NAJNOVIJE
Inflacija u julu usporila na 1,9 odsto: Vodosnabdevanje za...
Kakve nas cene avio-karata čekaju kad odu Vizer i...
Atomska bomba u Hirošimi stvorila do sada nepoznatu metalnu...
Uspešna kompanija nije uvek i dobro mesto za rad
86% malih i srednjih preduzeća bilo je izloženo sajber-bezbednosnim...
Investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji: Prinos na strast
CPE: Plata za život za 2026. godinu iznosi 154.740...
AI i mediji: Šta nam stvarno donosi član 50...
U Japanu o starijim građanima brinu – stariji građani
Na kraju jula devizne rezerve iznosile 30,5 milijardi evra
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Potrošačke cene u februaru 2026. godine povećane su 2,5 odsto

by bifadmin 13. март 2026.

Potrošačke cene u februaru 2026. godine povećane su 2,5 odsto u odnosu na isti mesec 2025, objavio je Republički zavod za statistiku. Među proizvodima i uslugama koje beleže najveći rast cena su voće i orašasti plodovi (13,7%), veterinarske usluge (17%), vodosnabdevanje (21,2%), novine i časopisi (22,8), ali i nakit i ručni satovi (38,1%).

Inflacija u decembru 2025. godine, u odnosu na isti mesec 2024. (međugodišnja inflacija), bila je 2,7 odsto. Kada je reč o prosečnoj inflaciji u 2025, potrošačke cene su u odnosu na 2024. u proseku povećane za 3,8 odsto.
U januaru ove godine inflacija je usporila na 2,4 odsto, a u februaru blago ubrzala na 2,5 procenata.
Hrana je, prema izveštaju RZS, ovog februara u odnosu na prošli, pojeftinila za 1,5 odsto. Među grupama namirnica samo voće i orašasti plodovi beleže rast cena za godinu dana, i to za 13,7 odsto.
Bezalkoholna pića poskupela su za pet procenata. U istom procentu poskupelo je i vino, dok su kafa i njeni supstituti uvećali cenu za 11,7 odsto.
Snabdevanje vodom i ostale usluge u vezi stanovanja skuplje su za 16,3 odsto, a najviše je među ovim uslugama poskupelo vodosnabdevanje – za 21,2 odsto.
Usluge čišćenja, šivenja, popravke i iznajmljivanje odeće od februara do februara uvećale su cene za 12,3 odsto.

Zdravlje

Kada je reč o zdravlju, nebolničke usluge u februaru ove godine su, u odnosu na februar 2025, skuplje za 8,5 procenta, a lekovi 5,8, odsto.
Veterinarske i druge usluge za kućne ljubimce skuplje su za čak 17 odsto.
Održavanje i popravka vozila skuplja je za 12,1 odsto, poštanske i kurirske usluge 7,8 odsto, dok su paketi telekomunikacionih usluga skuplji za 8,7 procenata.

Fotografske usluge skuplje su za 16,1 odsto, a novine i časopisi su uvećali cenu za čak 22,8 odsto.

Nakit i satovi

Turistički paket-aranžmani od prošlog do ovog februara poskupeli su za 18,9 procenta.
Cene su podigli i frizerski saloni i saloni lepote – za 12 odsto za godinu dana.

Nakit i ručni satovi uvećali su cenu za 38,1 procenat.

Mesečna inflacija

Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u februaru 2026. godine, u odnosu na januar 2026. godine, u proseku su povećane za 0,5 odsto, dok su u odnosu na decembar 2025. godine veće za 0,8 odsto, u proseku.
„Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u februaru 2026. godine, u odnosu na prethodni mesec, rast cena je zabeležen u grupama Zdravlje (1,0%), Hrana i bezalkoholna pića i Transport (za po 0,9%), Stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva (0,7%), Restorani i hoteli (0,3%), Rekreacija, sport i kultura (0,2%) i u grupama Alkoholna pića i duvan, Osiguranje i finansijske usluge, Obrazovanje i Predmeti i usluge lične nege, socijalna zaštita i ostale usluge (za po 0,1%). Pad cena je zabeležen u grupama Odeća i obuća (-0,8%) i Nameštaj, oprema za domaćinstvo i tekuće održavanje stana (-0,1%)“, navodi RZS.

Cene ostalih proizvoda i usluga nisu se, navodi se, bitnije menjale.

Izvor: N1
Foto: Bif
13. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

„I jedan je mnogo“

by bifadmin 12. март 2026.

Edukacija dece  srednjoškolskog uzrasta o prevenciji zavisnosti, kao i o različitim pretnjama na internetu, deo su ambicioznog projekta “I jedan je mnogo” koji je pokrenut na inicijativu Udruženja priređivača igara na sreću SPIS. Program se sprovodi u saradnji sa Specijalnom bolnicom za bolesti zavisnosti i Katarinom Jonev, stručnjakom za bezbednost dece na internetu. Prvo predavanje je održano u februaru, a tokom narednih godinu dana planirana su ukupno 52 edukativna časa u sportskim klubovima širom Srbije za čak 1.500 tinejdžera.

Radionice su osmišljene kao interaktivna i preventivna predavanja prilagođena uzrastu učesnika, sa ciljem da mladima približe najvažnije teme vezane za bezbedno ponašanje u digitalnom okruženju i prevenciju različitih oblika zavisnosti. Predavanja vode stručnjaci iz Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti, kao i Katarina Jonev, koja se godinama bavi pitanjima bezbednosti dece na internetu.

„Kroz razgovor, konkretne primere i otvorenu diskusiju, mladi imaju priliku da saznaju više o izazovima kao što su rizični sadržaji na društvenim mrežama, opasni onlajn izazovi, neodgovorno deljenje fotografija i ličnih podataka. Posebnu pažnju posvetili smo problemu zavisnosti, a pored onih opšte poznatih bavimo se i zavisnostima od mobilnih telefona i digitalnih platformi“, kaže Nevena Marković, direktor Udruženja priređivača igara na sreću SPIS.

Program podrazumeva održavanje jedne radionice nedeljno, odnosno ukupno 52 edukativna časa tokom godine. Svaka radionica namenjena je grupi do 30 mladih sportista srednjoškolskog uzrasta, dok je planom obuhvaćeno oko 1.500 devojčica i dečaka koji treniraju u sportskim klubovima. Projekat je u prvoj fazi usmeren na klubove u Beogradu, a u narednom periodu planirano je njegovo širenje i na druge gradove u Srbiji, kao i na sportske kampove tokom letnje sezone.

U projektu „I jedan je mnogo“ učestvuje ambasador Udruženja SPIS i proslavljeni srpski košarkaš Igor Rakočević, koji kroz radionice direktno sa mladima deli svoja iskustva iz sporta i života.

„Iskreno verujem da i najmanji korak, jedan razgovor, jedna edukacija, jedan gest mogu da naprave razliku. I da ako makar jedno dete, jedan mladi čovek, napravi dobar izbor, onda trud koji ovde ulažemo zaista ima smisla. Uspesi i pobede grade se kroz sport, disciplinu i lični razvoj, a ne kroz rizična ponašanja ili digitalne sadržaje koji mogu imati negativne posledice“, poručio je Igor Rakočević.

Pored edukativnih radionica planirana je i šira promotivna kampanja projekta „I jedan je mnogo“ koja će sadržati informacije o potencijalnim rizicima koji prate bolesti zavisnosti i nebezbedno ponašanje na internetu.

Kontakt telefon za pomoć i podršku u slučajevima kada su mladima ili njihovim porodicama potrebne stručne informacije i savet:

Specijalna bolnica za bolesti zavisnosti 011 3671-429

Nacionalni kontakt centar za bezbednost dece na internetu 19833

ZAKONITO I ODGOVORNO

Udruženje priređivača igara na sreću SPIS osnovale su kompanije Mozzart Bet i MaxBet, dok je Balkan Bet pridruženi član. Cilj udruženja je da aktivno doprinosi razvoju zakonitog, odgovornog i transparentnog priređivanja posebnih igara na sreću u Republici Srbiji, uz unapređenje zaštite osetljivih društvenih grupa i primenu najviših standarda društveno odgovornog poslovanja, uključujući etičko oglašavanje, sprečavanje prevara, zaštitu privatnosti igrača i nultu toleranciju na zavisnost od igara na sreću.

Foto: SPIS

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

WARM UP HUSH UP 2026: Kako kompanije danas donose odluke o ESG komunikaciji

by bifadmin 12. март 2026.

Peto izdanje WARM UP formata u okviru platforme Kampanje sa svrhom održava se 20. marta u Beogradu kao closed-door executive masterclass namenjen senior donosiocima odluka iz oblasti marketinga, komunikacija, ESG-a, CSR-a i korporativnih poslova.

U fokusu ovogodišnjeg izdanja je jedna od najaktuelnijih dilema savremene ESG komunikacije: kako kompanije mogu  komunicirati održivost odgovorno, kredibilno, proverljivo i bezbedno, u okruženju pojačanih očekivanja javnosti i sve većeg regulatornog pritiska.

Masterclass osvetljava fenomen “greenhushinga” kao novi reputacioni rizik u ESG komunikaciji i otvara diskusiju o tome kako organizacije mogu donositi odgovorne odluke o tome kada, kako i na koji način komuniciraju svoje održive inicijative.

Program predvode međunarodni i domaći eksperti:

Solitaire Townsend (UK), co‑founder i Chief Solutionist globalne agencije Futerra i jedna od vodećih međunarodnih stručnjakinja za komunikaciju održivosti, predstaviće kroz live online keynote i moderirani Q&A okvir Hide, Pride or Slide za donošenje odluka u ESG komunikaciji.

Masterclass otvara prof. dr Tamara Vlastelica, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu i stručnjak za marketing i društveno odgovornu komunikaciju.

Praktični deo programa vodi Jamie Rusby, međunarodni stručnjak za sustainability communications i bivši Head of Sustainability Communications u IKEA Group, sa dugogodišnjim iskustvom u implementaciji governance modela održivosti u velikim korporativnim sistemima.

Kroz moderirani rad na realnim izazovima iz poslovne prakse, učesnici će razvijati kriterijume i interne okvire za donošenje odluka kako bi ESG komunikacija bila kredibilna, dosledna i usklađena sa procesima unutar organizacije.

WARM UP HUSH UP 2026 održava se u moderiranoj grupi senior profesionalaca, sa fokusom na otvorenu razmenu iskustava i praktične uvide za donošenje odluka u kompleksnom ESG okruženju.

Tokom masterclassa učesnici će imati priliku da osveže fokus uz Grand kafu u okviru kafe pauza.

Platforma Kampanje sa svrhom razvija zajednicu profesionalaca posvećenih odgovornoj komunikaciji i društvenom uticaju kroz festival i edukativne formate, sa ciljem unapređenja praksi koje donose merljive rezultate i dugoročnu vrednost za društvo i poslovanje.

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

DDOR BG CAR SHOW OD 18. DO 24.MARTA

by bifadmin 12. март 2026.

Na Beogradskom sajmu danas je održana konferencija za predstavnike medija povodom manifestacije DDOR BG CAR SHOW 09 i 18. Međunarodnog sajma motocikala MOTOPASSION 2026, koji će, pod sloganom “Vreme je”, biti održani od 18. do 24. marta.

DDOR osiguranje, član Unipol grupe, jednog od vodećih evropskih igrača u sektoru osiguranja sa značajnim angažmanom u auto industriji, spaja evropsko iskustvo i stručnost sa dugogodišnjom tradicijom pružanja kvalitetnih osiguravajućih rešenja u Srbiji. Bezbednost učesnika u saobraćaju i pouzdanost naših proizvoda predstavljaju temelj našeg poslovanja, a klijenti mogu računati na rešenja koja su prilagođena njihovim potrebama.

Aleksandar Bebić, direktor funkcionalne oblasti za prodaju, u ime DDOR-a je pozdravio okupljene novinare, predstavnike Beogradskog sajma i automobilske industrije. Ovom prilikom izjavio je:

“Za nas u DDOR-u, osiguranje motornih vozila nije samo proizvod, već garancija sigurnosti i podrške za sve vozače na putu i jedan od najvažnijih segmenata našeg poslovanja. Kao partner DDOR BG CAR SHOW 09, dvanaesti put smo deo ovog događaja i nastavljamo da ulažemo u projekte koji unapređuju saobraćajnu kulturu, promovišu odgovorno ponašanje u saobraćaju i pružaju konkretna rešenja za sve učesnike na putevima. Posetioce sajma očekuju posebni kasko popusti do 35% i druga iznenađenja pripremljena za ovu godinu.

Pozivamo sve da posete naš štand u hali 1 i zajedno sa nama doprinesu sigurnijoj i pouzdanijoj mobilnosti.“

Predstavnicima medija ovom prilikom obratili su se i Aleksandra Simić, PR Beogradskog sajma, u ime organizatora manifestacije, kao i Aleksandra Đurđević, predsednica Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova.

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Šta se tačno dešava na naftnom tržištu?

by bifadmin 12. март 2026.

Rat na Bliskom Istoku stvorio je najveći poremećaj u snabdevanju u istoriji svetskog naftnog tržišta, saopštila je danas Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Prema njenim navodima, protok sirove nafte i naftnih derivata kroz Hormuški moreuz, kroz koji prolazi 20% svetske nafte, pao je sa oko 20 miliona barela dnevno “na vrlo malu količinu”. S obzirom na ograničene mogućnosti za zaobilazak ovog ključnog prolaza i popunjene skladišne kapacitete, zemlje Zaliva su smanjile ukupnu proizvodnju nafte za najmanje 10 miliona barela dnevno.

Iz tog razloga članice IEA su juče jednoglasno odlučile da stave na tržište 400 miliona barela nafte iz svojih rezervi za vanredne situacije, nadajući se da će time ublažiti poremećaje izazvane ratom.

Očekuje se i pad potrošnje

IEA predviđa da će u martu globalna proizvodnja nafte pasti na osam miliona barela dnevno iako će deo bliskoistočne nafte nadomestiti zemlje koje su van OPEC+, kao što su Kazahstan i Rusija.

Dodatni problem u situaciji kada su i proizvodnja i transfer nafte ograničeni je to što se očekuje da će potreba za ovim energentom u svetu u 2026. rasti. No, zbog aktuelne situacije prognoza rasta njene potrošnje revidirana je u odnosu na prošli mesec, odnosno smanjena za 210.000 barela dnevno na 640.000 barela. Mnoge zemlje su počele da planiraju smanjenje svoje potrošnje, a neke, poput Danske, apeluju i na građane da ne pale automobile ako za tim nema potrebe i da generalno smanje potrošnju energije.

Sve navedeno uticalo je i na cenu sirove nafte koja je u ponedeljak probila granicu od 100 dolara po barelu prvi put posle skoro četiri godine. Naime, poslednji put je nafta premašila 100 dolara posle ruskog napada na Ukrajinu.

Da li će rasti cena nafte?

Dobra vest je da svet još uvek ima dovoljno nafte jer je pre rata postojao višak ponude, zbog čega je i cena bila relativno niska, oko 60 dolara po barelu.

Trgovci naftom još uvek ne veruju da će cena od 100 dolara opstati, oni očekuju njen pad. Fjučersima za isporuku u 2027. i 2028. godini trenutno se trguje u iznosu od nešto malo preko 60 dolara, tvrdi Dan Pikering, osnivač i direktor investicija kompanije Pickering Energy Partners.

Loša vest je da rat sa Iranom traje duže nego što su trgovci očekivali. Istorijski skokovi cena pokazuju da početna opuštenost ustupa mesto realnosti, odnosno suočavanju sa činjenicom da se sukob neće završiti za nekoliko dana. Ukoliko rat potraje i ne nađu se novi načini za podizanje proizvodnje i transport nafte, njeno poskupljenje je sasvim realna opcija. Neki analitičari kažu da bi cena nafte mogla da dostigne i 150 dolara po barelu.

Foto: Zbynek Burival, Unsplash

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Investicione graže – zarada i do 20%

by bifadmin 12. март 2026.

Kako da mi inflacija ne pojede novac? Kako pametno da uposlim svoju ušteđevinu? Šta će biti sa evrom, dolarom, ratovima? Kao odgovor na ovakva pitanja je nastao model „Investiram na kvadrat“, koji omogućava da se novac zaštiti od neizvesnosti, ulaganjem u najunosniji biznis u Srbiji – nekretnine.

Ovaj inovativni model zajedničke stanogradnje privukao je ogromnu pažnju, prvo zbog mogućnosti investiranja i u samo jedan investicioni kvadrat uz stimulativni profit, a potom i zbog mogućnosti ulaganja u izgradnju sopstvenog doma po cenama koje su značajno ispod tržišnih. Prateći interesovanje investitora i trendove na tržištu, sada je moguće uložiti i u izgradnju garažnog mesta i na tome profitirati i do 20 odsto.

– Imali smo mnogo upita zbog čega u našem novom projektu „Zvezda Bulevara“ nema manjih jedinica za investiranje, kao što je to bio slučaj sa investiranjem u kvadrat u projektu u Ustaničkoj ulici u Beogradu. I evo, nakon što smo dali mogućnost zainteresovanima da ulože u investicione stanove, sada nudimo mogućnost investiranja i u garažna mesta, i to po istom modelu kao kod investicionih kvadrata. Dakle, ulažeš u izgradnju garažnog mesta, koje po završetku projekta prodajemo a profit delimo pola-pola – objašnjava autor modela „Investiram na kvadrat“ Dušan Uzelac.

U konkretnom projektu, stambeno-poslovnom kompleksu „Zvezda Bulevara”, investiciona cena garaže je 14.250 evra, i ona će po prodajnoj ceni od oko 20.000 evra, doneti investitoru profit od oko 2.875 evra.

– Garažna mesta imaju kvalitetnu profitnu računicu jer su garaže danas sve traženije. A nekretnine su svakako i dalje jedan od najsigurnijih oblika ulaganja jer, za razliku od mnogih drugih investicija, ne gube na vrednosti, a kroz ovakav model zajedničke stanogradnje omogućavaju i onima sa manjim kapitalom da postanu deo biznisa i ostvare profit – otkriva Uzelac.

Stambeno-poslovni kompleks „Zvezda Bulevara“ gradi se na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Beogradu, u opštini Zvezdara, u neposrednoj blizini Bulevara kralja Aleksandra. Projektovan po konceptu kondominijuma i prostirući se na više od 12.000 kvadrata, kompleks donosi kvalitetniji i organizovaniji način stanovanja. Kako navodi Uzelac, poseban akcenat stavljen je na kvalitet gradnje i trajnost ugrađenih materijala što, uz funkcionalne strukture stanova od 37 do 65 kvadrata, ovaj projekat čini i dobrim mestom za stanovanje ali i pouzdanom investicijom. Svi detalji o novoj opciji za ulaganje već su dostupni na zvaničnom sajtu investiram.rs.

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kako podržati humanitarnu organizaciju „Dečje srce“

by bifadmin 12. март 2026.

Ko smo mi?

Humanitarna organizacija „Dečje srce“ postoji već 25 godina sa ciljem pružanja podrške osobama sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama. Značajne rezultate postižemo realizacijom projektnih aktivnosti, pružanjem usluga socijalne zaštite i inovatnim programima koji su namenjeni osamostaljivanju osoba sa smetnjama u razvoju.

Šta radimo?

Humanitarna organizacija „Dečje srce“ već 25 godina radi na tome da osobe sa smetnjama u razvoju dobiju priliku da žive dostojanstveno, aktivno i uključeno. Kroz naše programe i radne centre pružamo konkretnu podršku – od svakodnevnog osnaživanja, preko razvijanja radnih veština, do stvarnog radnog angažovanja u zajednici. Naša podrška je usmerena kako na osobe sa smetnjama u razvoju, tako i na njihove porodice, stručnjake i društvo u celini.

Jedan od ključnih rezultata našeg rada je osnivanje radnog centra i kafića „Zvuci srca“ – prvog i jedinog takvog mesta u Srbiji koje osobama sa smetnjama u razvoju omogućava da budu zaposleni, vidljivi i prepoznati u sredini u kojoj žive. Prvi centar otvoren je u Beogradu, a potom smo se proširili i u Pančevo, Suboticu, Niš, Novi Sad i Zlatibor. U tim prostorima naši korisnici pripremaju kafu, izrađuju rukotvorine, komuniciraju s gostima i aktivno učestvuju u svakodnevnom radu kafića i radionica. Time pokazuju da inkluzija nije samo reč, već praksa koja može i mora da postoji u svakom delu društva.

Još jedan od važnijih programa koje H.O., „Dečje srce“ realizuje je i program „Škole životnih veština“, u okviru kojeg mladi sa smetnjama u razvoju kroz sedmodnevni intenzivni boravak uče veštine potrebne za samostalniji život – od brige o sebi do snalaženja u društvenim situacijama. Program se realizuje u kontinuitetu i do sada je obuhvatio veliki broj učesnika iz cele Srbije.

Takođe, razvili smo brojne socijalne usluge u zajednici: lični pratilac deteta, predah zaštita, dnevni boravci za decu sa smetnjama u razvoju, kao i obuke za stručnjake koji rade sa osetljivim društvenim grupama. Sve naše aktivnosti usmerene su na stvaranje održivih modela podrške i inkluzije, u partnerstvu sa lokalnim samoupravama, institucijama i pojedincima koji dele naše vrednosti.

U toku je i izgradnja novog radnog centra u Vrčinu, koji će dodatno proširiti mogućnosti za zapošljavanje i socijalno uključivanje. Verujemo da svaka osoba, bez obzira na poteškoće, ima pravo da bude deo zajednice i da njen doprinos bude cenjen.

Podrškom našem radu podržavate društvo koje uvažava različitost i stvara prostor za sve. Važno je da znamo – promena je moguća. I počinje upravo tamo gde postoji volja da se vidi potencijal, a ne prepreka.

Kako možete podržati naš rad?

Donaciju možete izvršiti na žiro račun: 105-0502803000011-52 koji se vodi kod AikBank a.d. Beograd

Naša adresa: H.O. Dečje srce, Cara Nikolaja II 61a, 11000 Beograd

Svrha uplate : donacija

Šifra plaćanja:287

Ili putem linka: https://decjesrce.rs/doniraj/

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Privatni krediti pod lupom: Da li se iza tržišta od 1,8 biliona dolara krije nova finansijska kriza?

by bifadmin 12. март 2026.

Investitori širom sveta poslednjih meseci pažljivo prate sektor tzv. privatnog kredita, vredan oko 1,8 biliona dolara, jer pojedini analitičari upozoravaju da bi problemi u tom segmentu finansijskog sistema mogli podsetiti na početke globalne finansijske krize iz 2008. godine. Iako nema konsenzusa da je riječ o sistemskom riziku, sve više signala sa tržišta izaziva nelagodu na Wall Streetu.

Šta je zapravo „privatni kredit“?

Najjednostavnije rečeno, privatni kredit je model finansiranja u kojem investitori direktno pozajmljuju novac privatnim kompanijama – zaobilazeći banke.

Najčešće je reč o manjim ili srednjim firmama koje banke smatraju previše rizičnim ili kompleksnim za klasične kredite. Zauzvrat za brži pristup kapitalu i fleksibilnije uslove finansiranja, te kompanije pristaju da plate višu kamatnu stopu.

Model obično funkcioniše ovako: Veliki upravljači imovinom (poput investicionih fondova) prikupljaju kapital od velikih investitora – penzionih fondova ili osiguravajućih kompanija. Taj kapital se zatim plasira kroz fondove privatnog kredita. Fondovi direktno kreditiraju kompanije koje bi inače teško dobile bankarski kredit.

Ovakva praksa postoji decenijama, ali je dramatično porasla nakon finansijske krize 2008. godine, kada su vlade pooštrile regulativu i ograničile kreditiranje banaka.

Problem: Privatni rizici mogu postati javni

Glavni izazov je što su mnogi od tih kredita netransparentni, a često su vezani za kompanije čije finansijsko stanje nije potpuno jasno.

„Imate netransparentan skup kredita koji finansiraju netransparentne kompanije“, kaže Steve Sosnick, glavni strateg u brokerskoj kući Interactive Brokers.

Prema njegovim rečima, moguće su dvije verzije scenarija: relativno bezazlena situacija sa nekoliko loših investicija ili mnogo ozbiljniji scenario u kojem su brojni problemi godinama prikrivani.

Ako bi tržište kredita počelo da puca, banke bi mogle biti prisiljene da otpisuju gubitke, što bi problem iz privatnog sektora brzo pretvorilo u širi finansijski šok.

Ipak, Sosnick upozorava da to ne znači da je svet nužno na pragu krize poput one iz 2008.

„Postoje određene sličnosti, ali to ne znači da ćemo vidjeti isti scenario kao sa hipotekarnim kreditima“, rekao je.

Blue Owl i Blackstone u centru nervoze na tržištu

U posljednjim sedmicama nervoza među investitorima naglo je porasla. Razlog je bojazan da su neki fondovi precenili kredite kompanijama visokog rizika, posebno firmama iz sektora softvera i poslovnih usluga.

Analitičari upozoravaju da bi vještačka inteligencija mogla destabilizovati poslovne modele tih kompanija, što bi dovelo do talasa bankrota. Najveća pažnja trenutno je usmjerena na investicionu firmu Blue Owl, koja se suočila sa velikim zahtevima investitora za povlačenje novca.

Kompanija je bila primorana da privremeno obustavi isplate investitorima i rasprodaje dio imovine kako bi obezbijedila likvidnost.

Uprkos pokušajima da umiri tržište, akcije Blue Owla pale su oko 15% u posljednje dve sedmice, dok su špekulacije o daljem padu dostigle rekordne nivoe.

Novi pritisak: Blackstone morao da pronađe milijarde

Nervoza je dodatno porasla kada je investicioni gigant Blackstone morao hitno da obezbedi 3,8 milijardi dolara kako bi isplatio investitore koji su tražili povlačenje novca iz jednog od njegovih glavnih fondova privatnog kredita.

Prema podacima Bloomberga, čak 25 vodećih menadžera kompanije lično je uložilo oko 150 miliona dolara kako bi pomogli da se pokriju zahtevi investitora.

Istovremeno su pod pritiskom i druge velike kuće alternativnih investicija poput KKR, Ares Management, Carlyle.„Prvi pravi test tržišta“
Prema rečima Johna Bringardnera, urednika specijalizovanog portala Debtwire, sektor sada prolazi kroz prvi ozbiljan stres test.

„U periodu nakon pandemije kapital je bio izuzetno dostupan i mnogi su kreditirali previše lako“, rekao je on.

Sada se, dodaje, vidi „čišćenje tržišta“, odnosno posledice tog perioda.

Da li se ponavlja 2008?

Neki poznati investitori povlače paralelu sa krizom iz 2008.

Direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon upozorio je da neke kompanije u ovom sektoru „rade glupe stvari“, dok je ekonomista Mohamed El-Erian nedavno na mreži X zapitao da li problemi u Blue Owlu predstavljaju „kanarinca u rudniku“ – rani signal dublje krize.

Međutim, drugi analitičari smatraju da su strahovi preterani.

Direktor investicione kompanije Brookfield, Bruce Flatt, kaže da situacija nema veze sa krizom iz 2008.

„Moramo staviti stvari u perspektivu – ovo nije kriza poput 2008.“, rekao je.

Ipak, tržište je i dalje osetljivo

Privatni kredit je mnogo manji od tržišta nekretnina koje je izazvalo finansijski slom prije gotovo dve decenije.

Ali analitičari ipak vide određene sličnosti: preveliki optimizam u kreditiranju poslednjih pet godina, složene finansijske strukture te nedostatak transparentnosti.

Uz to, globalnu ekonomiju trenutno opterećuju i drugi rizici – uključujući rat na Bliskom istoku i potencijalne poremećaje u snabdevanju naftom.

Kako nastaju finansijske krize

Strateg Steve Sosnick kaže da pametni investitori trenutno pažljivo prate situaciju – bez panike.

On podseća na čuvenu rečenicu iz romana Ernesta Hemingwaya o bankrotu:

„Kako ste bankrotirali? Polako u početku, a onda odjednom.“

„Tako se obično i razvijaju finansijske krize“, zaključuje Sosnick.

Izvor: Investitor.me

Foto:  Pixabay

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Tako mali da bi u srce stali

by bifadmin 12. март 2026.

Kada se beba prevremeno rodi, svaki dan je važan. Prvi sati, prvi udah, prvi dodir – sve postaje borba u kojoj savremena oprema, znanje i posvećenost zdravstvenih radnika imaju presudnu ulogu.

U Srbiji je prošle godine rođeno 58.445 beba. To je za 1.886 manje nego u 2024. godini. Zato je važno da svaka beba dobije najbolji mogući početak u životu. Prevremeni porođaji i dalje su vodeći uzrok smrtnosti novorođenčadi i odgovorni su za 60 odsto svih smrti u neonatalnom periodu, kao i za 42 odsto smrtnih slučajeva dece mlađe od pet godina.

Unapređenje perinatalne i neonatalne zdravstvene zaštite zato ostaje jedan od prioriteta zdravstvenog sistema. Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, u dugogodišnjoj saradnji sa UNICEF-om, kontinuirano unapređuje kvalitet perinatalne i neonatalne zdravstvene zaštite kroz uvođenje savremenih standarda, nabavku opreme i edukaciju stručnog kadra.

Kroz kampanju „Tako mali da bi u srce stali“, koju UNICEF u Srbiji sprovodi već godinama uz podršku građana i kompanija, unapređene su jedinice neonatalne intenzivne nege u Beogradu, Kragujevcu, Nišu i Novom Sadu, a oko 10.000 prevremeno rođenih beba dobilo je adekvatnu terapiju i negu. Samo prošle godine, UNICEF je podržao neonatologiju u Srbiji sa opremom vrednom oko 28 miliona dinara.

Sada je cilj da podrška stigne i do drugih porodilišta i neonatoloških odeljenja širom zemlje, posebno u regionima gde su potrebe najveće, kako bi se smanjile razlike u dostupnosti kvalitetne nege i obezbedili jednaki uslovi za svaku bebu.

Planirana je nabavka inkubatora, reanimacionih stolova, nazalnih CPAP aparata, gasnih analizatora, aspiratora, foto lampi, špric pumpi, pulsnih oksimetra kao i opreme za porodično orjentisanu razvojnu negu (fotelje, gnezda, prekrivači) u ukupnoj vrednosti od 30 miliona dinara.

Savremena oprema omogućava pravovremeno i kvalitetno zbrinjavanje u najosetljivijim trenucima. Istovremeno, razvojna nega, podrška dojenju i kontakt „koža na kožu“ sa roditeljima doprinose oporavku i dugoročnom razvoju deteta.

„Savremena oprema, stručnost lekara i zdravstvenog osoblja, uz kontakt bebe sa mamom i tatom od samog rođenja, omogućuju bebama koje su rođene pre vremena da prežive i očuvaju svoje vitalne funkcije. Zajedno možemo da obezbedimo da kvalitetna neonatalna nega bude dostupna u svakom delu Srbije i na raspolaganju svakoj bebi. Udružimo snage u ime najosetljivijih beba i njihovih roditelja i pokažimo im da nisu sami“, izjavila je Jelena Kovačević iz UNICEF-a.

UNICEF poziva građane i kompanije da podrže kampanju i pomognu da porodilišta i neonatološka odeljenja dobiju opremu koja je neophodna za zbrinjavanje najmlađih pacijenata.

Podržite kampanju „Tako mali da bi u srce stali“. Jer svaka beba zaslužuje siguran početak.

Autor fotografija je: UNICEF Srbija/2026/Živojinović

12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

NBS: Devizne rezerve na kraju februara iznosile 29,8 milijardi evra

by bifadmin 12. март 2026.
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve na kraju februara iznosile 29,8 milijardi evra.
Kako su saopštili, dostigle su najviši nivo posmatrano krajem meseca, a u odnosu na kraj januara povećane su za 421,3 miliona evra.

Ovaj iznos deviznih rezervi obezbeđuje pokrivenost novčane mase M1 od 169,7 odsto i 6,9 meseci uvoza robe i usluga, što je više nego dvostruko iznad standarda kojim se utvrđuje adekvatan nivo pokrivenosti uvoza robe i usluga deviznim rezervama, navedeno je u saopštenju.

Neto devizne rezerve (bruto devizne rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve, obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu po osnovu aranžmana i drugim osnovima) na kraju februara iznosile su 25,2 milijardi evra, i takođe su bile na svom najvišem nivou posmatrano krajem meseca.

U odnosu na kraj januara bile su veće za 297,1 milion evra.

Kako je navedeno, najveći prilivi u devizne rezerve u februaru ostvareni su po osnovu izdvajanja devizne obavezne rezerve banaka u neto iznosu od 150,1 milion evra.

Takođe, veći prilivi ostvareni su i po osnovu neto prodaje državnih hartija od vrednosti na domaćem finansijskom tržištu, u iznosu od 53,6 miliona evra, kao i po osnovu upravljanja deviznim rezervama, donacija i po drugim osnovima u ukupnom neto iznosu od 48,5 miliona evra.

Odlivi iz deviznih rezervi realizovani su po osnovu intervencija NBS na domaćem deviznom tržištu prodajom deviza u iznosu od 230 miliona evra od čega se, kako je objašnjeno, 30 miliona evra odnosi na prodaju deviza ugovorenu krajem januara, a koja je izvršena/saldirana, odnosno imala efekat na odliv deviza u februaru, a 200 miliona evra na prodaju deviza ugovorenu i saldiranu u februaru, u skladu sa uobičajenim tržišnim principima.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay
12. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Od rođenja do 90. rođendana: Jelen pivo je deo proslava koje povezuju generacije
  • Lekcije o upravljanju novcem koje možemo da naučimo od najuspešnijih svetskih investitora
  • Inflacija u julu usporila na 1,9 odsto: Vodosnabdevanje za godinu dana poskupelo za 21 procenat
  • Kakve nas cene avio-karata čekaju kad odu Vizer i Rajaner?
  • Atomska bomba u Hirošimi stvorila do sada nepoznatu metalnu leguru

Архиве

  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit