NAJNOVIJE
Bogati se sele: Italija, Grčka i Švajcarska postaju nova...
Građani Srbije više su kupovali na domaćim internet sajtovima...
Milion dinara zarade po hektaru za gajenje belog luka,...
Gde je život najskuplji u Evropi?
Neobičan trend: Cena zlata pada uprkos što je geopolitički...
Ko najviše a ko najmanje zarađuje u Srbiji?
Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje...
Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih...
Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
Zašto Evropa teško podnosi aktuelni toplotni talas?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Zašto je došlo do poremećaja na srpskom tržištu mleka?

by bifadmin 23. јануар 2026.

Višak sirovog mleka na tržištu poslednjih meseci izazvao je velike probleme. Oborena je otkupna cena, a mnogim poljoprivrednicima otkazan je otkup. Nadležni kažu da je u toku analiza tržišta, a od rezultata će zavisiti kakve će se mere preduzeti.

Trgovačke marže, poremećaji na svetskom tržištu, pad domaće potrošnje i negativna kampanja o kvalitetu mlečnih proizvoda – kao da se sve što je moglo, obrušilo na domaću proizvodnju sirovog mleka.

– Već nekih mesec dana dolazi do otkazivanja otkupa. Pokušali su u međuvremenu u nekim manjim lokalnim mlekarama da preuzmu, međutim, nijedna mlekara ne vidi razrešenje ovog problema u nekom narednom periodu. Povećavaju zalihe jer niko ne želi da ulazi u preterane gubitke – puni su im magacini i lageri – ističe Miloš Trajković iz Udruženja odgajivača goveda Centralne Srbije, prenosi RTS.

Osim sa manjim otkupom, poljoprivrednici su suočeni i sa padom otkupne cene sirovog mleka.

– Od 30 do 55 dinara, ali ne pokriva to ništa, to je sramna cena bukvalno. Za ovakvu dobrovoljnu robiju koju mi radimo, ta cena ne može da pokrije ni čačkalice. Da li su subvencije, odnosno premije države, ono što daje profit – više ne, jer 2023. godine nam je cena bila viša za 30, 40 dinara – ukazuje Dejan Trajković iz udruženja „Naše mleko“.

Stručnjaci kažu da je dominantan razlog za poremećaj srpskog tržišta – uvoz mlečnih proizvoda iz Evropske unije, čija je cena gotovo niža od proizvođačke.

– Ja bih apostrofirao da su proizvodi koji su najviše zastupljeni u uvozu polutvrdi sirevi tipa gaude, edamera i kačkavalja. To je ono što pravi pometnju u celoj proizvodnji i preradi mleka. Po kojoj ceni mi uvezemo, recimo, kilogram gaude – postoje podaci da su to veoma niske cene, nekih 3,2 do 3,8 evra po kilogramu, i to je ono što našu proizvodnju dosta pogađa – upozorava Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije.

Glamočić: Zabrana uvoza nije rešenje

Iz Ministarstva poljoprivrede saopštavaju da rade sistemsku analizu tržišta i da će u skladu sa rezultatima sprovesti mere za očuvanje domaćih proizvođača. Ipak, resorni ministar Dragan Glamočić kaže da rampa ima dve strane.

– Nije rešenje u zabrani uvoza. Ako vam samo kažem podatak da je uvoz ove godine za 28 posto manji nego za prethodnu godinu, a prethodne godine smo za 24 posto više izvezli nego što smo uvezli mleka i mlečnih proizvoda, to govori da mi odlično u tom sektoru radimo. Međutim, šta nam se desilo – mi smo povećali proizvodnju mleka u odnosu na 2023. godinu za 10 posto, a istovremeno nam se desio pad potrošnje na domaćem tržištu od 20 posto za UHT mleko koje se najviše koristi – ukazuje Glamočić.

Ipak, kaže da problem nije dugoročan i da prosipanje mleka može da se spreči solidarnošću.

Objašnjava da poljoprivrednici mogu preko ishrane krava da smanje njihovu proizvodnju mleka za 5 do 10 odsto. Dodaje da bi to za nekoliko nedelja smanjilo viškove na tržištu, a mlekare bi prestale da otkazuju otkup malim farmama, koje su u takvim situacijama prve na udaru.

Izvor: RTS/ekapija

Foto: Pixabay

23. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Prva fabrika automobila u kojoj rade samo roboti biće otvorena 2030. godine

by bifadmin 23. јануар 2026.
Mašine već decenijama pomažu ljudima da brže i preciznije prave nove automobile, ali taj odnos će se uskoro dramatično promeniti. Neki stručnjaci iz industrije sada veruju da smo samo pet godina udaljeni od potpuno automatizovane fabrike automobila bez ljudske radne snage.

Stručnjaci ove fabrike s potpuno robotskim osobljem nazivaju „mračnim“ pogonima, a analitičari s Instituta Gartner i Warburg Research predviđaju da će kineski proizvođač automobila verovatno biti prvi koji će „izbaciti“ ljude iz radne snage, što je moguće već 2030. godine, piše Klix.ba.

Međutim, drugi analitičari smatraju da će američka automobilska industrija biti samo mali korak iza. Prema Auto Newsu, američki proizvođači automobila mogli bi postići i potpuno automatizovane proizvodne linije pre 2030. godine, iako bi ljudi i dalje bili uključeni u šire operacije fabrike. Umesto eliminisanja svih uloga, promena bi prvenstveno uticala na sam proces montaže.

Ovo definitivno nije puka fantazija, jer Hyundai već planira da u svoju fabriku u Džordžiji od 2028. godine instalira humanoidne robote kompanije Boston Dynamics, dok Mercedes testira slične ideje u manjem obimu.

Tesla takođe proizvodi sopstvene robote, a i svi ostali veliki proizvođači automobila žele da smanje troškove pa su takođe zainteresovani za ovu tehnologiju.

Sa stanovišta proizvođača automobila, ideja o robotskoj radnoj snazi ​​zvuči fantastično. Roboti ne moraju da spavaju, odmaraju pa čak ni pauze za toalet, a takođe ne zahtevaju zdravstveno osiguranje i doprinose za penziju. Konsultantska firma Accenture kaže da bi napredna automatizacija mogla smanjiti troškove i vreme izlaska na tržište do 50 odsto.

Ova predstojeća tehnička promena takođe menja način na koji su automobili dizajnirani, objašnjava Auto News. Delovi bi se mogli dodati u karoseriju drugačijim redosledom kako bi bolje odgovarali robotima, a komplikovani delovi poput kablovskih svežnjeva, jedna od retkih stavki kojima roboti trenutno ne rukuju jer ih je teško instalirati, mogli bi se razdvojiti ili ugraditi u panele karoserije.

To je pozitivna strana, dok sindikati i iskusni radnici lako mogu videti potencijalne nedostatke za cele zajednice kada hiljade ljudi više ne budu potrebne. Prema rečima stručnjaka, ljudi će i dalje biti potrebni za održavanje, logistiku, kontrolu kvaliteta, nadzor softvera i dizajn sistema, što sugeriše da će mnoga radna mesta biti premeštena, a ne izgubljena.

Ipak, gubitak radnih mesta biće neizbežan, a UAW i drugi sindikati verovatno to neće mirno prihvatiti. Kako se automatizacija bude povećavala, tako će se povećavati i napetost između tehnološkog napretka i očuvanja radne snage.

Izvor: Klix.ba/021.rs
Foto: jarmoluk, Pixabay
23. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Penzionerska nejednakost u Srbiji: Najviša mesečna penzija ravna godišnjoj najnižoj

by bifadmin 23. јануар 2026.
Srbija ima isti penzioni model kao većina Evrope, ali znatno niža primanja. Uprkos redovnom uvećavanju penzija, gotovo svaki treći penzioner živi na ivici egzistencije, navodi RTS, izdvajajući šest ključnih razloga koji objašnjavaju zašto je penzionerska stvarnost u Srbiji upravo takva.
Raspon penzija u Srbiji kreće se od oko 21.000 do više od 255.000 dinara (maksimalna penzija iznosi 255.231,18 dinara), ali iza tih brojeva krije se izuzetno neujednačena penzionerska stvarnost, navodi RTS.

Dok najviša primanja ima tek 86 penzionera, više od 200.000 ljudi mesečno prima penziju manju od najniže zakonske.

Iz razgovora sa Milošem Grabundžijom iz Sindikata penzionera Srbije „Nezavisnost“ i Radojkom Nikolić, urednicom „Biznis magazina“ i „Ekonometra“, RTS izdvaja šest ključnih stvari o raspodeli penzija u Srbiji.

1. Veliki broj penzionera prima penziju ispod ili na nivou najniže

Penzije se kreću od oko 21.000 do više od 255.000 dinara, ali najviše iznose prima zanemarljiv broj ljudi – svega 86 penzionera, što ukazuje na izraženu nejednakost u sistemu.
Oko 27 odsto penzionera u Srbiji prima najnižu penziju ili čak manje od nje, što ukazuje na izrazito nepovoljnu strukturu penzionerskih primanja. Posebno su ugroženi korisnici porodičnih i poljoprivrednih penzija, kod kojih su doprinosi u prošlosti bili drugačije uređeni.

2. Poljoprivredne penzije su sistemski potcenjene

Penzije se danas obračunavaju u odnosu na prosečnu zaradu, što dodatno umanjuje iznos penzija za one koji su imali nestandardne oblike uplata, poput poljoprivrednika. Poljoprivrednici su decenijama plaćali porez, a ne klasične doprinose, što se danas odražava u izuzetno niskim penzijama. Iako su formalno izmirivali obaveze prema državi, sada dobijaju penzije koje su znatno ispod životnog minimuma.

3. Srbija nije izuzetak po strukturi penzionog sistema, ali jeste po visini primanja

Srbija primenjuje takozvani Bizmarkov sistem solidarnosti, koji koristi većina evropskih zemalja – sadašnji zaposleni finansiraju sadašnje penzionere. Razlika je u tome što mnoge zemlje imaju garantovanu minimalnu penziju znatno višu od srpske, iako je kupovna moć delimično uporediva zbog različitog životnog standarda.

4. Odnos broja zaposlenih i penzionera trenutno nije loš, ali sistem i dalje zavisi od države

Na jednog penzionera dolazi oko 1,7 zaposlenih, što je bolje nego ranijih godina, ali nedovoljno da sistem samostalno funkcioniše. Ovaj sistem najbolje je funkcionisao sedamdesetih godina prošlog veka kada je odnos bio 3:1 u korist zaposlenih. Deficit u penzionom fondu i dalje pokriva država, što pokazuje ograničenu održivost bez budžetske podrške.

5. Nominalni rast penzija ne znači i realno poboljšanje standarda

Iako je prosečna penzija od 2020. do 2025. godine nominalno udvostručena, realna kupovna moć je gotovo ista. Inflacija, posebno rast cena hrane i lekova, „pojela“ je najveći deo povećanja, što penzioneri osećaju u svakodnevnom životu.

6. Najveći teret za penzionere su troškovi lečenja i lekova

Za razliku od mlađih generacija, penzioneri značajan deo prihoda troše na zdravstvene usluge i lekove, često i u privatnom sektoru. Upravo ta struktura troškova čini njihov realni standard težim nego što gole brojke o visini penzija pokazuju
Izvor: RTS/N1
Foto: Pixabay
23. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Za klimatske promene nije kriv samo čovek, već i tektonske ploče

by bifadmin 22. јануар 2026.

Naučnici su otkrili da način na koji se Zemljine tektonske ploče pomeraju ima veliku, do sada potcenjenu ulogu u klimatskim promenama.

Naime, znali smo da ugljen-dioksid izlazi na površinu na mestima gde se tektonske ploče sudaraju ali sada znamo da se isto dešava i kada se razmiču, stoji u studiji istraživača sa Univerziteta u Sidneju i Univerziteta u Melburnu objavljena u časopisu Communications Earth & Environment.

Novo otkriće o emisiji štetnog gasa

Do sada je bilo poznato da na mestima na kojima se tektonske ploče sudaraju nastaju lanci vulkana poznati kao vulkanski lukovi. Topljenje povezano sa tim vulkanima oslobađa na Zemljinu površinu ugljenik koji je hiljadama godina bio zarobljen u stenama.

Upravo ti vulkanski lukovi smatrani su donedavno emiterima najveće količine ugljen-dioksida u atmosferu. Međutim, australijski naučnici tvrde da su srednjeokeanski grebeni i kontinentalni riftovi, dakle mesta gde se tektonske ploče razmiču, igrali znatno važniju ulogu u pokretanju ugljeničkih ciklusa odnosno geoloških procesa koji utiču na klimu.

Razlog tome je činjenica da svetski okeani izdvajaju i zadržavaju ogromne količine ugljen-dioksida iz atmosfere i to uglavnom u stenama na morskom dnu. Tokom hiljada godina, ovaj proces može dovesti do formiranja stotina metara debelih sedimenata bogatih ugljenikom.

Kako se te stene zatim, pokretane tektonskim pločama, pomeraju po Zemlji, one mogu dospeti do zona subdukcije – mesta gde se tektonske ploče sudaraju. Tada se njihov ugljen-dioksid ponovo oslobađa u atmosferu.

Prirodni uzrok zagrevanja planete

Ovaj proces je poznat kao „duboki ciklus ugljenika“. Da bi pratili tok ugljenika između Zemljine rastopljene unutrašnjosti, okeanskih ploča i atmosfere, naučnici su koristili kompjuterske modele koji prikazuju kako su se tektonske ploče kretale tokom geološkog vremena.

Zahvaljujući njima uspeli su da popišu glavne „greenhouse“ i „icehouse“ klimatske periode tokom poslednjih 540 miliona godina.

Tokom „greenhouse“ perioda (kada je Zemlja bila toplija) u atmosferu se oslobađalo više ugljen-dioksida nego što se vezivalo u stenama koje ga sadrže. Nasuprot tome, tokom „icehouse“ perioda ovaj gas se više vezivao u okeanima što je snižavalo njegov nivo u atmosferi i dovodilo do zahlađenja.

Jedan od ključnih zaključaka studije jeste presudna uloga dubokomorskih sedimenata u regulisanju količine ugljen-dioksida u atmosferi. Budući da se Zemljine tektonske ploče sporo kreću, one prenose sedimente bogate ugljenikom, koji se na kraju vraćaju u unutrašnjost planete kroz proces poznat kao subdukcija. Ovaj proces je jedan od glavnih faktora koji određuje da li se Zemlja nalazi u „greenhouse“ ili „icehouse“ stanju.

Šta to znači za sve nas?

Zapravo ne mnogo jer je kretanje tektonskih ploča, a samim tim i zagrevanje planete koje ono uzrokuje, nešto na šta ne možemo da utičemo. Ali naučnici koji su sproveli ovu studiju kažu da sada bar znamo da na klimatske promene ne utiče samo ugljen-dioksid u atmosferi već kombinacija njega i onog koji se oslobađa iz sedimenata na morskom dnu.

Mi dakle možemo uticati na količinu ugljen-dioksida koju sami oslobađamo ali ne i na onu koju oslobađaju stene. No, zahvaljujući ovakvim studijama možemo bolje predvideti nadolazeće klimatske scenarije i pokušati da umanjimo štetu koju prouzrokuje zagrevanje.

Izvor: The Conversation

Foto: Noaa, Unsplash

22. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Orion telekom lansira suverenu AI fabriku

by bifadmin 22. јануар 2026.
Orion telekom lansira suverenu AI fabriku za jugoistočnu Evropu zasnovanu na NVIDIA DGX B200 sistemima i NetApp AFF A70 rešenjima
Orion telekom, vodeći pružalac telekomunikacionih i IT usluga, danas je objavio lansiranje svoje suverene AI fabrike u okviru data centar kampusa u Beogradu. Kompanija se time svrstava među prve aktere na tržištu jugoistočne Evrope (JIE) koji komercijalno uvode sveobuhvatnu platformu za podršku kompletnom životnom ciklusu razvoja veštačke inteligencije, uključujući AI-as-a-Service (AIaaS) i GPU-as-a-Service (GPUaaS), uz korišćenje NVIDIA AI Enterprise softvera i upravljanih infrastrukturnih servisa.

Usvajanje veštačke inteligencije radi poslovne transformacije i ostvarivanja konkurentske prednosti zahteva brz pristup velikim skupovima podataka i najsavremenijoj računarskoj snazi. Kako bi odgovorili na ovaj izazov, Orion telekom i kompanija NetApp, lider u oblasti inteligentne infrastrukture podataka, sklopili su obavezujući sporazum kojim se obezbeđuje pristup suverenoj infrastrukturi i softverskim servisima nove generacije, omogućavajući napredne AI implementacije u saradnji sa kompanijom NVIDIA.

Nova generacija veštačke inteligencije za region

Ključno rešenje u ponudi Orion telekoma zasnovano je na NVIDIA DGX BasePOD referentnoj arhitekturi, koju pokreću DGX B200 sistemi. Platforma koristi najnoviju NVIDIA Blackwell arhitekturu, a skaliranje i povezivanje omogućeni su putem NVIDIA Quantum-2 InfiniBand mreže. Ovakva arhitektura projektovana je za najraznovrsnija i najzahtevnija AI radna opterećenja, što je čini idealnom za organizacije koje razvijaju, testiraju i skaliraju AI inovacije.

Ovo predstavlja jednu od prvih ponuda na tržištu jugoistočne Evrope zasnovanih na NVIDIA DGX BasePOD arhitekturi sa DGX B200 sistemima, integrisanim sa NetApp AFF A70 all-flash skladišnim sistemima. Lansiranjem ove platforme u Beogradu, preduzeća dobijaju pristup visokom protoku, niskoj latenciji i skalabilnosti neophodnoj za sledeću generaciju AI projekata – kako za treniranje modela, tako i za inferenciju.

Suverena, skalabilna i povezana infrastruktura

GPU infrastruktura i NVIDIA AI Enterprise softver fizički su smešteni u data centru Orion telekoma u Beogradu. AI servisi su u potpunosti usklađeni sa najboljim praksama suverenog upravljanja podacima i regulativama Evropske unije, uključujući AI Act, GDPR i NIS2. Podaci korišćeni za treniranje AI modela i inferenciju ostaju pod potpunom kontrolom korisnika, čime se minimizuju rizici neovlašćenog pristupa osetljivim informacijama.

Ovo lansiranje predstavlja prvu fazu šireg projekta uspostavljanja velike suverene AI fabrike u kampusu Orion telekoma. Kompanija planira da iskoristi svoju data centar infrastrukturu, koja obezbeđuje optimalnu latenciju, integraciju obnovljivih izvora energije i visoku energetsku efikasnost, za hostovanje kompletne, akcelerirane NVIDIA AI infrastrukture.

Orion telekom upravlja jednim od najznačajnijih carrier-neutral data centara u regionu, kao i razvijenom optičkom mrežom. Strateška pozicija Beograda omogućava optimalna i potpuno redundantna vremena prenosa podataka ka glavnim evropskim čvorištima, uključujući Beč, Frankfurt, Budimpeštu i Atinu, obezbeđujući brzu i sigurnu povezanost za najzahtevnija AI radna opterećenja.

22. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit Banka Srbija i Export-Import Bank of China potpisale prvi bilateralni kreditni sporazum

by bifadmin 22. јануар 2026.

UniCredit Banka Srbija uspešno je zaključila prvi bilateralni kreditni sporazum sa Export-Import Bank of China, čime je obezbeđen kreditni aranžman u iznosu od 50 miliona evra namenjen finansiranju uvoza kineskih proizvoda u Srbiju. Ovaj sporazum predstavlja važnu prekretnicu u jačanju ekonomske saradnje Srbije i Kine, kao i prvo partnerstvo ove vrste između kineske državne finansijske institucije i komercijalne banke iz regiona Centralne i Istočne Evrope.

Povodom potpisivanja sporazuma, Nikola Vuletić, CEO UniCredit Banke Srbija, izjavio je: „Ponosni smo što je UniCredit Banka Srbija prva komercijalna banka iz Centralne i Istočne Evrope koja je uspostavila ovakav vid bilateralne saradnje sa Export-Import Bank of China. Ovaj sporazum predstavlja važan korak u jačanju ekonomskih veza između Srbije i Kine, kao i potvrdu naše posvećenosti podršci privredi i međunarodnoj trgovini. Verujemo da će ovaj projekat stvoriti nove prilike za srpske kompanije i dodatno ojačati našu poziciju kao ključnog partnera u finansiranju ekonomije.“

UniCredit Banka, deo italijanske UniCredit grupe u Srbiji, jedna je od sistemski najvažnijih banaka na finansijskom tržištu zemlje. Uspostavljanje ovog aranžmana ima značajan podsticajni karakter za dalji razvoj finansijske saradnje između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope.

22. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

AikBank prva uvodi SEPA plaćanja

by bifadmin 22. јануар 2026.

AikBank, najveća domaća privatna banka u Srbiji, prva je dobila zvaničnu saglasnost Evropskog platnog saveta (EPC) za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA). To znači da će klijenti AikBank već od maja ove godine moći da u svega nekoliko sekundi izvrše plaćanja u evrima ka 41 zemlji članici SEPA područja i da ta plaćanja obavljaju uz višestruko niže naknade nego što je to danas.

Nakon što je Srbija u maju 2025. godine zvanično postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima, AikBank je prva banka koja je ispunila sve tehničke, bezbednosne i operativne standarne neophodne za učešće u SEPA području.

„Biti prva banka u Srbiji koja je dobila zeleno svetlo za SEPA plaćanja je potvrda našeg agilnog pristupa, inovativnosti i posvećenosti da idemo u korak sa razvijenim tržištima. Ponosan sam na to što je AikBank ispunila kompleksne zahteve za pristup SEPA-i. Verujem da će jednako zadovoljni biti i naši klijenti kada za nekoliko meseci dobiju mogućnost da obavljaju plaćanja sa inostranstvom na brži, jednostavniji i povoljniji način“, izjavio je Petar Jovanović, Predsednik Izvršnog odbora AikBank.

Sistemska primena SEPA standarda u Srbiji značajno će unaprediti način na koji građani i privreda obavljaju plaćanja u evrima. Pored činjenice da će se devizna plaćanja iz i ka inostranstvu realizovati u svega par sekundi, ona će se obavljaju putem jedinstvenih formata naloga što proces čini praktičnijim. Uz to, troškovi će biti potpuno transparentni i bez naknada banaka posrednika. SEPA sistem primenjuje najviše evropske standarde bezbednosti, što klijentima pruža dodatnu sigurnost i zaštitu prilikom obavljanja transakcija.

Ulazak AikBank u SEPA sistem je strateški korak koji domaćim firmama olakšava poslovanje na evropskom tržištu, podstiče izvoz i čini Srbiju atraktivnijom destinacijom za strane investitore. Države članice SEPA zone su: 27 zemalja članica Evropske Unije, Island, Lihtenštajn, Norveška, Švajcarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Andora, Monako, San Marino, Vatikan, Albanija, Crna Gora, Severna Makedonija, Moldavija i Srbija.

Foto: PabitraKaity, Pixabay

22. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Šta je ETIAS sistem?

by bifadmin 22. јануар 2026.
Posle uvođenja EES sistema koji je u oktobru prošle godine promenio način na koji se evidentiraju putnici na granicama Evropske unije, građane Srbije bi ove godine trebalo da sačeka još jedna važna novina

Reč je o ETIAS-u – elektronskoj dozvoli za putovanje za državljane zemalja kojima viza za Šengen nije potrebna.

Iako se kao okvirni rok pominje kraj 2026. godine, tačan početak primene ETIAS sistema još nije zvanično potvrđen. Ono što je izvesno jeste da će važeća ETIAS putna dozvola biti obavezna bez obzira na način putovanja u Evropu.

1. Putovanje autobusom

Ako putujete autobusom u neku od 30 evropskih zemalja koje zahtevaju ETIAS, vaša dozvola biće proverena na granici. Bez važeće ETIAS dozvole ulazak će biti odbijen.

Autobuske kompanije u početnoj fazi primene ETIAS-a neće imati obavezu da proveravaju da li putnici poseduju ovu dozvolu, jer će imati prelazni rok od tri godine za prilagođavanje.

Primer:

Državljanka Srbije putuje autobusom iz Beograda u Zagreb. Kao državljanki zemlje kojoj nije potrebna viza, potrebna joj je ETIAS dozvola. Iako prevoznik možda neće proveriti dozvolu pre polaska, granični organi će je proveriti po dolasku na granicu, zajedno sa ostalim uslovima za ulazak.

2. Putovanje vozom

Železnički prevoznici uglavnom neće proveravati ETIAS dozvolu pre ukrcavanja. Provera će se vršiti na granici.Izuzetak su vozovi koji polaze iz Ujedinjenog Kraljevstva, gde će ETIAS biti proveravan pre ukrcavanja.

Primer:

Državljanin Ujedinjenog Kraljevstva putuje vozom iz Londona u Brisel. Pošto nema posebna prava boravka, mora imati važeću ETIAS dozvolu koja će biti proverena pre ukrcavanja.

3. Putovanje automobilom

Putnici koji putuju automobilom u zemlje koje zahtevaju ETIAS biće proveravani na graničnom prelazu. Svaka osoba u vozilu, uključujući decu, mora imati sopstvenu ETIAS dozvolu.

Primer:

Porodica iz Srbije putuje automobilom u Grčku. Na granici će granična policija proveriti da li svi članovi porodice, uključujući decu, imaju važeću ETIAS dozvolu.

ETIAS i EES: Ključne razlike

ETIAS i EES su dva različita sistema sa različitim funkcijama:

– ETIASje dozvola za putovanje koja se pribavlja unapred i odnosi se na državljane zemalja kojima nije potrebna viza.

– EES (Sistem ulaska/izlaska) beleži stvarni ulazak i izlazak putnika na spoljnim granicama EU u trenutku prelaska granice.

– ETIAS ne može smanjiti gužve na granicama koje mogu nastati zbog EES-a, jer EES podrazumeva biometrijske provere pri samom prelasku granice.

EES: besplatan – ETIAS: 20 evra

ETIAS dozvola važi do tri godine ili do isteka pasoša, ako pasoš ističe ranije. ETIAS nije viza, već dodatna bezbednosna provera. Prijava za ETIAS popunjava se onlajn pre putovanja, dok registracija u EES sistem ide na na granici i radi se jednom, dok se kasnije vrši samo verifikacija.

Bezvizni režim ostaje na snazi – boravak do 90 dana u EU i dalje je dozvoljen. Kada ETIAS počne sa primenom, ulazak u EU će se obavljati kroz EES sistem, uz prethodno dobijenu ETIAS dozvolu, piše B92 putovanja.

Izvor: Kamatica
Foto: Pixabay
22. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Nova strategija poljoprivrede za njene stare probleme

by bifadmin 22. јануар 2026.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je Nacrt Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Srbije za period od 2025. do 2034. godine.

Dokument ukazuje na glavne probleme u poljoprivredi, koja je pogođena brzim promenama klime ali i promenama na tržištima, u demografiji i tehnologiji. To su promene kojima poljoprivredna gazdinstva u Srbiji ne uspevaju da se prilagode.

Sa kojim problemima se suočava srpska poljoprivreda?

Neke od ključnih poruka Strategije odnose se na stabilnu proizvodnju hrane, izvoz, smanjenje zavisnosti od uvoza značajnih proizvoda, modernizaciju i digitalizaciju, jačanje prerade i proizvoda veće dodate vrednosti, podizanje kvaliteta, oživljavanje sela kroz infrastrukturu i diverzifikaciju prihoda, zaštitu resursa i klimatsku otpornost, uz usklađivanje sa evropskim pravilima i fondovima, piše Danas.

Kao najveći problemi su naglašeni sve veći klimatski rizici, uz nisku pokrivenost navodnjavanjem, zatim gubitak i degradacija zemljišta uz usitnjene posede, dugogodišnji pad stočarstva i gašenje gazdinstava, prinosi i kvalitet koji zaostaju zbog tehnologije i tržišnih signala, rast uvozne zavisnosti, te administracija koja usporava implementaciju.

Jedan od najvećih sistemskih rizika Strategija vidi u klimatskim promenama – rastu temperature, češćim sušama, mrazevima, gradu i ekstremima koji prave ogromne oscilacije u prinosima i prihodima.

Materijalne štete od ekstremnih vremenskih uslova u periodu 2000–2020. procenjene su na minimalno 6,8 milijardi evra, što je signal da se „loša godina“ više ne tretira kao izuzetak, već kao nova normalnost. U tom okviru, zabrinjava i podatak da se u Srbiji navodnjava svega 268.305 hektara, odnosno oko 8,3 odsto korišćenog poljoprivrednog zemljišta.

Poljoprivredna proizvodnja u Srbiji je posebno ranjiva kada je sezona sušna. Zato se najveći deo „rešenja“ u dokumentu, makar indirektno, vraća na infrastrukturu i upravljanje rizicima – navodnjavanje, odvodnjavanje, protivgradna zaštita, sistemi ranog upozoravanja i prilagođene tehnologije koje čuvaju vodu i zemljište.

Građevinsko zemljište proždire poljoprivredno

Još jedna velika slabost je zemljište. Korišćeno poljoprivredno zemljište je između 2012. i 2023. smanjeno sa 3.437 na 3.239 hiljada hektara, pre svega zbog prenamene i širenja građevinskog zemljišta. Istovremeno, Strategija registruje degradaciju zemljišta – pad organske materije, eroziju, salinizaciju i zagađenja, što klimatske promene dodatno ubrzavaju.

Procena u analizi Ujedinjenih Nacija je da je više od polovine teritorije Srbije pod umerenim ili visokim rizikom od degradacije, uključujući deo pod veoma visokim ili ekstremnim.

Ukazuje se i na problem toga što prosečno gazdinstvo u Srbiji ima 6,4 hektara, daleko ispod proseka EU od 17,4 hektara. Broj gazdinstava je u 2023. godini bio manji za 123.197 u odnosu na 2012, dok je prosečna veličina porasla tek oko jedan hektar.

Strategija zbog toga kao ključnu reč izdvaja komasaciju, jer bez ukrupnjavanja teško ide i modernizacija, i racionalna upotreba mehanizacije, kao i ekonomija obima koja je potrebna da bi investicije imale smisla.

Najalarmantnije stanje u stočarstvu

Decenijski problem u Srbiji jeste i stanje stočnog fonda, pa je on jedna od najalarmantnijih tačaka i u ovom dokumentu.

Podaci Popisa poljoprivrede 2023. pokazali su dubok negativni trend u odnosu na 2012, jer je broj muznih krava smanjen za 22,1 odsto, goveda za 20,1 odsto, svinja za 33,6 odsto, krmača za 28,5 odsto, koza za 35,5 odsto, a ukupne živine za 19,1 odsto.

Paralelno, dramatično se smanjuje i broj gazdinstava koja drže stoku. Ovaj pad nije samo „sektorski“ problem, već se u Strategiji tretira kao udar na ceo sistem proizvodnje hrane.

Zato se među prioritetima do 2034. pojavljuje „reset“ stočarstva kroz investicije u objekte i opremu, jačanje srednjih porodičnih farmi i modele koji bolje povezuju proizvodnju stočne hrane i uzgoj stoke.

Za žitarice važi obrnuta slika, ali i tu postoje oscilacije. Površine su stabilne, ali prinosi osciluju i u proseku su niži od evropskih.

Petogodišnji prosek prinosa kukuruza iznosio je 6,6 tona po hektaru, a pšenice pet tona – ispod proseka EU gde podaci pokazuju 7,6 tona za kukuruz i 5,8 tona za pšenicu.

Struktura setve se u periodu između dva popisa blago pomerila ka pšenici, jer su površine pod kukuruzom su manje za 5,4 odsto, a pod pšenicom veće za 13,1 odsto. Strategija to objašnjava rastom rizika zbog klime i ograničenjima proizvodnje koja se oslanja na vreme, a ne na navodnjavanje i preciznu agrotehniku.

Pšenica je dodatno označena problematičnom, jer nema jasne cenovne razlike između vrhunskog i prosečnog kvaliteta, pa proizvođači imaju slab motiv da ulažu u sorte i tehnologiju koje bi dale bolji kvalitet.

Pad proizvodnje u voćarstvu i povrtarstvu

Dalje, u voćarstvu se vidi još jedna posledica klimatskih promena i slabijih investicija u kvalitet.

Površine pod drvenastim voćnim vrstama su u periodu 2014–2023. povećane za 7,6 odsto, ali je proizvodnja smanjena za 10 odsto zbog pada prinosa. Kod jagodastog voća rast površina i proizvodnje je snažan, ali i tu prinosi padaju.

Dokument kao uzroke navodi kombinaciju suše, prolećnog mraza i grada, ali i „ljudske“ faktore jer se koristi nekvalitetan i nesertifikovan sadni materijal i podižu zasadi na lokacijama sa većim agroekološkim rizikom.

Ni povrtarstvo ne blista, jer su ukupne površine smanjene sa 125.422 hektara koliko je to bilo 2014. godine na 82.522 u 2023. godini, a proizvodnja je pala sa 1,5 na 1,3 miliona tona, uz rast prosečnog prinosa.

To ukazuje na koncentraciju i intenziviranje dela proizvodnje, ali i na gašenje ili povlačenje velikog broja manjih proizvođača, što se u praksi često povezuje sa nedostatkom infrastrukture, skladišta, hladnjača, plasmanom i stabilnim tržišnim kanalima.

Još jedna „crvena lampica“ u dokumentu tiče se semena. Od 2015. do 2023. atestirane količine hibrida kukuruza pale su za 25,2 odsto, udeo domaćih hibrida u ukupnim količinama pao je sa 67,8 na 44,8 odsto, dok je vrednost uvoza semena kukuruza porasla sa 17,4 na 62,1 milion evra.

Kod pšenice je udeo deklarisanog semena u ukupno utrošenom semenu opao sa oko 49,3 odsto na 32,9 odsto. Strategija navodi da se stabilnost prinosa i kvaliteta ne može graditi na rastu korišćenja nesertifikovanog materijala, i najavljuje jačanje domaćih instituta, rasadnika i podsticaje za sertifikovano seme.

Šta obećava nova strategija?

Dodatno, evaluacija prethodne strategije pokazala je nejasne veze između ciljeva i indikatora, kao i probleme u planiranju budžeta i sprovođenju mera.

Od 24 indikatora, 46 odsto je u potpunosti ispunjeno, 33 odsto delimično, dok su mnogi ciljevi „pali“ na implementaciji zbog nedostatka pratećih dokumenata, finansijskih resursa i sporih procedura. Uz to su na sve uticali i spoljni šokovi poput pandemije Covid 19, inflacije i rata u Ukrajini.

Nova Strategija naglašava institucionalno jačanje i bolju koordinaciju politika, odnosno planiranje, monitoring, transparentnost i uključivanje aktera. To ponovo otvara pitanje ne samo kvaliteta Strategije, već da li država ima mehanizam da ono što napiše pretvori u programe, pravilnike i isplate koje stižu na vreme.

Izvor: Danas

Foto: Danganhfoto, Pixabay

22. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako je istorija odredila današnje bogatstvo Evrope, i gde je tu Balkan

by bifadmin 22. јануар 2026.
Društvenim mrežama kruži istorijska mapa koja na prvi pogled objašnjava zašto je ekonomska slika Evrope danas upravo ovakva. Radi se o prikazu bruto domaćeg proizvoda (BDP) po glavi stanovnika iz 1890. godine, izraženog u američkim dolarima iz 2017. godine.
Podaci koje je objavio portal Brilliant Maps, zasnovani na istraživanjima ekonomskih istoričara, otkrivaju duboke korene jaza između Zapada i Balkana. Brojke sa kraja 19. veka pokazuju koliko su današnje razlike zapravo stare.

Regionalni poredak: Balkan na začelju

Dok su se zapadne sile ubrzano industrijalizovale, naš region je krajem 19. veka bio pretežno agrarna periferija. Evo preciznih podataka za naš prostor:

Hrvatska (2.124 $): Kao deo Austro-Ugarske, Hrvatska je tada stajala najbolje u komšiluku. Razvoj je bio vidljiv u urbanim centrima i u blizini velikih jadranskih luka poput Trsta i Rijeke, koje su tada bile ključne trgovačke tačke monarhije, dok je unutrašnjost Hrvatske i dalje snažno zavisila od poljoprivrede.

Srbija (1.565 $): Mlada kraljevina se borila sa hroničnim nedostatkom kapitala. Iako je bila ispred BiH, Srbija je bila tek na početku puta ka modernoj ekonomiji, izvozeći mahom sirovine i stoku.

Bosna i Hercegovina (1.539 $): Ova brojka stavlja tadašnju BiH na samo dno evropske lestvice. Austrougarska uprava je tek počela sa eksploatacijom rudnih bogatstava i gradnjom osnovnih puteva, ali je nepismenost bila ogromna.

Crna Gora (cca 1.100 $): Iako se podaci često procenjuju unutar balkanskog proseka, Crna Gora je zbog nepristupačnog terena i stalnih ratova za oslobođenje bila ekonomski najizolovanija.

Ko su bili evropski giganti i zašto?

Mapa jasno deli Evropu na tri brzine. Evo ko je vladao kontinentom i na čemu je zasnivao svoje bogatstvo:

1. Nedostižni lideri: Velika Britanija i Švajcarska

Ujedinjeno Kraljevstvo (6.429 $): Apsolutni vladar sveta. Njihovo bogatstvo dolazilo je iz ogromnog kolonijalnog carstva, dominacije na morima i činjenice da su bili „radionica sveta“.

Švajcarska (6.307 $): Možda najveće iznenađenje za laike. Švajcarska je već tada bila visokorazvijena zahvaljujući preciznoj mehanici (satovi), ranoj tekstilnoj industriji i specifičnom bankarskom sektoru koji je počeo da cveta.

2. Industrijsko jezgro: Belgija, Holandija i Nemačka

Belgija (4.752 $): Prva zemlja na kontinentu koja je potpuno prihvatila britanski model industrijske revolucije. Rudnici uglja i čeličane učinili su je neverovatno bogatom.

Holandija (danas Nizozemska) (4.215 $): Svoje bogatstvo je temeljila na globalnoj trgovini i poljoprivredi visokog prinosa.

Nemačko Carstvo (3.832 $): U to vreme Nemačka je bila sila u usponu, ulažući ogromna sredstva u nauku, hemijsku industriju i modernu vojsku.

3. Srednji sloj: Francuska i Skandinavija

Francuska (3.535 $): Iako moćna, Francuska je imala sporiji demografski rast i veliki udeo seoskog stanovništva, što ju je držalo iza Britanije.

Izvor: Blic/Brilliant Maps

Foto: Pixabay
22. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Bogati se sele: Italija, Grčka i Švajcarska postaju nova utočišta kapitala
  • Građani Srbije više su kupovali na domaćim internet sajtovima nego na stranim
  • Milion dinara zarade po hektaru za gajenje belog luka, a Srbija uvozi 70% potrošnje
  • Gde je život najskuplji u Evropi?
  • Neobičan trend: Cena zlata pada uprkos što je geopolitički rizik porastao

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit