NAJNOVIJE
Inflacija u julu usporila na 1,9 odsto: Vodosnabdevanje za...
Kakve nas cene avio-karata čekaju kad odu Vizer i...
Atomska bomba u Hirošimi stvorila do sada nepoznatu metalnu...
Uspešna kompanija nije uvek i dobro mesto za rad
86% malih i srednjih preduzeća bilo je izloženo sajber-bezbednosnim...
Investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji: Prinos na strast
CPE: Plata za život za 2026. godinu iznosi 154.740...
AI i mediji: Šta nam stvarno donosi član 50...
U Japanu o starijim građanima brinu – stariji građani
Na kraju jula devizne rezerve iznosile 30,5 milijardi evra
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Zabava

Khaby Lame je bez izgovorene reči postao zvezda TikToka pa prodao svoj nalog

by bifadmin 18. март 2026.

Verovatno nema osobe na internetu koja makar jednom nije videla njegova objašnjenja kako obavljati svakodnevne aktivnosti bez preteranih komplikacija. U pitanju je Khaby Lame, čovek koji je zahvaljujućim svom ironičnom smešku i rukama u neverici okrenutim na gore postao “meme”.

Korisnici interneta ga prate iz raznih razloga ali najviše zato što ih iskreno nasmeje. Naime, Lame se ne bavi iznalaženjem novih rešenja već demantovanjem internet “stručnjaka” koji od jednostavnih svakodnevnih aktivnosti kao što su kuvanje ili spremanje kuće prave kompleksan posao za čije obavljanje je potrebno ozbiljno planiranje, kao na primer na ovom snimku.

 

@khaby.lame I promise it works #learnfromkhaby #comedy ♬ original sound – Khabane lame

Ali ko je zapravo čovek koji je od ironije i mimike zaradio skoro milijardu dolara?

Postao nastao u dokolici

Rođen je u Dakaru ali se njegova porodica još dok je bio mali preselila iz Senegala u predgrađe italijanskog grada Torina. Do 2020. je radio u jednoj fabrici međutim otpušten je kada je pandemija korona virusa ugrozila njeno poslovanje. Sedeći u izolaciji u socijalnom stanu koji mu je dodeljen Lame nije imao šta da radi pa je počeo da snima kratke video-klipove u kojima na šaljiv način prikazuje rešavanje različitih svakodnevnih “problema”.

Za samo 17 meseci njegov TikTok nalog dostigao je 100 miliona pratilaca a čuvena poza u kojoj rukama pokazuje na jednostavna rešenja “kućnih glavolomki” postala je globalno korišćen “meme” na internetu. Lame je znao da novostečena slava predstavlja ozbiljnu poslovnu šansu pa je počeo još ozbiljnije da pristupa snimanjima i da uči o funkcionisanju algoritama ove platforme koji favorizuju jednostavan, svuda razumljiv sadržaj.

Shvativši kako TikTok funkcioniše nastavio je da izvodi skečeve bez reči jer mu je to omogućavalo premošćavanje jezičkih barijera odnosno svetsku slavu. Zato se njegov uspeh danas poredi sa uspehom zvezda nemog filma, što nije slučajnost jer je Khaby Lame oživeo principe komedije iz tridesetih godina prošlog veka: mimiku, izražajne poglede, odsustvo dijaloga i burleskne skečeve sa značajnim porukama.

Od influensera do digitalne imovine

Vremenom je njegov TikTok nalog dostigao impresivnu brojku od 160 miliona pratilaca i učinio ga najslavnijom nepoznatom osobom na ovoj društvenoj mreži.

Međutim, početkom 2026. godine Khaby Lame je odlučio da ozbiljnije unovči svoju popularnost pa je prodao prava na sopstveni lik i način izražavanja za 975 miliona dolara. Kupac će koristiti te podatke za kreiranje njegovog AI digitalnog dvojnika, koji će moći da proizvodi sadržaj, reklame i kampanje širom sveta – bez njegovog fizičkog prisustva.To znači da njegova digitalna ličnost sada može da “radi” istovremeno na više tržišta, potencijalno generišući milijarde prihoda.

Ovaj potez otvorio je važnu debatu na javnoj sceni: da li je u redu da digitalni identitet postane roba koja može da se proda i koristi odvojeno od osobe koja ga je stvorila? Debata se proširila i na pitanje da li je prodaja digitalnog identiteta vrhunac uspeha ili početak nove vrste eksploatacije.

Ono što nije predmet debate je činjenica da za svakoga ko ima dobru ideju i veštine potrebne za njenu realizaciju internet i dalje predstavlja odličnu polaznu osnovu za koju nije potreban početni kapital, bar ne finansijski.

Izvor: The Conversation

Foto: GIO_LE, Depositphotos

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Delta Auto Grupa obeležava tri decenije poslovanja uz premijere i atraktivne sajamske ponude

by bifadmin 18. март 2026.

Ovogodišnji nastup Delta Auto Grupe na Beogradskom sajmu automobila ima poseban značaj, jer kompanija obeležava 30 godina poslovanja. Takođe, Delta Motors ove godine obeležava 20 godina poslovanja na domaćem tržištu, dok Honda Srbija obeležava 20 godina od otvaranja salona i početka svog prisustva u Srbiji.

Pored premijera i specijalnih ponuda, ovogodišnji Sajam za Delta Auto Grupu predstavlja priliku za osvrt na put kompanije koja već tri decenije razvija ekspertizu, uvodi inovacije i postavlja standarde u auto-moto industriji.

“Ono što je uvek pokretalo našu kompaniju jesu dve stvari – da budemo na vrhu kada su rezultati u pitanju ali i da stalno pomeramo granice i donosimo nove ideje na naše tržište. Za ovih 30 godina prodali smo više od 60 000 automobila,a kroz naš servis je prošlo skoro 630 000 automobila. To su brojevi koji nam pre svega govore o poverenju naših klijenata ali i ogromnom iskustvu našeg tima“, izjavila je Aleksandra Đurđević, CEO Delta Auto Grupe.

20 specijalnih BMW ponuda u znaku jubileja i iX3 prvi put pred publikom

Delta Motors ove godine obeležava 20 godina saradnje sa BMW Grupom, tokom kojih je izgrađena snažna pozicija u premium segmentu i razvijen čitav sistem prodajne i servisne ekspertize, uključujući i BMW trening centar u Dobanovcima.Ovaj centar danas predstavlja ključnu tačku za kontinuiranu edukaciju i razvoj timova, u skladu sa najvišim BMW standardima.

Povodom jubileja pripremljeno je i 20 specijalnih sajamskih ponuda, uz finansijski i operativni lizing i kamatnu stopu od 3,49%, čime se dodatno naglašava značaj ovog jubileja za kompaniju i njene kupce.

Na Sajmu je u fokusu nova era električne mobilnosti, predvođena modelom BMW iX3, koji će premijerno biti predstavljen publici upravo na ovoj manifestaciji. IX3 je pionir Neue Klasse, električni model koji je već privukao veliku pažnju svojom autonomijom od 800 km i drugim superiornim karakteristikama. BMW IX3 je dostupan za poručivanje po ceni od 78.000 evra.

Pored njega, posetioci mogu da vide i širok spektar od ukupno 17 modela – od Serije 1 do Serije 7, kroz X gamu i električni iX, pa sve do M modela poput M3, M5 i XM.

Više o BMW sajamskim ponudama: https://www.bmw.rs/sr/more-bmw/posebne-ponude/bmw-posebna-ponuda.html

MINI i BMW Motorrad: atraktivne kamatne stope i sajamske premijere

Za MINI su pripremljene posebne sajamske pogodnosti, sa fokusom na Countryman C (39.900 €) i Cooper C 3-Door (29.900 €), uz kamatnu stopu od 3,49%. Na štandu su predstavljeni i Countryman, Cooper, JCW GP, Cabrio i Aceman: svi omiljeni modeli, od urbanog do sportskog karaktera brenda.

BMW Motorrad na Sajmu donosi premijeru modela F 450 GS, uz širok spektar atraktivnih pogodnosti za kupce. U fokusu su i finansijski uslovi, pa je model C 400 GT dostupan već od 79 € mesečno, dok su za modele F 800 GS i F 900 R obezbeđene dodatne pogodnosti. Posebnu vrednost donosi i program „staro za novo“, koji kupcima omogućava lakšu zamenu postojećeg motocikla.. U ponudi su i M 1000 XR i M 1000 RR za ljubitelje adrenalinske vožnje. BMW Motorrad nudi i garanciju bez ograničenja kilometraže.

MINI ponuda: https://www.mini.rs/sr_RS/home.html

BMW Motorrad: https://www.bmw-motorrad.rs/sr/experience/sajamska-ponuda.html

Honda Srbija: 20 godina poverenja, uz osmogodišnju garanciju i povratak Prelude modela

Honda Srbija obeležava 20 godina rada, uz snažan nastup na Sajmu predvođen modelom Prelude, ali i modelima Civic, CR-V, HR-V i ZR-V. Posebnu pažnju privlači upravo Prelude, model koji se vraća kao snažan simbol Hondinog nasleđa, ali i njenog savremenog pristupa dizajnu i tehnologiji.

Najvažnija novina je uvođenje osmogodišnje garancije na automobile, čime se kupcima pruža dodatna sigurnost i dugoročna bezbrižnost u korišćenju vozila. Uz to, omogućeno je i beskamatno finansiranje kroz operativni i finansijski lizing, kako za fizička, tako i za pravna lica za sve modele.

Honda ponude: https://www.honda-srbija.rs/automobili/posebna-ponuda/specijalna-sajamska-ponuda-2026

Maserati ponovo osvaja Sajam: fantastična MCPura Cielo i izuzetno atraktivna cena za Grecale

Zvezda Maserati štanda je MCPura Cielo, model koji simbolizuje performanse i dizajn brenda (cena izloženog modela je 375.000 €, a početna cena se kreće od 266.400 €). MCPura Cielo jasno pokazuje pravac razvoja Maserati brenda, fokus na snažnim performansama, vrhunskom inženjeringu i iskustvu vožnje koje je podjednako usmereno na dinamiku i uživanje.

Na Maseratijevom štandu, pored njega, posetioci mogu videti i modele Grecale i Grecale Modena, uz ponudu koja italijanski luksuz prenosi u svakodnevnu vožnju. Grecale je dostupan već od 79.950 € uz kamatu od 3,49%.

Maserati ponuda: https://maserati.deltaauto.rs/ekskluzivna-ponuda/

Honda moto i KTM: premijere, garancije i posebne pogodnosti

U moto segmentu, Honda donosi 6 godina garancije, kao i posebne uslove finansiranja za modele poput Forza 350 i ADV 350, dok je izložen i X-ADV u novom izdanju.

KTM dodatno zaokružuje ponudu sa 4 godine garancije, premijerama RC 9R i 990 Duke R, kao i beskamatnim finansiranjem za odabrane modele.

Honda motori: https://www.honda-srbija.rs/motocikli/posebna-ponuda/honda-forza-350-i-honda-adv-350

KTM: https://www.ktm-srbija.rs/powerdeals

Farizon: električni komercijalni program sa specijalnim uslovima

Delta Auto Grupa predstavlja i električni komercijalni program kroz Farizon SuperVan, u tri konfiguracije: od gradske dostave do velikih logističkih i termo režim vozila.Poseban fokus je na verziji sa rashladnim sistemom, namenjenoj transportu hrane i farmaceutskih proizvoda.

Tokom Sajma dostupni su i posebni uslovi finansiranja.kamatna stopa od 1,99% i rata već od 399 €.

Farizon ponuda: https://farizon.rs/

Delta Rent Services: fleksibilna rešenja za kompanije

Delta Auto Grupa kroz Delta Rent Services nudi i dugoročni zakup vozila za pravna lica, uz fleksibilne modele finansijskog i operativnog lizinga, dostupne za većinu brendova iz svoje ponude. U okruženju u kojem su kontrola troškova i operativna efikasnost sve važniji, ova usluga predstavlja pouzdano i praktično rešenje za profesionalno upravljanje voznim parkom.

DRS ponuda: https://drs.rs/

Foto: Delta auto

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koji grad je najlošiji za život u Srbiji?

by bifadmin 18. март 2026.

Zaječar je najlošiji grad za život u Srbiji, pokazuju preliminarna istraživanja percepcije građana koje je radio Ekonomski fakultet u Nišu. Grad se našao na poslednjem mestu na osnovu više kategorija, poput obrazovanja, digitalne pismenosti, životne sredine i klime, ali i loših ekonomskih parametara.

Nekada industrijski administrativni centar Timočke Krajine, sa više od 15.000 radnika zaposlenih u industriji, Zaječar se našao na neslavnom poslednjem mestu gradova u Srbiji koji su dobri za život.

Ispitivanje je obavio Ekonomski fakultet u Nišu po određenim kategorijama i što se tiče ekonomskih parametara, Zaječar tu jako loše stoji. Trenutno je 2.368 nezaposlenih, fabrike se zatvaraju, mladi odlaze, nema naznake dolaska ni domaćih, ni stranih investitora.

Građani kažu da na prvom mestu mladi u Zaječaru nemaju gde da se zaposle.

– Svi smo svedoci da je zimi katastrofa, da ne možemo da dišemo, đubre je svuda. Nekada je ovaj grad bio šaren, sada je postao siv i prljav – kaže jedna od naših sagovornica.

Zaječarci naglašavaju da problema ima i u zdravstvu, i u bankama, i Elektrodistribuciji.

– Omladina naglo odlazi iz grada, ostalo je više staro stanovništvo, nemamo podmladak, ništa novo se ne dešava. Sve firme su zatvorene – napomenula je meštanka.

U kategoriji životna sredina i klima Zaječar je takođe istaknut položajem, jer je dok traje zimska sezona među najzagađenijim je gradovima u Srbiji.

Timočki omladinski centar realizovao je projekat bezbednosni koraci sa mladima od 15 do 19 godina, gde oni odnos prema životnoj sredini takođe ističu kao problem u Zaječaru.

Dunja Marušić iz „Timočkog omladinskog centra“ istakla je da su mladi prepoznali ono što sve muči, a to je zagađenost vazduha.

– Kao problemi su prepoznati ekološka bezbednost, zagađenost vodotokova, sve ono na šta građani utiču sami – iznela je Marušić.

Kategorije u kojima Zaječar nije među poslednja tri grada u Srbiji su bezbednost i zdravstvo, mobilnost i pristupačnost i javne usluge i uprava.

Izvor: Newsmaxbalkans

Foto: Depositphotos

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Snažan rast STADA grupe i tokom 2025. godine

by bifadmin 18. март 2026.

STADA grupa, u okviru koje posluje Hemofarm,  ostvarila je u 2025. rast  u sva tri segmenta – specijalitetima, zdravstvenim proizvodima široke potrošnje i generičkim lekovima. Korigovani prihodi STADA grupe povećani su za 6% i dostigli su vrednost od 4,3 milijarde evra, dok je korigovana EBITDA, posmatrano po konstantnim deviznim kursevima, poboljšana za 8% i iznosi 961 milion evra.

„Svi naši regioni, od Zapadne, Centralne i Istočne Evrope, preko Nemačke, Bliskog istoka i Azije, snažno doprinose ukupnom rastu kompanije. Rast iznad industrijskog proseka podstaknut je nizom uspešnih lansiranja u sva tri poslovna segmenta. Istovremeno, tokom 2025. obogatili smo naš portfolio sa više od 110 novih licenciranih proizvoda, dodatno osnažujući naš razvojni pajplajn i temelje za budući rast”, poručio je generalni direktor STADA grupe Peter Goldschmidt.

Segment specijaliteta premašio milijardu evra: Prihodi segmenta specijaliteta, vođeni biosimilarima i inovativnim lekovima, po prvi put u 2025. premašili su milijardu evra, uz rast od 17 odsto i sada čine gotovo jednu četvrtinu ukupnih prihoda Grupe. Među ključnim pokretačima izdvaja se i kontinuirani rast postojećeg portfolija biosimilara u širokom spektru terapeutskih oblasti poput zdravlja kostiju, imunologije i onkologije. Ove godine planirano je lansiranje pet novih biosimilara, čime STADA  grupa dodatno jača svoju poziciju lidera u Evropi.

Rast generičkih proizvoda: Prihodi segmenta generičkih proizvoda u 2025.  porasli su za 5% (korigovano po konstantnim deviznim kursevima), dok je segment nastavio da nadmašuje tržište u Evropi. Istovremeno, uspešna lansiranja i komercijalne sinergije dodatno su učvrstile poziciju kompanije među tri vodeća tržišna igrača u segmentu maloprodaje generičkih lekova na ključnim evropskim tržištima, uključujući Nemačku, Italiju, Španiju, Belgiju, Irsku, nordijske zemlje, Srbiju i Švajcarsku.

Lokalni brendovi podstiču rast: Segment zdravstvenih proizvoda široke potrošnje ostvario je solidne rezultate u prošloj godini, uz rast prihoda od 2%. Van kategorije prehlade i kašlja, STADA je ostvarila rast u srednjem jednocifrenom rasponu i gotovo udvostručila svoju eCommerce prodaju u periodu od 2022. do 2025. godine.

50 miliona EUR investicija u Hemofarm: Kako ističe Ronald Zeliger, generalni direktor Hemofarma, tokom 2025. u Srbiji je Hemofarm preuzeo brendove Fortacell i Biota Intima, dok je u Bosni i Hercegovini lansiran brend EUNOVA.

„Nastavljamo sa našim snažnim rastom i u regionu zapadnog Balkana, a samo tokom 2025. godine STADA grupa je investirala preko 50 miliona evra, između ostalog u novu opremu i inovativne mašine, ali i u registracije i licence“, istakao je Zeliger i podsetio da je od 2006. kada je STADA grupa preuzela Hemofarm, zaključno sa proteklom godinom, u kompaniju investirano skoro 530 miliona EUR.

Procena potencijalnih akvizicija globalno:  „Aktivno analiziramo potencijalne akvizicije širom sveta kako bismo dodatno osnažili rast segmenta zdravstvenih proizvoda široke potrošnje. Istovremeno, nastavljamo da širimo naš portfolio brendova u najbrže rastućim kategorijama, uključujući dermatologiju, preventivno zdravlje i wellness”, ističe Goldschmidt i dodaje: „Naš onkološki pajplajn ima veliki potencijal, sadrži molekule kao što su enzalutamide i ruxolitinib, a imamo i apixaban i edoxaban da upotpune naše kontinuirano lansiranje rivaroxabana u kardiovaskularnoj kategoriji. Kroz 110 angažmana u oblasti poslovnog razvoja i licenciranja, koje smo potpisali u 2025. uz kontinuirani razvoj i mrežu licencnih partnerstava, izgradili smo pajplajn sa značajnim potencijalom za naredne godine. Potpuno smo spremni, sa jasno definisanom strategijom, koja proističe iz isteka ekskluzivnosti GLP-1 terapija, kako u lečenju dijabetesa, tako i gojaznosti. Pored toga, SGLT-2 inhibitor empagliflozin predstavlja ključni razvojni projekat u oblasti terapija za dijabetes, dodatno jačajući naš portfolio inovativnih lekova“.

Kultura pokreće učinak: Goldschmidt je istakao ponovnu sertifikaciju kompanije STADA kroz priznanje „Top Employer Europe“, kao i rezultate najnovije ankete zadovoljstva zaposlenih u kojoj je 80 odsto njih izrazilo ponos što rade u kompaniji: „Ono što omogućava da STADA grupa konstantno nadmašuje tržište jeste naš jedinstveni One STADA duh i kultura rasta. Izuzetna posvećenost naših gotovo 12.000 zaposlenih širom sveta, od kojih više od polovine radi u timu Tehničkih operacija, obezbeđujući pouzdano snabdevanje pacijenata lekovima, predstavlja temelj našeg daljeg rasta i posvećenosti principu da brinemo o zdravlju ljudi kao pouzdan partner“.

Foto: Stada

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Šta se dešava kada firma ode u stečaj?

by bifadmin 18. март 2026.
Vest da kompanija ulazi u stečaj nikada ne dolazi sama. Sa njom stiže neizvesnost za zaposlene, strepnja poverilaca i gomila pitanja bez jasnih odgovora. Šta zapravo znači kada firma ode u stečaj? Ko će naplatiti svoja potraživanja? I možda najvažnije – da li će radnici dobiti zaostale zarade?

Ova pitanja postaju posebno aktuelna svaki put kada neka veća kompanija najavi zatvaranje ili probleme sa likvidnošću. Modne kuće, industrijski giganti, mali preduzeća – stečaj ne bira. Ali pravila igre su ista za sve, piše Forbes.

Kada zakon kaže „dosta“

Stečaj se ne proglašava preko noći, niti na osnovu nečijeg hira. Zakon jasno definiše uslove pod kojima kompanija može biti proglašena stečajnim dužnikom. Postoji nekoliko alternativnih razloga koji mogu pokrenuti ovaj postupak.

Prvi i najčešći razlog je trajnija nesposobnost plaćanja. To praktično znači da firma ne može da izmiri svoje obaveze u roku od 45 dana od dana kada su dospele. Drugi signal upozorenja je potpuno obustavljanje svih plaćanja u neprekidnom trajanju od 30 dana. Zamislite kompaniju koja jednostavno prestane da plaća – dobavljačima, zaposlenima, državi. Kada to traje mesec dana bez prekida, zakon prepoznaje ozbiljan problem.

Postoji i nešto što se zove preteća nesposobnost plaćanja. Ovo je situacija kada je očigledno da firma verovatno neće moći da ispuni svoje obaveze kada one dospeju. Još nema prekida plaćanja, ali svi znakovi pokazuju da je kolaps neizbežan.

Prezaduženost predstavlja četvrti stečajni razlog. Kada dugovi premaše vrednost imovine, matematika postaje neumoljiva. Firma jednostavno duguje više nego što vredi sve što poseduje.

Dve putanje kroz stečaj

Zanimljivo je da stečaj ne mora uvek značiti kraj priče. Postoje dva različita puta koja kompanija može da pređe – bankrotstvo ili reorganizacija.

Stečaj bankrotstvom podrazumeva prodaju imovine dužnika i namirenje poverilaca iz dobijenog novca. Ovo je onaj klasični scenario koji većina ljudi ima na umu kada č uje reč stečaj. Mašine se prodaju, nekretnine idu na licitaciju, a sve što se dobije raspodeljuje se među onima kojima firma duguje.

Reorganizacija nudi drugačiji pristup. Kroz ovaj postupak usvaja se plan koji sud potvrđuje kao izvršnu ispravu. Tim planom se definiše koja dugovanja se otpisuju i kojom dinamikom će se plaćati preostali dugovi. Kompanija nastavlja da postoji, ali pod novim uslovima. Ovo može biti spasonosno rešenje za firme koje imaju potencijal za oporavak.

Ko pokreće lavinu

Postupak stečaja može pokrenuti nekoliko različitih strana. Poverilac koji ne može da naplati svoja potraživanja ima pravo da podnese predlog. Sam dužnik takođe može da inicira postupak – ponekad je to čak i najpošteniji potez prema svima uključenima. Likvidacioni upravnik predstavlja treću stranu koja može podneti predlog.

Predlog se uvek podnosi stečajnom sudu, a to je privredni sud u mestu gde je sedište firme. Sud zatim odlučuje da li postoje uslovi za otvaranje stečajnog postupka. Ovaj prethodni postupak može trajati najduže 30 dana. Ako sud utvrdi da postoji stečajni razlog, otvara se stečajni postupak i imenuje stečajni upravnik.

Za zaposlene dolazi kritičan trenutak. U momentu kada sud donese rešenje o otvaranju stečajnog postupka, nastaje otkazni razlog za sve ugovore o radu. Stečajni upravnik zatim odlučuje o otkazu ugovora o radu. Ovo je realnost koju mnogi radnici teško prihvataju, ali zakon je nedvosmislen.

Bitka za mesto u redu

Kada firma ode u stečaj, svi žele da naplate svoja potraživanja. Ali novca obično nema dovoljno za sve. Zato zakon precizno određuje ko se namiruje prvi, ko drugi, a ko možda nikada neće videti svoj novac.

Svaki poverilac mora da podnese prijavu potraživanja sudu najkasnije u roku od 120 dana od objavljivanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka u Službenom glasniku Republike Srbije. Ovaj rok nije formalnost. Prijave podnete nakon isteka od 120 dana biće odbačene kao neblagovremene. Ti poverioci gube svaku šansu da naplate svoja potraživanja. Propuštanje ovog roka može biti kobna greška.

O svakom prijavljenom potraživanju odlučuje stečajni sud. Ako stečajni upravnik ospori neko potraživanje, poverilac mora da ga dokazuje u parničnom postupku. Ovo može potrajati i dodatno zakomplikovati ionako složenu situaciju.

Redosled namirenja koji morate znati

Iz stečajne mase prvo se namiruju troškovi samog stečajnog postupka. Tek nakon toga na red dolaze obaveze stečajne mase. Stečajni poverioci se svrstavaju u isplatne redove, a ključno pravilo glasi – poverioci nižeg isplatnog reda namiruju se tek nakon što se namire poverioci višeg reda.

Za zaposlene je najvažnije razumeti gde se nalaze u ovoj hijerarhiji.

Prvi isplatni red obuhvata neisplaćene neto zarade zaposlenih i bivših zaposlenih. Ali postoji ograničenje – reč je o iznosu minimalnih zarada za poslednjih godinu dana pre otvaranja stečajnog postupka, uvećano za kamatu od dana dospeća do dana otvaranja stečajnog postupka. Ako je radnik primao zaradu veću od minimalne, razlika spada u niži isplatni red.

Drugi isplatni red rezervisan je za potraživanja po osnovu javnih prihoda dospelih u poslednja tri meseca pre otvaranja stečajnog postupka. Izuzetak su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih – oni se namiruju u prvom isplatnom redu. Ovo pokazuje da zakon prepoznaje važnost zaštite penzijskih prava radnika.

Treći isplatni red pripada ostalim stečajnim poveriocima. Ovde se nalaze dobavljači, poslovni partneri i svi oni koji imaju legitimna potraživanja prema firmi.

Četvrti isplatni red obuhvata potraživanja nastala dve godine pre dana otvaranja stečajnog postupka po osnovu zajmova i sličnih aranžmana.

Kolektivno namirenje kao princip

Cilj stečaja je najpovoljnije kolektivno namirenje stečajnih poverilaca. To se postiže ostvarivanjem najveće moguće vrednosti stečajnog dužnika, odnosno njegove imovine. Ovaj kolektivni element ima svoju cenu – ide nauštrb individualnih interesa.

Kako to izgleda u praksi? Sva prijavljena i utvrđena potraživanja pojedinačno se stavljaju u odnos sa imovinom dužnika. Poverioci se zatim namiruju procentualno, srazmerno udelu svog potraživanja. Ako stečajna masa pokriva samo 40% ukupnih dugova, svaki poverilac u istom isplatnom redu dobiće 40% svog potraživanja.

Ovo objašnjava zašto stečaj retko donosi puno zadovoljstvo bilo kome, osim možda advokatima koji vode postupak.

Uloga stečajnog upravnika

Stečajni upravnik nije samo administrator. On ima obavezu da tokom stečajnog postupka preduzima sve pravne radnje kako bi očuvao i uvećao stečajnu masu. To uključuje i nešto što mnogi ne očekuju – pobijanje pravnih poslova stečajnog dužnika koji su prethodili otvaranju stečajnog postupka.

Zamislite sledeću situaciju: mesec dana pre otvaranja stečajnog postupka, firma je zaključila ugovor o nabavci robe i platila značajnu sumu. Stečajni upravnik može pokušati da tu sumu vrati u stečajnu masu kako bi se namirili stečajni poverioci. Tužbama će nastojati da poništi sumnjive ugovore i naplati štetu koju je dužnik trpeo.

Ovo pokazuje da stečaj ima svoje zube. Transakcije koje su se činile završenima mogu biti dovedene u pitanje ako su obavljene u periodu neposredno pre stečaja.

Očekivanja i realnost

Ne treba se iznenaditi ako se stečajni poverioci ne naplate u celosti. Ovo je verovatno najteža istina koju treba prihvatiti. Stečaj po svojoj prirodi znači da firma nema dovoljno sredstava da izmiri sve obaveze. Da ima, ne bi ni bila u stečaju.

Radnici koji čekaju zaostale zarade, dobavljači koji su isporučili robu na odloženo plaćanje, država koja potražuje poreze – svi oni ulaze u proces sa nadom, ali često izlaze sa delimičnim namirenjem ili bez njega.

Stečaj predstavlja pravni mehanizam za uređeno zatvaranje ili reorganizaciju poslovanja. Nije savršen sistem, ali nudi strukturu u situaciji koja bi inače bila haotična. Razumevanje pravila igre pomaže svima uključenima da donesu informisane odluke i zaštite svoje interese koliko je to moguće u datim okolnostima.

Izvor: Forbes
Foto: Muhammad Zaqy al fattah, Unsplash
18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Profiti banaka i dalje rastu, u 2025. godini skoro 1,2 milijarde dinara

by bifadmin 18. март 2026.
Za šest najvećih banaka u Srbiji 2025. godina bila je berićetnija nego prethodna, jer su zaradile skoro 1,2 milijarde evra.
Prema nerevidiranim finansijskim izveštajima banaka, njih top šest i po veličini aktive i po profitu, zaradile su prošle godine neto 1,19 milijardi evra, odnosno 139 milijardi dinara, piše Danas.
Iako je Narodna banka Srbije (NBS) prošle godine uvela ograničenja kamatnih stopa, ne samo na stambene, već i na skoro sve druge kredite građanima, banke su se sasvim dobro snašle.
Neto dobit šest najvećih banaka, koje kontrolišu skoro tri četvrtine bankarskog tržišta (aktive), za šest odsto je veća nego 2024. godine. To je dobar pokazatelj poslovanja i ostatka bankarskog tržišta, koji čini još 13 banaka.
Najveći deo zarade, kao što je i uobičajeno, donele su kamate. Neto prihodi od kamata, kada se od prihoda od kamata oduzmu rashodi koje banke plaćaju za kamate, iznosili su 182 milijarde dinara. U evrima to je više od 1,5 milijardi evra. Ipak, uprkos rastu kreditne aktivnosti od čak 15 odsto, neto prihod od kamata je povećan za nešto manje od jedan odsto u odnosu na 2024. godinu.

Sve veća naplata provizija i naknada

Zato su banke nastavile sa praksom koju su započele još u vreme niskih kamatnih stopa, a to je sve veća i veća naplata provizija i naknada. U 2025. godini, šest najvećih banaka je na ime prihoda od naknada i provizija naplatilo u neto iznosu 72,7 milijardi dinara ili oko 620 miliona evra.

U odnosu na 2024. godinu, ovi prihodi su uvećani za skoro 11 odsto, a u odnosu na 2023. za čak 30 odsto.

Prema rečima Nenada Gujaničića, glavnog brokera Momentum sekjuritiza, banke su blizu profitnog plafona još od 2024. godine.
„Kamate nisu nastavile da rastu, ali su na dovoljno visokom nivou da banke imaju izvanredne profite. Prihodi od kamata neće značajnije rasti, došli smo u fazu usporenog rasta ili čak stagnacije. S druge strane, nema troškova po osnovu loših kredita. Tako da su banke verovatno i u 2025. godini imale prinos na aktivu od oko 20 odsto, što je fantazija i dvostruko više nego u EU“, rekao je Gujaničić.
Istakao je i da su ograničenja kamatnih stopa koje je prošle godine NBS uvela na kredite stanovništvu, postavljena na nivou koji je veći od onog što su banke, uglavnom već odobravale.

„To je bila više preventivna mera da ne dođe do velikog rasta kamata. Na bilanse banaka nije preterano uticala ni populistička mera, odobravanja stambenih kredita i onima koji ne bi inače ispunjavali uslove za kredite“, ocenio je Gujaničić.

Ko ima najveći profit

U prošloj godini, na vrh liste banaka sa najvećim profitom, posle dve godine vratila se italijanska Inteza banka. Oni su neto inkasirali, prema nerevidiranom bilansu uspeha, 264,9 miliona evra. U odnosu na 2024. godinu, dobit ove banke je povećana za 36 miliona evra.
Austrijska Rajfajzen banka je sa neto profitom od skoro 248 miliona evra na drugom mestu, nakon dve godine na čelu srpskog bankarskog sektora. U odnosu na 2024. godinu, profit ove banke je smanjen za oko 1,3 miliona evra.
Treća je mađarska OTP banka sa dobiti od 201,5 miliona evra, što je pad za 18,5 miliona evra u odnosu na 2024. godinu. Još jedna italijanska banka, Unikredit, je ostvarila neto dobit od 198 miliona evra, što je za oko 2,5 miliona manje nego godinu pre.
Na petom mestu je slovenačka NLB Komercijalna banka sa 155 miliona, i rastom dobiti od 13,3 miliona evra za godinu dana.
Na šestom mestu je jedina banka u domaćem vlasništvu u ovoj grupi, AIK banka sa 123,6 miliona evra. Njihova dobit je povećana za čak 41 milion evra u odnosu na 2024. godinu, mada treba imati na umu da su u martu prošle godine integrisali u svoje poslovanje Eurobank
Direktnu banku koja je prethodnih godina ostvarivala dobit od petnaestak miliona evra.

Kamatna stopa koja u velikoj meri određuje sve kamatne stope na dinare, referentna kamatna stopa je već godinu i po dana na nepromenjenom nivou od 5,75 odsto.

Gujaničić je rekao da je očigledno i NBS svesna da je inflacija u Srbiji visoka i da zabranjiva to što „nije bilo prostora da se smanji“.
„Evropska centralna banka (ECB) je u međuvremenu prepolovila svoju kamatnu stopu i očekuje se da od juna krene u novi ciklus, povećavanja kamatne stope. Čini se da će i naša centralna banka od juna pratiti ECB i početi da diže kamatu“, rekao je Gujaničić.
Izvor: Danas
Foto: Pixabay
18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Šta korisnici danas zaista očekuju od mobilnih operatora: integracija streaming servisa postaje novi standard

by bifadmin 17. март 2026.

Digitalne navike korisnika menjaju se brže nego ikada, a sa njima rastu i očekivanja od operatora. Prema istraživanju koje su sproveli A1 Srbija i istraživačka agencija Aragon, četiri ključna faktora danas utiču na izbor mobilnog operatora: količina dostupnog mobilnog interneta, dodatni roming podaci, besplatan internet za chat aplikacije – ali i dostupnost streaming servisa.

Ovi rezultati odraz su širih evropskih trendova. Prema istraživanju koje je objavila konsultantska kuća Oliver Wyman, streaming servisi postali su sastavni deo svakodnevnog života evropskih domaćinstava, pri čemu danas čak 78% domaćinstava ima najmanje jednu aktivnu pretplatu.

Na globalnom nivou menja se i način na koji korisnici dolaze do streaming servisa. Prema analizi kompanija Omdia i Bango iz 2023. godine, oko 20% svih streaming pretplata danas se aktivira kroz partnerske pakete sa operatorima. Očekuje se da će taj udeo porasti na 25% do 2028. godine. U pojedinim regionima, poput Latinske Amerike, procenjuje se da bi u narednih pet godina gotovo polovina svih streaming pretplata mogla dolaziti upravo kroz operatorske pakete*.

Ovi trendovi ukazuju na širu transformaciju industrije telekomunikacija – od operatora koji obezbeđuju konekciju ka integratorima digitalnih servisa.

U tom kontekstu treba posmatrati i strateško partnerstvo kompanije A1 Srbija sa Netflixom, vodećim svetskim streaming servisom. A1 je jedini mobilni operator u Srbiji koji svojim korisnicima nudi Netflix pretplatu u okviru svoje ponude, pri čemu je proces aktivacije maksimalno pojednostavljen.

„Korisnici danas očekuju sve veću jednostavnost. Naš cilj je da im olakšamo svakodnevni digitalni život. Kako broj digitalnih servisa raste, upravljanje različitim pretplatama, nalozima i načinima plaćanja može da bude komplikovano. Zato nudimo integrisano i jednostavno rešenje – u kojem su konekcija i sadržaj prirodno povezani, a korisničko iskustvo jasno i predvidivo“, izjavio je Đorđe Vuksanović, Glavni direktor za rezidencijalne korisnike u kompaniji A1 Srbija.

Model objedinjenih usluga omogućava korisnicima da sve servise koriste i prate kroz jedan račun i jednu registraciju naloga, što im olakšava snalaženje u sve složenijem digitalnom okruženju. „Drago nam je što sarađujemo sa mobilnim operatorima poput A1 kako bismo našim gledaocima omogućili još jednostavniji pristup kvalitetnoj i raznovrsnoj zabavi iz celog sveta. Netflix sadržaje je lako gledati bilo da ste kod kuće na televizoru ili u pokretu, na mobilnom telefonu ili tabletu – a verujemo da i kreiranje naloga i upravljanje pretplatom treba da bude jednako jednostavno“, izjavila je Maja Porczyńska, direktorka poslovnog razvoja Netflixa za centralnu i istočnu Evropu.

Partnerstvo sa Netflixom realizuje se na nivou A1 Grupe i dostupno je na šest tržišta na kojima Grupa posluje, što odražava dugoročan strateški pristup razvoju šireg digitalnog ekosistema. Ovaj model u Srbiji podržan je kontinuiranim ulaganjima u infrastrukturu, uključujući optičku mrežu i A1 Ultra 5G, čime se korisnicima obezbeđuje stabilno i kvalitetno streaming iskustvo, kako kod kuće tako i u pokretu.

Kako digitalni ekosistemi nastavljaju da se razvijaju, a izbor sadržaja postaje sve veći, integracija usluga i jednostavnost korišćenja postaju ključni faktori u odlučivanju korisnika. Operatori koji uspešno povežu konekciju, sadržaj i upravljanje digitalnim servisima imaju priliku da redefinišu svoju ulogu na tržištu – ne samo kao provajderi mreže, već kao partneri u digitalnom životu svojih korisnika.

17. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Novi brojevi

B&F 243: Demografija i razvoj – Kokoška ili jaje?

by bifadmin 17. март 2026.

Da li demografija presudno utiče na prosperitet društva ili je koncept razvoja najodgovorniji za pad nataliteta, preranu smrtnost stanovništva, migracije i nedostatak radne snage? Demografi tvrde da njihova istraživanja jasno pokazuju da na demografska kretanja najviše utiču političke i ekonomske promene u društvu i da, zato, populaciona politika koja ne uvažava društvenu i privrednu realnost predstavlja bacanje novca. Podaci upozoravaju da su unutrašnje migracije usled sve većeg regionalnog jaza mnogo veća pretnja opstanku zemlje, nego iseljavanje iz Srbije. Vitalno su ugrožene manje sredine, u kojima oslonac celoj zajednici najčešće predstavljaju jedino domaće firme koje uspešno posluju uprkos nezavidnim okolnostima. U vreme potpune neizvesnosti, kada roditelji rade i više poslova da bi obezbedili egzistenciju, za dugoročno podizanje nataliteta potrebno je poboljšati opšte uslove za život porodica.

Periskop

6. BRISELSKI SAN ZIMSKE NOĆI: Kad porastem biću Amerika
Iznenadna želja EU da se potpuno osamostali od SAD, vojno, ekonomski i tehnološki, ima samo jednu manu – nema puno veze sa realnošću. Kako bi to slikovito objasnio Donald Tramp, „sve karte su u mojim rukama“, od energije, naoružanja, finansijskog sistema, društvenih mreža, operativnih sistema za računare i mobitele, serverskih kapaciteta, do praktično čitavog interneta.

8. PARADOKSALNA SITUACIJA SA RADNOM SNAGOM U UKRAJINI: Ljudi nemaju posao, a firme nemaju radnike
Situacija sa radnom snagom u Ukrajini je protivurečna – zemlja istovremeno beleži visoku stopu nezaposlenosti i sve izraženiji nedostatak radnika. Najviše nedostaje kvalifikovanih zanatlija, koje poslodavci pokušavaju da uvezu iz inostranstva, pre svega iz Indije, Pakistana, Bangladeša i zemalja Centralne Azije.

10. DA LI JE LIBAN TALAC HEZBOLAHA, SAVEZNIKA IRANA: Država nam je propala, ali organizujemo sjajne sahrane
„Danas, Libanci ne reaguju kao narod iznenađen ratom, već kao narod kome nikada nije dozvoljeno da se u potpunosti oporavi od prethodnog“, opisuje jedan stanovnik Bejruta kako se osećaju mnogi stanovnici Libana zbog toga što su ponovo uvučeni u ratne igre između Izraela i iranskog saveznika Hezbolaha. Libanci komentarišu da kada generacijama unazad nemaš državu na koju možeš da se osloniš, onda jačaju instinkti za preživljavanje, naučiš kako da se snađeš u svakoj situaciji i sačuvaš imovinu koja nikada ne gubi vrednost – sposobnost da se podsmevaš sopstvenoj sudbini.

Biznis

14. KRETANJA IZVOZA I UVOZA DALEKO OD POŽELJNIH ZA VEĆE STOPE PRIVREDNOG RASTA U SRBIJI: Svuda pođi, u komšiluk dođi
Znatno manje stope trgovinske razmene jesu delimično posledica globalnih dešavanja, ali najviše nekonkurentnosti domaće privrede i nejasne državne politike. U situaciji kada se komplikuje izvoz na zapadna tržišta a za ona daleka nemamo dovoljno kvalitetne robe, potrebno je bolje iskoristiti prilike u regionu, saglasni su ekonomisti.

16. NEDOSTATAK DOMAĆIH SIROVINA: Nekad bilo, sad se spominjalo
Više od trećine ukupnog prošlogodišnjeg uvoza činili su repromaterijali za domaću industriju, čak i oni koji se proizvode u Srbiji. Domaći proizvođači postaju sve više zavisni od sirovina iz uvoza, jer prazninu koju su iza sebe ostavila propala društvena preduzeća, nosioci sirovinske baze za domaću industriju, privatne firme nisu uspele da popune, dok strane kompanije koje su preuzele deo tih poslova ne nude povoljne uslove.

18. MARKO ŠĆEPANOVIĆ, CLOUD CITY: Ovo je prelomni momenat za razvoj naše kompanije
Američka kompanija NVIDIA je među stotinama hiljada startap firmi koje su konkurisale za Inception program prepoznala potencijal startapa Cloud City iz Srbije, koji je razvio platforme za upravljanje komunalnom infrastrukturom u gradovima. „To je kao kada lokalni fudbaler počne da igra za Liverpul“, opisuje uspeh srpske firme njen direktor Marko Šćepanović. Za razliku od sveta i regiona, domaća privreda nije zainteresovana za njihove proizvode.

Finansije

22. ISTINE I ZABLUDE O AKCIONARSKOM FONDU: Sve će to narod pozlatiti
Ministarstvo privrede je najavilo da će se prodajom preostalih akcija iz Akcionarskog fonda intenzivnije uključiti u proces trgovanja na Beogradskoj berzi, čime će doprineti njenom razvoju, ali veoma su male šanse da će do toga zaista i doći. Sumnju da će država vratiti izgubljeno poverenje investitora produbljuje i način upravljanja fondom koji je podložan političkim uticajima i mogućim manipulacijama, pre svega zato što ostavlja prostor za netransparentno trgovanje akcijama van berze.

24. PROIZVOĐAČI FLAŠIRANE VODE ŽALE SE NA VISOKE NAKNADE: Srpski izvori „najskuplji“ u regionu
Srbija raspolaže sa oko 300 izvorišta pijaće vode, ali koristi svega oko 20% tog potencijala. U 24 kompanije koje se bave flaširanjem prirodne mineralne vode iz domaćih izvora, prošle godine je proizvedeno 943 miliona litara, što je državnu kasu učinilo bogatijom za više od 10 miliona evra samo po osnovu nadoknade za pravo eksploatacije prirodnog dobra. Proizvođači se žale da su ti iznosi previsoki i da zato nisu konkurentni na regionalnom tržištu.

26. KADA PRAVDA POSTANE FINANSIJSKI RIZIK: Kadija te tuži, kadija te brani
Za prosečnog građanina Srbije odlazak kod advokata predstavlja finansijski rizik, jer pravni spor može ozbiljno da ugrozi kućni budžet. Visoke i netransparentne advokatske tarife, neusklađene sa niskim primanjima građana, čine da svaki sudski postupak predstavlja značajno finansijsko opterećenje i razlog za odustajanje od sudskog postupka.

Temat: Demografija i razvoj

31. ZABLUDE O DEMOGRAFSKOM DETERMINIZMU: Demografija je ogledalo društva, a ne obrnuto
Nepovoljna demografska kretanja nisu automatski kriva za sve loše što se događa u zemlji, naprotiv, ona su posledica svih drugih dešavanja u društvu. Iz tog razloga, populacione politike koje ne uvažavaju ekonomsku i društvenu realnost ne mogu biti efikasne. Depopulacija u Srbiji je pre svega problem ogromnih regionalnih razlika, a činjenica da najviše uvozimo strance za slabo plaćena fizička zanimanja pokazuje da smo potcenjivali domaće radnike koji su radili takve, nasušno potrebne poslove i da ih zato ima sve manje.

34. ZANEMARENI DEMOGRAFSKI PROBLEM U SRBIJI: Prerana smrtnost stanovništva
Srbija je u vrhu Evrope po preranoj smrtnosti stanovništva. Više od polovine svih preranih smrti kod nas dogodi se mlađima od 60 godina, što je veliki gubitak za njihove porodice, za celo društvo i privredu. Uprkos tome, država zanemaruje ovaj problem, koji bi trebalo rešavati sistemski i multidisciplinarno.

36. NEZAVIDNA SUDBINA MALIH NASELJA: Opustela Srbija
Najavi državnih zvaničnika da će kupiti 25 letećih taksija od kojih svaki košta po pet miliona dolara, sigurno se najviše raduju stanovnici malih naselja u Srbiji, imajući u vidu da u preko 1.300 ovakvih mesta sa maksimalno 100 ljudi, posao ima manje od 18% ukupnog stanovništva. Dok naši političari uzleću, zemlja kojom upravljaju pretvara se u ljudsku pustinju. Nakon poslednjeg popisa, 24 sela su i zvanično umrla, više od 400 je na izdisaju, a svako peto malo mesto ima stanovnike starije od 65 godina. Do kraja ovog veka, Srbija će izgubiti četvrtinu ukupnog broja naselja, a i veći gradovi će se pretvoriti u male.

38. KAKO FIRME U MANJIM MESTIMA DOLAZE DO RADNIKA: Dobar glas se daleko čuje
Domaće firme koje već decenijama uspešno posluju u manjim sredinama pronalaze različita rešenja za privlačenje potrebnih radnika, ali ih povezuje to što su izgradile reputaciju pouzdanog lokalnog poslodavca i imaju važnu ulogu u razvoju celog kraja. Lokalni preduzetnici ističu da bi efekti bili veći kada bi se gradili putevi, medicinske ustanove, škole, sportska infrastruktura i tako dodatno motivisali mladi da se doseljavaju, a ne da se iseljavaju iz manjih mesta.

40. PORODICA U DOBA NEIZVESNOSTI: Puna škola vrata, niotkuda đaka
Nesigurna vremena koja su u Srbiji postala uobičajeni način života, primoravaju sve veći broj mladih ljudi da rade i po nekoliko poslova istovremeno. Stoga, i kada se odluče da zasnuju porodicu, postavlja se pitanje koliko su u stanju da se kvalitetno posvete roditeljstvu? Jednokratna finansijska pomoć koju isplaćuje država ne može podići natalitet na duži rok, već je potrebno poboljšati opšte uslove za život porodica, smatraju stručnjaci.

Intervju

42. ALEKSANDAR SENIČIĆ, DIREKTOR NACIONALNE ASOCIJACIJE TURISTIČKIH AGENCIJA SRBIJE (YUTA): Putovanja nas uče da možemo biti bolji
„U Francuskoj sam viđao sela koja su uređenija od naših gradova. Na takvim putovanjima shvatite da svako mesto može biti lepo ako ga stanovnici vole i unapređuju“, kaže Aleksandar Seničić, koji je ceo svoj profesionalni život posvetio turizmu i ostao mu veran ne samo u najbolja, nego i u najgora vremena za ovu delatnost.

Skener

46. ZABRANA VRŠENJA DELATNOSTI/ ZABRANA POSLOVANJA UČINIOCIMA PREKRŠAJA: Pitanja bez jasnih odgovora
Domaći propisi u pogledu zabrane vršenja delatnosti, odnosno zabrane poslovanja učiniocima prekršaja, kao i posledica u slučaju njihovih kršenja, nisu baš najjasniji. Za učinioca prekršaja od važnosti bi bilo da zna koje posledice snosi ako prekrši zabranu. Da li je poslodavac u obavezi da proverava da li je licu koje treba da zaposli izrečena zaštitna mera i koje posledice on snosi ukoliko zaposli takvo lice? Da li zabrana važi samo na teritoriji Republike Srbije ili i u inostranstvu?

48. GASTRONOMIJA U PIROTU: Majstori seoske kuhinje
Gastronomsko preduzetništvo u Pirotu oslanja se na okolna seoska domaćinstva, od kojih su neka nastavila porodičnu tradiciju, ali je većina preduzetnika nova u ovoj delatnosti i osnovali su firme tokom poslednje dve decenije. U praksi se najisplativijom pokazala proizvodnja mlečnih proizvoda, na kojoj može da se zaradi do 50.000 evra godišnje. Među preduzetnicima preovlađuju žene, domaćice i one koje su izgubile posao u velikim industrijskim kompleksima tokom privatizacije. Žene preduzetnice su najzaslužnije za raznolikost usluga u seoskim turističkim domaćinstvima.

Nove tehnologije

52. ZAŠTO AMERIKA GUBI TEHNOLOŠKU BITKU SA KINOM: Žrtva sopstvene kratkovidosti
Kina je uspela da od „perifernog“ igrača postane vodeća tehnološka sila u svetu, potisnuvši SAD koje su nekada bile neprikosnovene u toj oblasti. Do preokreta je došlo usled suštinske razlike između kineskog i američkog pristupa razvoju. Kini je prioritet dugoročan napredak a ne trenutna zarada, dok je Amerika postala žrtva sopstvene kratkovide politike koja favorizuje trenutne rezultate na uštrb dugotrajnog planiranja i zato je kontraproduktivna na duge staze.

Nauka

54. BOLESTI U TOKSIČNOJ KULTURI: Nezdrava opsesija zdravljem
Nova mitologija savršeno zdravog života tera svoje sledbenike da gutaju suplemente, idu na časove joge, znoje se u teretanama, svaki čas menjaju režim ishrane, skupo plaćaju genetska testiranja da bi unapred sprečili zdravstvene poremećaje i zavarali smrt „na neodređeno vreme“. Kako onda objasniti činjenicu da sve veći broj ljudi pati od hroničnih fizičkih bolesti, kao i od raznih oblika zavisnosti i mentalnih oboljenja? Koren problema nije u nedostatku medicinskih činjenica i tehnološkog napretka, već u percepciji šta su suštinski uzroci zdravstvenih tegoba. To je toksična kultura u kojoj živimo, a koju mi doživljavamo kao normalno stanje, tvrdi kanadski lekar i naučnik Gabor Mate.

Koktel

56. ČASOVNIČARSKA RADNJA JOVIĆ: Gospodski zanat u Gospodskoj ulici
Časovničarska radnja Jović posluje još od kraja 19. veka. Njeni sadašnji vlasnici, porodica Jović, tokom svog dugogodišnjeg rada upoznali su mnogo zanimljivih ljudi, a sa nekima od njih su postali i prijatelji. Za razliku od mladih u Srbiji koji nisu voljni da se školuju za ovaj posao, Jovići su za mušteriju imali starijeg gospodina koji je insistirao da postane njihov šegrt. Problem je bio samo u tome što su njihovog posvećenog „stažistu“ svi oslovljavali sa „Vaša ekselencijo“ i već je imao drugi posao.

58. SELIDBA KUĆNIH LJUBIMACA PREKO GRANICE: Cena? Kuku, lele, vau i mrnjau!
Širom sveta preseli se približno pola miliona kućnih ljubimaca godišnje, a u ovom putujućem životinjskom carstvu nema šta nema. Tako je jedna putnica napravila haos na aerodromu rešena da po svaku cenu u avion unese i svog pauna, zato što joj on „pruža emocionalnu podršku“. Sa povećanjem broja milijardera koji se sele da bi izbegli poreznike, učestala je i luksuzna selidba kućnih ljubimaca, po cenama van pameti.

Komunikacije

60. SEFA TALKS, PODKAST STUDENATA EKONOMSKOG FAKULTETA U BEOGRADU: Pripremi se za život
„Studente uglavnom zanima kako je neko posle fakulteta odlučio čime će se baviti i kako je našao prvi posao, a interesuju ih i specifičnosti određenih struka. Zato kod nas gostuju i preduzetnici i ljudi koji se u korporacijama bave marketingom, revizijom, računovodstvom i drugim oblastima“, objašnjavaju autori podkasta SEFA Talks, koji su i sami studenti. Ovaj podkast je postao popularna „vannastavna aktivnost“ koja akademce priprema za život.

Reprint

62. RUSKIM MALIM INVESTITORIMA ZAMRZNUTO 14 MILIJARDI DOLARA: Nasukali se na zaštitu imovinskih prava
Milioni ruskih građana koji su investirali u strane akcije i obveznice pre rata u Ukrajini ne mogu da pristupe svom novcu četiri godine nakon što su zapadne zemlje zamrzle rusku imovinu. Reč je o ulaganjima pripadnika srednje klase, koja su uglavnom skromna – pojedinačno iznose tek nešto više od 1.000 dolara. Ruski građani su ulagali ovaj novac u deonice stranih kompanija kao što su Epl i Tesla, verujući da su te investicije bezbednije od ulaganja u ruske akcije, jer su zaštićene imovinskim pravima u zapadnim državama. Pogrešili su, ocenjuje u svom izveštaju Karnegijeva fondacija za međunarodni mir.

Vremeplov

64. ZAPOŠLJAVANJE STRANACA U DVE JUGOSLAVIJE: Karta u suprotnom pravcu
Kraljevinu Jugoslaviju i onu socijalističku, formiranu posle Drugog svetskog rata, povezivali su veliki talasi emigracije. Međutim, manje je poznato da su obe države kroz radno zakonodavstvo regulisale i zapošljavanje stranaca. Predratna Jugoslavija najviše je zapošljavala Ruse, Italijane, Čehe i Nemce, dok su u SFRJ među stranom radnom snagom najzastupljeniji bili Italijani, Poljaci, Čehoslovaci i građani Sovjetskog Saveza.

17. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Kako izgleda život indijskih radnika koji pružaju korisničku podršku za poznate IT kompanije?

by bifadmin 17. март 2026.

Prema nekim procenama Indija drži oko 55% globalnog tržišta outsourcinga IT usluga, ali to se nije pozitivno odrazilo na uslove rada u ovoj zemlji. To znači da su u delatnosti u kojoj su poslodavci mahom sa zapada radni uslovi ostali indijski.

Zapadnjaci su već navikli na korisničku podršku koja im na engleskom jeziku sa indijskim akcentom pruža odgovore na sva moguća pitanja, u bilo koje doba dana ili noći. Tu podršku ne pružaju mašine, već ljudi od krvi i mesa koji su ovaj posao ranije obavljali iz kancelarija ali sada, kako bi doneli uštede svojim poslodavcima, u najvećem broju rade iz svojih domova u Indiji.

Indusi i dalje predstavljaju atraktivnu radnu snagu u pomenutoj delatnosti zato što imaju nižu cenu rada, znaju strane jezike, poseduju široko obrazovanje i veliko iskustvo u poslovima korisničke podrške.

Prekovremeni rad iz male sobe

Vivek Soundararajan, profesor sa Univerziteta u Betu, sa saradnicima je sproveo istraživanje radnih uslova korisničke podrške iz Indije koja broji pet miliona ljudi. Otkrili su da u IT centrima poput Bangalora, Čenaja ili Hajderabada, oni često rade iz skučenih stanova prepunih rezervnih baterijskih sistema koje su radnici sami kupili.

Naime, u Indiji više od polovine stanovništva živi sa članovima proširene porodice. Mnogi od 51 anketiranih radnika dele svoje inače male stanove sa decom, roditeljima, bakama i dekama i drugim članovima familije. Zato moraju na različite načine da se snalaze kako bi obezbedili miran kutak iz kog mogu odgovarati na pozive, često znatno duže nego što je zvanično radno vreme.

Ipak, najveći izazov im nije prostor već osnovna infrastruktura. Isključenja struje su u brojnim indijskim gradovima uobičajena pojava. Internet, koji dele članovi porodice koji rade ili uče od kuće, često je nepouzdan.

Zato su, za razliku od svojih kolega iz Londona ili San Franciska, indijski uposlenici u ovom sektoru prinuđeni da sopstvenim novcem kupuju rezervne sisteme za struju kako bi ostali umreženi. Te baterijske jedinice obično drže na balkonima, u hodnicima i verandama.

Da prostor, struja, internet i prekovremeni rad ne budu njihovi jedini problemi pobrinuli su se šefovi koji vrše veoma strog nadzor nad njihovim aktivnostima. Kako kaže jedan ispitanik „sistem poslodavca računa koliko sati radiš i koje druge sajtove posećuješ“ i automatski šalje poruku menadžeru ako uoči neki propust.

Nekada nadzor radnike dovodi u apsurdne situacije. Kada nestane struje – što je rutinska pojava – od pojedinih radnika se očekuje da to dokažu time što će slikati mrak u svom stanu.

Indijski začin na srpski način

Zbog svega navedenog indijski radnici iz industrije korisničke podrške počeli su da se bune. Prošle godine masovno su izlazili na ulice Bangalora sa transparentima „Mi nismo vaši robovi“, tražeći između ostalog i poštovanje radnog vremena.

Lokalna vlast je, u maniru srpskih ministara koji su porast nivoa aflatoksina u mleku rešavali podizanjem granice za ovaj kancerogeni sastojak, pokušala da reši problem prekovremenog rada tako što je predložila da se maksimalni radni dan produži sa 10 na 12 sati, međutim radnici su ponovo protestovali.

No, uprkos demonstracijama i konstantnim kritikama sistema koji radno, finansijsko i svako drugo opterećenje prebacuje na radnika umesto na moćne i bogate kompanije, situacija se nije znatno promenila, pa su zaposleni u indijskoj korisničkoj podršci i dalje izuzeti od zaštita koje pruža radna legislativa ostalim profesijama.

Izvor: The Conversation

Foto: TriangleProd, Depositphotos

17. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Građani tužili banke zbog troškova obrade kredita i dobili novac – sada moraju da ga vrate i to sa kamatom

by bifadmin 17. март 2026.
Vrhovni sud je 2018. godine odlučio da banka nema pravo da naplaćuje usluge obrade kredita. Do kraja 2021. više od 200.000 građana podnelo je tužbe protiv banaka potražujući novac nazad.

Dobijali su presude, sve dok Vrhovni kasacioni sud nije preinačio svoj stav. Banke sada traže da građani vrate novac, piše RTS.

Tri puta su banke pokušale da zaštite sopstvene interese, a kada je Vrhovni sud doneo odluku, to im je i uspelo. Objašnjenje je da uvidom u Zakon o finansijskim uslugama i Zakon o bankama banka ima pravo da naplati troškove, da li u okviru kamate ili kao zasebnu stavku pod nazivom – obrada kredita.

„Sada je pitanje da li banka ima pravo na to ili ne. Ukoliko je klijentu predočeno pre potpisivanja ugovora koje su njegove obaveze prema kreditu – onda imaju pravo. Pristali ste na to, a onda je nejasnim tumačenjem pojedinih sudova došlo do zabune. Tu je u pitanju sporost sudskih instanci koje nisu odmah pažljivo pogledale Zakon o finansijskim uslugama i Zakon o bankama, u kojima se kaže – ako ste dali saglasnost, potpisali, to je sporazumna volja dveju strana, onda nemate pravo da se žalite“, navodi finansijski strateg Vladimir Vasić.

Dejan Gavrilović iz Udruženja za zaštitu potrošača „Efektiva“ kaže da sada klijent koji je već naplatio novac i platio advokata, taj novac mora da vrati.

„Pet godina unazad nama se žale klijenti da su dobili spor i novac im je isplaćen, a onda nakon dve godine dobijaju rešenje da sve to moraju da vrate“, dodaje Gavrilović.

Klijenti o kojima je reč moraju bankama da vrate iznos sa zateznom kamatom. Advokati su svojevremeno klijentima obećavali da će sigurno dobiti odštetu.

„Decenijama je bio poznat stav – nije bilo sporno da li banke imaju pravo da naplaćuju troškove obrade kredite, već je bilo sporno da se ti troškovi prikažu, da budu stvarni, da ih obrazložite, da znate zašto plaćate tu naknadu“, objašnjava advokat Miroslav Živković.

Ustavni sud treba da odluči o žalbi, ali do tada građani moraju da vrate novac. Samo sada, nakon uračunavanja kamate, veću sumu od one koju su od banke naplatili.

Izvor: RTS
Foto: SergeyNivens, Depositphotos
17. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Od rođenja do 90. rođendana: Jelen pivo je deo proslava koje povezuju generacije
  • Lekcije o upravljanju novcem koje možemo da naučimo od najuspešnijih svetskih investitora
  • Inflacija u julu usporila na 1,9 odsto: Vodosnabdevanje za godinu dana poskupelo za 21 procenat
  • Kakve nas cene avio-karata čekaju kad odu Vizer i Rajaner?
  • Atomska bomba u Hirošimi stvorila do sada nepoznatu metalnu leguru

Архиве

  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit