NAJNOVIJE
Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na...
Kada je roditeljima najteže sa decom?
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Sme li banka SMS poruke da zameni push notifikacijama...
Zašto se voćari ne raduju rodnoj godini
Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
Devizni kurs, monopoli ili niska produktivnost: Zbog čega su...
Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države...
Kinezi u Srbiji proveravaju bezbednost hrane pre izvoza u...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Primena AI alata u privredi: Znamo da je važno, ali još ne znamo zašto

by bifadmin 28. март 2025.

Prema istraživanju Mekinsija objavljenom ove godine, u kojem je učestvovalo 3.851 profesionalaca (C-nivo menadžmenta, menadžment, preduzetnici…) najviše iz SAD, Velike Britanije i Australije, čini se da je veliki jaz između ulaganja u veštačku inteligenciju i primene AI alata.

Naime, 13% zaposlenih koristi AI alate u svakodnevnom poslu. Međutim, to najčešće nije sistematizovana delatnost već inicijativa samih zaposlenih. Zanimljivo je da Generacija Z (1995-2009. godište) manje koristi AI na poslu od Milenijalaca (1980-1994.). Milenijalci veštačku inteligenciju više percipiraju kao poslovna rešenja. Mlađi je vide kao alat za svakodnevni život. Tu spadaju pretrage (umesto Gugla i sličnih rešenja), recenzije proizvoda i mesta, karakteristika i poređenja proizvoda i slično.

Lideri ohrabruju zaposlene da koriste AI

Lideri sa C-nivoa menadžmenta (izvršnih direktorskih pozicija), iako ohrabruju svoje zaposlene da koriste alate veštačke inteligencije, smatraju da ih zaposleni koriste manje nego što ih zapravo koriste. Razlog zašto ih ohrabruju je taj što je 86 odsto njih imalo iskustva u tome da su određeni problemi bili rešeni zahvaljujući AI alatima. Iako je možda nejasan pravac razvoja AI u potpunosti, skoro svi (92%) sa pozicije C-nivoa navode da će kompanije povećati ulaganja u veštačku inteligenciju u naredne tri godine.

Obrt dolazi kada su menadžeri sa C-nivoa upitani koliko su zapravo ostvarili profita. Odnosno, koliki je ROI (povrat investicije) i koliko se AI alati zaista koriste u kompanijama kao održivo rešenje. Svega 19% njih je prijavilo da su ostvarili prihod više od 5% zahvaljujući AI. Samo 1% reklo je da su dostigli tu zrelost u potpunoj integraciji AI.

S obzirom na to da je razvoj AI rešenja još u početnim fazama, njegov potencijal koji svi vide će verovatno menjati formu dok ne dođe u fazu veće predvidivosti. Nekada izgleda kao da se radi o otkriću značaja nafte pre 100 godina kada su mnogi znali da će to biti važno, a dosta njih nije znalo kako će to tačno biti značajno. Sa druge strane, nekada izgleda kao novotarija koja je prezrela pre vremena i čija će primena biti ograničena. Možda je istina negde u sredini, ali je još rano za procene takvog tipa.

Izvor: Forbes

Foto: Pixabay

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Globalizaciji kakvu poznajemo došao je kraj

by bifadmin 28. март 2025.

Globalizacija u sadašnjem obliku “možda je stvar prošlosti”, ocenio je predednik HSBC-a, ser Mark Taker, koji smatra da će trgovinske i geopolitičke tenzije dovesti do snažnijeg ekonomskog povezivanja unutar regionalnih grupa i trgovinskih blokova.

Govoreći na Globalnom investicionom samitu banke, održanom u utorak u Hongkongu, Taker je kazao da su trgovinske napetosti stvorile nesigurnost koja predstavlja “ozbiljan potencijalni rizik za globalni rast”.

Otkako je stupio na dužnost u januaru, američki predsednik Donald Tramp uveo je carine na ključne trgovinske partnere, uključujući Kinu, Kanadu i Meksiko, a očekuje se da će dodatne mjere biti uvedene 2. aprila, kada njegova administracija planira predstaviti “recipročne carine” prema zemljama širom svijeta.

Svet prolazi kroz “period dubokih i značajnih promena” u oblasti trgovine, ekonomske politike i međunarodnih bezbednosnih aranžmana, rekao je Taker.

„Kada posmatramo trenutna dešavanja… verujemo da je globalizacija kakvu smo poznavali možda već iza nas“, istakao je.

„Ekonomski razlozi koji su ranije omogućavali optimalno efikasne lance snabdevanja doveli su do jednog od najvećih svetskih perioda stvaranja bogatstva. Kao rezultat toga, promenjena je ravnoteža ekonomske moći, i ono što je ranije bilo održivo sada više nije“, dodao je.

Više će se trgovati međusobno

Taker je kazao da to ne znači da će svet “krenuti unazad, ka geofragmentaciji i deglobalizaciji”, već da će se otvoriti nove prilike i ojačati ekonomske veze između različitih “političkih grupacija i trgovinskih blokova”, uključujući i „Brics-plus grupu zemalja“, koje će sve više trgovati međusobno.

HSBC je jedan od ključnih igrača u finansiranju globalne trgovine. Njegov trgovinski segment je bio vodeći po prihodima tokom poslednjih sedam godina, prema najnovijem godišnjem izveštaju koji se poziva na podatke Coalition Greenwich Competitor Analytics.

Tokom poslednjih meseci banka je preispitala svoje poslovanje, uključujući i reorganizaciju po geografskim linijama u dve jedinice – jednu fokusiranu na Aziju i Bliski istok, a drugu na Evropu i Ameriku.

Taker je kazao da će ekonomske veze između Azije i Bliskog istoka, što je jedan od ključnih fokusa banke, vjerovatno “eksplodirati” u godinama koje dolaze.

Grupa Brics, koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, proširena je na Iran, Ujedinjene Arapske Emirate, Egipat, Etiopiju i Indoneziju.

„Rastuće trgovinske i finansijske veze ovih ekonomija sa ostatkom tržišta u razvoju ukazuju na mogućnost značajnog prelivanja rasta“, rekao je Taker.

On je dodao da Brics gradi institucije koje će imati uticaja na energetiku, trgovinu, finansije, lance snabdevanja i tehnologiju, ističući da je “u uslovima geopolitičkih tenzija verovatno da će se još novih tržišta priključiti Bricsu, kako bi se ojačale međusobne veze i osnažio glas na globalnoj sceni”.

Izvor: SEEbiz/Investitor
Foto: Pixabay

28. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Frančesko Maši: Potrebno je razviti sofisticiranije modele za predviđanje rizika

by bifadmin 27. март 2025.

Uticaj klimatskih promena na procenu rizika, usklađivanje premija i primenu AI tehnologija bile su teme u okviru druge panel diskusije “Sektor osiguranja: Prilagođavanje poslovanja rekordima koje obaraju klimatske i druge promene” na konferenciji „Trendovi u finansijskom i osiguravajućem sektoru 2025“, koju je u Beogradu, 25.3. organizovala Bloomberg Adria Srbija.

Na pomenutom panelu učesnici su bili predsednik Izvršnog odbora DDOR osiguranja Frančesko Maši, Sanja Nikolić, članica Izvršnog odbora Wiener Stadische osiguranja i Milo Marković, član Izvršnog odbora kompanije Dunav Osiguranje. Panel je moderirao Ivan Vrdoljak, presenter/producent u Bloomberg Adria.

Ovom prilikom predsednik Izvršnog odbora DDOR osiguranja Frančesko Maši rekao je da mu je veliko zadovoljstvo što ima priliku da učestvuje na konferenciji značajnoj za finansijske i osiguravajuće kuće, kao i da izloži svoje mišljenje o uticaju klimatskih promena na poslovanje, i na sve veći uticaj novih tehnologija.

„Ključno je podsticati klimatsku otpornost u Jugoistočnoj Evropi kako bi se promovisale i olakšale mere adaptacije na klimatske promene. Donosioci odluka bi trebalo da promene svoj fokus sa rešavanja klimatske krize kao povremene vanredne situacije na strukturnu promenu. Od ključne je važnosti ojačati javna i privatna partnerstva kako bi se stvorio zaštitni jaz. Ne postoje gotova rešenja i predstoji nam mnogo posla kako bismo se na odgovarajući način suočili sa izazovima pred nama. Potrebno je razviti sofisticiranije modele za predviđanje rizika. Doprinos razvoja veštačke inteligencije može da bude veliki i u sektoru osiguranja. Trudimo se da stvaramo najbolje uslove i da ostanemo profitabilni i spremni da iskoristimo puni potencijal novih tehnologija.”

Izvesno je da se socio ekonomski sistemi moraju prilagoditi sve nestabilnijim vremenskim prilikama. Potreba za prilagođavanjem i pronalaženjem adekvatnih proizvoda i usluga, kao i fokus na sprečavanje nastanka rizika umesto na njegovu sanaciju je sve veća.

27. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Inovacije u primeni propisa: Startuje Akademija za korporativnu bezbednost i zaštitu na radu

by bifadmin 27. март 2025.

Fakultet bezbednosti Univerziteta u Beogradu i NALED pokrenuli su zajednički edukativni program pod nazivom Akademija za korporativnu bezbednost i zaštitu na radu. Inovativni koncept ima za cilj unapređenje znanja i veština stručnjaka iz ovih oblasti, kroz sinergiju teorijskih znanja i praktičnih iskustava.

– U eri ubrzanih promena i ozbiljnih izazova u oblasti korporativne bezbednosti, neophodno je stalno unapređivanje znanja i primena savremenih standarda i dobrih praksi. Ovaj modularni program će omogućiti stručnjacima iz privatnog i javnog sektora da se dodatno edukuju i primene stečena znanja u svojim organizacijama – izjavio je dekan Fakulteta bezbednosti, prof. dr Mladen Milošević, pri potpisivanju sporazuma sa NALED-om, na osnovu kog će uskoro biti raspisati konkurs za upis na programe Akademije.

Reč je o modularnom programu celoživotnog učenja, koji obuhvata ključne oblasti poput bezbednosti i zdravlja na radu, informacione bezbednosti, zaštite lica, imovine i poslovanja, inspekcijskog nadzora i upravljanja rizicima. Program je usklađen sa Zakonom o visokom obrazovanju i pruža priliku polaznicima da steknu specijalizovana znanja i veštine.

Izvršna direktorka NALED-a, Violeta Jovanović, istakla je značaj ove saradnje akademske zajedinice sa privredom i civilnim društvom.

– Drago mi je da smo u partnerstvu sa Fakultetom bezbednosti kreirali program koji odgovara na aktuelne poslovne izazove, te pruža konkretna rešenja koja najpre treba da olakšaju privrednim subjektima da posluju u skladu sa zakonom. Edukativni programi Akademije će polaznicima omogućiti uvid u najbolje prakse i povezivanje sa ekspertima iz oblasti korporativne bezbednost i zaštita na radu – istakla je Jovanović.
Ona je dodala da će Akademija postati ključna platforma za stručno usavršavanje u ovoj oblasti, pružajući praktična i primenljiva znanja za unapređenje bezbednosnih praksi u Srbiji.
Program će se sprovoditi u prostorijama Fakulteta bezbednosti, NALED-a, a mogući su i oblici rada kod samih privrednih subjekata i drugih aktera.

Sporazum je osnovan i Programski savet, koji će usmeravati i koordinisati aktivnosti, razvijati nove module i pratiti realizaciju obrazovnih aktivnosti Akademije.

27. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Iznajmljivanje domaćih životinja na malim gazdinstvima

by bifadmin 27. март 2025.

Srbija je dobila svoje prve poljoprivrednike „iz fotelje“, koji mogu da iznajme kokošku, nabave meso, sir, jaja ili povrće proizvedene na prirodan način preko posebnih digitalnih platformi za te namene. Posrednici između proizvođača i kupca uvereni su da ovakva praksa, koja ima sve više pristalica u Srbiji, donosi višestruke koristi. Kupci obezbeđuju sebi i svojoj deci zdravu, za njih uzgojenu hranu, a ljudi na selu, posebno mladi, dobijaju priliku da pristojno žive od svog rada.

Kad je pre deset godina objavljena vest da se u Americi iznajmljuju kokoške, u jednom domaćem poljoprivrednom glasilu nazvali su to informacijom za rubriku „Verovali ili ne“. Čak su dodali da „dok ima ljudi koji su spremni da plate za takve lude novotarije, posao će cvetati“. Ali bilo je onih koji su verovali u takvu poslovnu ideju. Samo nekoliko godina kasnije, i domaćinstva u Srbiji su dobila mogućnost da se snabdevaju hranom iz prirodnog uzgoja.

Iako su ovakve prakse još u povoju i oslanjaju se na volju poljoprivrednika da gaje životinje na prirodan način, interesovanje za hranu koja potiče sa malih gazdinstava ne jenjava. Poznavaoci ovakve ponude na tržištu objašnjavaju da ljudi koji žele sveža jaja ili meso iz slobodnog uzgoja mogu da ih dobiju, ali ne moraju sami da nabavljaju i gaje životinje, već to za njih rade odabrani poljoprivrednici. Proizvođači i kupci se povezuju preko digitalnih platformi, a za takvu mogućnost su najzainteresovaniji potrošači starosti između 30 i 45 godina, kojima je poreklo hrane od izuzetne važnosti.

„Naši kupci su mlađi ljudi, iz Beograda, Novog Sada, Niša, Čačka ali i drugih mesta. Naješće su to mladi roditelji. Primetili smo, takođe, da vole i poseduju životinje. Njima je izuzetno važno šta će njihova deca jesti. Kažu nam da su zahvalni na mogućnosti da kupuju za njih uzgojenu hranu, jer ih to vraća u detinjstvo i mirisom i ukusom. Upravo na toj potrebi da moje dete ima zdrav obrok, pokrenuli smo ovaj startap“, kaže za B&F Andrej Kravčuk, vlasnik firme „Meat your farmer“.

Uzgoj koji ne trpi proizvoljnost

Kao posrednik između proizvođača i kupaca, ova firma je počela sa platformom za prodaju prirodno uzgojenih jaja. Pošto je ideja dobro prošla na tržištu, usledila je platforma za prodaju mesa i povrća. Takav lanac uzgoja i proizvodnje hrane je planiran i strogo kontrolisan, ne trpi proizvoljnost, ističe Kravčuk.

„Budući da imam firmu koja radi sa probioticima, a upoznao sam u međuvremenu veći broj poljoprivrednika i vlasnika imanja, razgovarali smo i našli rešenje kako da pokrenemo uzgoj životinja i gajenje povrća. Ideja je bila da omogućimo porodicama koje žele zdravu hranu, da dođu do nje. Evidentno je da sve više ljudi živi u gradovima, da je sve manje rodbine na selu, a da je potreba za domaćom hranom sve veća. Tačno je da se sada svuda prodaje neka hrana malih proizvođača, ali mi za našu garantujemo jer se proizvodnja temelji na kontrolisanim uslovima. Takođe, razmišljali smo da ovo može biti pomoć ljudima na selu. Posebno mladima koji žele da rade i zarade, da ostanu na selu i zasnuju porodice, a da od svog rada mogu da žive“, priča Kravčuk.

Ispostaviće se ubrzo da su takvi proizvodi potrebni porodicama koje nemaju gde da lageruju hranu, koje žele da jedu sveže a treba im siguran izvor namirnica.

„Tako je počela da se ostvaruje moja ideja da na svake dve nedelje isporučujemo proizvode kupcima na kućnu adresu. Krenuli smo sa jajima i pilićima, pa sa prasićima. Onda smo ubacili u sezoni ćurke, pa povrće. I sada imamo ceo spektar proizvoda koje kupci mogu da dobiju na svake dve nedelje. Razmišljamo da u budućnosti ponudimo i mleko, ali na tome se još uvek radi. Biće tu još proizvoda, ali ono što mi u suštini hoćemo, to je da imamo najkvalitetnije proizvode. Naši proizvođači ne smeju da koriste antibiotike, hormone, lekove“, naglašava Kravčuk.

Kako objašnjava, životinje moraju da budu u slobodnom uzgoju, na suncu, na ispaši. Međutim, moraju imati dohranu i to se poštuje maksimalno. Želja im je da daju šansu što većem broju malih uzgajivača, dok im pružaju organizaciju, logistiku i rade na distribuciji i prodaji.

„Mi našu zajednicu lično poznajemo. Oni žele kvalitetno jaje, žutu supu od koke i ukusno meso. Oni znaju da se naše pile ne uzgaja brzinski, već treba dva do tri meseca prirodnog uzgoja. Ono trči po dvorištu, nije zatvoreno. Našim kupcima donosimo robu na prag, razgovaramo sa njima i pratimo njihove potrebe. To su ekološki osvešćeni ljudi, čuvaju i vraćaju ambalažu i razmišljaju o budućnosti“, opisuje Kravčuk.

Kada kupac plati, da ne razmišlja

Primer firme „Meat your farmer“ nije usamljen. Popularna platforma je i Baštica.rs, preko koje se poručuje organsko povrće, neprskano i iz domaće kontrolisane proizvodnje. Na ovaj način se na kućni prag u Beogradu i Novom Sadu nedeljno dostavlja korpa prirodno uzgajanog povrća po cenama od 3.500 do 6.000 dinara. Do sada je, kako saznajemo, aktivirano 1,500 „baštovana“, tako se zovu kupci koji se redovno snabdevaju na ovaj način.

Mogućnosti u ovakvom povezivanju proizvođača i kupaca vidi i Goran Veljović, vlasnik „Dobre farme“ iz južnog Banata, koji kaže da je u završnim pregovorima sa platformom Kozorcijum, kako bi ponudio iznajmljivanje koza.

„Pošto su oni platforma, a mi proizvođači, dajemo neki novac za to, moramo da pravimo ugovor sa njima. Onda to ne može da funkcioniše kao klasična prodaja, nego kao prodaja vaučera. Zainteresovani kupci, u skladu sa tim uslovima, dobijaju robu i fiskalne račune i sve ostalo uključeno u paket“, objašnjava Veljović za B&F.

Pored poručivanja gotovih kozjih proizvoda, ova usluga omogućava kupcu da obiđe iznajmljenu kozu ili stado. „Prvo, zna se sigurno poreklo robe koja se uzima. Drugo, to je pomoć toj grani proizvodnje. Treće, neko vam donosi sigurne i kvalitetne proizvode na vrata, da hranite decu proverenom hranom. Ovde je reč o ideji da neko obezbedi za sebe sigurno proizveden sir i surutku, kvalitetnog porekla i da kada plati, da u fotelji doma svoga ne razmišlja. Samo sačeka isporuku i gosti se“, objašnjava Veljović.

Rat jaja

Da je proizvodnji hrane potreban drugi pristup ilustruje i primer nestašice jaja u pojedinim zemljama, gde je zbog širenja ptičjeg gripa došlo do uništavanja većeg broja koka nosilja na komercijalnim gazdinstvima. Tako je ovih dana u Nemačkoj, Australiji, Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, tako veliko tržište kao što je američko, odavno se ne oslanja samo na komercijalne farme. Odavno se u Americi razvila praksa dovođenja kokošaka u dvorišta ljudi.

Jedna od kompanija koja se time bavi je „Rent The Chicken“, koja sarađuje sa poljoprivrednicima širom Amerike i Kanade. Imaju partnere u 29 država, uključujući Oregon, Misuri i Teksas.

Cena iznajmljivanja zavisi od kompanije, lokacije i vremenskog perioda, a početno ulaganje iznosi oko 150 dolara mesečno, dok za šestomesečni ugovor treba izdvojiti oko 500 dolara. Dve kokoške obično nose desetak jaja nedeljno. Cena zakupa uključuje i prenosivi kokošinjac, hranu za piliće, posude za hranu i vodu i pristup savetodavcima.

Nije problem novac, već poverenje

„Veliki problem u Srbiji je nepoverenje. Ljudi ne veruju da će dobiti to što je rečeno i dogovoreno. Zato se mora napraviti ta kritična masa, koja razume šta je to što nudimo. Kod naše ciljne grupe nije problem novac. Problem je poverenje. I problem je to da mi tražimo da se ljudi angažuju oko toga, da planiraju svoje obroke i troškove, jer mi planski uzgajamo za njih“, ističe Andrej Kravčuk, vlasnik firme „Meat your farmer“.

Miroslava Pudar

Biznis & finansije 231, mart 2025. 

Foto: Ben Moreland, Unsplash

27. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Dok Tramp uvodi carine na automobile vrednost akcija automobilskih giganata pada

by bifadmin 27. март 2025.

Američki predsednik Donald Tramp najavio je carine od 25% na uvoz automobila i delova za automobile. Carine na automobile će stupiti na snagu 2. aprila a na auto-delove u maju.

Tramp očekuje da će rezultat ovih carina biti poskupljenje uvoznih vozila a samim tim i okretanje Amerikanaca proizvodima koji izlaze iz domaćih fabrika. Međutim, analitičari nisu sigurni da će to biti krajnji rezultat. Oni najavljuju poskupljenje automobila proizvedenih u SAD i kažu da samim tim neće biti prostora za rast američke auto-industrije.

Ni berza za sada nije uverena da će se ostvariti Trampov plan. Naime, odmah posle objave vesti o uvođenju carina, akcije američkih automobilskih giganata su bile u padu – General Motors-a za tri odsto, dok su Stellantis-ove (u čijem vlasništvu su Jeep i Chrysler) pale za čak 3,6 procenta.

Inače, Sjedinjene Američke Države su prošle godine uvezle oko osam miliona automobila u vrednosti od 240 milijardi dolara, što je činilo otprilike polovinu ukupne prodaje automobila. Najviše su uvožena vozila iz Meksika, Južne Koreje, Japana, Kanade i Nemačke. Deo tih vozila iz Meksika i Kanade je američki jer kompanije iz SAD imaju tamo svoje fabrike.

Stručnjaci iz Ekonomske grupe Anderson kažu da će se poskupljenje delova iz Kanade i Meksiko itekako odraziti na cenu automobila proizvedenih u Sjedinjenim Državama. Ono bi, prema njihovoj proceni, moglo bi povećati trošak proizvodnje jednog novog vozila za 4.000 do 10.000 dolara.

Reakcije iz sveta

Oni na koje će se nove carine odnositi već su na svojoj koži osetili šta znači samo njihova najava. Primera radi, akcije velikih japanskih proizvođača automobila su već u padu, pa je premijer te zemlje govorivši o odgovoru Japana izjavio da su sada „sve opcije na stolu“.

Iz Velike Britanije, kojoj je američko tržište jedno od glavnih za prodaju Jaguar Land Rover-a, rekli su da će carine biti loše ne samo za njih već i za celu Ameriku.

Nemački ministar ekonomije okarakterisao je uvođenje carina od strane SAD kao fatalno za slobodno tržište i pozvao EU da „odlučno odgovori“. Kako kaže, iz tog odgovora mora da „bude jasno da se nećemo povijati pred Sjedinjenim Američkim Državama. Potrebni su nam snaga i samopouzdanje sada“.

Izvor: CNBC, BBC

Foto: alba1970, Pixabay

27. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Da li će Anđeoska kosa preuzeti primat Dubai čokolade

by bifadmin 27. март 2025.

Nakon što je svet poludeo za čuvenom Dubai čokoladom, društvenim mrežama je počeo da kruži novi hit, a neki već tvrde da će srušiti čokoladu iz Dubaija. Novi desert je poznat kao „Angel Hair“. To je zapravo ručno rađena bela čokolada od belgijskog proizvođača Tucho.

Kao i njegov viralni prethodnik, ima jedinstveno punjenje: pişmaniye, tradicionalni turski slatkiš koji podseća na šećernu vunu, u kombinaciji sa kremom od pistaća i nagoveštajima vanile, nara i maline. Kada se prelomi, čokolada otkriva delikatne pramenove nalik kosi – što joj daje prepoznatljivo ime.

Sa cenom od 21 EUR za pločicu od 185 grama, Angel Hair Chocolate spada u kategoriju luksuznih čokolada. Uključujući dostavu i poreze, ukupni troškovi mogu dostići do 30 EUR.

Uprkos ceni, čokolada je veoma tražena i postaje viralna na TikToku i drugim platformama društvenih mreža. Pošto je Tucho prvi put predstavio čokoladu „Angel Hair“ na Instagramu i TikToku 25. decembra prošle godine, ona je već rasprodata.

Nakon prošlogodišnjeg fenomena Dubai čokolade, ova roze senzacija postaje sledeći favorit među ljubiteljima čokolade. Njena jedinstvena tekstura i inovativna kombinacija ukusa podstiču radoznalost i čine ga poslasticom koju moraju da probaju ljubitelji trendova.

Podsetimo, trend obožavanja Dubai čokolade proširio se i na Srbiju, što je posebno došlo do izražaja tokom novogodišnjih praznika.

Dubai čokolada je kreirana u poslastičarnici The Fik u Dubaiju 2021. godine i kombinuje tamnu belgijsku čokoladu, krem od pistaća, sitno seckane rezance kadaif i tahini pastu. Za samo tri godine postigao je neverovatnu popularnost na globalnom nivou, a uprkos visokoj ceni, potražnja za njim ostaje ogromna.

Izvor: Blic

Foto: Pixabay

27. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako se prodaju dugovi prema bankama u stečaju: 10 miliona evra nudi se za manje od 500.000 evra

by bifadmin 27. март 2025.

Agencija za osiguranje depozita oglasila je na prodaju potraživanja šest banaka u ukupnoj vrednosti od 1,19 milijardi dinara, što je oko 10 miliona evra. Kupac ovih dugova prema bankama u stečaju može da bude isključivo banka koja posluje na teritoriji Srbije, a cena – minimum 52,9 miliona dinara (oko 451 hiljadu evra).

Paket dugova prema bankama u stečaju, knjigovodstvene vrednosti od 1,19 milijardi dinara, procenjuje se na 211,5 miliona dinara, objavila je Agencija za osiguranje depozita, koja je stečajni upravnik ovih banaka.

Od budućeg kupca – a naglašava se da to može da bude isključivo banka sa ovdašnjeg tržišta, jer je reč o dugovima građana – zahteva se da ponudi bar 52,88 miliona dinara kako bi ušao u ovu „trku“. Naime, dugovi prema šest banaka u stečaju prodaju se metodom javnog prikupljanja ponuda i 25 odsto procenjene vrednosti paketa je minimalno prihvatljiva ponuda.

„Minimalno prihvatljiva ponuda ne može biti niža od 25 odsto procenjene vrednosti paketa potraživanja, što iznosi 52.879.248,74 dinara. Predmet ustupanja se isključivo ustupa kao celina, odnosno kao paket potraživanja. Prijemnik potraživanja može biti isključivo banka koja posluje na teritoriji Republike Srbije“, stoji u javnom oglasu Agencije o takozvanom ustupanju potraživanja uz naknadu, metodom javnog prikupljanja ponuda.

„U igri“ su potraživanja koja imaju sledećih šest banaka u stečaju: Beobanka (111,3 miliona dinara), zatim Beogradska banka (6,1 milion dinara), potom Jugobanka (19,6 miliona dinara), Privredna banka Beograd (406,5 miliona dinara), Univerzal banka (čiji udeo potraživanja je najveći u ovom paketu i iznosi 456,7 miliona dinara) i Stečajna masa Raj banke (187,5 miliona dinara).

Nema garanacija za naplativost kredita

Stečajni upravnik i sve ove banke, kako se navodi – „ne daju bilo kakve garancije za naplativost potraživanja koja su predmet ustupanja, niti za izvršivost sredstava obezbeđenja potraživanja“.

„Zainteresovanim učesnicima će u toku ustupanja biti omogućeno da izvrše uvid u informacije, pravnu i finansijsku dokumentaciju u vezi sa potraživanjima koja su predmet ustupanja, te će svoje ponude, u postupku javnog prikupljanja ponuda zasnivati na sopstvenoj proceni analizi pravnog i ekonomskog statusa potraživanja, kao i sredstva obezbeđenja potraživanja“, navela je Agencija za osiguranje depozita.

Banke koje žele da upute ponudu za ovaj paket potraživanja moraće sa Agencijom da potpišu ugovor o čuvanju poverljivih podataka. Tek tada će moći da urade pravnu i ekonomsku analizu potraživanja (takozvani „Due Diligence“) koja su predmet usupanja.

Rok sa predaju ponuda je 28. april 2025.

„Javno otvaranje ponuda održaće se 5. maja u 11 časova“, navela je Agencija za osiguranje depozita.

Još prodaja u martu

Agencija je u martu objavila još jednu prodaju potraživanja banaka u stečaju.

Taj put, međutim, nije naglašeno kupac dva odvojena potraživanja mora da bude isključivo banka.
Naime, 14. marta su na prodaju ponuđena potraživanja koja Jugobanka u stečaju ima prema dužnicima – 19 pravnih lica – ukupne nominalne vrednosti u visini od 318.616,15 evra (37.282.837,33 dinara) i procenjene vrednosti u iznosu od 78.392,03 evra.

„Minimalno prihvatljiva ponuda ne može biti niža od 25 odsto procenjene vrednosti, što iznosi od 19.598 evra“, navodi se u oglasu.

Istovremeno su, takođe, na prodaju ponuđena i potraživanja koja Stečajna masa Resavska banka DPRM ima prema dva dužnika – pravna lica, ukupne knjigovodstvene vrednosti sa stanjem na dan 30.09.2024. od 9,5 milijardi dinara i procenjene vrednosti u iznosu od 530,4 miliona dinara.

Ovde je, međutim, minimalno prihvatljiva ponuda jednaka procenjenoj vrednosti (530,4 miliona dinara).

Rok za dostavljanje ponuda za kupovinu dugova prema ove dve banke u stečaju (potraživanja se prodaju odvojeno) je 17. april 2025.

Ko je do sada kupovao potraživanja

Podsetimo, Savet za borbu protiv korupcije objavio je krajem 2023. Izveštaj o stečaju koji je pokazao da je imovina banaka u stečaju vredna 1,27 milijardi evra proteklih nekoliko godina prodata za svega 61 milion evra, odnosno za pet odsto vrednosti, a kupci su bili 11 preduzeća među kojima su i firme koje su do tog trenutka poslovale sa gubitkom. Tu imovinu, u stvari, činila su teško naplativa potraživanja banaka u stečaju od firmi koje raspolažu vrednim građevinskim i poljoprivrednim zemljištem i objektima.

Potraživanja banaka i osiguravajućih kuća u stečaju kupovala su sledeća preduzeća: EOS Matrix, ABL Solvent, BK Tesla, A.T.N. Electronics, Šumadija Realestate, svi iz Beograda. Potom: Dijamant nekretnine Novi Sad, Uniroyal Group Sremska Mitrovica, Avangarda Suites Beograd, Mekonta Investment Group Beograd, PEK Agrar iz Miljevića i Worbax iz Beograda.
Naknadno se, prema podacima Agencije za osiguranje depozita, ovim kupcima „pridružila“ još jedna firma – ODM Collection iz Beograda, koja je, uz ABL Solvent i EOS Matrix, kupovala potraživanja Univerzal banke u stečaju.

ABL Solvent kupio najviše potraživanja

Na listi koju je objavio Savet za borbu protiv korupcije, ABL Solvent je kupio najviše potraživanja banaka i osiguravajućih kuća, te je lista njegovih dužnika – najbrojnija.

U trenutku objave liste, oni koji najviše duguju novom poveriocu ABL Solventu a ne svojoj banci, uglavnom su već bili u stečaju.

Ova firma u žižu javnosti dospela je kada je, u novembru 2021, postala vlasnik poslovnog kompleksa IMT Industrije mašina i traktora na Novom Beogradu kupivši ga iz stečaja za 70,6 miliona evra. Vojvođanski istraživačko-analitički centar VOICE je tada ukazao da je velika potraživanja prema nekadašnjim industrijskim gigantom IMT imala Beobanka u stečaju, kao i da su ona bila obezbeđena hipotekom na zemljištu IMT-a, te da je ABL Solvent do imovine došao upravo – preuzevši potraživanja Beobanke u stečaju.

Ovo, međutim, nisu jedini dugovi nekadašnjih privrednih giganata koje je otkupilo ovo preduzeće.

Tu je i Lola sistem u stečaju sa dugom od 51,7 miliona evra, IMR u stečaju sa dugom od 44,9 miliona evra, 21. maj fabrika automotora u stečaju sa dugom od 32 miliona evra…

Podsetimo, prema podacima Saveta za borbu protiv korupcije, od 11 firmi koje su otkupile dugove preduzeća prema bankama i osiguravajućim kućama u stečaju, sedam su otkupile dugove samo po jednog preduzeća, jedna firma je kupila dugove dva preduzeća, dok su EOS Matrix, ABL Solvent i Worbax od Agencije za osiguranje depozita otkupili teško naplativa potraživanja prema najviše preduzeća.

Izvor: N1
Foto: Pixabay

27. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Primena lean metodologije u ugostiteljstvu

by bifadmin 27. март 2025.

Ugostiteljstvo je industrija u kojoj su brzina, kvalitet usluge i optimizacija troškova ključni za uspeh. Lean metodologija, koja je prvobitno razvijena u automobilskoj industriji, sve češće se primenjuje u ugostiteljstvu kako bi se eliminisalo rasipanje resursa, poboljšala efikasnost i povećalo zadovoljstvo gostiju.

U ovom tekstu ćemo objasniti osnovne principe lean metodologije, kako se oni primenjuju u ugostiteljstvu i koje benefite donose vlasnicima restorana i hotela. Iako je tema veoma široka pokušaćemo taksativno da navedemo osnovne benefite koje možete očekivati primenom lean metodologije u ugostiteljstvu a otvoreni smo za detaljna pojašnjenja svim zainteresovanim dodaju iz kompanije Tecor consulting.

Lean metodologija može se implementirati u svim aspektima ugostiteljskog poslovanja – od kuhinje i šanka do menadžmenta i korisničkog servisa.

Optimizacija kuhinjskih procesa

Kuhinja je srce svakog restorana, a lean principi mogu pomoći u njenom efikasnijem funkcionisanju:

• Standardizacija recepata i postupaka – Kada svaki kuvar koristi iste mere i metode pripreme, obezbeđuje se konzistentan kvalitet jela, smanjuju greške i ubrzava rad.
• Organizacija radnog prostora (5S metoda) – Uvođenjem sistema organizacije radnog prostora (Sort, Set in order, Shine, Standardize, Sustain) smanjuju se nepotrebni pokreti i ubrzava priprema hrane.
• Smanjenje rasipanja hrane – Analiza i praćenje količine bačene hrane omogućava preciznije planiranje nabavke i porcija, čime se smanjuju troškovi.
• Kanban sistem za naručivanje namirnica – Koristeći kartice ili digitalne sisteme, obezbeđuje se pravovremena nabavka potrebnih sastojaka bez prevelikih zaliha.
Unapređenje usluge i korisničkog iskustva
• Brža i efikasnija usluga – Optimizacijom rasporeda konobara, korišćenjem digitalnih narudžbina i smanjenjem nepotrebnih koraka, gosti brže dobijaju hranu i piće.
• Eliminacija zastoja u procesu naručivanja i naplate – Uvođenjem QR kodova za samostalno naručivanje, mobilnih aplikacija za plaćanje i unapređenjem komunikacije između osoblja, skraćuje se vreme čekanja.
• Trening zaposlenih u skladu sa lean principima – Kada su svi konobari i kuvari upoznati sa standardizovanim procedurama, usluga postaje ujednačenija i kvalitetnija.
Smanjenje troškova i povećanje profitabilnosti
• Analiza podataka za donošenje odluka – Praćenjem podataka o najprodavanijim jelima, prometu u određenim satima i korišćenju resursa, menadžeri mogu donositi odluke koje povećavaju profitabilnost.
• Smanjenje viškova zaliha – Nabavka namirnica u skladu sa stvarnim potrebama restorana sprečava bacanje hrane i smanjuje troškove skladištenja.
• Optimizacija radne snage – Korišćenjem lean alata, kao što su matrice veština i analiza radnog vremena, menadžeri mogu rasporediti osoblje na optimalan način.
Primeri iz prakse
Mnogi restorani širom sveta su implementirali lean metodologiju i postigli izuzetne rezultate. Na primer:
• McDonald’s koristi standardizovane procese i optimizovane radne tokove kako bi obezbedio brzu i konzistentnu uslugu širom sveta.
• Toyota Production System u kuhinjama – Neki restorani koriste principe koje je razvila Toyota, kao što su pull sistem naručivanja i vizuelni menadžment za efikasnije vođenje kuhinje.
• Restorani fine dining kategorije primenjuju lean pristupe u organizaciji rada kuhinje, smanjenju rasipanja i personalizaciji usluge gostima.
Benefiti primene lean metodologije u ugostiteljstvu
• Brža usluga – Smanjenje vremena čekanja gostiju i ubrzanje procesa pripreme hrane.
• Niži troškovi – Efikasnija nabavka i smanjenje rasipanja hrane.
Veće zadovoljstvo gostiju – Doslednost u kvalitetu hrane i usluge.
• Bolje radno okruženje – Zaposleni su manje opterećeni nepotrebnim zadacima i imaju jasnije definisane odgovornosti.
• Održivi rast i razvoj – Kontinuirano poboljšanje omogućava restoranima da ostanu konkurentni i profitabilni.

Lean metodologija nudi moćan okvir za unapređenje poslovanja u ugostiteljstvu. Kroz eliminaciju rasipanja, optimizaciju radnih procesa i stalno poboljšavanje usluga, restorani i hoteli mogu ostvariti značajna poboljšanja u efikasnosti, kvalitetu i profitabilnosti.

Uvođenje lean pristupa ne zahteva drastične promene odjednom – već postepena poboljšanja koja donose dugoročne koristi. Vlasnici i menadžeri ugostiteljskih objekata koji usvoje ovaj metodološki pristup mogu ostvariti značajnu konkurentsku prednost i pružiti izvanredno iskustvo svojim gostima.

27. март 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Kako se boriti protiv digitalnog stresa?

by bifadmin 27. март 2025.

Mobilni telefoni, tableti i računari postali su neizbežni u našim životima. I koliko god da nam moderne tehnologije olakšavaju život, stvaraju i neke probleme. Jedan od njih je uticaj na naše mentalno zdravlje. Psihijatar Meri Vukša objasnila je šta je digitalni stres, šta ga izaziva i kako da se borimo protiv njega.

Kontinuirano izlaganje digitalnim tehnologijama koje za posledicu ima narušavanje mentalnog i fizičkog zdravlja naziva se digitalni stres. Iako nije svaka upotreba digitalne tehnologije loša, postavlja se pitanje granice nakon koje nastupa preterivanje koje može ugroziti zdravlje.

– Ključna reč je umerenost, ali kako doći do te umerenosti? Danas imamo preplavljenost informacijama, povezanost, imamo zatim dostupnost mreža i imperativ da budemo viđeni i da se upoređujemo na tim mrežama. Imamo i poslove koji su vezani za digitalne tehnologije gde one brišu onaj deo između radnog i ličnog života, gde se osoba oseća stalno dostupna – kaže Meri Vukša psihijatar i klinički farmakolog.

Sa druge strane, ističe dr Vukša, dolazi do straha od zloupotrebe podataka, ugrožavanja ličnosti, krađe identiteta, kao i do straha od propuštanja – da nećemo sve pogledati, biti aktivni, biti primećeni.

Prihvataje noviteta bez razmišljanja o posledicama

Naglašava da je tehnologija toliko napredovala da je današnji način života nezamisliv bez digitalnih tehnologija.

Uticaj je primetniji kod adolescenata, to jest onih koji praktično rastu u svim sferama, razvijaju se kognitivno, emocionalno i ponašajno uz prisustvo digitalnih uređaja, a posebno su osetljivi jer su željni pripadnosti te prihvataju novitete bez razmišljanja o posledicama.

– Praksa i istraživanje pokazuju isto i što se tiče adolescenata i što se tiče odrasle populacije. Odrasla populacija ima neizdrživo više anksioznosti, dolazi do depresivnih simptoma, paničnih napada jer ne mogu da odvoje privatni život od poslovnog, osećaju da su stalno dostupni i da nemaju lični prostor, nemaju vreme kada se odmaraju – precizirala je dr Vukša.

Neretko, i deca i odrasli, skroluju, pretražuju društvene mreže čak i pred spavanje.

Znak da smo preterali je prisustvo kompulzije, odnosno imamo osećaj da moramo da budemo prisutni i da proveravamo informacije. Nedostupnost može da izazove anksioznost i posledičnu depresiju. Takođe, ako nismo prisutni onlajn, dolazi do razdražljivosti, do promene raspoloženja i opet do depresije, opisuje dr Vukša.

Dodatni problem javlja se kod onih kojima su moderne tehnologije potrebne i za posao.

Da li je digitalni stres zahteva pomoć stručnjaka

Borba sa stresom koji dolazi od prisustva u onlajn prostoru ili na digitalnim uređajima može se podeliti u dva dela – apstinencija od uređaja i strukturisanje vremena koje je vezano za tehnologiju.

– Detoks od digitalnih tehnologija podrazumeva da se određeno vreme provodi bez tehnologija, znači kada i gde se uključuju, da se obezbede prostori u kući u kojima se ne koristi i za to vreme da se provodi aktivno vreme u stvarnom životu, u odnosima, interakcijama i aktivnostima – navodi dr Vukša dodajući da je isključivanje aplikacija ili ograničavanje vremena koje se troši na njih isto korisna metoda.

U zavisnosti od stepena digitalnog stresa koji se javio, zavisiće da li ćemo se obratiti stručnjacima za pomoć ili pokušati da se izborimo sami.

– Ako govorimo o nesanici, poremećajima spavanja, higijena spavanja je dostupna opet u svim sadržajima. To je na jedan način i paradoks i pomoć – postoje aplikacije koje možemo koristiti da bismo poboljšali mentalno zdravlje. One mogu biti vodiči za meditaciju, punu svesnost, tehnike disanja, progresivnu mišićnu relaksaciju. Sve to nam je dostupno pa ne moramo da potražimo pomoć stručnjaka – kaže dr Vukša.

Prema njenoj oceni, lekarima ili terapeutima moramo se javiti u slučaju neizdržive anksioznosti, to jest stanja u kojem čovek ne može mirno da sedi, paničnih napada, socijalne anksioznosti i osećaja krivice, beznađa, nepripadnosti, pada samopouzdanja i depresije.

Umerenost ključna u borbi sa digitalnim stresom

Digitalne uređaje treba koristiti umereno.

Doktorka Meri Vukša navodi da to znači da treba da usvojimo da posle korišćenja digitalnih sadržaja napravimo pauzu i da se relaksiramo:

– Bitno je da postanemo svesni šta u stvari radimo, koje navike imamo, jer digitalne tehnologije su neutralne, ali načini na koji ih mi koristimo i konzumiramo i navike koje stvaramo, to je ono što postaje toksično za nas.

Treba se preispitati i sagledati navike, a onda u skladu s tim organizovati stvarni život, savetuje dr Vukša.

Izvor: RTS/Ekapija

Foto: Pixabay

27. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na kraju juna manje za 363 miliona evra
  • Kada je roditeljima najteže sa decom?
  • McDonald’s otvorio drugi novi restoran za manje od mesec dana
  • Prognoza UniCredit Instituta: Srbiju očekuje povećan rast BDP-a od 3,5% 2027. godine
  • Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja osvaja kontinente

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit