NAJNOVIJE
Milion dinara zarade po hektaru za gajenje belog luka,...
Gde je život najskuplji u Evropi?
Neobičan trend: Cena zlata pada uprkos što je geopolitički...
Ko najviše a ko najmanje zarađuje u Srbiji?
Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje...
Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih...
Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
Zašto Evropa teško podnosi aktuelni toplotni talas?
Hocim novi vlasnik građevinske firme Rapid
Građani preko ePlati već mogu da plate takse online,...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Šta zaposleni u Srbiji zaista očekuju od poslodavaca u 2026?

by bifadmin 2. фебруар 2026.

Zarada je i dalje glavni motivator zaposlenih u Srbiji, ali više nije jedini. Fleksibilnost, sigurnost posla i mogućnosti za učenje postaju ključni faktori u odluci da li će neko ostati u kompaniji ili potražiti novu priliku. Ovo su samo neki od ključnih nalaza četvrtog godišnjeg istraživanja tržišta rada koje je sprovela O.U.R. HR asocijacija, a koje je predstavljeno u četvrtak pred više od 100 HR profesionalaca.

Istraživanje je realizovano u periodu od novembra 2025. do januara 2026. godine i obuhvatilo je više od 2.500 ispitanika – 336 HR profesionalaca i 2.213 zaposlenih iz opšte populacije, iz različitih industrija širom Srbije. Upravo ta dvostruka perspektiva čini ovo istraživanje jednim od najrelevantnijih pokazatelja stvarnog stanja na tržištu rada u Srbiji.

Fokus kompanija se pomera: od razvoja ka restrukturiranju

Rezultati pokazuju da je 2025. godina bila godina velikih promena. Čak 43 odsto HR profesionalaca navodi da je glavni fokus njihovih kompanija bio na reorganizaciji i restrukturiranju, dok su teme poput razvoja talenata i novih inicijativa pale u drugi plan. Upravljanje promenama, međutim, dobija tek prosečnu ocenu – transparentnost i uspešnost promena ocenjene su sa nešto više od 50 odsto.

Zaposleni znaju šta žele – i spremni su da promene posao

Iako HR procenjuje da je mali broj zaposlenih otvoren za promenu posla, podaci govore drugačije: čak 70 odsto zaposlenih je otvoreno za nove poslovne prilike, dok je 13 odsto aktivno u potrazi za novim poslom. Najčešći razlozi za odlazak su bolja karijerna prilika, viša zarada i kvalitetniji benefiti.

Zarada i benefiti su ubedljivo najvažniji kriterijum pri izboru poslodavca (85 odsto), ali se u top faktore ponovo vraća i sigurnost posla, koja je u odnosu na prethodnu godinu duplirala značaj.

Fleksibilnost se smanjuje – a rizik odlazaka raste

Jedan od zabrinjavajućih trendova je pad fleksibilnih modaliteta rada. U poređenju sa prethodnom godinom, procenat zaposlenih koji imaju mogućnost fleksibilnog rada je smanjen, a kod skoro trećine ispitanika došlo je do promene politike rada od kuće – najčešće kroz smanjenje broja dana ili potpuno ukidanje remote rada.

Istraživanje pokazuje da bi vraćanje na isključivo rad iz kancelarije kod velikog broja zaposlenih značajno povećalo spremnost za promenu posla.

AI ulazi u HR – ali brže u svakodnevni rad zaposlenih

Upotreba veštačke inteligencije beleži snažan rast. Više od 75 odsto zaposlenih koristi AI alate u svom radu, dok je taj procenat među HR profesionalcima niži (52 odsto). U HR funkciji AI se najčešće koristi za komunikaciju, administraciju i treninge, a glavni benefiti su ušteda vremena i veća efikasnost.

Jaz između HR-a i zaposlenih i dalje postoji

Iako HR u velikoj meri veruje da su procesi fer, transparentni i da zaposleni imaju poverenje u HR funkciju, zaposleni su znatno rezervisaniji u svojim ocenama. Posebno se ističu razlike u percepciji pravednosti, otvorenosti komunikacije i dostupnosti HR-a.

Pouka za 2026: ljudi očekuju jasnost, sigurnost i pošten odnos

Četvrto godišnje istraživanje O.U.R. HR asocijacije jasno pokazuje da tržište rada u Srbiji ulazi u zreliju, ali i zahtevniju fazu. Zaposleni više nego ikada traže jasnu komunikaciju, realne zarade, fleksibilnost i sigurnost, dok kompanije koje to ne prepoznaju rizikuju rast fluktuacije i gubitak talenata.

„O.U.R. HR predstavlja asocijaciju HR struke iz najpriznatijih kompanija u Srbiji, kojima je cilj da zaista čuju šta zaposleni i kandidati misle i učestvuju u kreiranju kulture rada na našim prostorima. Ovo istraživanje postalo je veoma relevantno i ne predstavlja samo presek stanja, već alat za donošenje boljih odluka – kako za HR profesionalce, tako i za menadžment“, poručuje Miljana Nikolić, koordinatorka O.U.R. HR asocijacije, uz najavu da će naredne godine ovo istraživanje pokriti region i nastaviti da prati ključne trendove tržišta rada.

Foto: Pixabay

2. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

„Jasna slika u kompleksnim vremenima“: umereni rast, niža inflacija i nove investicione prilike u 2026. godini

by bifadmin 2. фебруар 2026.

U uslovima produžene globalne neizvesnosti i čestih tržišnih oscilacija, razumevanje dugoročnih ekonomskih i investicionih trendova postaje ključno za donošenje odgovornih finansijskih odluka. Upravo takav okvir nudi najnoviji izveštaj Erste Grupe Erste Insights 2026, koji objedinjuje makroekonomske projekcije, regionalne analize i investicione smernice za ovu godinu, sa ciljem da investitorima pruži jasniju sliku u složenom globalnom okruženju.

Izveštaj polazi od ocene da će 2026. godinu i dalje obeležiti povišena volatilnost, geopolitičke tenzije i strukturne promene u globalnoj ekonomiji, ali i da se istovremeno stvaraju temelji za stabilniji rast. Nakon perioda snažnih inflatornih pritisaka i agresivnog ciklusa podizanja kamatnih stopa, očekuje se postupno smirivanje inflacije i stabilizacija monetarne politike, posebno u Evropi. Prema projekcijama Erste Grupe, inflacija u evrozoni mogla bi da se spusti na oko 1,8 odsto u 2026. godini, dok se privredni rast procenjuje na umerenih 1,1 odsto, uz stabilne referentne kamatne stope Evropske centralne banke.

Poseban fokus izveštaja stavljen je na region Centralne i Istočne Evrope, koji se u poslednje tri godine pokazao kao jedan od najotpornijih i najdinamičnijih delova evropske ekonomije. Očekuje se da će zemlje ovog regiona i u 2026. godini rasti brže od proseka evrozone, sa projektovanom stopom rasta od oko 2,7 odsto. Rast će prvenstveno biti podstaknut snažnom domaćom potrošnjom, realnim rastom zarada i nastavkom investicija, uključujući korišćenje preostalih sredstava iz evropskih fondova, kao i novih programa usmerenih na infrastrukturu, energetsku bezbednost i odbrambenu industriju. U takvom okruženju, monetarna politika u većini zemalja regiona trebalo bi postepeno da se relaksira, pri čemu se za Srbiju očekuje nastavak tog trenda u drugoj polovini 2026. godine.

Kada je reč o investicionim perspektivama, Erste Insights 2026 ukazuje da Evropa danas nudi širi spektar prilika nego što to trenutni investitorski sentiment često sugeriše. Evropska tržišta, prema oceni analitičara, karakterišu povoljnije valuacije u odnosu na SAD, veća zastupljenost tradicionalnih sektora, finansija i manjih kompanija, kao i stabilniji regulatorni okvir. U takvom kontekstu, selektivan i disciplinovan pristup ulaganjima postaje važniji od praćenja kratkoročnih trendova i tržišnog „hajpa“.

Izveštaj Erste Grupe kao optimalan odgovor na neizvesno okruženje predlaže robusne i široko diversifikovane portfolije, koji kombinuju akcije kao glavni izvor dugoročnog rasta, obveznice kao element stabilnosti, kao i dodatne klase imovine koje mogu ublažiti rizike. Posebno se ističe uloga zlata kao strateške komponente portfolija, imajući u vidu geopolitičke rizike, rastući javni dug i dugoročne inflatorne pritiske. Istovremeno, naglašava se potreba za oprezom kod visoko rizičnih ulaganja, uz jasno razdvajanje spekulativnih trendova od fundamentalno utemeljenih investicionih prilika.

U kontekstu Srbije, uvidi iz izveštaja Erste Insights 2026 ukazuju da domaća ekonomija ulazi u 2026. godinu sa stabilnijim makroekonomskim okvirom u odnosu na prethodni period. Projekcije Erste Grupe predviđaju nastavak privrednog rasta, uz postupno smirivanje inflatornih pritisaka i očekivanje da se trend monetarnog popuštanja, prisutan u većem delu regiona Centralne i Istočne Evrope, prelije i na Srbiju u drugoj polovini godine. U takvim okolnostima, ključni izazov za domaće tržište ostaje očuvanje makroekonomske stabilnosti i poverenja, dok se prostor za dugoročnije planiranje, za investitore, privredu i građane – postepeno širi.

Zaključno, Erste Insights 2026 šalje poruku da 2026. godina neće biti „mirna“, ali da će biti puna prilika za one koji odluke donose na osnovu podataka, dugoročnih ciljeva i jasne strategije. U vremenu kada globalni šum često nadjačava suštinu, jasnoća, disciplina i diversifikacija ostaju ključni alati za očuvanje i rast kapitala – kako na razvijenim tržištima, tako i u regionu u kojem Srbija ima sve značajniju ulogu.

2. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MOL Grupa i Nacionalna naftna kompanija Libije uspostavljaju strateško partnerstvo u naftnoj industriji

by bifadmin 2. фебруар 2026.

MOL Grupa je zaključila novo strateško partnerstvo sa Nacionalnom naftnom kompanijom Libije (NOC). Memorandum o razumevanju postavlja temelje saradnje u oblasti istraživanja i proizvodnje ugljovodonika, tehnoloških inovacija i trgovine sirovom naftom. Memorandum o razumevanju potpisali su u Budimpešti predsednik i generalni direktor MOL Grupe, Žolt Hernadi, i Masud Sulejman, predsednik Nacionalne naftne kompanije Libije (NOC).

Sporazum o strateškom partnerstvu definiše okvir za razmenu informacija i zajedničko razmatranje potencijalnih oblasti saradnje između NOC-a i MOL-a. One obuhvataju istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, tehnološke inovacije i unapređenja u razvoju naftnih polja, mogućnosti u oblasti naftnih usluga u Libiji, kao i snabdevanje sirovom naftom i trgovačke aktivnosti.

„Prepoznajemo naftnu i gasnu industriju Libije kao snažan stub stručnosti. Siguran sam da će ovaj novi sporazum delovati kao katalizator za dalje širenje našeg međunarodnog portfolija, stvarajući jasnu obostranu vrednost za obe kompanije i jačajući otpornost našeg regiona. Iz ugla bezbednosti snabdevanja i energetske suverenosti, posebno za kontinentalne zemlje bez izlaza na more, diverzifikacija izvora je od ključnog značaja. Naša saradnja prevazilazi poslovne okvire, jer smo se dogovorili i o obnovi obrazovnih, naučnih i univerzitetskih veza kako bismo što više učili jedni od drugih. Ovakva partnerstva mogu pomoći Evropi da pronađe sopstveni put ka konkurentnosti, umesto da prelazi iz jednog oblika energetske zavisnosti u drugi“, izjavio je Žolt Hernadi, predsednik i generalni direktor MOL Grupe.

U okviru međunarodnog portfolija MOL Grupe, kompanija ima istraživačke i proizvodne naftno-gasne aktivnosti u devet zemalja, dok se proizvodnja odvija u osam zemalja: u Hrvatskoj, Azerbejdžanu, Iraku, Kazahstanu, Rusiji, Pakistanu, Egiptu i Mađarskoj. Kako bi zadržao cilj iz ažurirane strategije SHAPE TOMORROW – dostizanje proizvodnje od najmanje 90 hiljada barela ekvivalenta nafte dnevno u narednih pet godina – MOL nastoji da dodatno ojača svoj međunarodni portfolio i razvija nova strateška partnerstva. U tom kontekstu, nedavno su potpisani sporazumi o saradnji sa nacionalnom naftnom kompanijom Kazahstana (KazMunayGas), nacionalnom naftnom kompanijom Azerbejdžana (SOCAR) i nacionalnom naftnom kompanijom Turske (Turkish Petroleum). Kao rezultat toga, MOL kao operator započinje kopnena istraživanja u regionu Samakhi–Gobustan u Azerbejdžanu, dok su zajednička istraživanja sa Turkish Petroleum već započela u Mađarskoj.

Foto: MOL

2. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
BlogoviVesti

Obračun sa intelektualcima: Istorijska matrica i savremeni progon univerzitetskih profesora u Srbiji

by bifadmin 2. фебруар 2026.

Katinski masakr iz 1940. godine simbol je sistematskog uništenja intelektualne elite jednog naroda s ciljem dugoročne kontrole društva. Likvidacijom poljskih oficira, profesora, lekara, inženjera, sudija i advokata, sovjetski režim nije uklanjao vojnu pretnju, već potencijalnu buduću elitu otpora – ljude sposobne da artikulišu istinu, pamte zločin i organizuju društvo nakon njega. Taj obrazac, iako u različitim oblicima i intenzitetima, ponavljao se kroz čitavu modernu istoriju.

Totalitarni i autoritarni sistemi ne obračunavaju se s intelektualcima prvenstveno zbog njihovih konkretnih političkih stavova, već zbog njihove autonomije mišljenja. Intelektualac poseduje tri osobine koje su za svaki autoritarni poredak opasne: kritičko rasuđivanje, javni kredibilitet i sposobnost dugoročnog pamćenja. Upravo zato su u Staljinovim čistkama u Poljskoj stradali naučnici i lekari, u Mao Cedungovoj Kulturnoj revoluciji u Kini profesori i umetnici, dok su u Kambodži sedamdesetih godina 20. veka Crveni Kmeri sistematski uništili obrazovni sistem i intelektualnu elitu – bilo je dovoljno samo posedovati diplomu, ili čak samo nositi naočare, pa da se padne kao žrtva režima. U nacističkoj Nemačkoj 1933. godine organizovana su javna spaljivanja knjiga koje su sadržale sve što su nacisti proglasili nenemačkim i subverzivnim (spaljivane su, između ostalih, i knjige Alberta Ajnštajna – sigurno u pokušaju da se spali i teorija relativiteta, ne bi li je zamenila neka arijevska).

Metode likvidacije intelektualaca varirale su – od fizičkog uništenja, preko zatvora i egzila, do javnog poniženja – ali je cilj uvek bio isti: lomljenje društvene kičme. Tamo gde vladaju glupi i primitivni, pametan postaje izgrednik.

U aktuelnim totalitarnim i autoritarnim društvima retko se susreće brutalnost totalitarizama 20. veka. Međutim, to ne znači da je obrazac nestao. Naprotiv – on je transformisan. Današnji sistemi koriste „mekše“ mehanizme: institucionalno iscrpljivanje, profesionalnu marginalizaciju, administrativni pritisak, medijsku diskreditaciju i proizvodnju atmosfere straha, linča i besmisla. Intelektualac se ne ubija – on se učini nevidljivim, bespomoćnim, obeščašćenim ili smešnim.

Savremeni oblici progona u Srbiji možda nisu krvavi, ali su jednako destruktivni po društvenu supstancu. Razlika je samo u sredstvu, ne i u cilju.

Posebno je opasna pojava sistemskog omalovažavanja i bagatelisanja znanja. Stručnost se relativizuje, naučni ili umetnički autoritet zamenjuje politička lojalnost, a javni diskurs se svesno spušta na nivo banalnosti, ogoljenog prostakluka i konflikta. Intelektualac se u tom scenariju ne pojavljuje kao korektiv vlasti, već kao „elitista“, „strani plaćenik“, „neradnik“ ili „smetnja stabilnosti“. U SFRJ je svojevremeno postojao izraz „poštena inteligencija“ – kao neka opomena da od inteligencije, tobož, preti podrazumevana opasnost. Mehanizam je isti: diskreditacija pre likvidacije, s tim što je današnja likvidacija lična, moralna i profesionalna, a ne fizička.

U tom kontekstu, stanje na univerzitetima u Srbiji zahteva posebnu pažnju. Poslednjih meseci svedočimo otvorenom progonu univerzitetskih profesora koji su kritičari autokratskog društva u kome živimo: davanju otkaza bez profesionalno utemeljenih razloga, opstrukcijama u napredovanju i osporavanju izbora u zvanja, poništavanju konkursa, kao i selektivnom tumačenju zakona i pravilnika. Formalno, sve se odvija „u skladu sa procedurama“; suštinski, reč je o disciplinskom mehanizmu usmerenog kažnjavanja kritičkih i autonomnih pojedinaca.

Velika potencijalna moć savremenih režima leži i u parčanju akademske zajednice. Autoritarni sistemi preko svojih poslušnika podstiču rivalstva, zavisti, sitne interese, spletkarenja i podmićivanja, znajući da izolovan profesor postaje lakša meta. Na taj način stvara se ambijent u kome se autocenzura isplati, a lični integritet postaje luksuz. Ambijent u kome se po mišljenje ide na „treći sprat“ – kod nadređenog po partijskoj liniji. Tako solidarnost slabi, a represija više i ne mora biti brutalna – dovoljna je tišina kolega.

Ćutanje akademske zajednice i pasivno posmatranje tuđe (kakva zabluda da je samo tuđe!) nesreće uvek je uvod u njeno dalje slabljenje. Nijedan progon profesora nikada nije ostao na jednom imenu; on se širi upravo onoliko koliko mu se dopušta.

Zato je pitanje solidarnosti danas isključivo moralno, a ne političko pitanje, kako autoritarni režim želi da ga prikaže. Odbrana jednog profesora od nepravde nije čin lične hrabrosti, već je herojski čin odbrane institucije, profesije i same ideje univerziteta. Ćutanje, ma koliko oportunistima kratkoročno delovalo racionalno, dugoročno postaje saučesništvo u razgradnji sistema i konačnom gušenju slobode mišljenja i delanja – ispostaviće se, na kraju, čak i njihovog sopstvenog.

Ipak, istorija pokazuje i nešto drugo: nijedan sistem koji se dugoročno obračunava sa sopstvenim intelektualnim slojem ne ostaje stabilan. Društva bez kritičke misli gube sposobnost samokorekcije, a režimi koji se boje pitanja i pameti neminovno proizvode greške koje ih na kraju uguše. Napredna društva razumeju da su intelektualci njihov najvredniji dugoročni resurs i zato ih kroz istoriju štite i osnažuju, umesto da ih troše ili sistematski progone.

Upečatljiv primer predstavlja pogibija Henrija Mozlija u Prvom svetskom ratu, mladog naučnika koji je razjasnio pojam atomskog broja i čija je smrt na frontu prepoznata kao nenadoknadiv gubitak za britansku i svetsku nauku. Upravo to iskustvo navelo je britansku vladu, predvođenu Vinstonom Čerčilom, da tokom Drugog svetskog rata uvede politiku strateške zaštite ključnih naučnih i intelektualnih profesija, smatrajući da je njihova uloga u laboratorijama, univerzitetima i razvojnim centrima od vitalnog značaja za opstanak i budućnost države.

Danas se ista racionalna logika prepoznaje u savremenim razvojnim strategijama, poput onih kojima Saudijska Arabija sistematski privlači naučnike, inženjere i istraživače iz celog sveta kako bi ostala konkurentna među velikim silama. Ova zemlja jasno pokazuje da globalna snaga više ne počiva samo na prirodnim resursima, već na kapitalu znanja i inovacija. Razlika između društava koja napreduju i onih koja stagniraju leži upravo u tome da li znanje štite kao vrednost ili ga potiskuju kao pretnju.

Zato je današnji trenutak ispit zrelosti akademske zajednice. Ne ćutati nije stvar političkog opredeljenja, već profesionalne i moralne odgovornosti. Univerzitet je poslednja linija odbrane razuma u ovom društvu – i ako ona utihne, cena se više neće plaćati pojedinačno, već kolektivno.

Kada započne predizborna kampanja i kada se u javnosti pojave intelektualci sa studentske liste, pokušaj likvidacije će se intenzivirati. Budimo spremni. I solidarni. Jer znanje je moć!

Autor: Dr Ljiljana Čvorović, profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Izvor: Danas

2. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da „leteći taksi“ poleti potreban vertiport i obučen pilot

by bifadmin 2. фебруар 2026.
Iza pompeznih najava da u Srbiju 2027. godine stiže „leteći taksi“, krije se činjenica da će ove letelice, koje još nisu sertifikovane ni u zemlji proizvođača, biti tek još jedan eksponat na EXPO 2027 u čijem će demonstracionom letu iznad surčinskih ravnica učestvovati tek nekolicina odabranih.

Istina je da će to biti verovatno prvi prikaz takozvanog „letećeg taksija“ u Evropi, čija komercijalna primena je i dalje na dugom štapu. Ovo su činjenice koje za sada znamo, piše N1.

Vlada Srbije je u Davosu sa američkom kompanijom Archer Aviations potpisala Sporazum o partnerstvu o mogućoj kupovini do 25 „letećih taksija“ u budućnosti.

Investicija od 125 mil EUR

U saopštenjima koja su odvojeno objavili Vlada Srbije i Arćer cena se ne navodi, a portal biznis.rs je objavio da je pojedinačna vrednost letelice „Midnight“, za koju je srpska strana zainteresovana, oko pet miliona evra što znači da bi 25 letelica koštalo oko 125 mil EUR.

Ono što domaća i strana javnost nazivaju „leteći taksi“ zvanično se zove električna letelica sa vertikalnim poletanjem (eVTOL). U realnosti – liči na helikopter, ali to nije; liči na mali avion, ali ni to nije.

U pitanju su letelice sa vetikalnim poletanjem/sletanjem kao i helikopteri, ali imaju krila i na njima raspoređen veći broj manjih propelera.

Srbija je kao svog preferiranog partnera izabrala američku kompaniju Archer i njen model „Midnight“. U pitanju je potpuno električna letelica koju pokreće 12 motora sa šest nezavisnih pakovanja litijum-jonskih baterija.

Bez emisije štetnih gasova

Ono što proizvođač ističe kao prednost – 0 emisije štetnih gasova i bezbedno sletanje u slučaju da bilo koji od motora ili pakovanje baterija otkažu u bilo kom trenutku leta, regulatori vide kao kompleksnost u procesu sertifikacije ovih letelica, pre svega zbog bezbednosnih rizika primene tako velikih baterija u avijaciji.

Predviđena visina letenja u urbanim sredinama je od 1.500 fita (457,2 metra) do 4.000 fita (1.220 metara), dok je najviša testirana visina letenja „Midnighta“ bila oko 7.000 fita (2.134 metara).

Testirana brzina letelice je oko 200 kilometara na čas.

„Letećim taksijem“ neće upravljati tek bilo koji vozači, već obučeni piloti, a u letelici ima mesta za petoro ljudi – pilota i četvoro putnika.

Infrastrukturu za poletanje i sletanje će činiti takozvani vertiporti, koji su slični heliodromima, ali uz dodatnu opremu za punjenje baterija i održavanje letelica.

Premijera u Dubaiju

Dubai je prvi grad u svetu u kojem će „leteći taksiji“ dobiti komercijalnu primenu i to do kraja ove godine. Grad je potpisao ugovor sa američkom kompanijom Joby, najvećim konkurentom Archera.

U Dubaiju je već počela izgranja infrastrukture, odnosno vertiportova, a „leteći taksiji“ bi trebalo da povežu Dubai međunarodni aerodrom sa tri lokacije u gradu.

Važno je napomenuti da iako „leteći taksiji“ treba da budu deo koncepta urbane vazduhoplovne mobilnosti (UAM), oni neće sletati u sam centar grada, već će se nalaziti na obodima.

U slučaju Dubaija, predviđa se da će njihovo korišćenje skratiti vreme putovanja kolima od aerodroma do jedne od tri predviđene lokacije sa 45 minuta na 10 minuta vožnje.

A koliko će to zadovoljstvo koštati, za sada nije poznato. Dok jedni navode da će leteći taksiji predstavljati svojevrsni VIP čarter let kroz grad, pojedini mediji pišu da će vožnja „letećim taksijem“ od tačke A do tačke B u Dubaiju koštati ekvivalentno Uberu na istoj destinaciji.

Ova pretpostavka se zasniva na činjenici da je Joby i Uber od 2019. godine zajedno rade na razvoju urbane vazdušne mobilnosti, a 2021. godine Joby je kupio Uberov sektor za razvoj ovog vida saobraćaja.

Osaka, Beograd, Los Anđeles

Izložba EXPO, koja je 2025. godine održana u japanskom gradu Osaka, bila je prilika da Joby izvede demonstracione letove i prikaže sposobnosti svojih letelica.

Njihov konkurent Archer pokazaće se u Beogradu na izložbi EXPO 2027, a već naredne godine 2028. biće zvanični pružalac usluga vadušnog taksija na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu.

Da bi sve ovo postalo realnost, neophodno je da eVTOL dobiju neophodne sertifikate i dozvole, prvo u zemljama porekla i od najrelevantnijih vazduhoplovnih tela (FAA i EASA), a potom i kod nas.

Stvari trenutno stoje tako da je Joby, za koji se odlučio Dubai, bliže kompletnoj sertifikaciji u SAD u odnosu na Archer.

Naime, sve ove letelice pre komercijalne upotrebe moraju da dobiju tri vrste sertifikata: za sam proizvod, za proces proizvodnje i za operativnu upotrebu.

Trenutno u procesu sertifikacije same letelice prednjači Joby. Međutim, ono po čemu se Archer izdvaja je što je uporedo sa sertifikacijom proizvoda razvijao njenu operativnost, pa je u tom polju već dobio tri od četiri sertifikata koje zahteva američko regulatorno telo Federal Aviation Administration (FAA).

Teško do sertifikata

Archer je tako već dobio dozvolu za komercijalnu upotrebu, odnosno vršenje vazdušne taksi usluge. Dobio je i sertifikat za servisiranje, odnosno održavanje letelica, kao i sertifikat za samostalnu obuku pilota.

Stručnjaci navode da je u pitanju strateška odluka da kompanija izgradi operativni ekosistem dok proces provere i sertifikacije same letelice i dalje traje, što u praksi znači da će Arćerov „leteći taksi“ biti spreman da poleti čim FAA odobri sam proizvod.

Malo je verovatno da će se sve to dogoditi do izložbe EXPO 2027. godine, zbog čega se pretpostavlja da će „Midnight“ u Beogradu imati samo demonstracione letove i to u okviru samog kompleksa EXPO.

Ministar finansija Siniša Mali je na sednici Vlade održanoj 25. januara 2026. godine najavio da u Surčinu na mestu EXPO 2027 treba da se izgradi i hangar za ove letelice.

Međutim, čak i letenje u tako uskim okvirima znači ulazak letelice u vazdušni prostor i postajanje delom vazdušnog saobraćaja. To znači da eVTOL moraju da postanu deo domaće regulative.

Nova tehnološka kategorija

Direktorat za civilno vazduhoplovstvo je posle potpisivanja Sporazuma u Davosu saopštio da vazduhoplovi sa mogućnošću vertikalnog poletanja i sletanja (VTOL) predstavljaju novu tehnološku kategoriju, koja zahteva odgovarajuće regulatorno uređenje i dodao da, „imajući u vidu inovativni karakter ovih vazduhoplova i specifičnosti njihove buduće operativne primene, kontinuirano i intenzivno radi na pripremi odgovarajućeg nacionalnog regulatornog okvira“.

Da bi se pripremio za dolazak „letećih taksija“, Direktorat je još pre godinu dana, u januaru 2025. godine, ažurirao Pravilnik o uslovima za obavljanje vazdušnog saobraćaja.

Pravilnik je uveo pojam „inovativne vazdušne mobilnosti“ (IAM), a u ažuriranoj verziji uvodi se i sistem sertifikacije operatora koji će obavljati IAM aktivnosti. Operator mora da poseduje sertifikat vazduhoplovnog operatora (AOC) koji izdaje Direktorat.

Pravilnik uvodi i pojam „vertiporta“ koji se definiše kao „kopnena ili vodena površina ili struktura koja se koristi ili se namerava koristiti za sletanje, poletanje i kretanje VCA“.

Kada je reč o posadi i osoblju, minimalni sastav posade mora da odgovara sastavu navedenom u operativnom priručniku.

Pilot mora da ima odgovarajuće dozvole i ovlašćenja koje izdaje Direktorat, a propisana je obavezna obuka i provera letačke i tehničke posade, kao i zahtevi za radno vreme, odmor i slobodne dane članova posade.

Direktorat je propisao da se letovi mogu obavljati samo danju i po pravilima vizuelnog letenja (VFR).

Propisani su strogi zahtevi za performanse pri poletanju, sletanju i na ruti, kao i ograničenja mase i položaja težišta letelice.

Izvor: N1
Foto: Pixabay
2. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ako sami sebi uplaćujete doprinose oni su viši za 11,6 odstu u 2026. godini

by bifadmin 2. фебруар 2026.
Od uplate za januar 2026. godine važe nove osnovice osiguranja u Srbiji, koje su za 11,6 % više u odnosu na prethodnu godinu i građani mogu da se opredele za jednu od 13 osnovica, saopštio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, nezavisno od stručne spreme koju imaju.

Osnovica može da se menja

Prema Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno, osiguranje, najniža osnovica osiguranja iznosi 35 % prosečne republičke zarade za prethodnih 12 meseci, što je 51.297 dinara, a najviša pet prosečnih plata, odnosno 732.820 dinara.

Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje je 24 %, što znači da će mesečni izdatak za samostalnu uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje biti u rasponu od 12.311,28 do 175.876,80 dinara.

Za građane koji se opredele za samostalnu uplatu doprinosa rok dospelosti je 15. u mesecu za prethodni mesec.

Jednom izabrana osnovica može se promeniti, pod uslovom da se podnese novi zahtev. Takođe, građani koji ne žele više da uplaćuju samostalno doprinose u obavezi su da podnesu zahtev za prestanak uplate.

Oko 22.000 „samostalaca“

U staž osiguranja računa se vreme za koje je građanin uključen u obavezno osiguranje po osnovu člana 15 Zakona o PIO plaćao doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Prema podacima iz decembra prošle godine, oko 22.000 građana Srbije samostalno uplaćuje doprinose za penzijsko osiguranje.

Izvor: Blic

Foto: Pixabay
2. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Vesti

Eksperiment: Šta su beskućnici uradili sa 10.000 evra koju su dobili od države

by bifadmin 1. фебруар 2026.

Godine 2019, gradske vlasti u Stokholmu, u Švedskoj, pokrenule su eksperiment koji su mnogi otvoreno nazvali potpuno ludim.
Naime, odabrali su 50 beskućnika i svakom od njih dali 100.000 švedskih kruna, što bi bilo otprilike 10.000 evra.

I sve to bez ikakvih uslova, bez nadzora i bez pravila. Mogli su da rade šta god žele sa novcem. Da ga piju, kockaju ili troše na bilo koji način koji im odgovara. Mogli su da raspolažu njime kako žele. Istaknuti sociolozi predvideli su katastrofu. Tvrdili su da će 80 odsto učesnika potrošiti novac na alkohol i drogu u roku od mesec dana.

Humanitarne organizacije su takođe protestovale, govoreći: „Ovo je okrutno. Finansirate zavisnost“, piše Dnevno.hr

Ali samo godinu dana kasnije, stigli su rezultati koji su šokirali apsolutno sve. Čak 72 odsto učesnika više nije bilo beskućnik, već je imalo iznajmljene stanove i pronašlo posao. Neki su čak pokrenuli i male biznise.

– Bio sam beskućnik sedam godina, ne zato što sam bio alkoholičar, već zato što me niko nije hteo zaposliti bez adrese. Bio je to začarani krug – rekao je jedan čovek koji je kupio alat i postao vodoinstalater.

Izvor: Kamatica/Dnevno.hr

Foto: Pixabay

1. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Predlog EU : Ograničavanje stranih investicija na 49% u strateškim sektorima

by bifadmin 1. фебруар 2026.

Procureo je nacrt Zakona EU o industrijskom ubrzanju (IAA) koji postavlja visoku granicu za napore bloka da dotegne regulativu za strane direktne investicije (SDI) u strateškim sektorima u nastajanju. Planovi podrazumevaju da se međunarodno vlasništvo ograniči na 49 odsto, što je izazvalo upozorenja o promeni paradigme za SDI.

Kako prenosi FDi Intelligence, IAA je ključna reforma Evropske komisije za dekarbonizaciju i proizvodnju, koja se još uvek finalizuje u Briselu. Nacrt pokazuje da Komisija razmatra do sada neviđene poteze da koristi SDI kao alat za izgradnju lokalnih kapaciteta, stvaranje radnih mesta i povećanje konkurentnosti.

„Veoma sveobuhvatan skup kriterijuma koji će se primenjivati na odobravanje SDI jasni su znaci promene paradigme“ u kreiranju industrijske politike EU, rekao je Andre Volf, šef odeljenja za tehnologiju, infrastrukturu i industrijski razvoj u Centru za evropsku politiku.

Ograničenja SDI u nacrtu IAA, koji bi Komisija trebalo da predloži 25. februara, obuhvataju grinfild investicije od 100 miliona evra i više u neimenovanim „ključnim strateškim sektorima u nastajanju“.

Firme van EU koje žele da ostvare ova ulaganja moraju to da urade putem zajedničkih poduhvata sa entitetima iz EU, pri čemu ovi drugi imaju najmanje 51 odsto udela.

„Ovo je potpuno novo za politiku EU… to bi bila velika promena“, rekao je Leonard fon Rumel, partner u advokatskoj firmi Blomštajn u Berlinu i Briselu.

Strani investitor mora licencirati prava intelektualne svojine i deliti znanje sa svojim lokalnim operacijama, a svako intelektualno pravo koje se stvori u EU mora tamo i ostati. U decembru je Komisija signalizirala da će „usloviti“ određena ulaganja transferom tehnologije, a Industrijski akcioni plan EU objavljen prošlog marta ograničava učešće stranih proizvođača baterija u programima subvencija na one koji dele veštine i znanje. Ali predlozi IAA su „veliko mešanje u ono na šta su kompanije navikle u EU“, kaže fon Rumel.

IAA takođe zahteva da projekti koje finansiraju strane troše 1 odsto svojih prihoda na istraživanje i razvoj EU, a najmanje 50 odsto ulaznih elemenata koji se koriste u proizvodima koje prodaje u bloku mora biti proizvedeno u EU. Najmanje polovina radnika u ovim kompanijama takođe mora biti iz EU, što otkriva zabrinutost Brisela zbog situacija poput one u kojoj je kineski proizvođač baterija CATL navodno doveo 2000 kineskih radnika kako bi pomogao u razvoju fabrike vredne 4,1 milijardu evra u Španiji.

Iako je Kina navodno glavna meta investicionih ograničenja IAA, reforme takođe podstiču poređenja sa njenim pristupom stranim direktnim investicijama. Kina je otvorila svoje tržište investitorima u zamenu za razvoj lokalnih kapaciteta. „Takvi predlozi gotovo da imitiraju kinesku strategiju industrijskog rasta, koju je EU kritikovala u prošlosti“, rekao je Volf.

Sektori koje je obuhvatio IAA nisu detaljno navedeni u procurelom dokumentu. Ali dokument ih naziva „ključnim strateškim sektorima i tehnologijama, kao što su energetski intenzivne industrije, čiste tehnologije ili lanac snabdevanja električnim automobilima“.

„Dodeljivanje sektora ovim grupama… biće predmet žestoke debate“, rekao je Volf.

IAA nastoji da proširi ovlašćenja Komisije za strane direktne investicije, koja su istorijski bila u rukama država članica. Nacionalne vlade moraju da odluče da li investicija ispunjava kriterijume IAA, ali Komisija može da preuzme ovu ulogu za projekte koji uključuju visok stepen inovacija, uključuju velika kapitalna ulaganja ili utiču na više država članica.

Novi proces pregleda je takođe zbunio savetnike. „To je u osnovi novi režim provere pored trenutnog režima provere stranih direktnih investicija (nacionalna bezbednost) koji imamo u Evropi“, rekao je fon Rumel.

Pre nego što stupi na snagu, IAA moraju da odobre Savet i Parlament.

Odredbe o stranim direktnim investicijama „suočiće se sa velikim protivljenjem slobodne trgovine i multinacionalnih kompanija, tako da će verovatno biti razvodnjene kako pre objavljivanja konačnog predloga Evropske komisije, tako i tokom zakonodavnog procesa,“, rekao je Tomaš Vlostovski, upravljački partner savetodavne kompanije EU Strategije sa sedištem u Briselu.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

1. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Hoće li i kako banke odobravati kredite za nekretnine upisane po „zakonu o legalizaciji“

by bifadmin 31. јануар 2026.

Na nekretnine koje budu evidentirane u katastru po novom zakonu o „legalizaciji“ moći će da bude upisana hipoteka, ukoliko imaju urednu tehničku i pravnu dokumentaciju i ispunjavaju urbanističke i građevinske uslove, ocenjuje za Forbes Srbija finansijski konsultant Vladimir Vasić i bivši sekretar Udruženja banaka.

Međutim, on ukazuje da će banke u početku biti opreznije kod odobravanja kredita povezanih s ovim nekretninama. I savetuje vlasnicima da ne staju samo na proceduri upisa vlasništva u katastru.

Zakon

Skupština Srbije usvojila je u oktobru Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima. Novi zakon omogućava prijavu za upis vlasništva nad nepokretnostima po jednostavnijoj proceduri od prethodnog zakona koji je zahtevao obimniju dokumentaciju.

Prijava za upis vlasništva nad nepokretnostima, po novom zakonu, traje do 5. februara, ali nadležni spominju i mogućnost produženja roka. Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, do 28. januara u 19 časova, stiglo je 1.228.947 prijava za upis.

Agencija za prostorno planiranje i urbanizam u objavi na svom sajtu navodi da prva rešenja o upisu očekuje od marta.

Forbes Srbija istraživao je da li će banke davati kredite za kupovinu nepokretnosti koje u katastar budu upisane po novom zakonu. Kao i da li će ovakve nekretnine prihvatati kao kolateral, odnosno na njima upisivati hipoteku.

Šta kažu banke

 

Iz Unicredit  banke navode da posluju u skladu sa važećim propisima Srbije i da u načelu „sve nepokretnosti koje su uredno upisane u katastar nepokretnosti mogu biti sredstva obezbeđenja“.

„Svaka nepokretnost (objekat) se posmatra kroz pojedinačni postupak. Prilikom procene uzimaju se u obzir pravni status i konstrukciona ispravnost objekta. Oni su glavni potencijalni rizici koji mogu uticati na njegovu tržišnu vrednost. U zavisnosti od toga, tržišna vrednost se, po potrebi, koriguje u slučaju postojanja pravnih ili tehničkih ograničenja“.

Navode da nekretnina evidentirana po ovom Zakonu može biti prihvaćena kao kolateral ukoliko ispunjava uslove propisane internim aktima banke i važećim propisima.

Osim vlasništva, potrebno ispuniti i druge uslove

Finansijski konsultant Vladimir Vasić kaže za Forbes Srbija da ako su objekti na zemljištu legalizovani, imaju urednu tehničku i pravnu dokumentaciju, ispunjavaju urbanističke i građevinske uslove i kao takvi evidentirani u katastru – banke će moći da ih prihvataju kao kolateral i na njima upisuju hipoteku.

Međutim, on ukazuje da je važno razumeti da je evidencija vlasništva u katastru samo jedan korak ka punoj pravnoj i tržišnoj legalizaciji nepokretnosti.

Prava vrednost za banke, prema njegovim rečima, nastaje tek kada su paralelno ispunjeni i drugi kriterijumi.

To su, kako navodi, legalnost objekta, tehnička ispravnost, usklađenost sa propisima, jasna dokumentacija i tržišna likvidnost.

Vasić savetuje vlasnicima da nakon upisa vlasništva u katastru rade i na ispunjenju svih drugih pravnih i tehničkih uslova, kako bi nepokretnost postala punopravno bankarski prihvatljiv kolateral i time dobila veću tržišnu i kreditnu vrednost.

Prilikom donošenja odluka, banke će, prema oceni Vasića, primarno posmatrati kombinaciju pravne sigurnosti, tehničke ispravnosti i tržišne vrednosti nepokretnosti.

To, kako kaže, uključuje – 1. čisto vlasništvo bez sporova, tereta i zabeležbi, 2. kvalitet dokumentacije na osnovu koje je izvršen upis, 3. status legalizacije i usklađenost sa urbanističko-građevinskim propisima, 4. tehničku ispravnost objekta, 5. procenjenu tržišnu vrednost i likvidnost, 6. realnu mogućnost prodaje u slučaju aktiviranja hipoteke.

„Drugim rečima, banku ne zanima forma zakona, već rizik naplate. Da li je nepokretnost pravno sigurna, tržišno vredna i likvidna“, navodi on.

U početku moguće pojačane kontrole

Na pitanje da li bi banke mogle da imaju posebna pravila/procedure za nepokretnosti upisane po novom zakonu, i da li će praviti razlike u odnosu na ranije upise, Vasić navodi da vrlo verovatno da hoće, u početnoj fazi primene zakona.

„Ne u smislu zabrane kreditiranja, već kroz pojačane interne kontrole, dodatne pravne provere i konzervativniji pristup proceni rizika kod prvih slučajeva“, rekao je on.

Prema njegovim rečima, to je standardno ponašanje bankarskog sistema kod svake nove regulative dok se ne uspostavi stabilna praksa, sudska tumačenja i ujednačena tržišna primena.

Dugoročno, Vasić smatra da razlike između „starih“ i „novih“ upisa ne bi trebalo da postoje.

„Pod uslovom da novi sistem obezbedi istu ili višu pravnu sigurnost“.

Vasić ne očekuje da će banke sistemski i trajno manje vrednovati nekretnine upisane po novom zakonu.

„U početnoj fazi može postojati veći oprez u proceni rizika, ali vrednovanje nepokretnosti za banke se suštinski zasniva na lokaciji, tržišnoj tražnji, likvidnosti, pravnoj sigurnosti i mogućnosti efikasne naplate kroz hipoteku“.

Ako su ti elementi stabilni, sama činjenica da je nepokretnost upisana po novom zakonu neće dugoročno značiti nižu vrednost, zaključuje Vasić.

Izvor: Forbes

Foto: Pixabay

31. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
VestiZabava

Da li je bolje koristiti svinjsku mast ili ulje prilikom pripreme jela

by bifadmin 31. јануар 2026.

Svinjska mast se poslednjih godina vratila u kuhinje, često uz tvrdnju da je zdravija od ulja i da su je naše bake koristile s razlogom. Za jedne je to povratak tradiciji, za druge samo još jedan prehrambeni trend.

Međutim, da li je svinjska mast zaista bolji izbor od biljnih ulja i drugih masnoća ili je stvar ipak malo složenija? Kao i obično, odgovor nije crno-beo i zavisi od toga kako, koliko i za šta je koristite.
Šta mast razlikuje od ulja i maslaca

Svinjska mast je životinjska masnoća, bogata zasićenim i mononezasićenim masnim kiselinama. Upravo zbog tog sastava stabilna je na visokim temperaturama, što znači da se sporije razgrađuje pri pečenju i prženju. Zato se često navodi kao dobar izbor za pripremu jela koja zahtevaju visoku temperaturu – prženje mesa ili krompira. Za razliku od nekih biljnih ulja, ne dimi se brzo i ne menja ukus jela.
S druge strane, biljna ulja nisu sva ista. Maslinovo ulje, na primer, bogato je nezasićenim masnim kiselinama i ima dokazano pozitivno dejstvo na zdravlje, ali nije idealno za svaku vrstu termičke obrade. Suncokretovo i kukuruzno ulje često se koriste zbog cene i neutralnog ukusa, ali su osetljivija na visoke temperature. Maslac, iako omiljen zbog okusa, takođe sadrži dosta zasićenih masti i mlečne materije koje lako zagore.

Drugim rečima, svinjska mast ima tehnološke prednosti u kuvanju, ali to ne znači automatski da je zdravija u svakom kontekstu, piše Index.hr.

Zdravlje, količina i realna očekivanja

Najveća zabluda vezana za svinjsku mast jeste ideja da je ona sama po sebi zdravija alternativa svim drugim masnoćama. Istina je da sadrži i mononezasićene masne kiseline, ali i značajan udeo zasićenih masti, za koje važi preporuka da se ograniči unos. To ne znači da treba da je izbacite, ali znači da s njom treba biti umeren.

Problem često nije u samoj masti, nego u količini i načinu ishrane. Ako svinjsku mast koristite povremeno, za jela koja to stvarno traže, i pritom jedete raznoliku hranu bogatu povrćem, ribom i biljnim uljima, nema razloga za paniku. Međutim, ako je koristite svakodnevno i u velikim količinama, teško je govoriti o zdravijem izboru.

Svinjska mast nije čudotvorna namirnica, ali nije ni prehrambeni neprijatelj kakvim se nekad smatrala. Kao i kod većine stvari u ishrani, ključ je u ravnoteži. Ulja, maslac i mast imaju svoje mesto u kuhinji – pitanje je samo znate li kada i za šta da ih koristite.
Svinjska mast ima smisla onda kad vam treba masnoća koja podnosi visoke temperature i daje dobar, ali nenametljiv ukus. Najbolje se pokazala kod pečenja mesa – posebno svinjetine, piletine i teletine – jer ravnomerno prenosi toplotu i pomaže stvaranju dobre korice.

Odlična je i za pečenje krompira, bilo u tiganju ili rerni, jer daje hrskavost kakvu je teško postići uljem. Tradicionalno se koristi i za jela od kupusa i pasulja, gde mala količina masti zaokružuje ukus celog jela. Manje ima smisla koristiti je za lagane salate ili jela koja se ne zagrevaju, ali za ozbiljno pečenje i „konkretnu“ zimsku kuhinju – svinjska mast i dalje ima svoje mesto.

Izvor: Index.hr/021.rs

Foto: Pixabay

31. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Milion dinara zarade po hektaru za gajenje belog luka, a Srbija uvozi 70% potrošnje
  • Gde je život najskuplji u Evropi?
  • Neobičan trend: Cena zlata pada uprkos što je geopolitički rizik porastao
  • Ko najviše a ko najmanje zarađuje u Srbiji?
  • Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje nisku otkupnu cenu

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit