Deo javnosti strahuje da je prelazak osam javnih preduzeća u formu DOO korak ka privatizaciji naših prirodnih bogatstava. Da li je taj strah opravdan?
Različitim javnim preduzećima od Srbijašuma, preko Srbijavoda, do nacionalnih parkova Fruška gora, Đerdap i Tara novi zakon daje mogućnost da postanu društva sa ograničenom odgovornošću.
Da li se njime otvaraju vrata za prodaju šuma i drugih prirodnih bogatstava pokušali su da saznaju novinari N1.
Ne mora nužno doći do privatizacije
Odgovor na pitanje kako su do sada funkcionisala ova preduzeća bi bio da su ona već duže vreme povezana sa strukturama na vlasti i da se to vidi i po njihovom poslovanju.
„Loše odluke i do sada i na dalje su sasvim moguće jer mi nemamo dobre mehanizme zaštite, ali formalno gledano ne znači nužno da će bilo šta biti prodato, privatizovano ili tome slično“, kaže Nemanja Nenadić iz Transparentosti Srbija.
„Ono što svakako može da bude bojazan jeste što nas iskustvo uči da jedno je ono što piše na papiru, a potpuno drugo je način na koji će se zakon primenjivati ali mislim mislim da je država imala i pre ideju da ih proda da bi za to našla način“, kaže Petrica Đaković iz Forbs Srbija.
Ona podseća da kada su u pitanju resursi poput šuma, vode i nacionalnih parkova, preduzeće nije vlasnik imovine već samo upravlja njome, pa ne može tako lako bez miga države da je otuđi kakva god pravna forma bila.
Promena načina izbora direktora
Činjenica je da na čelu javnih preduzeća u Srbiji ne postoji profesionalno upravljanje, direktori su u v.d. statusu što ne sme trajati duže od godinu dana, a neki su na tim pozicijama duže od 10 godina. Novi zakon će promeniti način izbora tih direktora.
Ali novi direktori neće biti javni funkcioneri. „Niko od funkcionera, članova nadzornih odbora, direktora i drugih rukovodilaca neće biti podvrgnut pravilima iz zakona o sprečavanju korupcije i neće morati da podnosi izveštaje o imovini i prihodima“, kaže Nemanja Nenadić.
Izvor: N1
Foto: Juncala, Pixabay
