мај 2025
Najznačajniji regionalni događaj iz oblasti digitalnog marketinga, Digital Day 2025, sprema se da otvori vrata posetiocima 29. i 30. maja u Domu omladine Beograda. Pod sloganom „U centru pažnje“, ovogodišnji događaj donosi dubinsku analizu uloge veštačke inteligencije u transformaciji marketinške industrije kroz predavanja vodećih stručnjaka i tematske panele.
Digital Day 2025 okuplja eksperte koji će podeliti praktična znanja o implementaciji AI rešenja u marketinškim strategijama i pomoći učesnicima da bolje razumeju kako iskoristiti prednosti novih tehnologija bez gubitka ljudske kreativnosti.
Inspirativni govornici koji pomeraju granice digitalnog marketinga
Ovogodišnju konferenciju predvode stručnjaci koji oblikuju budućnost industrije:
Đurađ Caranović iz Fundus Heritage Ventures dolazi sa ozbiljnom pričom – preko 220.000 AI agenata implementiranih širom sveta koji svakodnevno uče o ponašanju korisnika. U svom predavanju „Šapat između klika i odluke“, Đurađ će otkriti šta ovi AI agenti znaju o korisnicima, a što tradicionalna analitika propušta da vidi. Njegov metodološki okvir koji spaja veštačku inteligenciju, bihevioralnu ekonomiju i podatke u realnom vremenu već je transformisao strategije brojnih globalnih kompanija.
Filip Baranjski iz Google-a donosi dve decenije bogatog iskustva u svim komunikacionim kanalima i sveže poglede na primenu AI rešenja. Radio je sa gigantima kao što su SABMiller, Pepsico i Amazon, a predvodio je digitalne transformacije velikih brendova u čak 25 zemalja. U svom predavanju „Modern marketing in AI era“, Filip će otkriti kako se suočiti sa dramatičnim promenama u marketingu i iskoristiti najnovije AI alate za bolje povezivanje podataka i timova.
Aleksandar Nikolić, čovek iza AIChatBot.rs, predstaviće kako su njegovi AI četbotovi osvojili call centre i kompanije širom Evrope, Srbije i Latinske Amerike. Kao najmlađi internacionalni direktor marketinga u Evropi, Aleksandar donosi jedinstvenu perspektivu o konverzacijskom AI marketingu i automatizaciji procesa kroz savremene tehnologije.
Anđelko Trpković, koji već osam godina vodi Publicis Groupe Adriatic, podeliće iskustva iz svoje 25-godišnje karijere u industriji komunikacije. Anđelko je radio na očuvanju i razvoju kreativnih agencija Leo Burnett, Publicis i Saatchi & Saatchi, kao i medijskih agencija Zenit i Starcom. U svom izlaganju govoriće o balansu između kreativnosti i tehnologije u savremenom marketingu, sa dozom skepticizma u pogledu upotrebe AI.
Paneli koji otkrivaju budućnost marketinga
Ovogodišnji program donosi tri specijalizovana panela koji će dubinski istražiti različite aspekte AI revolucije:
Panel „AI influenseri“ bavi se fenomenom virtuelnih ličnosti koje sve više preuzimaju digitalni prostor. Diskusija će obuhvatiti kritičko preispitivanje poverenja publike prema „nepostojećim“ ličnostima i izazovima sa kojima se suočavaju tradicionalni influenseri kada se takmiče sa digitalnim avatarima koji „nikada ne prave greške“. Poseban fokus biće na etičkim dilemama koje prate ovaj rastući trend.
„Medijski AI panel“ suočava se sa stvarnošću u kojoj korisnici digitalni sadržaj konzumiraju brzinom svetlosti. Stručnjaci će predstaviti napredne AI strategije za privlačenje pažnje publike u eri u kojoj je prosečno vreme zadržavanja na sadržaju svega 1.7 sekundi. Panel će ponuditi konkretne savete za implementaciju prediktivnog media buying-a i kreiranje sadržaja koji ima moć da zaustavi beskonačno skrolovanje.
„Kreativni AI panel“ istražuje tanku liniju između efikasnosti i autentičnosti u marketinškim kampanjama. Učesnici će razmotriti kako brendovi mogu iskoristiti moć veštačke inteligencije za personalizovana iskustva, a istovremeno ostati verni svom identitetu i vrednostima koje su izgradili godinama. Panel će ponuditi praktične smernice za balansiranje između AI inovacija i očuvanja brend identiteta.
AdEx istraživanje – realna slika tržišta
Konferencija će započeti predstavljanjem rezultata AdEx istraživanja za prethodnu godinu. Ova godišnja analiza tržišta digitalnog oglašavanja pruža učesnicima dragocene podatke o trendovima i aktuelnom stanju industrije, što je ključno za strateško planiranje marketinških aktivnosti u narednom periodu.
Digital Day 2025 je nezaobilazna prilika za sve koji žele da ostanu u koraku sa najnovijim trendovima i praktičnim primenama veštačke inteligencije u digitalnom marketingu. Kroz dva dana inspirativnih predavanja i interaktivnih diskusija, učesnici će dobiti znanja i alate potrebne za uspešno navigiranje kroz izazove koje donosi AI era.
Pridružite se vodećim stručnjacima 29. i 30. maja u Domu omladine Beograda i postanite deo važnog dijaloga o budućnosti digitalnog prostora gde je čovek u centru pažnje. Za više informacija i kotizacije posetite DigitalDay.rs.
Ford je prvi američki proizvođač automobila koji je podigao cene svojih vozila zbog trgovinskog rata, odnosno uvođenja carina.
Naime, Rojters je imao uvid u pismo koji je ova kompanija poslala trgovcima vozilima. U tom dokumentu se navodi da Mustang Mach-E, Maverick pikap i Bronco Sport u radnjama ubuduće treba da koštaju do 2.000 dolara više. Ove cene važiće od kraja juna.
Da podsetimo, Tramp je uveo carine od 25 odsto na vozila i delove za vozila koji se uvoze u SAD. Ford je sračunao da će ga te carine ove godine koštati dodatniih 2,5 milijardi dolara i iz tog razloga je podigao cene svojih vozila. I to ne dovoljno, kaže Fordov portparol za javnost, jer samo deo tih gubitaka je prenet na kupce a drugi deo će apsorbovati sama kompanija.
Izvor: Kvarc
Foto: Designbymickey, Pixabay
Fič rejtings: Studentski protesti fokusirani na korupciju i centralizaciju vlasti, bez uticaja na ekonomsku politiku
Slabiji izgledi za globalni ekonomski rast i kontinuirana domaća politička neizvesnost predstavljaju prepreke za srpsku ekonomiju, navodi Fitch Ratings (Fič rejtings) u jučerašnjem saopštenju. I pored toga oni očekuju da Srbija nastavkom primene kombinacije mera očuva kreditni rejting BB+ koji ima kod Fiča BB+ još od septembra 2019. godine.
„Fič je već smanjio svoje prognoze rasta realnog BDP-a za 2025. godinu na 3,8 odsto u martu sa 4,2 odsto na poslednjem pregledu rejtinga u januaru zbog pogoršanja spoljašnjeg okruženja. Ako se potvrdi, procena za prvi kvartal 2025. godine ukazivala bi na dalje rizike za našu prognozu usred ozbiljne eskalacije globalnog trgovinskog rata, što značajno slabi globalne i ekonomske izglede evrozone,“ navodi se u izveštaju.
Značajno usporavanje rasta
Brza procena BDP-a Srbije za prvi kvartal 2025. godine od samo dva odsto, koju je objavio Republički zavod za statistiku, „ističe značajno usporavanje rasta“, kažu iz Fiča. U ovoj agenciji ukazuju na usporavanje industrijske proizvodnje, stabilizaciju maloprodaje i slabljenje ekonomskog raspoloženja, posebno u sektoru usluga ove godine.
Raspodela faktora koji doprinose BDP-u u prvom kvartalu, kada bude dostupna početkom juna, trebalo bi da pomogne da se pokaže koliko trendovi u visokofrekventnim podacima mogu odražavati domaća, a ne globalna dešavanja, procena je agencije.
Visokofrekventni indikatori su oni koji se objavljuju često, mesečno ili čak nedeljno, i stoga mogu pružiti blagovremeniji uvid u ekonomske uslove.
Spoljašnji „baferi“ Srbije ostaju jaki, sa međunarodnim rezervama od 31,6 milijardi evra. Međutim, rezerve su smanjene za 894 miliona evra u prvom kvartalu 2025. godine, sa neto prodajom Narodne banke Srbije od 955 miliona evra zbog povećane potražnje za devizama usled kombinacije domaćih i spoljašnjih neizvesnosti, kao i sezonskih pritisaka na srpski dinar, stav je ekonomista Fiča.
Iako agencija kaže da protesti u Srbiji traju duže nego što su očekivali, kao i da su rašreniji u odnosu na prethodne antivladine demonstracije, ipak ih i dalje prvenstveno vode studenti. Kako kažu iz Fiča, oni su fokusirani na percipiranu centralizaciju moći i korupciju, a ne na ekonomsku politiku, što znači da je trenutno malo verovatno da će dovesti do bilo kakve značajne promene.
Izvor: Nova ekonomija
Foto: Pixabay
Iako se često u izjavama domaćih zvaničnika ponavlja da Srbija ima najniže cene struje i gasa u Evropi, podaci Eurostata o cenama energenata govore drugačije.
Iza zavese svakodnevnih tvrdnji, statistika govori da Srbija više nije zemlja sa najjeftinijim energentima na kontinentu. Na toj mapi naše mesto nije na dnu lestvice, već bliže sredini, piše Danas.
Tako, na primer, kada je reč o cenama struje za domaćinstva, nižu cenu od one koju su naši građani plaćali u drugoj polovini prošle godine, a koja je iznosila 0,1260 evra po kilovat-času, imali su građani Turske, Gruzije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Bugarske i Holandije.
Eurostat nema objavljene podatke za Severnu Makedoniju i Ukrajinu, a prema ranijim objavama i ove dve zemlje imale su nižu cenu struje od Srbije.
Najskuplje cene struje za domaćinstva u drugoj polovini 2024. imale su Irska, Nemačka i Danska.
Srbija prošle godine nije nijednom uvećala cenu struje za domaćinstva, poslednja korekcija cena od osam odsto bila je u novembru 2023. godine.
Kada je reč o cenama struje za privredu, situacija je nepovoljnija i pokazuje da je cena ovog energenta za privredu veliki teret, što privrednici često i ističu. Jeftiniju cenu struje za privredu od Srbije, a koja je iznosila 0,1593 evra po kilovat-času, imale su Norveška, Gruzija, Finska, Crna Gora, Švedska, Bosna i Hercegovina, Moldavija, Turska, Malta, Albanija i Bugarska. Eurostat ni za ovu kategoriju nema objavljene cene za Crnu Goru i Ukrajinu.
Najskuplje cene struje za privredu u Evropi u drugoj polovini prošle godine imale su Kipar, Danska i Mađarska.
Cena gasa u Srbiji povoljnije od cena struje
Situacija je nešto povoljnija kada je reč o cenama gasa, ali ne do mere da „Srbija ima najpovoljniji ugovor sa Rusijom“, kako državni zvaničnici to često ističu.
Podaci Eurostata pokazuju da, na primer, Mađari imaju nižu cenu gasa za domaćinstva, što bi moglo da znači da su oni napravili povoljniji dogovor sa Rusima.
Osim Mađara, nižu cenu gasa za domaćinstva od cene u Srbiji imaju Gruzija, Turska i Hrvatska. Cena gasa nije objavljena za Albaniju i Poljsku.
I cena gasa za domaćinstva u Srbiji poslednji put je uvećana kad i cena struje, odnosno u novembru 2023. godine, za 10 odsto.
Najskuplje cene gasa za domaćinstva u drugoj polovini 2024. godine u Evropi imale su Švedska, Holandija i Italija.
Srbija je pri dnu lestvice i kada je reč o ceni gasa za privredu. Zemlje koje imaju nižu cenu gasa za ovu kategoriju su Gruzija, Turska, Grčka, Bugarska i Hrvatska.
Međutim, Mađarska, iako ima nižu cenu gasa za domaćinstva, ima dosta višu cenu gasa za privredu, što je svrstava na sredinu rang liste. Na primer, dok je cena gasa za privredu u Srbiji u drugoj polovini prošle godine u proseku iznosila 0,0557 evra po kilovat-času, u Mađarskoj je bila 0,0750 evra po kilovat-času.
Najskuplju cenu gasa za privredu u Evropi imale su Švedska, Lihtenštajn i Finska.
Izvor: Danas
Foto: Pixabay
Nove cene dolaze kao posledica izmena akciza, koje su od 1. maja usklađene sa prošlogodišnjom inflacijom
Od 7. maja, na snazi su nove cene cigareta, objavljene u Službenom glasniku.
Nove cene dolaze kao posledica izmena akciza, koje su od 1. maja usklađene sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto.
U skladu sa ranijom praksom, proizvođači su reagovali očekivano – paklice cigareta skuplje su za 10 dinara u proseku.
Za pušače u Srbiji ovo su još jedne loše vesti. Iako su cigarete kod nas među najjeftinijima u regionu, učešće akciza i PDV-a u krajnjoj ceni iznosi čak 77 odsto.
Država trenutno prihoduje 90,99 dinara po paklici, a cilj je da se do 2025. godine dostigne evropski standard od 1,8 evra po paklici (90 evra na 1.000 cigareta).
Izvor: 24sedam
Foto: Pixabay
Fudbalski klub Crvena zvezda i portal MaxBet Sport, jedna od vodećih sportskih onlajn platformi u Srbiji su danas na svečanoj konferenciji ozvaničili saradnju u Medija centru stadiona „Rajko Mitić“.
Ugovor o saradnji potpisali su predsednik Fudbalskog kluba Crvena zvezda, Svetozar Mijailović i ispred portala MaxBet Sport Savo Bakmaz, čemu je prisustvovao i Marko Petrović, operativni direktor Crvene zvezde. Ova saradnja je zvanično otpočela simboličnim udarcem lopte sa centra terena na stadionu „Rajko Mitić“.
Ispred portala MaxBet Sport obratio se Savo Bakmaz i istakao zadovoljstvo povodom ostvarivanja ove saradnje.
„Snaga jednog brenda meri se doslednošću, ne samo u tome šta komunicira, već i kako to radi. Sa Crvenom zvezdom delimo isti stav, da kvalitet sadržaja mora da prati ozbiljnost, kao i ambiciju. Ovu saradnju nismo tražili po inerciji, već smo je prihvatili po principu uzajamnog kredibiliteta“ istakao je Savo Bakmaz.
Predsednik Crvene zvezde, Svetozar Mijailović, naglasio je da klub dosledno bira saradnju isključivo sa najuspešnijima.
„Danas je poseban dan za nas u Fudbalskom klubu Crvena zvezda, jer potpisujemo ugovor sa uglednim portalom MaxBet Sport u cilju ostvarivanja zajedničkih poslova, koji će omogućiti da naš klub na najbolji mogući način predstavi sve ono što radi. Verujem da će i pomenuti portal, takođe imati mogućnosti da kroz praćenje Crvene zvezde dostigne svoje ciljeve i planove. Crvena zvezda sarađuje sa najuspešnijima. Smatramo da će ova saradnja biti podsticaj i portalu da pored toga što je već postigao, napreduje u svom poslu i da na taj način ostvarimo zajedničke ciljeve. Ono što bih posebno istakao jeste da je blagovremena informacija značajna za poslovanje, rad i za pravovremeno edukovanje sportske javnosti. Pre svega, da bi se ono što je za nas u Zvezdi najvažnije postigao sportski cilj, a to je da u svom poslu budemo najbolji. Želim da potpisivanjem ugovora o saradnji obezbedimo rezultate na obe strane i da Zvezda, kao i MaxBet Sport, budu najuspešniji u svom daljem radu“ izjavio je Svetozar Mijailović.
Značaj buduće saradnje je naglasio i operativni direktor Crvene zvezde, Marko Petrović.
„Pre svega bih se zahvalio portalu MaxBet Sport na odluci da uđu u klub partnera Fudbalskog kluba Crvena zvezda. U ime menadžmenta Fudbalskog kluba želim da istaknem da je i nama veliko zadovoljstvo zbog potpisivanja ovako nama važnog partnerskog ugovora. Ugovor je potpisan na period nešto duži od dve godine, te se mi nadamo da je ovo zapravo samo početak jedne dugoročne strateške saradnje. Verujem da su svi sportski i poslovni uspesi našeg kluba uticali i bili jasan signal za odluku portala MaxBet Sport da pristupimo ovom ugovoru i da uđu u tim naših partnera. U poslovnom svetu se izuzetno ceni profesionalizam, koji danas krasi Fudbalski klub Crvena zvezda i izuzetno se poštuju rezultati, a Zvezda je uspela da dođe do vrha, da bude lider, ne samo u Srbiji već u čitavom regionu, da bude klub koji redovno nastupa u Ligi šampiona i verujemo da takvi uspesi i kontinuitet jesu bili jasan pokazatelj da današnje partnerstvo treba da se realizuje, kao i mnoga druga. Mislim da je potpisivanje današnjeg ugovora rezultat jasne vizije i Fudbalskog kluba Crvena zvezda i portala MaxBet Sport, da budemo lideri svako u svom domenu. Verujem da će naša saradnja doprineti, da će portal svakog jutra imati brojne zvezdaše na stranici, da će doneti mnogo toga dobrog i klubu i zahvaljujem se u ime kluba i u ime menadžmenta Fudbalskog kluba Crvena zvezda još jednom na ukazanom poverenju“ rekao je Marko Petrović.
MaxBet Sport je onlajn platforma usmerena na izveštavanje o sportskim dešavanjima i aktuelnostima iz sveta sporta. Kao digitalno lice kompanije, platforma predstavlja važan deo njene strategije rasta i pozicioniranja. Od osnivanja 3. maja 2018. godine, MaxBet Sport se profilisao kao jedan od vodećih sportskih portala u Srbiji, sa preko 50.000 objavljenih tekstova, među kojima se posebno izdvajaju ekskluzivne vesti i intervjui koji su značajno doprineli njegovoj prepoznatljivosti.
Saradnja portala MaxBet Sport sa klubom Crvena zvezda zasniva se na zajedničkoj težnji ka kontinuiranom rastu, vidljivosti i razmeni sadržaja od značaja za sportski auditorijum. Kroz partnerski odnos sa Crvenom zvezdom, MaxBet Sport će pružiti dodatnu medijsku podršku u praćenju aktivnosti kluba, aktuelnosti i sportskih dostignuća, čime će doprineti jačanju prisustva Crvene zvezde u digitalnom prostoru.
Novi grčki zakon o korišćenju kamp vozila odnosno kampera izazvala je oštre reakcije u kamperskoj zajednici, dok Ministarstvo turizma brani svoj stav tvrdeći da su promene „neophodne radi zaštite javnog prostora i turističke infrastrukture“.
Prema Zakonu 5170/2025, grčka vlada uvodi stroža ograničenja u vezi s mestima na kojima kamperi i kamp vozila mogu da se parkiraju ili borave. Zakon izričito zabranjuje noćenje u kamp vozilima na plažama, u šumama, na arheološkim lokalitetima i drugim javnim mestima, kao i na javnim ili opštinskim parking prostorima. Čak je i vlasnicima privatnih parcela zabranjeno da prime više od jednog kamp vozila bez zvanične dozvole za poslovanje.
Prekršioci ovog zakona suočavaju se s kaznama od 300 evra po osobi ili vozilu, dok ozbiljniji ili ponovljeni prekršaji mogu dovesti i do zatvorske kazne do tri meseca. U slučaju sudskog postupka, novčane kazne mogu dostići i do 3.000 evra.
Ministarstvo turizma se nedavno oglasilo povodom javne debate, navodeći da novi zakon samo „sprovodi ono što je već uobičajena praksa“ u drugim evropskim državama koje poštuju zakon.
„Štitimo javni interes i čuvamo zakonitost“, navodi se u saopštenju ministarstva, uz naglasak na potrebu očuvanja higijene, bezbednosti i prirodnog i kulturnog nasleđa Grčke.
Može se kampovati samo u zvaničnim kampovima
Kamperi sa svojim vozilima su i dalje dobrodošli – ali samo ako koriste licencirane kampove koji ispunjavaju sanitarne, bezbednosne i ekološke standarde. Ministarstvo se pozvalo i na ranije zakonske akte iz 1976. i 2014. godine, koji su već zabranjivali kampovanje i parkiranje prikolica na zaštićenim i javnim površinama.
Dodatno, Član 34 grčkog Zakona o saobraćaju ograničava parkiranje prikolica i sličnih vozila u naseljenim mestima na najviše 24 sata, osim ako nisu parkirani u ograđenim, specijalno određenim zonama.
Jedini izuzetak koji zakon predviđa jeste mogućnost da se jedno kamp vozilo parkira na privatnoj parceli, ali više od toga zahteva registraciju kao pravno lice, čime se želi sprečiti nelegalno poslovanje koje konkuriše regularnim kampovima.
Udruženje kampera Grčke najavljuje pravnu borbu
Panhelensko udruženje vlasnika kamp vozila (Hellenic Motorhome Club – HMC) snažno se usprotivilo novim merama. Smatraju da se ovim propisima „nepravedno kažnjava način života i oblik putovanja koji hiljade ljudi širom Evrope praktikuju“.
Nakon nedavnog incidenta u mestu Akrata, gde je više kampera kažnjeno, HMC je sazvao hitan sastanak i najavio pravnu borbu za ukidanje zakona.
„Zakon je donet bez konsultacija s građanima, ostavljajući i domaće stanovništvo i posetioce izložene kaznama“, saopštili su iz HMC-a za lokalne medije, izražavajući i zabrinutost zbog moguće kolizije sa osnovnim pravima unutar EU, poput slobode kretanja.
Prema podacima HMC-a, u Grčkoj se trenutno nalazi oko 2.500 domaćih kamp vozila, dok ih sezonski dolaze hiljade iz Nemačke, Francuske i Italije. Severna Grčka – posebno Halkidiki, Pierija i Grevena – beleže rast broja turista koji koriste kamp vozila, pa novi zakon može imati ozbiljan uticaj na lokalni turizam.
HMC je nacionalna organizacija koja promoviše kamperski stil života zasnovan na mobilnosti, rekreaciji i poštovanju prirode. Pruža podršku članovima kroz okupljanja, kulturne aktivnosti, zastupanje interesa i unapređenje kamperske infrastrukture u skladu s evropskim standardima. Takođe je član međunarodne federacije FICM-AISBL sa sedištem u Francuskoj.
Kampovanje u Grčkoj – podaci i situacija za obične kampere
Grčka raspolaže sa više od 300 registrovanih kampova, koji se uglavnom nalaze uz obalu i na ostrvima, ali i u unutrašnjosti. Tokom letnje sezone, zabeleži se više od 1.5 miliona noćenja u kampovima, pri čemu su najbrojniji gosti iz Nemačke, Italije, Francuske i Holandije.
Međutim, divlje kampovanje, naročito u šatorima van zvaničnih kampova, takođe je dugo bilo popularno – posebno među mlađim turistima i onima koji putuju niskobudžetno. Iako je zakonom već decenijama formalno zabranjeno kampovanje izvan organizovanih kampova, lokalne vlasti su često tolerisale tu praksu, osim u posebno zaštićenim zonama.
Novi zakon pooštrava i tu praksu: sada je i kampovanje u šatorima na plažama, u šumama ili na privatnim parcelama bez dozvole zvanično kažnjivo, i podložno novčanim kaznama.
Zbog sve strožijih pravila i kazni, savetuje se svima koji žele da kampuju u Grčkoj – bilo u kamperu, prikolici ili šatoru – da koriste registrovane kampove, kojih je najviše u oblastima kao što su Halkidiki, Peloponez, Evia i Krit.
Izvor: Daljine.rs
Foto: Pixabay
La Roche-Posay, brend broj 1 za negu kože koji preporučuju dermatolozi širom sveta, obeležava 50. godišnjicu. Od kada ga je 1975. godine osnovao francuski farmaceut René Levayer, La Roche-Posay je ostao posvećen stvaranju inovativnih i efikasnih rešenja za negu kože koja poboljšavaju živote pojedinaca sa širokim spektrom problema sa kožom.
Od skromnih početaka do današnje globalne prisutnosti u preko 60 zemalja, La Roche-Posay dosledno održava svoje temeljne vrednosti: predanost nauci, saradnju sa medicinskom zajednicom i duboko razumevanje uticaja zdravlja kože na celokupno blagostanje. Sa misijom, da promeni živote na bolje, brend La Roche-Posay će povodom ovog jubileja, u Srbiji donirati sredstva Nacionalnom udruženjenju roditelja dece obolele od raka NURDOR, u svrhu pomoći pri kupovini aparata, medicinskih sredstava i pomagala za unapređenje zdravlja i kvaliteta života i lečenja pacijenata.
„Već 50 godina La Roche-Posay blisko sarađuje sa pacijentima, dermatolozima i farmaceutima kako bi pronašao inspiraciju za inovacije koje menjaju život“, kaže Magdalena Stoytcheva, generalna direktorka L’Oreal Dermatological Beauty Adria-Balkan. „Želimo, da osim proizvoda, inovacija i znanja kojeg dijelimo sa zdravstvenom zajednicom, u svojim aktivnostima pozitivno utječemo i na bolji život kože i osoba koje žive sa kožnim problemima. Ponosni smo, da možemo u duhu naše misije proslaviti 50 godina brenda donacijom udruženju NURDOR.
Moć termalne izvorske vode
U srcu formulacija La Roche-Posay-a leži jedinstvena termalna izvorska voda. Poreklom iz grada La Roche-Posay u Francuskoj, ova voda je prirodno bogata selenom, pružajući antioksidativna i umirujuća svojstva. Godine 1887. Francuska akademija medicine prepoznala je vodu kao javno dobro. Danas je Termalni centar La Roche-Posay međunarodno priznat kao vodeći centar za lečenje kožnih bolesti, kombinujući dermokozmetičke i termalne protokole nege.
Priča o janjevskim kujundžijama počela je u zlatu, a završila je u blatu. Janjevo je danas grad duhova, a nekada je bilo čuveni rudarski i zlatarski centar. Janjevski majstori mogli su da naprave sve što očima vide. Pored skupocenog nakita, izrađivali su i onaj za sirotinju. Pravili su ga od mesinga, koji su dobijali topljenjem topovskih čaura. Kako su bitke bile česte, tako je i čaura bilo u izobilju.
Janjevo, naselje u opštini Lipljan nedaleko od Prištine, danas je gotovo pusto mesto, koje je tokom poslednje decenije napustilo više od 4.500 ljudi. Prošle jeseni, ovde je uz podršku Ujedinjenih nacija održan sajam pod nazivom „Dobro došli u Janjevo“, koji je okupio lokalne proizvođače hrane i zanatlije. Ili bolje rečeno, ono što je od njih ostalo.
Trenutno u Janjevu ima svega nekoliko stotina stanovnika, većinom Hrvata i nešto Albanaca, Turaka i Roma, od kojih je jedva desetak registrovano za neku privrednu delatnost. Drveće raste iz mnogih napuštenih kuća, u kojima se sada sklanjaju životinje, a pasa lutalica ima više nego ljudi. Uskim uličicama pod oštećenom kaldrmom, prođe poneki konj ili magarac natovaren drvima za ogrev iz obližnjih šuma. Najposećenije mesto u Janjevu je javna kuhinja, gde se jednom dnevno deli besplatan obrok.
Malobrojni novinari koji posećuju Janjevo ističu da je ono nekada bilo čuveno po svom siru, sudžuku i vinu, ali najveću slavu ovom mestu donele su njegove kujundžije, majstori za izradu nakita. Janjevo je bilo poznati rudarski centar u sastavu srpske srednjovekovne države, bogat olovom, cinkom, srebrom i zlatom. Zato ne čudi da se ovde razvijao zlatarski zanat, koji je prvo bio pod uticajem dubrovačkih majstora, da bi kasnije janjevske zanatlije počele da prihvataju i tursko-persijske motive. Tako je nastao osoben nakit, prožet različitim kulturama, koji je lokalne majstore učinio poznatim i u krajevima daleko od njihovog doma.
Ova varošica, usečena među visokim planinama, bila je veoma razvijen zlatarski centar sve do početka 20. veka, kada njena slava postepeno jenjava a proizvodnja nakita se svodi na domaću radinost. Od tada, Janjevci su najviše izrađivali prstenje, pa su ih nazivali i „prstendžije“.
Kujundžije strožije od države
Danas je jako teško pronaći nakit koji su pravili janjevski majstori, a jedno od mesta gde se njihove rukotvorine čuvaju od zaborava je Etnografski muzej u Beogradu. Etnolog Jelena Tešić-Vuletić u svojoj studiji o janjevskim kujundžijama navodi da zbirka Etnografskog muzeja sadrži pretežno prstenje, ali i druge vrste nakita, narukvice, kopče za pojas, ogrlice, igle… Ono što je zajedničko svim ovim predmetima su materijali i karakteristična tehnika izrade, koja je nakit iz Janjeva učinila prepoznatljivim i pristupačnim.
Janjevci su uglavnom koristili dve ili više legura obojenih metala, pomešane u odgovarajućim razmerama. One su naročito morale da se poštuju u proizvodnji nakita čiji kvalitet je kontrolisala država. To su među sobom činile i same zanatlije, udružene u esnafe koji su nametali vrlo stroga pravila.
Prema dostupnim zapisima, ako bi se desilo da kujundžije među sobom otkriju da sastav nekog nakita ne odgovara utvrđenim propisima, taj nakit bi za kaznu slupali čekićima na kujundžijskom nakovnju. „Bilo je slučajeva da su neke kujundžije prodavale mušterijama nakit lošijeg kvaliteta, ali bi se posle toga pokajale, pa se za jednog čak tvrdilo da je izvršio samoubistvo jer je otkriveno da je prodavao lažne zlatnike“, navodi autorka studije.
Država je propisivala striktna pravila za sastav zlatnog i srebrnog nakita i on je morao da nosi državni žig, kao i žig majstora koji ga je napravio. To nije važilo za jeftiniji nakit, sačinjen polovinom od srebra, a polovinom od nekih drugih, „nečistih“ matala. Takav nakit se u narodu nazivao „srebruština“, „bakruština“, „alpaka“, „madena“, „pakon“…
Nakit za sirotinju
Najjeftinije ukrase, one za sirotinju, janjevske kujundžije su pravile od mesinga, odnosno od žute bronze. Janjevci, međutim, nisu koristili reč bronza ili mesing, već su za svoje proizvode govorili da su izrađeni od „pirindža“, odnosno od smese koju je činilo 80% bakra i 20% cinka. Prilikom izrade predmeta koji bi trebalo da zveckaju ili zvone, poput zvončića i praporaca, dodavali su i 5% srebra, kako bi postigli što veću zvučnost.
Prema iskazima janjevskih livaca, koje je početkom prošlog veka zapisao Sima Trojanović, prvi srpski školovani antropolog i upravnik Etnografskog muzeja u Beogradu, oni su do mesinga najčešće dolazili pretapanjem starih mesinganih predmeta. Najviše su koristili topovske čaure, koje su dopremali sa mesta na kojima su se odigravale bitke. Kako su bitke bile česte, i čaura je bilo u izobilju. Prethodno su obavezno proveravali da li su čaure ispaljene, a to su činili tako što bi u zemlji iskopali dublju jamu, u kojoj bi naložili vatru, a zatim nabacali čaure. One koje su pune, eksplodirale bi pod uticajem toplote.
Mesing su topili u malim pećima oblepljenim glinom, sa odžakom na vrhu. Peć je bila niska, do 50 centimetara, i imala je otvor za postavljanje lonca u kome se topio mesing. Lonci su bili zapremine od četvrtine do jednog kilograma i nikada se nisu punili do vrha. Kada bi se lonac napunio, oko njega se svuda stavljao ćumur, i onda bi se poklapao. Nakon toga, otvor peći bi se zazidao glinom. U slučaju da za vreme topljenja mesing iscuri iz lonca, moralo se sačekati da se peć ohladi, odzidao bi se otvor, izvukao istopljeni mesing ispod rešetke, otvor ponovo zazidao i nakon toga bi se nastavilo topljenje.
Kada se iz odžaka pojavi plavičasti dim, to je bio znak da se mesing istopio. Dok se jedna količina mesinga topila, ona koja se spremala za topljenje rasporedila bi se po peći kako bi se malo ugrejala, jer ukoliko bi hladan mesing došao u dodir sa istopljenim, moglo je doći do eksplozije.
Majstori i „skitači“
Janjevci su bili poznati kao majstori koji rukama mogu da naprave sve što očima vide. Ali, njihovom uspehu je doprinelo i to što su bili sposobni trgovci. Predmete su izrađivali najveštiji pojedinci koji su svoja znanja prenosili prvenstveno na sinove, a zatim i na druge zainteresovane mlađe ljude. Oni koji nisu bili tako vični zanatu, odnosili su njihove proizvode na vašare i u gradove da ih prodaju. Svoju robu obično su nudili na prostirkama na zemlji po vašarima, ili pazarnim danima na mostovima većih gradova. Osim prodaje, u okolnim naseljima nakit su trampili za neophodne poljoprivredne proizvode.
Raznosači robe, koje su lokalci zvali „skitači“, bili su na putu tokom cele godine i samo su se na kratko vraćali, kako bi novim „espapom“ natovarili konje i kao „ćiridžije“ ponovo krenuli u beli svet. Oni su pratili šta kupci traže, pronalazili otpade gde su mogli povoljnije da nabave sirovine, ali i donosili predmete koji bi im se svideli, a koje bi kasnije janjevski majstori uspešno kopirali i prodavali. Zahvaljujući tome, širili su asortiman, pa su pored nakita proizvodili i pribor za jelo, konjsku opremu, kandila, poskurnike, hamajlije..
Janjevci su bili vešti preduzetnici i u socijalizmu. Prateći potrebe tržišta, sedamdesetih godina prošlog veka pojedini janjevski majstori proizvodili su samo pređice i ukrase za kaiševe, koji su u to vreme bili jako popularni među hipi generacijom.
Istovremeno, vešto su dodavali i druge materijale, kao što je aluminijum. Dok su „prstendžije“ nastavile da prave sitnije stvari i najviše nakit od mesinga, oni koji su koristili aluminijum izrađivali su tanjire, lonce, šerpe… Kada je plastika ušla u široku upotrebu, Janjevci su se prilagodili i ovom materijalu, praveći od njega igračke, cveće, činije, češljeve…
Poslednji podaci o janjevskim kujundžijama zabeleženi su pred raspad bivše Jugoslavije. Tada je bilo samo desetak pravih majstora, koji su sebe nazivali umetnicima, a sve ostale „šablondžijama“ i majstorima drugog reda. Danas u Janjevu nema više ni „šablondžija“.
Zorica Žarković
Biznis & finansije 232, april 2025.
Foto: Venera N. Lekaj – Lela, Wikipedia

