NAJNOVIJE
Koji objekti se ne moraju legalizovati?
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila...
Tekstilna industrija Srbije: Nekada proizvodili i za sebe i...
U vlasništvu firmi više od 80.000 nekretnina: Državna preduzeća...
Akcize na gorivo od danas smanjene 10 odsto
Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na...
Kada je roditeljima najteže sa decom?
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

Jedan od podizvođača na rekonstrukciji pruge do Mađarske u vlasništvu deteta od 11 godina

by bifadmin 8. јануар 2025.

Kompanija LHR, koja je podizvođač na rekonstrukciji pruge od Novog Sada do Mađarske, 100% je u vlasništvu deteta, otkriva Forbes i dodaje da ovo nije neobičan slučaj jer u Srbiji posluje 171. preduzeće u vlasništvu maloletnika.

LHR je u pomenutom projektu angažovan na bušenju temeljne jame od šipova, od 128. do 184. kilometra. Na sajtu te kompanije objavljene su reference među kojima se nalaze poznati tržni centri ali i saobraćajnice na kojima je ona postavljala šipove. Kompanija postoji već 34 godine ali je u vlasništvu deteta od 11 godina, što znači da je najverovatnije ono nasledilo porodični biznis.

Posle ovog otkrića Forbes je odlučio da istraži koliko je firmi u Srbiji u vlasništvu maloletnih lica i kakva su njihova prava kao vlasnika ili suvlasnika biznisa. Ispostavilo se, bar prema podacima Agencije za privredne registre, da deca poseduju ili imaju udeo u 171 aktivnom preduzeću.

No, među preduzetnicima ih nema. Zakon je nešto striktniji kada je reč o sposobnosti koja je neophodna za ovaj status. „S obzirom na to da je odredbom člana 83. stav 1. Zakona o privrednim društvima, između ostalog, propisano da je preduzetnik poslovno sposobno fizičko lice, maloletno lice ne može biti preduzetnik“, kažu iz APR-a.

Istovremeno ukazuju da u skladu sa odredbom člana 13. istog zakona, maloletno lice može biti osnivač društva, ali ne jedini. Ne može biti osnivač jednočlanog društva.

Direktori tek sa 18 godina

U dubini podataka registra privrednih društava u Srbiji tako se može naići na firme čiji vlasnici ili suvlasnici imaju svega 10 godina. Advokat Valentina Stanković iz Advokatske kancelarije Momčilović nam objašnjava u kojim je to situacijama moguće.

Kako kaže, Zakon o privrednim društvima ne predviđa eksplicitno položaj maloletnika u njima. Sa druge strane, Porodični zakon propisuje da se poslovna sposobnost stiče sa punoletstvom. Ta sposobnost je neophodna za preduzimanje pravnih poslova kao što su osnivanje privrednog društva.

„Dakle, maloletnik ne može da osnuje privredno društvo. Takođe je i za upravljanje privrednim društvom potrebna poslovna sposobnost, te maloletnik ne može da bude ni direktor“, pojašnjava advokat Valentina Stanković. „To se odnosi na voljno osnivanje privrednog društva. Sa druge strane, dešavaju se situacije da privredno društvo nasledi maloletnik. Bilo zakonskim nasleđivanjem ili testamentom, a sve u skladu sa osnivačkim aktom. Nasleđem može da dođe do situacije da maloletnik postane vlasnik privrednog društva“.

Ali, on neće biti u istoj situaciji kao stasali vlasnici jer firmom ne može da – upravlja. „Za svako raspolaganje će biti ovlašćen zakonski zastupnik, roditelj ili staratelj. Čak je i zastupniku potrebna saglasnost Centra za socijalni rad. Primera radi, ako je maloletnik nasledio udeo u privrednom društvu, pa želi da ga proda, kupoprodajni ugovor može u njegovo ime da zaključi zakonski zastupnik uz saglasnost Centra za socijalni rad“, kaže Valentina Stanković. Slična je situacija i kada se radi o nasleđivanju nekretnine.

Ako može da se ženi – može i da se pita

Postoji jedna specifična situacija u kojoj maloletnik ranije stiče poslovnu spsosobnost. Porodični zakon predviđa tu mogućnost i sa 16 godina. Samo pre toga bi morao da se oženi, uda ili postane roditelj.

„Ukoliko se sve ove okolnosti poklope, da je maloletnik po nekom od ova dva osnova stekao poslovnu sposobnost i da je stekao udeo u firmi, onda će čak iako je maloletan moći samostalno da raspolaže svojim udelom ili da bude direktor firme. U praksi su ovo izuzetno retke situacije“, priznaje Valentina Stanković.

Ko potpisuje dokumenta, a ko može biti tužen?

Scenario po kome maloletni građani Srbije mogu da budu vlasnici kompanija nameće nekoliko pitanja. Prvo je – ko zapravo upravlja tim preduzećima.

„Udelom u firmi će upravljati u tom slučaju zakonski zastupnik u ime maloletnika, a uz neophodnu saglasnost Centra za socijalni rad. Ovo je sa aspekta vlasništva u firmi. Kada je reč o upravljanju firmom u funkciji direktora, to maloletnik ne može da bude. Osim izuzetka sa 16 godina“, odgovara Valentina Stanković.

Zakonski zastupnik, roditelj ili staratelj potpisuje ugovore i dokumenta. Posebno interesantan deo je i ko je odgovoran u slučaju spora.

„Tuženi bi bio maloletnik, a njega bi zastupao zakonski zastupnik, koji pak može da angažuje advokata. Opet odgovor na ovo pitanje zavisi od konkretne tužbe te odgovor može i da se razlikuje“, kaže advokatica Stanković.

Izvor: Forbes

Foto: MichaelGaida, Pixabay

8. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ko je veći trgovinski partner – EU ili Kina?

by bifadmin 8. јануар 2025.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) do septembra ove godine, Srbija je najviše uvozila iz Kine, čak 481,6 mil USD vredne robe, a najveći parnter u izvozu je Nemačka – 363,6 mil USD. Kina se u top pet najvećih spoljnotrgovinskih partnera pojavljuje tek 2021. godine, dok je na prvom mestu – Nemačka.

Trgovina robom sa EU u 2023. godini činila 60% ukupne trgovine robom Srbije, a Kina je pojedinačno, drugi po redu trgovinski partner Srbije, prenosi Europa. Iako je Srbija u prvih devet meseci 2024. godine povećala spoljnotrgovinsku robnu razmenu za 3,9%, rast deficita u robnoj razmeni je porastao za 20,4% u odnosu na isti period prošle godine, navodi se u izveštaju RZS-a.

Među najvećim trgovinskim partnerima, Srbija najveći deficit beleži sa Kinom – čak 316,5 mil USD od januara do septembra 2024. godine. Sa Nemačkom, sa kojom Srbija godišnje razmeni najviše robe, deficit je 89,6 mil USD za isti period. Najvažniji spoljnotrgovinski partneri u septembru 2024. u izvozu su Nemačka, Bosna i Hercegovina, Kina, Italija i Rumunija, dok su za uvoz Kina, Nemačka, Italija, Turska i Poljska.

Radi jednostavnije trgovine, Srbija je sa Kinom potpisala Ugovor o slobodnoj trgovini 1. jula 2024. godine, kojim je oko 60% robe oslobođeno carina. S druge strane, iako Evropska unija zemljama koje nisu članice omogućava da putem Single Euro Payments Area (SEPA), odnosno Jedinstvenog platnog područja, jednostavnije vrše finansijske transakcije sa EU, Srbija i dalje nije deo SEPA.

Najveća korist SEPA bilo bi značajno smanjenje troškova provizije. Iz Narodne Banke Srbije kažu da od 2014. godine teče proces usklađivanja domaćih bankarskih sistema sa SEPA standardima, kao i da je jedino što se čeka zeleno svetlo Evropske unije, prenosi Euronews. Bloomberg prenosi da su najnovije izjave srpskog političkog vrha ukazale da bi ulazak u SEPA mogao da potraje i dva meseca u odnosu na prvobitno planiran rok – 1. januar 2025. godine.

Ko je veći trgovinski partner – EU ili Kina?

Privredna komora Srbije u decembarskom izdanju MAT-a (Makroekonomske analize i trendovi) navodi da je „Srbija ove godine na tržištu Kine i Turske pronašla alternativu za prigušenu tražnju iz EU. Da se to nije desilo, u prvih devet meseci ne bismo imali rast robnog izvoza od 1,9%, već pad od 1,9 (robni izvoz bio bi niži za 921 mil EUR)“.

Prema istim podacima, porast izvoza u Kinu porastao je za 65% (od septembra 2023. do septembra 2024. godine), a u Tursku za 80%.

Kada su ulaganja u pitanju, na sajtu EU za tebe navodi se da je Evropska unija u poslednjih deset godina uložila četiri milijarde evra bespovratnih sredstavai sedam milijardi evra u povoljnim kreditima. S druge strane, prema podacima Narodne banke Srbije, ukupan iznos stranih direktnih investicija iz Kine u periodu od 2010. godine do 2023. godine iznosio je 5,5 mlrd EUR.

Vrednost izvoza 15 najvećih izvoznika iz Srbije u 2023. godini iznosila je sedam milijardi evra, od čega su trećinu tog iznosa ostvarile kineske firme koje na stranim tržištima prodaju bakar, zlato i čelik, prenosi Bloomberg. Među tim firmama nalazi se i China Railway International Co Ltd, koja je zajedno sa China Communications Construction Company Ltd. radila na rekonstrukciji nadstrešnice u Novom Sadu koja se 1. novembra obrušila i tom prilikom je poginulo 15 ljudi, a koja je prema podacima Agencije za privredne registre 19. najprofitabilnija firma u Srbiji 2023. godine.

Još jedna od kineskih firmi koja posluje u Srbiji je i Linglong International, kompanija koja se bavi proizvodnjom guma, a koja posluje u Zrenjaninu.

Izvor: Nova ekonomija
Foto: Pixabay

8. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Javni dug u novembru 46,8 odsto bruto domaćeg proizvoda

by bifadmin 8. јануар 2025.

Javni dug Srbije na kraju novembra je iznosio 38,39 milijardi evra, što je 46,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je danas Ministarstvo finansija.

U odnosu na kraj 2023. godine dug je povećan za 2,24 milijarde, a njegovo učešće u BDP-u smanjeno, pošto je 31. decembra 2023. godine iznosilo 48,0 odsto.

Izvor:Tanjug
Foto: Pixabay

8. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koji poslovi se najviše a koji najmanje traže u Srbiji

by bifadmin 8. јануар 2025.

Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) u novembru 2024. registrovano je 354.038 nezaposlenih osoba, što je za 8,5 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Najviše je osobe bez stečenog osnovnog obrazovanja i vaspitanja i sa niskim nivoom kvalifikacija.

U odnosu na novembar 2023. godine, broj nezaposlenih na evidenciji je smanjen za 32.803, rečeno je za N1 u NSZ.

Na evidenciji NSZ najviše su zastupljene osobe bez stečenog osnovnog obrazovanja i vaspitanja i sa niskim nivoom kvalifikacija: frizerski manipulant, pomoćni konfekcionar, pomoćnik bravara, šivač tekstila i drugi.

Zatim, kako su rekli, slede osobe sa srednjim nivoom kvalifikacija: ekonomski tehničar, prodavac, maturant gimnazije, mašinski tehničar, automehaničar i drugi.

Sa višim i visokim nivoom obrazovanja najviše su zastupljeni: diplomirani pravnik, diplomirani ekonomista, doktor stomatologije, strukovni vaspitač, strukovni fizioterapeut i drugi.

Šta poslodavci traže?

Kako kažu u NSZ, poslodavci najčešće iskazuju potrebu za kandidatima koji imaju konkretno radno iskustvo, izraženu motivaciju i koji mogu odmah da budu uključeni u proces rada, ali su takođe spremni da angažuju i kandidate koji iskazuju zainteresovanost da uče i da se usavršavaju, ukoliko im to poslovni procesi dozvoljavaju.

„Zahtevaju se dobra profesionalna znanja i iskustva, posedovanje odgovarajućih licenci, znanje rada na računaru, poznavanje stranog jezika (najčešće engleskog i nemačkog), fleksibilnost, prilagodljivost, spremnost na timski, pa i prekovremeni rad, ali i kreativnost i konstantni rad na novim idejama koje bi privrednika izdvojio od konkurencije“, navode u NSZ.

Povećanje digitalizacije na tržištu rada, kako ističu, poslednjih godina diktira trendove, dovodi eventualno do povećane potražnje za digitalnim veštinama.

Ko najkraće čeka na posao?

Kada su u pitanju profili višeg nivoa obrazovanja, najtraženija zanimanja u periodu januar – novembar 2024. godine su: IT stručnjaci, diplomirani građevinski inženjer, projekt menadžer, diplomirani mašinski inženjeri, inženjeri elektrotehnike, diplomirani ekonomisti, diplomirani pravnici, vaspitač predškolske dece, nastavnik matematike, nastavnik razredne nastave, dizajner, nastavnik engleskog jezika…

„Ovo su visokoobrazovni profili koji najbrže dolaze do posla, odnosno imaju najveće šanse za zapošljavanje na tržištu rada“, navode u NSZ.

Kada su u pitanju profili nižeg i srednjeg nivoa obrazovanja, najlakše dolaze do posla tesari, čistači prostorija (hotela, kancelarija, toaleta), manuelni radnici za niskogradnju, operateri na linijama za automatsku proizvodnju, kao i armirači.

Takođe, među onima koji najlakše dolaze do posla su i kuvari, zidari, magacioneri, zavarivači-bravari, prodavci u maloprodaji, poljoprivredni radnici za mešovite kulture, pomoćnici armirača, berači i sakupljači voća, povrća, šumskih plodova, lekovitog bilja.

Među profilima koji su traženi su betonirac, građevinski tehničar, operater gumar kalandrista, programer, rudarski tehničar, medicinska sestra.

Izvor: N1
Foto: Pixabay

8. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U kojoj privrednoj delatnosti u 2024. godini je bilo najviše stečaja u Srbiji

by bifadmin 6. јануар 2025.

Kada se podvuče crta, poslovna godina koja je iza nas je bila jako teška, neizvesna i izazovna, pa mnoga privredna društva to nisu mogla da izdrže.

U Srbiji je aktivno više od 1.500 stečajnih postupaka i svedoci smo da brojka nastavlja da raste. Samo tokom 2024. otvorena su ukupno 393 stečajna postupka, a ukupno je zaključeno njih 335.

Ovo su podaci Agencije za licenciranje stečajnih upravnika na osnovu rešenja privrednih sudova i izveštaja i druge dokumentacije stečajnih upravnika, koji se dostavljaju Agenciji u skladu sa Zakonom o stečaju, Zakonom o Agenciji za licenciranje stečajnih upravnika i Pravilnikom o utvrđivanju nacionalnih standarda za upravljanje stečajnom masom.

Upravljanje kompanijom je kompleksan posao i potrebno je mnogo znanja, umeća i veština da bi se brod održao na pravom poslovnom kursu. Neke delatnosti su otpornije na probleme koje donosi biznis, a neke ne izdrže ni prvu finansijsku krizu. Evo koje su oblasti rada bile najpodložnije stečajevima u protekloj godini.

„Prema podacima kojim raspolaže Agencija, najzastupljenija delatnost privrednih društava nad kojim je u 2024. godini otvoren stečajni postupak je: Nespecijalizovana trgovina na veliko“, rekli su sagovornici.
Pored ove delatnosti, kako kažu, značajno učešće imaju i delatnosti restorana i pokretnih ugostiteljskih objekta, kao i konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem.

Kada se pogledaju, na primer, obaveštenja o stečajnim oglasima zaključno sa 25. decembrom 2024. godine, mogu se videti različite vrste firmi, od turističke agencije, robne kuće, omladinske zadruge do firmi koje se bave reklamnim materijalom, održavanjem industrijske opreme i slično.

Ipak, najpoznatiji i najdugovečniji stečajevi se tiču banaka i za njih je zadužena Agencija za osiguranje depozita.

„Da podsetimo, prema podacima kojim raspolaže Agencija, najduži stečajni postupak, koji je i dalje u toku, traje 23 godine“, rekli su ranije iz ALSU.

Šta su stečajni razlozi?

Stručnjaci su pojasnili kako funkcioniše pokretanje jednog ovakvog pravnog postupka i šta je to što ključno da bi kompanija proglasila stečaj.

Odredbama Zakona o stečaju propisano je ko su ovlašćeni podnosioci predloga za pokretanje stečajnog postupka, kao i koji su to stečajni razlozi čije postojanje utvrđuje stečajni sudija.

Naime, stečaj se pokreće predlogom poverioca, dužnika ili likvidacionog upravnika, a sam stečajni postupak će biti otvoren kada se utvrdi postojanje najmanje jednog stečajnog razloga, o čemu odlučuje stečajni sudija.

„U stečajne razloge ubraja se trajnija nesposobnost plaćanja stečajnog dužnika, preteća nesposobnost plaćanja, prezaduženost i nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije i ako je plan reorganizacije izdejstvovan na prevaran ili nezakonit način“, rekli su iz ALSU.

Važno je pojasniti da se stečaj može sprovesti na dva načina, a to su bankrotstvo i reorganizacija. Advokati često naglašavaju da stečaj ne bi trebalo poistovećivati sa likvidacijom, koja se sprovodi iz potpuno drugačijih razloga.

Izvor: Blic
Foto: Pixabay

6. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

YouTube je i dalje na prvom mestu liste aplikacija, sledi WhatsApp, na trećem Facebook

by bifadmin 6. јануар 2025.

YouTube je i dalje na prvom mestu liste aplikacija koje su korisnici upisivali u pretraživač Google tokom prethodne godine, objavio je portal World Statistic.

Na drugom mestu je WhatsApp, na trećem Facebook, a u prvih pet su još ChatGPT i Gmail.

U prvih 10, po pretrazi na Guglu nalaze se još i Netflix, Canva, Twitter i Roblox.

Zanimljivo je da se u najbrojnim pretragama ne nalazi X (novo ime za tviter nakon promene vlasnika), a da se ChatGPT nalazi na dva mesta, sa razmakom i bez razmaka u imenu.

Izvor: N1
Foto: Pixabay

6. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Bangkok prvi na lista najposećenijih gradova na svetu u 2024.

by bifadmin 5. јануар 2025.

Objavljena je lista najposećenijih gradova na svetu u 2024. koju je napravio Euromonitor International, a ove godine je na vrhu liste Bangkok, glavni grad Tajlanda

Bangkok je imao čak 32,4 miliona međunarodnih dolazaka, što je značajan rast (37 odsto) u odnosu na prošlu godinu. Bangkok ima oko 12 miliona više dolazaka od Istanbula, koji je 2023. zabeležio 20,2 miliona međunarodnih dolazaka, što ga čini najposećenijim gradom broj jedan u 2023. godini.

Istanbul je završio na drugom mestu ove godine sa 23 miliona dolazaka, a slede London, Hong Kong, Meka, Antalija, Dubai, Makao, Pariz i Kuala Lumpur.

Tajlandski dragulj

Ovaj tajlandski dragulj prepun je kulturnih atrakcija, živahnih tržišta i jedinstvenih iskustava koja privlače posetioce iz celog sveta. Nudi obilje iskustava, od kulturnih znamenitosti do modernih atrakcija u spoju bogate istorije i modernog života.

Poznat je po živahnim ulicama i noćnom životu, a glavne gradske atrakcije, kao što su Velika palata, Vat Pho (Hram Ležećeg Bude), Vat Arun (Hram zore) i pijaca Čatučak svake godine privlače veliki broj posetilaca.

Ime koje izaziva glavobolju

Zanimljivo je i da Bangkok drži Ginisov rekord po najdužem zvaničnom imenu grada na svetu.

Ime glasi: Krung Thep Maha Nakhon Amon Rattanakosin Mahinthara Aiuthaia Mahadilok Phop Noppharat Ratchathani Burirom Udomratchanivet Mahasathan Amon Piman Avatan Sathit Sakkathattiia Vitsanukam Prasit, što se prevodi kao „Grad I Magne Mortal Kinga, Veliki Grad Magne Mortal Se, Veliki grad , Grad kraljevskih palata, dom inkarniranih bogova, koji je sagradio Višvakarman na zahtev Indre.”

Izvor: N1
Foto: Pixabay

5. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Od pet konjskih srca, o četiri brinu potkivači

by bifadmin 4. јануар 2025.

Potkivači kažu da konj ima pet srca – jedno u grudima a ostala u kopitima. Prvo srce štite mišići i kosti, a preostala četiri potkovice. Međutim, dok u Srbiji broj konja raste, već godinama postoji svega desetak potkivača koji koriste savremeni alat i nova znanja. Oni su najtraženiji na tržištu, mada i manje poznati potkivači imaju dovoljno mušterija. Cene njihovih usluga kreću se od 50 do 100 evra po konju, u zavisnosti od iskustva, načina rada ali i od toga da li pružaju uslugu ortopedskog potkivanja.

Broj konja koje koriste poljoprivrednici u Srbiji se povećava i porastao je sa 13.000 u 2021. na 15.000 prošle godine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS). Upućeni u ovu oblast kažu da je broj ovih životinja rastao i u školama jahanja, konjičkim klubovima, ali i na salašima, rančevima, u etno selima i sličnim ugostiteljskim objektima. A gde ima konja ima i tražnje za potkovicama, budući da su noge ovih životinja stvorene za hod po travi i drugim mekanim površinama, a da su konji danas primorani da se kreću po terenima koji su za njih opasni.

Međutim, u Srbiji trenutno ima samo desetak potkivača koji poseduju savremeni alat i nova znanja, dok ostali rade po tradicionalnim metodama i gotovo da se ne bave ortopedijom, odnosno lečenjem infekcija i povreda kopita.

Jedan od tih desetak potkivača je Dejan Živković iz sela Sepci u bizini Rače. Potkivanjem su se bavili njegov deda i otac, pa je Dejan već sa 14 godina ugradio prvu potkovicu i narednih 36 nastavio da se bavi ovim poslom. Ipak, on ne pripada tradicionalnim potkivačima jer se usavršavao na različitim kursevima u inostranstvu, pratio je trendove na internetu, kupovao moderan alat, osmišljavao i testirao inovativna rešenja za potkivanje…

Najveći trošak mu je bilo ulaganje u novu opremu koja je koštala više hiljada evra. „Vreme koje sam izdvojio za učenje ne računam u trošak, jer bez usavršavanja nema dobrog potkivača. Kod nas nema škole za potkivače pa smo mi stariji morali da se snalazimo kako znamo i umemo, ali mlađi koji su u ovom poslu ne moraju, jer smo moje kolege i ja počeli da organizujemo seminare i sabore na kojima prenosimo svoje znanje“, kaže Živković za B&F.

Dobra potkovica produžava život

Živković ističe da dobrog potkivača čine znanje, veština u rukama, dobro baratanje alatom, ali i osećaj za konje i velika ljubav prema njima. Ovakvi potkivači imaju toliko posla da ponekad klijente moraju da preusmeravaju na svoje kolege. „Bolje mi je da konja za kog nemam vremena pošaljem kod drugog dobrog potkivača, nego da ga vlasnik odvede kod nekoga ko će mu napraviti problem, pa će životinja ubuduće biti nepoverljiva prema svim potkivačima”, logika je kojom se vodi Živković. Ona ima smisla, jer je rad sa konjem koji ne želi da „sarađuje“ iscrpljujuć i uzima mnogo vremena, a može biti i opasan.

„Nikada nisam doživeo povredu na poslu, a za to mogu da zahvalim skoncentrisanosti i tome što sam toliko blizu konja kada potkivam, da mogu da predosetim njegov pokret i pre nego što se on desi”, tvrdi Dejan. Dodaje da mu je pored koncentracije od pomoći i poznavanje psihe ovih životinja: „Ukoliko dovoljno dugo posmatrate konja možete shvatiti zašto on ne želi da sarađuje, pa ako na primer trpi bolove, onda ćete pozvati veterinara da ga sedira pre nego što počnete sa potkivanjem“. Postoje i drugi razlozi zbog kojih konj ne dozvoljava da se potkiva, na primer loše iskustvo sa prethodnim potkivačem. Dejan ističe da je najgore kada vlasnici sami potkivaju konje da bi uštedeli novac, jer je takve životinje potrebno dugo „nagovarati“ dok ne prihvate da ih stručnjak potkuje.

Živković radi i sa rekreativnim i sa sportskim konjima. Rekreativci se potkivaju na 45 i više dana, jer se ne kreću previše. Nekada im se čak ni ne menja potkovica, već se samo obreže nokat i vrati stara. Sportski konji se potkivaju češće, neki čak i na 20 dana, a najdalje na 30.

„Svaki od njih zahteva poseban pristup. Galoperima, na primer, stavljam uglavnom standardne potkovice za balansiranje kako bi ravnomerno gazili. Najkomplikovaniji su konji koji vuku sulke, odnosno kolica na dva točka, jer oni najteže održavaju ravnotežu. Pre potkivanja obično ispitam trenera takvog konja kako se on kreće, pa mu stavljam takoreći personalizovane potkovice, podešene prema uglu njegovih kopita”, objašnjava Živković.

Ovaj potkivač se bavi i lečenjem kopita. To se zove ortopedsko potkivanje i često zahteva saradnju sa veterinarima. „Nedavno su mi doveli mladog konja koji ima dobar pedigre, ali su ga držali u malom prostoru i niko mu nije čistio kopita. Ona su se na kraju potpuno iskrivila, bukvalno su se zarotirala. Već su mu predviđali da će završiti u klanici, međutim ja nisam hteo da odustanem od njega, pa sam smislio posebno rešenje za njegova kopita. Posle 50 dana ispravio ih je i sada lepo trči. To je čar ovog posla”, poručuje naš sagovornik i ističe da ko čuva konju noge, taj čuva njegov život.

A nogu za čuvanje je iz dana u dan sve više. Kako kaže Živković, nekada je Vojvodina imala najviše konja, ali sada je broj ovih životinja „buknuo“ u njegovoj rodnoj Šumadiji. „Ne znam šta se to dešava, ali sve veći broj ljudi želi da ima konje a i interesovanje za rekreativno jahanje je veliko, što je naravno dobro za nas“, zaključuje Živković.

Jedna životinja a pet srca

Životna i profesionalna priča Miloša Matića (25) iz Aranđelovca je potpuno drugačija od Živkovićeve. On ne dolazi iz porodice potkivača, ali je od malih nogu gajio veliku ljubav prema konjima, pa je već od četvrtog razreda osnovne škole volontirao u lokalnom konjičkom klubu. Upisao je srednju veterinarsku školu s ciljem da jednog dana leči konje, a u međuvremenu je postao i šampion Srbije u daljinskom jahanju. Zato je počeo da studira Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja u Nišu.

Tamo je odmah pronašao konjički klub kako bi mogao da provodi deo vremena sa svojim omiljenim životinjama. Tu se prvi put oprobao u potkivanju. Posle godinu dana vežbe stekao je dovoljno znanja i samopouzdanja da se okuša i na drugim tržištima, pa je tako jedno vreme radio i u Sloveniji.

„Želeo sam da naučim ovaj zanat jer sam planirao da jednog dana kupim svoje konje o kojima ću sam voditi računa i potkivati ih. Vremenom sam bio sve bolji i kupovao sve kvalitetniji alat. Mislim da sam do sada dao bar 3.000 evra za opremu, ali još uvek imam tek 70 odsto potrebnih alata”, kaže za B&F Matić, koji je sav zarađeni novac ulagao u ovaj posao.

Učeći potkivački zanat, saznao je mnogo toga o ovim plemenitim životinjama. Na primer, da konj ima pet srca – jedno u grudima a četiri u kopitima. Ta srca u kopitima se zovu žabice i one su ključne za cirkulaciju. Zato se i kaže da svaka žabica predstavlja po jedno srce, a to srce moguće je zaštiti jedino dobrim potkovicama.

„Trudio sam se da potkivam najbolje što mogu i po povratku u Aranđelovac. Učio sam i vlasnike kako da svoje konje pripremaju za menjanje potkovice i kako da procene da li je ona dobro postavljena. Jer konji sve pamte. Toliko dobro pamte, da sam imao slučaj čoveka koji je jako istukao konja i ovaj je to zapamtio pa mu je posle nekog vremena odgrizao ruku”, priseća se Matić. Ipak, kaže da se ovako opasni događaji ne dešavaju često, šta više konji su u principu dobre životinje sa kojima se može mnogo postići ukoliko ih volite i poštujete. I nagrađujete hranom ili maženjem.

Matić još nije ostvario san o svom imanju s konjima, ali je razlog lep – dobio je decu. Pošto se cene potkivanja u Srbiji kreću od 50 do 100 evra, a on se nije usavršio toliko da bi svoje usluge moga da naplaćuje skuplje, odlučio se za isplativiji i sigurniji posao. Sada radi u građevinskom sektoru kao monter kamena, a potkivanjem se bavi uglavnom kada mu pomoć zatraži neko koga poznaje. Tvrdi da nije odustao od svog velikog sna, već ga je samo odložio za trenutak kada deca odrastu.

Marija Dukić

Biznis & finansije 228/229, decembar 2024/januar 2025

Foto: Miloš Matić

4. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kolike su plate bile u javnom sektoru?

by bifadmin 4. јануар 2025.

Prosečna oktobarska neto plata u Srbiji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila je 98.538 dinara, a plate u javnom sektoru gde je zabeležen prosek od 100.912 dinara, bile su veće od proseka van javnog sektora, koji je iznosio 97.581 dinar.

U okviru javnog sektoranajveće su bile neto plate u javnim državnim preduzećima, 111.517, a sledi državna administracija sa prosekom od 110.694 dinara.

Najmanji prosek ostvarila je lokalna administracija, 85.052 dinara.

Izvor: Blic Biznis
Foto: Pixbay

4. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

EPS postaje suvlasnik Politike

by bifadmin 4. јануар 2025.

Na dan 25. decembra 2024. EPS od Politike potražuje ukupno 1.384.691.624,05 dinara, od čega je 1.078.455.380,03 dinara utuženo

Elektroprivreda Srbije (EPS) potražuje ukupno 1,384 milijardi dinara od kompanije Politika AD Beograd, a dug će biti konvertovan u kapital nakon emitovanja akcija i prenosa na vlasnički račun EPS-a.

Prema spisku 20 najvećih dužnika koji je objavio EPS, dugovanje Politike AD zaključno sa 27. junom 2024. obuhvaćeno je pravosnažno usvojenim Unapred pripremljenim planom reorganizacije (UPPR), kojim je predviđena konverzija duga u kapital.

Na dan 25. decembra 2024. EPS od Politike potražuje ukupno 1.384.691.624,05 dinara, od čega je 1.078.455.380,03 dinara utuženo, dok je 306.236.244,02 dinara obuhvaćeno reprogramom ili sporazumom.

Politika AD je većinski u državnom vlasništvu, a EPS je među 10 najvećih akcionara kompanije, sa udelom od 5,97 odsto u kapitalu. Na listi 20 najvećih dužnika EPS-a, Politika zauzima peto mesto. Ispred nje su:

Železara Smederevo u stečaju – dug od 6,29 milijardi dinara,
Infrastrukture železnice Srbije – dug od 2,87 milijardi dinara,
Energetika Kragujevac – dug od 2,39 milijardi dinara,
JP PEU Resavica – dug od 1,96 milijardi dinara.

Izvor:Tanjug
Foto: Pixabay

4. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Na odmor bez brige: Iskoristite posebne pogodnosti DDOR osiguranja
  • Bankarski depoziti više nisu jedini izbor: Zašto diverzifikacija postaje novi standard štednje
  • VIŠE OD 21.000 LJUDI POZIVA NA ZAŠTITU KONKURENCIJE, RADNIH MESTA I POVEZANOSTI SRBIJE
  • Koji objekti se ne moraju legalizovati?
  • Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila je 2,7 odsto

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit