NAJNOVIJE
Korejci i Poljaci pretekli razvijena tržišta
Svet više nije podeljen ideologijom, već pristupom računarskoj snazi
Koji sektor pokreće evropsku ekonomiju?
Za paušalce produženo ograničenje rasta poreske osnovice od 10%...
Danska pošta prestaje s dostavom pisama nakon više od...
Koja javna preduzeća zvanično prelaze u društva sa ograničenom...
Evropski berzanski indeksi u blagom padu, zlato i srebro...
Milton Fridman: Država nema svoj novac, samo ljudi imaju...
U trećem kvartalu prosečna neto zarada nominalno veća za...
Čak 87,8 odsto ukupnog izvoza je iz prerađivačke industrije
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

MMF: Problem u Srbiji “nesklad veština”

by bifadmin 18. јул 2025.

Ako je suditi po najnovijoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda iz jula 2025. godine, čak 40 odsto srpskih diplomaca radi poslove ispod svoje kvalifikacije, dok istovremeno četvrtina firmi navodi nedostatak adekvatno obrazovane radne snage kao glavnu prepreku za rast. To ukazuje na paradoks Srbije, fenomen koji ekonomisti nazivaju “nesklad veština” ili neusklađenost između onoga što mladi znaju i onoga što tržište rada traži.

Ovakva nelogičnost je izraženija jer Srbija danas ima veći procenat stanovništva sa visokim obrazovanjem nego što je prosek Evropske unije, što na prvi pogled deluje izuzetno.

Međutim, MMF u svom izveštaju otkriva dublje strukturne probleme koji se kriju iza statistike. Problem nije u tome što ima previše diplomaca, već što oni nemaju veštine koje tržište rada traži.

Prema analizi ove finansijske institucije, čak 25 odsto srpskih firmi navodi neadekvatno obrazovanu radnu snagu kao svoju najveću prepreku, pri čemu se posebno ističe nedostatak radnog iskustva, manjak potrebnih stručnjaka sa veštinama “nove ekonomije”, te posebno njihov nizak nivo interaktivnosti, poput rešavanja problema ili kritičkog mišljenja. U isto vreme, oko 40 odsto diplomaca je prekvalifikovano za poslove koje obavlja, što predstavlja ogromno rasipanje ljudskih resursa.

Prema podacima RZS, nezaposlenost mladih u prvom kvartalu 2025. godine,bila je 24,1 odsto, što predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 25,8 odsto iz poslednjeg kvartala 2024. godine. Ako se uporedi naš procenat sa zemljama EU, mi smo ispred nekih država. Tako Španija ima najveću nezaposlenost mladih u EU sa 25,6 odsto, dok Nemačka ima najnižu, sa samo 6,8 odsto prema podacima Eurostata iz aprila 2025. godine.

Ono što, međutim u Srbiji brine nije toliko sama stopa nezaposlenosti, koliko njena struktura i uzroci.

Tri dimenzija „nesklada veština“ u Srbiji

Prema MMF analizi, problem neusklađenosti veština u Srbiji ima tri ključne dimenzije.

– Prva je nedostatak “mekih veština”, sposobnosti poput kritičkog mišljenja, rešavanja problema i komunikacije koje se teško uče iz udžbenika, a predstavljaju osnovu moderne ekonomije znanja. Druga je praktično iskustvo, mladi završavaju fakultete sa teorijskim znanjem, ali bez prakse u stvarnim poslovnim okruženjima. Treća dimenzija je digitalni jaz, odnosno brzina tehnoloških promena je toliko velika da univerziteti jednostavno ne mogu da prate najnovije trendove-navodi se u izveštaju MMF.

Kalkulacija ove međunarodne institucije pokazuje da bi zatvaranje samo polovine jaza u neusklađenosti veština moglo da doda 2,5 odsto BDP-a kroz reforme tržišta rada. Za zemlju čiji BDP je oko 60 milijardi evra, ovo predstavlja potencijalni dobit od 1,5 milijardi evra godišnje, suma koja bi mogla značajno da ubrza ekonomski razvoj. Pri tom podaci MMF-a pokazuju da je produktivnost rada porasla značajno brže od 2021. godine u poređenju sa prethodnim periodima, što je delom rezultat pozitivnih efekata stranih direktnih investicija i rasta sektora informacionih i komunikacionih tehnologija.

Sektor IT je prema njima ,”odgovoran” za skoro 15 odsto dodatnog zapošljavanja i 20 odsto dodatne vrednosti kreirane u 2023. godini u odnosu na 2016. godinu.

MMF preporučuje mere

Da bi se problem neusklađenosti veština rešio MMF preporučuje nekoliko mera.

– Važno je jačanje veze između visokoškolskih ustanova i poslodavaca kroz obavezne prakse, usklađivanje nastavnih programa sa zahtevima tržišta rada, te uvođenje dualnih studija po nemačkom modelu. Poseban fokus treba da bude na razvoju digitalnih kompetencija i “mekih veština” koji će biti ključni za budućnost rada – objašnjava MMF.

Taj nemački model dualnih studija je uspeo da dovede da ova država ima najmanju nezaposlenost mladih u EU. Prema njemu, čak 47,2 odsto stanovništva ima formalne stručne kvalifikacije, dok je 1,3 milion studenata upisano u programe stručnog osposobljavanja i obuke.

Ključ nemačkog uspeha leži u tome što privatne kompanije snose dve trećine ukupnih troškova stručnog osposobljavanja, prosečno 15.300 evra po učeniku godišnje. Ovaj sistem kombinuje 3-4 dana rada u kompaniji sa 1 do 2 dana teoretske nastave nedeljno, što obezbeđuje da mladi steknu praktične veštine i garantuje zapošljavanje u preko 80 odsto slučajeva.

Sličan model i Srbija je pre nekoliko godina počela da primenjuje ali rezultati još uvek nisu tako vidljivi. Da bi postali vidljiviji, reforme obrazovnog sistema predstavljaju možda najvažniju investiciju u budućnost Srbije.

Kako zaključuje najnoviji MMF izveštaj, povećanje produktivnosti će biti kritično za približavanje prihoda sa naprednim ekonomijama. Jer, u svetu gde se obrazovanje nikad ne završava, već se kontinuirano razvija, nije pitanje da li Srbija ima dovoljno diplomaca, već da li oni imaju prave veštine za ekonomiju 21. veka.

Izvor: Blic Biznis

Foto: Pixabay

18. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koji su deset najskupljih gradova na svetu?

by bifadmin 17. јул 2025.

Singapur je zadržao prvo mesto kao najskuplji grad na svetu za pojedince sa visokim neto bogatstvom (HNWI – osobe sa imovinom većom od milion dolara), treću godinu zaredom, prema izveštaju Global Wealth and Lifestyle Report 2025 švajcarske banke Julius Baer.

Izveštaj se zasniva na Julius Baer Lifestyle Index-u, koji meri relativne troškove potrošačke korpe od 20 dobara i usluga koje imućni potrošači koriste u 25 velikih svetskih gradova — uključujući automobile, nakit, advokatske usluge i privatne škole.

Uključeni su i podaci iz ankete 360 ispitanika koji spadaju u HNWI grupu (osobe sa bankarskom imovinom od milion dolara ili više).

Šesto izdanje godišnjeg izveštaja banke dolazi u vreme globalne ekonomske neizvesnosti, rastućih geopolitičkih tenzija i usporavanja potrošnje.

Podaci prikupljeni pre carinskih previranja

Kako se navodi u izveštaju, prikupljanje podataka završeno je pre nego što je administracija SAD objavila svoje carinske planove, tako da kasnija tržišna previranja nisu uzeta u obzir u ovogodišnjim brojkama.

Zanimljivo je da je zabeležen pad troškova luksuznog životnog stila za 2% izraženo u američkim dolarima. Ovo je značajno jer su, kako izveštaj navodi, „istorijski gledano, cene luksuznih proizvoda rasle dvostruko brže od prosečnih potrošačkih cena“.

Izveštaj dodaje da pad veći od jednog procentnog poena ukazuje na izazove sa kojima se suočava sektor luksuza. „Jedan od najvećih faktora tog pada jeste smanjenje cena tehnologije, koje je zabeleženo u svim regionima.“

Nasuprot tome, cene avionskih karata u biznis klasi i luksuznih satova porasle su značajno — za 18,2%, odnosno 5,6% tokom protekle godine.

Ipak, potrošnja među HNWI osobama širom sveta je porasla, ali u manjoj meri nego prethodnih godina. Evropa je zabeležila najslabiji rast u poređenju sa Bliskim istokom, Latinskom Amerikom, Severnom Amerikom i azijsko-pacifičkim regionom.

Deset najskupljih gradova za bogate pojedince u 2025. godini su:

Singapur

London

Hongkong

Monako

Cirih

Šangaj

Dubai

Njujork

Pariz

Milano

Veliki pomaci

Ove godine, Evropa čini pet od deset najskupljih mesta za život bogatih pojedinaca, a London predvodi ovu grupu, zauzimajući drugo mesto na globalnoj listi. London je konstantno jedan od najjačih na indeksu.

„Kroz globalnu finansijsku krizu, Brexit, pandemiju Kovida i rat u Evropi, London je uvek zadržao mesto u vrhu liste,“ navodi se u izveštaju. To je delimično zbog statusa grada kao globalnog finansijskog centra koji je moderan i kosmopolitski, sa „istorijom, kvalitetom života, kulturom i šarmom.“

S druge strane, Dubai je ostvario veliki skok sa 12. na 7. mesto, što je uglavnom posledica rasta cena nekretnina, automobila i šampanjca, navodi se u izveštaju.

Šangaj je, pak, pao sa 4. na 6. mesto, što je oštar pad u odnosu na njegovo prvo mesto 2022. godine. Značajno je i to da je na listi deset najskupljih gradova samo jedan američki grad — Njujork.

Dominacija Singapura, tu je i Hong Kong

Azijsko-pacifički region predvodi po broju skupih gradova, sa Singapurom i Hongkongom na dve od tri pozicije u vrhu najskupljih gradova.

„Azijsko-pacifički region i dalje je jedan od najbrže rastućih na svetu. Realni BDP je porastao za 4,5% na godišnjem nivou u 2024. godini — blago usporavajući sa 5,1% u 2023, ali i dalje znatno brže od globalnog proseka od 3,3%,“ rekla je istraživačka analitičarka u Julius Baer banci, Jen-Ai Čua.

„Čvrsti temelji su postavili scenu za brz rast bogatstva u regionu. Broj bogatih pojedinaca u Aziji se procenjuje da je porastao za 5% na godišnjem nivou i da je u 2024. iznosio 855.000,“ dodala je Čua

Zanimljivo je da, iako je Singapur zadržao prvo mesto kao najskuplji grad za bogate pojedince, i dalje ostaje veoma prijatan za život. Prema izveštaju, zemlja je vodeći izbor za preseljenje i dobijanje prebivališta zbog stabilne političke situacije, ukupne bezbednosti i kvalitetnog zdravstvenog i obrazovnog sistema.

Grad-država takođe postaje pionir u turizmu zdravlja, „otvarajući niz terapeutski uređenih vrtova za posetioce zainteresovane za mentalno zdravlje,“ navodi se u izveštaju. Ovo je deo šireg trenda sve većeg značaja koji se pridaje dugovečnosti.

Izvor: Blic Biznis/CNBC

Foto: Pixabay

17. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Mađarska državna elektroprivreda MVM grupa postaje većinski vlasnik dve kompanije u Srbiji

by bifadmin 17. јул 2025.

Mađarska državna elektroprivreda, kompanija MVM Zrt. je potpisala ugovor o kupovini akcija sa srpskom Maneks Grupom, kojim će povećati svoj udeo u kompanijama Energotehnika Južna Bačka i Elektromontaža Kraljevo sa 33,4 odsto na 60 odsto, objavio je sajt eKapija.

Ta transakcija, kako je objavila kompanija, treba da bude okončana u trećem kvartalu 2025. godine i predstavlja još jedan značajan korak u širenju prisustva i portfolija MVM grupe u Srbiji.

„Jačanje pozicije na srpskom energetskom tržištu jedan je od ključnih strateških ciljeva MVM grupe u regionu. Osim povoljnog tržišnog okruženja i aktuelnih procesa privatizacije, geografski položaj Srbije ima strateški značaj jer predstavlja prirodnu ulaznu tačku za dalje širenje MVM-a ka ostalim balkanskim zemljama“, navodi se u saopštenju MVM grupe.

Energotehnika Južna Bačka i Elektromontaža Kraljevo su među vodećim kompanijama u Srbiji u oblasti energetske izgradnje, a MVM grupa je 2022. godine stekla manjinski udeo u tim kompanijama.

Izvor: Ekapija.com

Foto: Pixabay

17. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

U Švajcarskoj niču plantaže maslina

by bifadmin 17. јул 2025.

Zbog globalnog zagrevanja švajcarski poljoprivrednici počeli su da gaje biljke na koje nikada ranije nisu ni pomišljali.

U kantonima Švajcarske u kojima se govori francuskim jezikom mnogi poljoprivrednici odlučili su da rast temperature okrenu u svoju korist. Zato će se, prema njihovim projekcijama, do 2026. broj stabala masline u tom regionu udvostručiti na 20.000, čime će on preteći Ticino, italijansko govorno područje koje se takođe nalazi u Švajcarskoj, i u kom se već godinama gaje masline.

Zbog rasta broja poljoprivrednika koji uzgajaju ovu biljku krajem leta biće osnovana asocijacija švajcarskih uzgajivača maslina, kaže za medije Frank Siffert, jedan od njih, koji smatra da su švajcarske masline često kvalitetnije od onih koje dolaze sa mediteranske obale.

Cilj ovog udurženja biće da pomogne poljoprivrednicima da zaokruže ceo proces proizvodnje, od uzgoja i žetve maslina, do distribucije. Takođe, plan im je da se bave i istraživanjima koja će im pomoći da shvate koje sorte je najbolje gajiti na njihovoj teritoriji. Zanimljivo je da većinu ovih poljoprivrednika čine proizvođači grožđa za vino koji se, takođe zbog klimatskih promena, suočavaju sa ozbiljnim padom poslovanja, i koji su baš zbog toga odlučili da diversifikuju svoje prihode.

Oni kažu da se osim za proizvodnju maslinovog ulja, maslina može koristiti i za mnoge druge svrhe. Primera radi, od njenih listova se mogu praviti čajevi i medicinski preparati, od stabla se mogu izrađivati drveni predmeti, a onim što ostane od ceđenja maslina za ulje mogu se hraniti ovce. Na taj način gajenje maslina postaje veoma održivo i ne zagađuje planetu, a prostor za zaradu se povećava.

Izvor: Swissinfo

Foto: Lucio Patone, Unsplash

17. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Frilenserima rok do 30. jula da plate porez za drugi kvartal

by bifadmin 17. јул 2025.

Frilenseri u Srbiji imaju rok do 30. jula da prijave svoje prihode za drugi kvartal 2025. godine. To mogu učiniti tako što će poslati elektonsku prijavu putem portala Frilenseri.

Kako je objavljeno na ovom sajtu, jedna od prednosti sistema elektronskog prijavljivanja poreza jeste što je na portalu omogućeno automatsko generisanje uplatnice sa svim potrebnim podacima i QR kodom nakon uspešne prijave, što omogućava brzo i jednostavno vršenje uplate.

Takođe, poresku obavezu obveznici mogu ispuniti podnošenjem poreske prijave na Obrascu PP OPO-K, koja se može podneti elektronskim putem preko portala ePorezi, kao i u papirnom obliku, neposredno ili putem pošte nadležnoj filijali Poreske uprave.

Kada poreska prijava podneta elektronskim putem dobije konačni status „proknjižena“, podnosilac prijave dobija podatke o nalogu za plaćanje, a nakon što se sačuva nalog za plaćanje, na portalu će biti prikazan QR kod, koji se može koristiti za plaćanje poreske obaveze.

U slučaju nepodnošenja poreske prijave u propisanom roku, obveznik podleže obavezi plaćanja kamate, kao i prekršajnoj odgovornosti.

Od početka 2023. godine frilenseri u Srbiji su podneli više od 22.400 poreskih prijava.

Kako se navodi na sajtu, sve veći je broj frilensera koji u zakonskom roku elektronski podnose poreske prijave za ostvarene prihode.

U toku 2024. godine broj poreskih prijava je dostigao skoro 11.000, a samo za treći kvartal 2024. podneto je 3.450 prijava.

Najveći broj poreskih prijava je podnet sa teritorije Beograda i Novog Sada.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

17. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Srbija najviše uvozi iz Kine a izvozi u Nemačku

by bifadmin 17. јул 2025.

Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Izvezena je roba vredna 30,5 milijardi evra, što je rast od 6,5 odsto.

Uvezena je roba vredna 39 milijardi evra, što je povećanje od 5,9 odsto.

Deficit iznosi 8,5 milijardi evra i veći je za 3,8 odsto.

Pokrivenost uvoza izvozom je 78,2 odsto.

Srbija najviše izvozi u Nemačku – 4,7 milijardi evra, Bosnu i Hercegovinu – skoro dva miliona evra, Kinu 1,7 milijardi evra, Italiju 1,7 milijardi i Mađarsku 1,5 milijardi.

Najviše uvozi iz Kine – oko pet milijardi evra, iz Nemačke oko pet milijardi, Italije 2,7 milijardi, Turske oko dve milijarde i iz Mađarske 1,6 milijardi evra.

Izvor: 021.rs

Foto: Pixabay

17. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Olimpijski komitet Srbije i OTP banka Srbija potpisali novi Ugovor o sponzorstvu

by bifadmin 16. јул 2025.

Olimpijski komitet Srbije i OTP banka Srbija, zvanična banka Olimpijskog tima Srbije, danas su potpisali novi Ugovor o sponzorstvu, koji obuhvata period priprema i učešće na XXXIV Letnjim olimpijskim igrama u Los Anđelesu, u SAD-u. Ovim činom, OTP banka ostaje zvanična banka Olimpijskog tima Srbije i u sedmom uzastopnom olimpijskom ciklusu.

Reč je o najdugovečnijem partnerstvu između jedne kompanije i sporta u Srbiji, koje traje već 24 godine i temelji se na zajedničkim vrednostima.

Novi ugovor o sponzorstvu potpisali su Predrag Mihajlović, predsednik Izvršnog odbora OTP banke i Božidar Maljković, predsednik Olimpijskog komiteta Srbije, a događaju su prisustvovali predstavnici medija, kao i specijalni gosti – srpski olimpijci: Aleksandra Perišić, tekvondistkinja i vicešampionka iz Pariza, i Dejan Majstorović, basketaš i osvajač bronzane medalje u Tokiju.

Događaj je svojim uvodnim obraćanjem otvorio Predrag Mihajlović, predsednik Izvršnog odbora OTP banke Srbija, istakavši da partnerstvo sa Olimpijskim komitetom Srbije nije samo najdugoročnije sponzorstvo u domaćem sportu, već i snažan pokazatelj vrednosti na kojima se zasniva poslovanje OTP banke.

„Dvadeset četiri godine, sedmi olimpijski ciklus zaredom. Ovo je više od impresivnih brojki – ovo je priča o poverenju, istrajnosti i zajedničkoj viziji. Ponosni smo što ostajemo čvrst oslonac našim olimpijcima, od prvog treninga do olimpijskog podijuma. Zahvalni smo našem višedecenijskom partneru, Olimpijskom komitetu Srbije, na prilici da budemo deo jedne od najlepših priča srpskog sporta. Moćni duh olimpizma nastojimo da prenesemo i na sve naše klijente i zajednicu u kojoj poslujemo. Za nas, svaki klijent je važan, baš kao što je na Olimpijskim igrama jednako važan svaki član tima“, rekao je gospodin Mihajlović i dodao:

„Tokom proteklih godina menjali su se timovi, generacije, okolnosti, ali je jedno ostalo isto: naše uverenje da sport i odgovorno poslovanje dele iste temelje. Uspeh zahteva trud, jasno definisan cilj i tim koji stoji uz  vas. Kroz rad sa olimpijcima težimo da doprinesemo razvoju zdravog i uspešnog društva, ali i da inspirišemo sve one koji sanjaju o velikim podvizima. Ponosni smo na rezultate našeg nacionalnog tima koji je prošle godine u Parizu brojao 112 sportistkinja i sportista, ovenčanih sa pet medalja. Ovo partnerstvo ima posebno mesto, kako u našem poslovanju, tako i u našem identitetu, jer nas podseća da je vredno ulagati u ono što traje i što ostavlja trag.“

Prisutnima se ovom prilikom obratio i Božidar Maljković, predsednik Olimpijskog komiteta Srbije, i istakao da nastavak partnerstva sa OTP bankom jasno ukazuje na prepoznatu vrednost i značaj ulaganja u vrhunski olimpijski sport.

,,Za nas je OTP banka više od sponzora. To je naš partner koji je sa nama još od Olimpijskih igara u Atini, a sada i na putu za Los Anđeles 2028. Odnos koji neguju naše dve institucije traje skoro pune tri decenije. Verujem da svako od nas ovde prisutnih ima neki, bilo koji odnos sa nekom bliskom osobom i siguran sam da znate koliko je teško sačuvati taj odnos u tako dugačkom vremenskom periodu. Svaki odnos između dvoje ljudi ima uspone, padove i veoma teške trenutke i samo iskreni, otvoreni odnosi puni poverenja i međusobnog razumevanja uspevaju da se održe. I ne kaže se slučajno da su to prava prijateljstva, jer samo takvi odnosi opstaju uprkos svemu.”

Predsednik Maljković je ovom prilikom istakao i da sport u Srbiji ima posebno mesto. Da je on naš ponos, naš identitet i često naš najbolji ambasador.

„Sport je merilo našeg nacionalnog uspeha i kolektivne radosti. Rezultati koje naši sportisti ostvaruju na Olimpijskim igrama od kada se Srbija ponovo nalazi na svetskoj sportskoj sceni kao samostalna država, nisu slučajnost. Oni su dokaz dugogodišnjeg marljivog i odgovornog rada, koji je uložen od strane svih nas u sistemu sporta Srbije. Za naše sportiste, mi smo tu 365 dana u godini, u svakom segmentu četvorogodišnjeg olimpijskog ciklusa, u velikoj meri zahvaljujući našim partnerima među kojima se svakako izdvaja OTP banka“, istakao je predsednik Olimpijskog komiteta Srbije, i dodao:

„U OTP banci imamo društveno odgovornog partnera koji deli naše vrednosti, razume potrebe vrhunskog sporta i prepoznaje ga kao pravo mesto za ulaganje, čime pokazuje da ulaganje u sport nije samo doniranje sredstava, već i ulaganje u sopstveni rast i razvoj. Kompanije, a posebno banke, vole da prikazuju da su društveno odgovorne, da zasnivaju svoj rad na pozitivnim vrednostima i to je svakako dobro. Međutim, veoma je malo kompanija koje istinski rade i funkcionišu u skladu sa vrednostima na koje se pozivaju. Upravo se OTP banka razlikuje od velike većine drugih po tome. Izuzetnost je upravo glavna karakteristika poslovanja OTP banke i to ne pokazuju samo suvoparni izveštaji, već i konkretni rezultati, nagrade i priznanja koja je OTP banka dobila za saradnju sa Olimpijskim komitetom Srbije u prethodnom periodu. I ja im na tome iskreno čestitam. I usuđujem se da dodam da mi u Olimpijskom komitetu Srbije osećamo da su to malo i naša priznanja, baš kao što su sve osvojene medalje naših sportista od Atine do Pariza, po malo i medalje OTP banke. Srećan sam danas, jer smo uradili veliku stvar za naš olimpijski sport i za naredni olimpijski ciklus. Nastavljamo dalje, jer Srbija veruje – zajedno do pobede u Los Anđelesu 2028. godine.“

U ime sportista Tima Srbija, prisutnima se obratila tekvondistkinja Aleksandra Perišić, olimpijska vicešampionka iz Pariza, koja je ovom prilikom izrazila zahvalnost OTP banci i Olimpijskom komitetu Srbije na dugogodišnjoj, doslednoj i iskrenoj podršci, koju pružaju sportistima.

,,Za nas sportiste nije mala stvar kada znamo da neko stoji uz nas, ne samo u trenucima najvećih uspeha, već i onda kada se pripremamo, ali i kada prolazimo kroz povrede. U celom tom procesu, za nas je izuzetno važno kada osećamo da neko veruje u nas, jer to nas pokreće i podseća da ne smemo da odustanemo.

Za mene lično, a verujem i za ostale olimpijce, stabilna podrška je ključna, jer kada imate stabilnost i sigurnost, možete da se posvetite svom cilju, treninzima i pripremama za nastup na Olimpijskim igrama. Upravo zato, podrška OTP banke i Olimpijskog komiteta Srbije jeste naš oslonac koji nam daje sigurnost, da svaki dan živimo san o Olimpijskim igrama!

Sport me je naučio disciplini, timskom radu, da nikada ne odustajem i da nikada ne prestajem da verujem. Zato verujem da je naša uloga kao sportista u društvu važna, da budemo uzor mladima i da ih inspirišemo da postanu bolji ljudi. Hvala vam što verujete u nas i što ulažete u snove. Hvala što ste deo našeg puta ka Los Anđelesu i ka novim ciljevima. Trudićemo se da vašu podršku opravdamo svakim treningom, kao i svakim nastupom za našu zemlju”, istakla je Aleksandra Perišić.

Podsećamo, tokom XXXIII Letnjih olimpijskih igara u Parizu 2024. godine, OTP banka Srbija je podržala nacionalni tim, među kojima su bili i OTP ambasadori: tekvondistkinja Aleksandra Perišić, džudista Aleksandar Kukolj, kajakašica Milica Novaković i basketaš Dejan Majstorović. Iz Pariza su olimpijci doneli 5 medalja i mnogo radosti za celu naciju.

Paralelno s tim, Banka je omogućila svojim klijentima da i sami postanu deo olimpijske priče izdavanjem dve posebne olimpijske kartice, Visa Gold debitne i kreditne. Deo prihoda od svake transakcije, bez dodatnih troškova za korisnike, OTP banka je usmerila kao donaciju Olimpijskom komitetu Srbije, doprinoseći time unapređenju uslova za pripreme naših sportista.

16. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

EBRD daje inovativni zeleni kredit od 40 miliona evra kompaniji UniCredit Lizing Srbija

by bifadmin 16. јул 2025.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbediće zajam u iznosu od 40 miliona evra za UniCredit Leasing Srbija u okviru inovativnog Programa za finansiranje povezanog sa unapređenjem rezultata zelene tranzicije za Zapadni Balkan (WB GOLD).

Sredstva iz ove linije će pre svega podržati potrebe za lizingom malih i srednjih preduzeća (MSP), pomažući im da razvijaju svoje poslovanje i istovremeno ih podstičući da povećaju ulaganja u ekološki održiva rešenja.

WB GOLD predstavlja inovativni instrument zelenog finansiranja koji je uveo podsticaje zasnovane na rezultatima, s ciljem da podstakne finansijski sektor da poveća obim zelenog finansiranja za MSP. Program je osmišljen da unapredi praksu zelenog kreditiranja, istovremeno stavljajući fokus na ispunjenje opštih potreba MSP za finansijskom podrškom.

Program podržava dva prioriteta EBRD-a na Zapadnom Balkanu: ekonomski rast kroz razvoj privatnog sektora i ubrzana tranzicija ka zelenijim i otpornijim ekonomijama. Osnažujući lokalna preduzeća da ulažu u održive tehnologije – od energetski efikasnih mašina do sistema za obnovljive izvore energije – WB GOLD ima za cilj da obezbedi direktne benefite za životnu sredinu, uz jačanje konkurentnosti.

Matteo Patrone, potpredsednik EBRD-a za bankarstvo, izjavio je: „Zadovoljstvo nam je što sarađujemo sa UniCredit Leasing Srbija na usmeravanju ovog inovativnog zelenog finansiranja ka srcu sektora malih i srednjih preduzeća u Srbiji. Ovaj Program je odličan primer kako finansiranje može da doprinese stvarnim ekološkim rezultatima i održivom razvoju.“

Nikola Vuletić, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Banke, izjavio je: „Malim i srednjim preduzećima u Srbiji omogućavamo, kroz ovu inicijativu, pristup povoljnijem finansiranju za zelene investicije – od energetski efikasne opreme do obnovljivih izvora energije. UniCredit Leasing Srbija na taj način doprinosi jačanju konkurentnosti domaće privrede i ubrzanju zelene tranzicije. Korišćenjem konkretnih finansijskih instrumenata, naši klijenti dobijaju fleksibilniji pristup savremenim tehnologijama koje donose dugoročne koristi za životnu sredinu.“

EBRD je vodeći institucionalni investitor u Srbiji, sa više od 10 milijardi evra investiranih kroz 382 projekta. Fokus Banke u Srbiji je na konkurentnosti privatnog sektora, tranziciji ka zelenoj ekonomiji i održivoj infrastrukturi.

16. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Deset miliona evra za unapređenje poslovanja SME sektora i poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji

by bifadmin 16. јул 2025.

NLB Komercijalna banka nastavlja uspešnu saradnju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) kroz realizaciju nove kreditne linije u iznosu do 10 miliona evra u okviru programa Go Digital. Ova kreditna linija ima za cilj da pruži finansijsku podršku mikro, malim i srednjim preduzećima, kao i poljoprivrednim gazdinstvima koja žele da unaprede poslovanje i povećaju konkurentnost.

Sredstva iz programa Go Digital su prvenstveno namenjena preduzetnicima koji žele da automatizuju i digitalizuju poslovne procese i unaprede proizvodnju kako bi uskladili poslovanje sa standardima Evropske unije. Pored povoljnih uslova klijenti će imati i mogućnost ostvarivanja granta u iznosu od 10 odsto, koje je obezbedila Evropska unija.

Kroz ovu saradnju, NLB Komercijalna banka potvrđuje svoj status sistemske finansijske institucije i stratešku opredeljenost da bude pouzdan partner domaćem SME sektoru na putu ka modernizaciji. Ovaj zajednički projekat sa EBRD-om predstavlja važan korak ka jačanju domaće ekonomije i podršci održivom razvoju sektora malih i srednjih preduzeća, kao ključnih pokretača inovacija, zapošljavanja i regionalnog razvoja.

 

 

16. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomijaIZDVAJAMO

Najžilavija tradicija u Srbiji: Sprega politike i novca

by bifadmin 16. јул 2025.

Svi naši vlastodršci od nastanka savremene srpske države do danas, istrajno su se držali tradicije da što više narodnog novca strpaju u svoj i džep svojih bližnjih. Običaj da vladajuća partija prosto sraste s novcem koji drugi zarađuju, doživeo je „tržišnu ekspanziju“ sa osnivanjem prvih banaka i industrijskih preduzeća u Srbiji.

Ovako nam je kako nam je i zato što svaka nova vlast u Srbiji ima opsesiju da sve ono što su uradili njeni prethodnici, baci na „đubrište istorije“, tvrde kritičari našeg večito uzburkanog političkog života. Ipak, ti što stalno nešto zakeraju, nisu baš u svemu u pravu. Svi naši vlastodršci od osamdesetih godina 19. veka do danas, nepokolebljivo su se držali tradicije da samo oni kontrolišu tokove novca, uprkos stranoj sili i nepravdi kojima smo neprekidno bili izloženi.

Čim se Srbija oslobodila turskog ropstva, u žurbi da se modernizuje krenula je prečicom – umesto da gubi vreme na gradnju nezavisnih institucija što je moglo potrajati kao „zidanje Skadra na Bojani“, oslonila se na „partijski razvoj“. Taj model rasta podrazumeva da su partije mnogo više od političkih organizacija, one su smisao svekolikog života u Srbiji, naročito kad dođu na vlast. Onog trenutka kada je osvoje, svaka pravi svoje „nezavisne institucije“ kojima će prigrabiti što više novca za što kraće vreme, pre nego što narod pobesni na ulicama.

Pojava dugog trajanja

Običaj da vladajuća partija prosto sraste s novcem koji drugi zarađuju, doživeo je „tržišnu ekspanziju“ sa osnivanjem prvih banaka i industrijskih preduzeća u Srbiji.

„Zapravo, sve do Drugog svetskog rata, svaka partija je imala jednu ili više privatnih akcionarskih banaka i preduzeća praktično u svom vlasništvu. Ona akcionarska društva koja su osnivali privrednici bez direktnih veza sa aktuelnim političkim strukturama, brzo su propadala, a dešavalo se i da sami akcionari iniciraju da se u upravni odbor uključe funkcioneri partije na vlasti“, navodi Vesna Aleksić, naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije u analizi o sprezi politike i novca u Srbiji, za koju zaključuje da je to „ekonomsko-istorijska pojava dugog trajanja“.

Povlastice uske grupe ljudi gušile su tržišnu konkurenciju. Ona se u Srbiji svodila na to da su banke i preduzeća u čijim upravnim odborima su sedeli predstavnici partija koje su izgubile vlast, čekali da njihovi ponovo „preuzmu kontrolu“ na narednim izborima, a neretko i društvenim prevratima. Partijski „stručnjaci“ su finansijski iscrpljivali akcionarska društva ogromnim kreditima bez pokrića ili nerealno visokim tantijemama, lažirajući bilanse i godišnje izveštaje, sve dok u nekim slučajevima ne bi i društvo i njegove ulagače doveli do propasti.

Bankokratija kupuje i savest

Javnost je veoma retko reagovala na besprizorna bogaćenja političara i stranačkih predstavnika. Većina je gledala kako da nađe svog čoveka u vlasti i tako otme makar mali deo kolača za sebe, ili da nekako preživi držeći se pravila „ćutanje je zlato“. Koliko lažu i kradu oni na vlasti moglo se čuti jedino od predstavnika opozicije, koji su narodu otvarali oči ne bi li ih izabrao na sledećim izborima ili silom doveo na čelo države, kako bi i oni mogli da lažu i kradu.

U tom političkom prepucavanju, u vreme Kraljevine Srbije skovan je i termin bankokratija za političare koji su samo zahvaljujući svojim jakim vezama sa vladajućom strankom postavljani u upravne odbore banaka, iz kojih su izvlačili basnoslovno visoke tantijeme i tako se bogatili.

Među retkima koji su kritikovali ovakve pojave, bili su pojedini domaći ekonomisti, poput Nikole Stanarevića, koji je još 1924. u nizu tekstova upozoravao da je sprega banaka i političara tolika, da se tako nešto deset godina ranije nije moglo ni zamisliti. Srpski ekonomista je ukazivao da je to slučaj čak i u Upravnom odboru Narodne banke, te da se „intervencije narodnih poslanika, ministara, najbližih srodnika predsednika vlade na svršavanju poslova u raznim ministarstvima, odvijaju na štetu opštih interesa i državne kase“.

Po njegovim rečima, suzbijanju korupcije nije mogao da pomogne nijedan zakon, jer se zakoni nisu poštovali. „Bankokratija dvojako deluje. S jedne strane, uz pomoć uticajnih ljudi na položaju, ministara, narodnih poslanika, visokih državnih činovnika u upravnim odborima, povoljno se uz pomoć države završavaju poslovi: zakupi dobara, skidanje sekvestra, dobijanje šuma, liferacija i koncesija. S druge strane, pomoću takvih banaka, utiče se na listove, kupuju se savesti, dovode se birači u zavistan položaj“, opisivao je Stanarević situaciju u srpskom društvu.

Ugledajte se na Slovence

Ipak, bilo je pokušaja da se bankokratiji stane na put. Janko Hacin, direktor Prve hrvatske štedionice kao i Udruženje banaka u Beogradu ukazivali su na potrebu da se kreditne prilike postave na zdraviju osnovu, naročito u Srbiji, kao i da se smanje rizici i gubici novčanih zavoda, što je bio neizostavan uslov za snižavanje kamatnih stopa na bankarske kredite.

Naime, pokazalo se da su, zbog zakonom propisane tajnosti poslovanja ali i gotovo nikakve kontrole Narodne banke nad radom srpskih akcionarskih banaka, mnogi privrednici koji bi ostajali bez novca, tražili i dobijali kredite u pet i više banaka istovremeno. Zabeleženo je da je jedna firma, koja je prikazivala da ima dobit od 100.000 dinara, imala kredit u tom iznosu ne kod jedne, nego čak u 18 banaka, od kojih je svaka „živela u uverenju da je ona jedini finansijer te firme“.

Kao primer kako bi banke u Srbiji trebalo međusobno da razmenjuju informacije, Hacin je isticao ljubljanske banke koje su svakog meseca slale filijali Narodne banke stanje obaveza svojih dužnika i od nje primale izveštaje o stanju njihovih obaveza kod ostalih ljubljanskih novčanih zavoda. Zahvaljujući tome, 1929. godine su uvedeni Obaveštajni kreditni odseci kod Narodne banke, koji su umnogome doprineli sređivanju kreditnih prilika u Srbiji.

Službenik „kontroliše“ šefa

Za ozbiljnije suzbijanje korupcije u srpskim bankama bilo je potrebno izmeniti odredbe Zakona o akcionarskim društvima iz 1896. godine, koje su se odnosile na kontrolu rada novčanih zavoda. Problem je bio u tome što je organizacija akcionarskih društava bila takva, da pojedini akcionari nisu imali pravne a svi zajedno ni realne mogućnosti da kontrolišu rad uprave.

Oni su morali da se oslone na nadzorni odbor čije članove su, suprotno praksi u razvijenim zapadnim zemljama, birali članovi uprave. To je dovelo do paradoksalne situacije, upozoravao je Hacin: „Često nađemo u upravi oca ili strica a u nadzornom odboru sina ili nećaka. Naročito kod akcionarskih banaka, vidimo u upravi redovno direktore, a u nadzornim odborima potčinjene im činovnike koji treba da vrše nadzor nad svojim šefovima“.

Ovakva praksa je izmenjena tek nakon punih trideset godina od donošenja Zakona o akcionarskim društvima Kraljevine Srbije. Novi Trgovački zakon Kraljevine Jugoslavije iz 1937. godine, pored toga što je na čitavoj teritoriji države dozvolio osnivanje akcionarskih društava sa ograničenom odgovornošću, jasno je precizirao dužnosti i obaveze nadzornog odbora kao kontrolnog organa, a uvedene su i institucije poverenika i spoljašnjeg nadzora društva.

Međutim, za mnoge srpske banke Trgovački zakon došao je suviše kasno, o čemu govori i veliki broj bankrotstava i prinudnih likvidacija, naročito u periodu od 1931. do 1936. godine, navodi Aleksić. Novi zakon nije uspeo ni da zaživi u praksi, jer je vrlo brzo izbio Drugi svetski rat.

Ko su bili štromani?

Prema Zakonu o akcionarskim društvima koji je na snazi ostao sve do Drugog svetskog rata, prilikom osnivanja preduzeća sa dominantnim učešćem stranog kapitala, bilo je neophodno da polovina članova uprave bude iz Srbije, odnosno Jugoslavije. Stranci su brzo shvatili kako se osvaja domaće tržište, pa su u nastojanju da obezbede povoljniji tretman i posebne poreske olakšice, u svoje upravne odbore uključivali najuticajnije političke predstavnike države, takozvane štromane.

Zorica Žarković

Finansije Top 2024/25 u izdanju časopisa Biznis & finansije

Foto: urfingus, Depositphotos

16. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Zašto su najuspešnije svetske kompanije uređene po Lean – u?!
  • „Triglav osiguranje” korisnicima aplikacije „Family Pass” nudi dodatnih 10 odsto popusta na Putno zdravstveno osiguranje
  • Inovacija pomerila granice obeležavanja jubileja
  • Fresh Corner završio 2025. godinu rekordnim rezultatima: kafa i hot-dog dostigli nove vrhunce
  • Humanitarna aukcija kauča iz serije „Prijatelji“: McDonald’s obezbedio donaciju za NURDOR

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit