Neposredno pre zemljotresa, tektonske ploče klize jedna preko druge pod ogromnim pritiskom, a to izbacuje jone iz stena u vazduh. Životinje možda reaguju na to – navodi Vikelski, koji je i osnivač Međunarodne saradnje za istraživanje životinja iz svemira (Ikarus), u koju su uključeni naučnici iz celog sveta.

Ikarus je postao moguć zbog revolucije u tehnologiji markiranja životinja. Sićušni digitalni predajnici – koji koriste male litijumske baterije – i jeftini i brojni minijaturni GPS uređaji su omogućili pravljenje markera teških samo nekoliko grama.

– Sada ćemo moći da označimo većinu kičmenjaka na planeti do kojih nismo mogli da dopremo – ističe Skot Janko, ekolog sa Univerziteta Mičigen.

Razumevanje načina na koji životinje reaguju na geološke promene samo je jedno područje od interesa u toj revoluciji, dodao je Vikelski.

– Na primer, možemo da ustanovimo stanje zdravlja divljih životinja iz svemira – rekao je on.

Primer su elektronski ušni markeri – opremljeni malim akcelerometrima od 30 grama – kojima su obeležene divlje svinje. Iz promena u kretanju životinje može se otkriti ako vepar razvije afričku svinjsku kugu – veoma zarazan virus – koji se lako prenosi na domaće svinje. Podaci o pojavi zaraze u divljini može biti od velike pomoći za suzbijanje bolesti na farmama.

Tehnologija bi takođe trebalo da pomogne naučnicima da razumeju procese koji pokreću migracije. Odašiljači su postavljeni na životinje male poput mrkoglavih jastrebova, a njihovo kretanje bi uskoro moglo da otkrije misteriju migracija od skoro 3.000 kilometara između Evrope i Afrike koja se dešava svake godine.

– Slično tome, moći ćemo da proučavamo životinjske populacije kako bismo utvrdili kako reaguju na promene staništa izazvane globalnim zagrevanjem – dodaje Vikelski.

Prvobitno je planirano da Ikar bude u punoj funkciji pre nekoliko godina kada je tim počeo da radi sa ruskim naučnicima na korišćenju radio-teleskopa na Međunarodnoj svemirskoj stanici za praćenje označenih životinja. Ali je saradnja prekinuta zbog rata u Ukrajini.

Umesto toga, tim je napravio mali satelit nazvan Ikarus KjubSat, koji bi trebalo da bude lansiran sledeće godine.

– Posle toga ćemo povećati naše operacije dok ne budemo imali oko šest satelita i stalni sistem za praćenje životinja dok se kreću i migriraju širom sveta. To bi trebalo da nam pruži ogromnu količinu podataka o načinu na koji se životinje ponašaju – rekao je Vikelski.

Izvor: Ekapija/RTS
Foto: Pixabay

5. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Predstavljeno istraživanje o korišćenju dopinga u rekreativnoj populaciji

by bifadmin 5. децембар 2024.

Prof. dr Milica Vukašinović Vesić, direktorka Antidoping agencije Republike Srbije, u prisustvu ministra sporta u Vladi Republike Srbije, gospodina Zorana Gajića, predsednika Saveza za rekreaciju i fitnes Srbije, gospodina Nebojše Stojanoskog i Dragana Tomaševića, generalnog sekretara Saveza za rekreaciju i fitnes Srbije, predstavila je istraživanje o korišćenju dopinga u rekreativnoj populaciji.

Cilj ove studije, kroz istraživanje koje se sprovodi već drugu godinu zaredom, je da se dobije jasan uvid u obim korišćenja zabranjenih supstanci među rekreativnom populacijom, kao i da se definišu preporuke i strategije za prevenciju u borbi protiv dopinga.

Istraživanje je sprovela Antidoping agencija Republike Srbije u saradnji sa Savezom za rekreaciju i fitnes Srbije, a uz podršku Ministarstva sporta u 14 gradova širom Srbije. Istraživači su bili prisutni u 32 teretane, a istraživanje je obuhvatilo 823 ispitanika.

„Hvala vam što ste došli da podržite borbu protiv dopinga. Rezultati istraživanja su me ozbiljno zabrinuli, jer pokazuju koliko je upotreba zabranjenih sredstava zastupljena među rekreativcima. Kada sam čuo za razmere ovog problema, bio sam iznenađen — u pitanju je pretežno neznanje koje ljude dovodi do korišćenja ovih supstanci, uništavajući im zdravlje i život. Ne mogu da shvatim da neko, svestan štetnih posledica, i dalje koristi ove opasne supstance koje razaraju ceo organizam. Pozivam sve nadležne, od obrazovnih institucija do bezbednosnih službi, da pomognu u ovoj borbi kroz edukaciju, prevenciju i sankcionisanje. Ovo je jedan od najvažnijih zadataka za očuvanje zdravlja nacije.” – izjavio je Zoran Gajić, ministar sporta u Vladi Republike Srbije.

„Zahvaljujem Ministarstvu sporta na njihovom neumornom trudu na unapređenju svih aspekata sporta u Srbiji, kao i Savezu za rekreaciju i fitnes na partnerstvu i podršci u realizaciji istraživanja.Naša misija je da edukujemo sportiste i sportske radnike o rizicima i posledicama korišćenja dopinga, kako bismo zaštitili zdravlje sportista i promovisali fer plej u sportu. Rezultati istraživanja su alarmantni i pokazuju da je doping u značajnoj meri prisutan među rekreativnim sportistima. Najmanje svaki deseti, a najviše svaki peti rekreativac koristio je zabranjene supstance. Posebno nas brine da je najveći rizik prisutan među mladima od 18 do 35 godina. Stoga je neophodno da nastavimo da radimo na prevenciji i pružimo podršku sportistima i rekreativcima u njihovim naporima da ostanu zdravi i da se bezbedno bave sportom “– izjavila je prof. dr Milica Vukašinović Vesić, direktorka Antidoping agencije Republike Srbije.

Kako je aktuelna izrada Nacionalne strategije razvoja sporta, verujem da je istraživanje o korišćenju dopinga u rekreativnoj populaciji od izuzetnog značaja jer smo ovim istraživanjem dobili validne podatke i jasne smernice na osnovu kojih možemo da kreiramo aktivnosti. Sada imamo jasan uvid gde se trenutno nalazimo i šta je potrebno da promenimo kako bismo obezbedili zdravu i sigurnu sportsku i životnu sredinu – izjavio je mr Dragan Tomašević, generalni sekretar Saveza za sport i fitnes Srbije.

Ova studija predstavlja nastavak pilot projekta sprovedenog 2023. godine u Beogradu, gde je na uzorku od 631 ispitanika zabeleženo prisustvo dopinga.

5. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Kako se boriti protiv kleveta na društvenim mrežama?

by bifadmin 4. децембар 2024.

Mada na prvi pogled deluje da je pojedincima teže nego kompanijama da ostvare svoja prava na sudu kada neko lažnim tvrdnjama na internetu ruši njihov ugled, upućeni u ovu problematiku tvrde da je situacija obrnuta. Fizička lica lakše mogu da dobave dokaze za pokretanje spora, dok je kod preduzeća taj postupak složeniji, jer prvo treba dovesti u vezu izgubljenu dobit i određenu objavu na internetu, a potom i proceniti kolika je šteta nastala baš zbog te objave.

Tokom poslednje dve godine u Bosni i Hercegovini dvoje ljudi je izvršilo samoubistvo zbog širenja onlajn snimaka koji su ih izvrgavali ruglu. Ovo su najtragičniji primeri kako virtuelni život može da uništi onaj stvarni, ali i kada klevete na internetu ne poseju smrt, uveliko mogu da zagorčaju egzistenciju onima koji su bili njihova meta.

Tako je jedan beogradski glumac „isprozivan“ da je tokom predstave cepao srpsku zastavu, što je dovelo do toga da ga u javnosti proglase izdajnikom, a predsednik sindikata policije je podneo krivičnu prijavu protiv njega. Na kraju je dokazano da su optužbe bile lažne, ali trebalo je preživeti naslove u tabloidima i besne reakcije na društvenim mrežama.

Manje sreće je imao suvlasnik jednog beogradskog restorana koji je u jeku pandemije objavio da je ovaj ugostiteljski objekat bezbedan za goste jer su svi njegovi zaposleni vakcinisani. To je izazvalo revolt pripadnika antivakserskog pokreta, koji su, posle žustre svađe sa njim, krenuli u organizovani napad na njegov rastoran preko društvenih mreža. Davali su mu loše ocene, širili priče da prostorije u restoranu „mirišu“ na urin, da se u hrani mogu naći crvi, da je bolje piti iz kanalizacije nego u ovom ugostiteljskom objektu… Restoran je naredne godine zatvoren.

Sa polarizacijom društva raste i digitalno nasilje

Mila Bajić, glavna istraživačica Share fondacije koja prati i analizira digitalno nasilje u Srbiji, kaže za B&F da se ono povećava uporedo sa rastom broja korisnika društvenih mreža, ali i polarizacije u našem društvu. Na meti su najčešće društveni aktivisti, istraživački novinari, ali i brojni drugi pojedinci. Najveći broj napada na neistomišljenike preko društvenih mreža vrše građani, dok u slučaju kada su mete društveni aktivisti i novinari to ponekad čine i državni zvaničnici.

Pored spontanih, postoje i organizovani napadi kojima se često priključuje veliki broj ljudi koji to ne rade „po zadatku“, već zato što ih ta problematika lično pogađa. Ovo je uglavnom slučaj sa „zapaljivim“ društvenim temama, kao što su rudarenje litijuma ili uvođenje rodnosenzitivnog jezika. Takve rasprave umeju da prerastu u oštre obračune u kojima se ne biraju reči, ali ni informacije koje se iznose o neistomišljenicima, ističe Bajić i dodaje:

„Mnogo ljudi na internetu govori stvari koje nikada nikome ne bi rekli u lice. Oni su nesvesni težine svojih reči, jer često zaboravljaju da je sa druge strane tastature ljudsko biće koje ima osećanja. To je neka vrsta gejmifikacije komunikacije, u kojoj agresor gubi utisak da njegova dela mogu imati stvarne posledice“.

Naknadu štete procenjuje sudija

Dok pretnje predstavljaju krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti, fizička i pravna lica koja su meta različitih diskreditacija za pravdu se mogu izboriti jedino pokretanjem privatne tužbe. I to samo ukoliko znaju ime, prezime i adresu osobe koja je širila takve sadržaje o njima, što znači da su anonimni klevetnici još uvek nedodirljivi.

Milan Ivetić, advokat iz Novog Sada koji se bavi ovakvim slučajevima, kaže za B&F da postoje načini na koji se fizička lica mogu boriti protiv uvreda i širenja laži o njima, ali da je bitno da prvo prikupe dokaze za to.

„Ovo nije težak zadatak, jer su dokazi sa društvenih mreža uglavnom u pisanoj formi. Čak i kada počinilac obriše sporne objave, kao dokaz se uvažava snimak ekrana, odnosno kolokvijalno rečeno ’skrinšot’. Ukoliko se dokazi dobro izvedu velika je verovatnoća da će tužilac dobiti spor. Suprotno uvreženom mišljenju, takvi sporovi ne traju dugo, mogu se završiti na svega nekoliko ročišta. Međutim, ima i slučajeva gde protivna strana na tužbu odgovara podnošenjem tužbe za neku drugu uvredu, i tada spor traje duže“, objašnjava ovaj advokat.

Prema njegovim rečima, zakonom nije regulisana visina pravičnih naknada u ovakvim slučajevima, pa nju procenjuje sudija. Sudska praksa je da se za običnu uvredu šteta kreće između 50.000 i 60.000 dinara, ali iznos može biti i drugačiji. „Ovde treba imati u vidu“, napominje Ivetić, „da se uvreda ne sagledava kroz subjektivne kriterijume, odnosno da će sud uvažiti samo ono što objektivno predstavlja omalovažavanje ili potcenjivanje. S druge strane, kleveta je kod nas dekriminalizovana, ali se ljudi i dalje obraćaju sudu zbog iste, samo je sada podvode pod povredu časti i ugleda“.

Kod pravnih lica, odnosno kompanija situacija je znatno komplikovanija jer se njima ne mogu povrediti čast i ugled, koji predstavljaju lična prava. Zato preduzeća, kada se nađu na meti kleveta, počinioca mogu tužiti za naknadu materijalne štete, ukazuje Ivetić. Međutim, postupak dokazivanja je ovde složeniji, jer prvo treba dovesti u vezu izgubljenu dobit i određenu objavu na internetu, a potom i proceniti kolika je šteta nastala baš zbog te objave. Možda je to razlog što se relativno malo firmi upušta u ovakve sporove, već radije angažuju kriznog PR-a ili nekog drugog stručnjaka za marketing, kako bi ublažile posledice klevete.

Domaće zakonodavstvo o narušavanju poslovnog ugleda

Lažne informacije koje imaju za cilj da naruše ugled neke firme mogu da šire konkurentske kompanije, nezadovoljni zaposleni ili bivši radnici, a nekad to „iza kulisa“ rade i predstavnici vlasti, ako preduzeće nije „dovoljno prijateljski nastrojeno i saradljivo“. Ovakvi napadi na reputaciju firme često dovode do smanjenja njenih prihoda, pada cene akcija, gubitka poverenja odbora i akcionara, mogu da ugroze njeno finansiranje i partnerstva, odnose za dobavljačima i zaposlenima… Kada su mete napada manja preduzeća, klevete mogu čak i da ugase njihovo poslovanje, kao u slučaju pomenutog restorana na početku ovog teksta.

Prema našem krivičnom zakonu, do krivičnog dela narušavanja poslovnog ugleda i kreditne sposobnosti kompanije dolazi kada neko, u nameri da naruši poslovni ugled drugog, iznosi lažne podatke o privrednom društvu ili lažno prikazuje njegovo poslovanje. Oštećena firma može da preduzme gonjenje samo podnošenjem privatne krivične tužbe. To znači da je teret prikupljanja svih dokaza, pronalaženja počinioca i dokazivanja njegove krivice na kompaniji kao oštećenom, objašnjavaju advokati Ivan Duzlevski i Tijana Levakov u analizi objavljenoj na portalu „USAID pravda za sve“.

Preduzeće može da podnese tužbu za naknadu materijalne štete, koja se ogleda u izgubljenoj dobiti, izgubljenoj prodaji i drugim finansijskim gubicima koji se mogu pripisati negativnom publicitetu. Ova šteta uključuje stvarno umanjenje imovine ili povećanje obaveza, kao i buduću izgubljenu dobit. Kompanija u parničnom postupku mora da dokaže uzročno posledičnu vezu između radnji tuženog i nastale štete, a posebna teškoća u sudskom procesu je upravo utvrđivanje visine štete, naglašavaju autori.

Preduzeće može da podnese tužbu i za nematerijalnu štetu, koja se ogleda u narušavanju poslovne reputacije, smanjenju vrednosti brenda, poslovnih prilika, saradnje i drugo. U Srbiji može da se zahteva naknada nematerijalne štete isključivo u skladu sa Zakonom o trgovini, u slučaju nelojalne tržišne konkurencije.

Zakon o obligacionim odnosima, s druge strane, propisuje da se nematerijalna šteta može tražiti samo za pretrpljene fizičke i psihičke bolove. Pošto preduzeća ne mogu da trpe duševne bolove, ne mogu tražiti naknadu nematerijalne štete za povredu ugleda u skladu sa ovim članom. Međutim, zaštitu ugleda pravnih lica pruža Zakon o javnom informisanju i medijima, pa preduzeća u svojoj tužbi mogu da zahtevaju i zabranu ponovnog objavljivanja informacije, odnosno zapisa, njegovo uklanjanje ili uništenje.

Marija Dukić

Biznis & finansije 226, oktobar 2024.

Foto: Wesley Tingey, Unsplash

4. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Galenika najavljuje distribuciju proizvoda iz segmenta estetske medicine

by bifadmin 4. децембар 2024.

Farmaceutska kompanija Galenika nastavlja sa strateškim širenjem portfolija, ovog puta kroz partnerstvo sa austrijskom kompanijom Croma-Pharma, koja je prisutna na tržištima širom sveta i jedan od vodećih evropskih proizvođača premium proizvoda na bazi hijaluronske kiseline, važnog sastojka za negu kože.

Galenika ovim pokreće distribuciju sedam novih proizvoda iz segmenta estetske medicine, za tržišta Srbije i Bosne i Hercegovine. Croma-Pharma posluje na 80 tržišta širom sveta, i poseduje najviše standarde kvaliteta, što je i glavni preduslov za ovo partnerstvo.

Novi petogodišnji ugovor o saradnji sa Croma-Pharma dodatno jača tržišnu poziciju Galenike i omogućava dalje širenje portfolija savremenih i efikasnih farmaceutskih proizvoda najvišeg kvaliteta.

„Ovim partnerstvom, Galenika dosledno nastavlja da širi svoj portfolio proizvoda u segmentu koji danas ima sve veći značaj. Ulazak u oblast estetske medicine za kompaniju predstavlja značajan korak, a istovremeno nastavljamo širenje derma-portfolija naših proizvoda koji su već prisutni na tržištu. Drago nam je što smo pronašli globalnog partnera koji je, kao i Galenika, posvećen zdravlju i najvišem kvalitetu proizvoda ’’, izjavio je Rikardo Vian Markes, generalni direktor Galenike.

Croma-Pharma je lider u segmentu proizvoda za minimalno invazivne estetske procedure i prisutna je sa svojim proizvodima na čak 80 tržišta širom sveta, uključujući Evropu, SAD, Kanadu, Kinu i Australiju i Novi Zeland. Kompanija nudi sveobuhvatan i inovativan portfolio iz segmenta estetske medicine. Pored estetske medicine, Croma-Pharma takođe proizvodi i medicinska sredstva na bazi hijaluronske kiseline za primenu u ortopediji i oftalmologiji, koja imaju sve veći značaj u medicini. Pored toga, kompanija značajno ulaže u istraživanje i razvoj novih proizvoda. Primenom sopstvene inovativne crosslinking tehnologije (MACRO Core Technology) obezbeđuje proizvodnju sa unapred definisanim visokokvalitetnim karakteristikama.

„Estetska medicina je postala mnogo više od onoga što je nekada bila. U Croma-Pharmi, vodi nas ambicija da stalno pronalazimo vrednost za naše partnere. Kvalitet, pouzdanost i naučni pristup doveli su do toga da se pozicioniramo kako na domaćem, tako i na globalnom tržištu. Prepoznali smo da Galenika deli naše vrednosti i zbog toga verujemo da je pravi partner i da će biti dugoročna podrška saradnji u postizanju zajedničkih globalnih ciljeva“, rekao je Andreas Prinz, generalni direktor Croma-Pharma.

4. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaPromo

Vek postojanja Klinike za ORL I MFH UKCS

by bifadmin 4. децембар 2024.

Кlinika za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju u Beogradu obeležiće u petak 6. decembra značajan jubilej u istoriji srpske medicine – sto godina postojanja. Tokom veka Klinika je postala centar inovacija, obrazovanja i vrhunske zdravstvene zaštite, zahvaljujući generacijama stručnjaka koji su gradili njen ugled.

Кlinika je osnovana 1924. godine, prvobitno smeštena u prostorijama Odeljenja za bolesti uva, nosa i grla u Opštoj državnoj bolnici u Beogradu. Кroz decenije, prošla je brojne transformacije, prilagođavajući se najnovijim medicinskim dostignućima i potrebama pacijenata. Danas, smeštena u kompleksu u Pasterovoj ulici, Кlinika je postala vodeći medicinski centar za specijalizovanu medicinsku negu i istraživanje, uvažena ne samo u Srbiji već i u regionu.

“Vek postojanja naše Кlinike predstavlja i vek razvoja srpske otorinolaringologije, što ovom jubileju daje ne samo nacionalni značaj već i posebno mesto u istoriji medicine Srbije i regiona. Generacije lekara, hirurga, specijalista i medicinskog osoblja koje su stasavale u ovoj instituciji ostavile su trajan pečat na razvoju medicine, doprinoseći očuvanju života i zdravlja naših pacijenata”, rekao je prof. dr Nenad Arsović, rukovodilac Klinike za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju u Beogradu.

Jubilej će biti obeležen radno i svečano u petak 6. decembra i u subotu 7. decembra. U hotelu Kraun Plaza eminentne učesnike iz Srbije i regiona dvodevnog simpozijuma pozdraviće i prof. dr Zlatibor Lončar, ministar zdravlja u Vladi Republike Srbije. U Narodnom pozorištu predviđeno je da se održi svečana akademija na kojoj će biti prikazan dokumentaran film o klinici “Vek postojanja”.

Povodom jubileja objavljena je monografija autora prof. dr Nenada Arsovića i prof. dr Ljiljane Čvorović, u kojoj je na sveobuhvatan način prikazan istorijski razvoj Кlinike, počev od njenih skromnih početaka, preko brojnih reformi i modernizacija, do današnjeg statusa ugledne institucije. Poseban akcenat stavljen je na ulogu Кlinike u obrazovanju i istraživanju, a zahvaljujući kontinuiranoj saradnji sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Beogradu, Кlinika je dala nemerljiv doprinos u formiranju brojnih generacija lekara i istraživača.

Dvodnevni simpozijum

O prvom veku postojanja, prošlosti i sadašnjosti Klinike za ORL I MFH UKCS govoriće prof. dr Nenad Arsović, Rukovodilac Кlinike za ORL i MFH, prof. dr Robert Trotić, Predsednik Evropskog audiološkog društva i prof. dr Haldun Oguz, Predsednik Evropske unije fonijatara. Tokom dva dana predviđena su predavanja najeminentnijih stručnjaka, a teme o kojima će biti reči su – Laryngology-Phoniatric, Zašto su životno ugrožavajuće komplikacije gnojnog otitisa i dalje tema u 21. veku?, Sedam decenija Кonzilijuma za maligne bolesti ORL i MFH regije – karcinomi Hipofarinksa, Vek vestibulologije: Od istorijskih otkrića do savremenih rešenja, Opstruktivna apneja tokom spavanja. Кoliko znamo? Takođe biće reči i o Alergološkim i rinološkim aspektima i inflamatornih bolesti disajnog puta, Dijagnostičkom algoritmima za pripremu pacijenata za kohlearnu implantaciju, Rekurentnim infekcijama respiratornog trakta kod dece, tehnikama tonzilektomije u 21. veku, izazovina endoskopske hirurgije paranazalnih sinusa, Paralize facijalnog živca.
Posebna sesija biće posvećena medicinskim sestrama i tehničarima koji će predstaviti svoje bogato iskustvo u radu.

4. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Južna Koreja: Državni, ali i ekonomski udar

by bifadmin 4. децембар 2024.

Juče se u Južnoj Koreji desilo mnogo toga – predsednik je proglasio vanredno stanje, izbili su nemiri, vanredno stanje je ukinuto. Danas se u toj zemlji pokreće postupak opoziva predsednika ali i razmišlja o ekonomskoj šteti koju su sva ova dešavanja izazvala.

Predsednik Južne Koreje Jun Suk Jeol dolazi iz partije koja ima manjinu u parlamentu. I to mu očigledno predstavlja problem, jer već neko vreme optužuje skupštinsku većinu da priprema pobunu protiv države. Juče je odlučio da sa reči pređe na dela pa je proglasio vanredno stanje prvi put posle skoro 50 godina kako bi se obračunao sa „neprijateljima države“.

Potom je Demokratska stranka, odnosno glavna opoziciona partija, u parlamentu poništila njegovu odluku sa 190 od 300 glasova. Tako je vanredno stanje prograšeno nevažećim. Paralelno sa ovim dešavanjima organizovane su i demonstracije na ulicama Seula na kojima je Jun proglašen diktatorom.

Danas se situacija normalizovala ali sa potencijalom da ponovo bukne budući da bi južnokorejski parlamentarci trebalo da pokrenu postupak opoziva predsednika države koji je, bez konsultacije sa drugim granama vlasti, izazvao ovu političku krizu. Za opoziv je potrebno da za njega glasa dve trećine odnosno 200 poslanika. Ako se opoziv uspešno izglasa Juna čeka suđenje pred Ustavnim sudom – devetočlanim savetom koji nadgleda ogranke vlasti u Južnoj Koreji. Ukoliko šest članova suda glasa za podršku opoziva, predsednik se smenjuje sa funkcije.

Da li je u toku „pumpanje“ vona?

Novonastali haos u Južnoj Koreji će imati i političke i ekonomske konsekvence. Pošto o političkim svi pišu, mi ćemo se pozabaviti ekonomskim problemima u koje bi ta zemlja mogla da upadne. Naime, njene finansijske vlasti su već najavile da će tržištu pružiti „neograničenu podršku u likvidnosti dok se ono ne vrati u normalu“. Za te svrhe finansijski regulator izdvojio je preko sedam milijardi dolara.

Ukoliko se situacija ne smiri u skorije vreme, očekuje se da bi Južnoj Koreji mogao biti smanjen i kreditni rejting, kao i da bi njen ekonomski rast mogao da uspori. Međutim, još je rano za ovakva predviđanja jer je potrebno vreme da teret krize počne da se oseća u realnoj ekonomiji.

No, on se za sada oseća na berzi, koja uvek reaguje među prvima. Glavni berzanski indeks Kospi je na kraju jučerašnjeg dana pao za 1,44% a Kosdaq za 1,98%, premda su prethodno bili u znatno goroj situaciji ali su se u poslednjim momentima malo oporavili.

Da je ovo tlo plodno za probleme različitih vrsta ukazuje i podatak da se nadležni organi koji se bave deviznim poslovanjem sumnjiče da su prodavali dolare unutar svog tržišta, dakle južnokorejskog, kako bi sprečili drastičniji pad vrednosti nacionalne valute vona.

Foto: cadop, Pixabay

4. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Koliko dugo može da traje smrznuta hrana?

by bifadmin 4. децембар 2024.

Dr Karan Raj je objasnio koliko dugo može da traje smrznuta hrana ali i važnost obeležavanja hrane u zamrzivaču. Evo svega što treba da znate.

– Zamrznuta hrana tehnički nikada ne ističe. Kada je u pitanju zamrznuta hrana, rok trajanja se više odnosi na kvalitet hrane, a ne na bezbednost hrane – objašnjava Raj.

Sve dok je hrana zamrznuta, bezbedna je. Ali to ne znači da smrznuta hrana ostaje ukusna zauvek. Što duže nešto ostane zamrznuto, veća je šansa da na hranu utiče nešto što se zove „opekotina“, dodao je Raj. Hrana je prekrivena kristalima leda, usisava se vlaga i dolazi do oksidacije, pa hrana koja je dugo bila zamrznuta može izgubiti ukus. Takođe je pomenuo kako tekstura hrane može da se „razgradi“ što rezultira žilavim mesom i „mlakim“ povrćem. Pored toga, Raj je istakao da se nutritivna vrednost može smanjiti.

Dr Raj je takođe dao savete za izbegavanje opekotina, predlažući usisavanje pre zamrzavanja.

Takođe je istakao ključni korak označavanja vaše smrznute robe datumom kada je zamrznuta. Ali ključni zaključak iz saveta dr Raja se odnosi na to kako rukujete hranom – uverite se da je pravilno odmrznuta i kuvana pre nego što je pojedete.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

4. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kina zabranjuje izvoz galijuma, germanijuma, antimona u SAD

by bifadmin 4. децембар 2024.

Galijum i germanijum se koriste u poluprovodnicima, antimona u municiji, infracrvenim projektilima, nuklearnom oružju …

Kina će zabraniti izvoz u SAD artikle koji se odnose na galijum, germanijum, antimon i supertvrde materijale koji imaju potencijalnu vojnu primenu, saopštilo je kinesko ministarstvo trgovine, dan nakon poslednjeg napada Vašingtona na kineski sektor čipova.

Pekinška direktiva o takozvanim predmetima dvostruke namene, koja navodi zaštitu nacionalne bezbednosti i interesa, stupa na snagu odmah, a takođe zahteva strožiju reviziju krajnje upotrebe za grafitne predmete koji se isporučuju u Sjedinjene Države.

„Izvoz galijuma, germanijuma, antimona i supertvrdih materijala u Sjedinjene Države neće biti dozvoljen“, saopštilo je ministarstvo, prenosi Rojters.

Ograničenja jačaju primenu postojećih ograničenja na izvoz kritičnih minerala koje je Peking počeo da uvodi prošle godine, ali se odnose samo na SAD u poslednjoj eskalaciji trgovinskih tenzija između dve najveće svetske ekonomije uoči preuzimanja dužnosti novoizabranog predsednika Donalda Trampa.

Međutim, ove godine do oktobra nije bilo kineskih isporuka kovanog i neobrađenog germanijuma ili galijuma u ​​SAD, iako je to bilo četvrto, odnosno peto najveće tržište za minerale godinu dana ranije, pokazuju podaci kineske carine.

Galijum i germanijum se koriste u poluprovodnicima, dok se germanijum takođe koristi u infracrvenoj tehnologiji, optičkim kablovima i solarnim ćelijama.

Slično tome, ukupne kineske isporuke proizvoda od antimona u oktobru pale su za 97 odsto u odnosu na septembar nakon što je na snagu stupio potez Pekinga da ograniči svoj izvoz. Kina je prošle godine imala 48 odsto globalno iskopanog antimona, koji se koristi u municiji, infracrvenim projektilima, nuklearnom oružju i naočarima za noćno osmatranje, kao i u baterijama i fotonaponskoj opremi.

Saopštenje Kine dolazi nakon što su Sjedinjene Države u ponedeljak pokrenule svoju treću rekonstrukciju u tri godine kineske industrije poluprovodnika, ograničavajući izvoz za 140 kompanija, uključujući proizvođača opreme za čipove Naura Technology Group.

Izvor: Nova ekonomija
Foto: Pixabay

4. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Istraživanje Ipsosa: Raste podrška EU u Srbiji, ali Rusija i Kina su popularnije

by bifadmin 4. децембар 2024.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da raste podrške EU, ali da su mnogo povoljniji stavovi građana prema Rusiji i Kini.

To je za RTS rekao konsultant Ipsosa Srđan Bogosavljević iz Ipsosa.

Navodi da su kao glavni problemi prepoznati pitanje KiM, korupcija i protesti, dok je primetan ekonomski optimizam.

Litijum je privukao pažnju, smatra Bogosavljević, i naglašava da većina građana veruje da Srbija ide u dobrom pravcu, a da je podrška predsedniku zemlje Aleksandru Vučiću na visokom nivou.
Bogosavljević ukazuje da bi u slučaju da se trenutno održi referendum o pridruživanju Srbije Evropskoj uniji rezultati pokazali da bi 46 odsto građana glasalo „za“, dok bi 30 procenata bilo protiv.

„Ova razlika jedna je od najvećih u poslednjih nekoliko godina, što pokazuje rast podrške EU. Međutim, građani često navode da Evropsku uniju ne doživljavaju kao ekstremno relevantnu“, kaže Bogosavljević.

Smatra da većina onih koji bi glasali za pridruživanje EU to čini iz pragmatičnih razloga, poput boljih prilika za buduće generacije, dok ličnu korist mnogi ne vide.

„Proevropsko raspoloženje često zavisi od konkretnih događaja i načina na koji Evropa tretira Srbiju“, ističe Bogosavljević.

Kao primer navodi trenutke kada su evropski lideri pokazivali podršku Srbiji – tokom migrantske krize ili poplava, što je značajno povećavalo pozitivne stavove o EU.

Pozitivan stav prema Rusiji i Kini

S druge strane, percepcija o Rusiji i Kini je znatno povoljnija. Pozitivan stav prema ovim zemljama ima veliki broj građana, a odnos prema njima se često povezuje sa emotivnim vezama i konkretnim potezima.

„Dolazak ruskog predsednika Putina ili kineska pomoć tokom pandemije, poput donacija vakcina, izazvali su značajne skokove u popularnosti ovih zemalja“, objašnjava Bogosavljević.

Navodi da pristalice vlasti, pre svega Srpske napredne stranke (SNS), često favorizuju Kinu zbog ekonomske saradnje i infrastrukturnih projekata, dok su Socijalistička partija Srbije (SPS) i nacionalne stranke bliže Rusiji.

„Ova podela odražava pragmatičnost, ali i snažan emotivni odnos prema tradicionalnim saveznicima“, ukazuje Bogosavljević.

Bogosavljević navodi da istraživanja ukazuju na promenu prioriteta među građanima kada su u pitanju najveći društveni problemi.

„Dok je nezaposlenost nekada bila dominantna briga, sada je gotovo nestala sa liste“, sumira konsultant Ipsosa.

Međutim, Kosovo i Metohija i dalje je među glavnim temama, dok je sustižu korupcija i protesti.

„Protesti su u novembru ove godine dospeli među tri najveća problema, sa 10 odsto građana koji ih vide kao ključni izazov. Ovi stavovi zavise i od političke opredeljenosti – proopozicioni glasači ističu korupciju, dok provladini glasači kritikuju proteste“, kaže Bogosavljvić.

Bogosavljević smatra da percepcija ličnog ekonomskog stanja ostaje pozitivna – 37 odsto građana očekuje poboljšanje u narednoj godini, dok samo 23 procenata predviđa pogoršanje.

„Građani ne iskazuju izražen strah od ekonomskih problema, što ukazuje na period relativne stabilnosti“, kaže Bogosavljević.

Međutim, ovaj optimizam ne znači, kako navodi, i želju za političkim promenama.

„Većina ne vidi potrebu za značajnim promenama, što je posledica osećaja sigurnosti i poverenja u trenutnu vlast“, zaključuje Bogosavljević.

Eksploatacija litijuma

Na pitanje o odnosima prema eksploataciji litijuma, Bogosavljević je objasnio da se ova tema nije uvek istraživala u istom kontekstu.

„U istraživanju koje sprovodimo u okviru omnibusa ne pitamo direktno o eksploataciji litijuma, ali u drugim istraživanjima postoje podaci koji mogu dati uvid u ovu tematiku. Prema našim podacima, u jednom periodu ekologija je bila vrlo važan problem u javnosti. To su bili oni protestni talasi koji su na neki način uspeli da postignu uspeh, ali kasnije je pažnja prešla na litijum“, ističe Bogosavljević.

Naglasio je da je u ovom trenutku javni diskurs pomerio akcenat na kompaniju Rio Tinto, ali da većina ljudi ne razume u potpunosti kako će eksploatacija litijuma uticati na njihov svakodnevni život.
Politički trendovi u Srbiji

Govoreći o političkoj sceni u Srbiji, Bogosavljević je ukazao na važnost indikatora „u kom pravcu ide zemlja“ koji, kako ističe, predstavlja ključnu metriku za procenu političke situacije. Prema poslednjim istraživanjima, većina građana Srbije smatra da zemlja ide u dobrom pravcu.

„Time se stvara kontekst u kojem vlast nema veliku opasnost od promene, a opozicija ima ograničene šanse“, naglašava Bogosavljević.

Podsetio je da su i prethodne vlasti, poput one iz doba Miloševića i Tadića, izgubile izbore kada je više od 70 odsto građana verovalo da zemlja ide u lošem pravcu. U ovom trenutku, međutim, čak 46 procenata građana, kako kaže, veruje da Srbija ide u dobrom smeru.

„Kada ljudi veruju da zemlja ide u dobrom pravcu, to znači da opozicija nema veliki prostor za uspeh. Podrška Vučiću je izuzetno visoka, a uverljivost lidera koji bi mogli da mu se suprotstave je na izuzetno niskom nivou“, zaključuje Bogosavljević.

Takođe je naglasio da većina građana koji su protiv aktuelne vlasti, ne znaju za koga bi glasali, jer opozicija trenutno nema jasnu i koordinisanu političku platformu.

Izvor: 021.rs/RTS
Foto: Pixabay

4. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Belgijske seksualne radnice imaju radna prava kao i ostali zaposleni

by bifadmin 3. децембар 2024.

Seksualne radnice i radnici u Belgiji izborili su se za svoja radna prava pa će sada legalno moći da obavljaju svoju delatnost.

To znači da će ubuduće potpisivati formalne ugovore kojima će stupati u radni odnos, a koji će im garantovati dostojanstvene uslove rada, kao i da će celokupna zarada koju ostvare pripadati njima, da će imati zdravstveno osiguranje i slično. Naravno, oni će plaćati porez, ali će imati radna prava kao i svi ostali zaposleni.

U sklopu tih radnih prava nalazi se i ono da će smeti da odbiju određene klijente, da će moći da prekinu odnos sa klijentom ako im je on neodgovarajući, kao i da će smeti da odaberu svoj način rada.

Seksualne radnice i radnici će u toj zemlji moći i da primaju penziju i da idu na porodiljsko odsustvo, a pored toga će biti manje podložni eksploataciji koja je česta u ovoj industriji.

Upravo zbog toga dekriminalizacija prostitucije neće ići na ruku trgovcima belim robljem i makroima koji su do sada ostvarivali velike profite na radu uglavnom žena koje nisu imale ni osnovna prava. No, sada će vlasnici ovakvih radnji za „prodavanje ljubavi“ morati pre angažovanja novih zaposlenih da traže odobrenje države. Ukoliko su kandidati za posao prokrijumčarene žene koje nemaju pravo boravka u Belgiji, to će verovatno probuditi interesovanje nadležnih organa.

Iz nevladinog sektora kažu da ovo verovatno neće u potpunosti iskoreniti nelegalnu prostituciju ali je korak napred u unapređenju prava seksualnih radnica.

Izvor: Greek Reporter

Foto: Karabo_Spain, Pixabay

3. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Kvazi-preduzetnici u mantijama: Jevanđelje bogatstva
  • Globalni paradoksi koji utiču na Srbiju
  • Od 1. januara minimalac 64.554 dinara
  • Počelo korišćenje sistema e-Otpremnica
  • B&F: Srećna Nova godina!

Архиве

  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit