U svetu bi oko 64% građana radilo u inostranstvu i spremnost da se radi u drugoj zemlji postala je „prirodna stvar“, bar među ljudima koji traže nove prilike u karijeri, navodi se u istraživanju grupe Boston konsalting (Boston Consulting Group – BCG). Najpopularnije odredište za rad u svetu su SAD, a u Evropi Nemačka koja je najprivlačnija građanima BiH i Srbije, pokazalo je istraživanje u kome su najviše učestvovale osobe sa višim i visokim obrazovanjem i to iz Evrope i Južne i Severne Amerike. Prema studiji, London je grad u kome bi ljudi najradije radili ako odu u inostranstvo, za šta se inače opredeljuju iz različitih razloga, uključujući pristup boljem zdravstvu.
Biznis & Finansije
Najviše će se uštedeti na smanjenju plata u Beogradu, najveće smanjenje fonda zarada u Golupcu
Ako se izuzmu policija i vojska, ukupan fond zarada, po modelu ušteda koji je najavila vlada biće smanjen za 1.083 miliona dinara mesečno, što je 1,4% od mesečnog fonda zarada koji iznosi 77 milijardi dinara, izračunao je urednik sajta Makroekonomija.org, Miroslav Zdravković. Najviše će se uštedeti na platama u Beogradu, 327 miliona dinara, ali će u njemu fond zarada biti smanjen za 1%. Najveće smanjenje fonda zarada imaće Golubac (4,3%), Despotovac (4,3%) i Žagubica (4,1%). Slede, sa više od 3% pada zarada: Sokobanja (3,8%), Boljevac (3,7%), Mali Zvornik (3,6%), Raška (3,1%), Rekovac (3,1%), Bosilegrad (3,1%), Lajkovac (3,1%), Majdanpek (3,1%), Ljig (3,1%), Opovo (3%), Bor (3%), Sjenica (3%) i Požarevac (3%). U većini, radi se o malim opštinama gde nije razvijen privatan sektor, pa je relativna zavisnost od plata u državnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju najveća.
U Srbiji je u avgustu registrovano 284.077 noćenja stranaca, što je čak za 25,3% više u odnosu na isti mesec 2013 godine, a povećalo je kumulativnu stopu rasta na 9,3% u periodu januar-avgust, jer je u tom periodu već registrovano 1.447.697 noćenja stranaca. Prethodni rekord zabeležen je u julu ove godine, kada je bilo registrovano 251.730 noćenja stranaca, prenosi makroekonomija.org.
| Evropska centralna banka najavila je 2. oktobra nove podsticaje za banke da kreditiraju stanovništvo i privredu. Način na koji će to učiniti, otkupom kontroverznih hartija sa imovinskom potporom ABS, za čiji nekontrolisani razvoj se smatra da je doprineo finansijskoj krizi 2008. godine, kod nekih aktera u Uniji izavao je strahove da se ECB pretvara u „lošu banku“ koja će kupovati rizične kredite. Pored toga, mere nisu zadovoljile očekivanja na tržištu, pa je zabeležen pad na evropskim berzama. Glavna poruka koju je guverner ECB poslao sa sastanka na kojem su donete te odluke bila je, međutim, da ova monetarna institucija ne može sama da se izbori sa sumornom ekonomskom situacijom u zoni evra i da države članice treba da ubrzaju reforme. Sastanak je vanredno održan u Napulju, gde je više hiljada demonstranata ceo dan kružilo oko zgrade gde je odbor ECB zasedao, negodujući zbog mera štednje. |
Delegacija Saveta stranih investitora (FIC), predvođena predsednikom Frederikom Kuenom, posetila je Brisel i održala seriju uspešnih sastanaka sa visokim predstavnicima Evropske komisije. Savet je sa ovom posetom započeo proces aktivne podrške pristupnim pregovorima, bivajući pouzdan partner i Vladi Srbije i Evropskoj komisiji.
Upravni odbor Fonda za razvoj je na današnjoj sednici odobrio kredite u vrednosti od 181.500.000 dinara. Krediti koji su odobreni po osnovu Programa za 2014. godinu, namenjeni su preduzetnicima i pravnim licima i mogu se koristiti za investicije i trajna obrtna sredstva, kao i za početak poslovanja (start ap krediti).
Evropska unija i FAO obezbeđuju pšenicu za jesenju setvu za domaćinstva stradala u poplavama
U Osečini je u četvrtak započeta isporuka pšenice i đubriva za jesenju setvu poljoprivrednim gazdinstva oštećenim u poplavama u ovom kraju. Seme i đubrivo za jesenju setvu za 100 poljoprivrednih gazdinstava u Osečini isporučila je Organizacija za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih nacija (FAO) koja sprovodi projekat podrške poljoprivrednicima u okviru programa pomoći Evropske unije poplavljanim područjima u Srbiji.
Problemi u realizaciji fijatovog vozila koje se montira u Kragujevcu uticali su kako na pad proizvodnje prarađivačke industrije, tako i na pad izvoza, ali i pratećeg uvoza komponenti i poluproizvoda.
Srbija tek 78. u svetu po kvalitetu života starijih, slabije pozicionirana nego pre godinu dana
Srbija je među 96 zemalja u kojima živi 90% svetske populacije starije od 60 godina na 78. mestu po kvalitetu života starijih i slabije je pozicionirana nego godinu dana ranije. Globalni indeks starenja za 2014. objavljen 1. oktobra, na Međunarodni dan starijih, pokazao je da najkvalitetnije žive stariji u Norveškoj, Švedskoj, Švajcarskoj, Kanadi, a najteže je onima u Avganistanu. Svet ubrzano stari i do 2030. će broj starijih od 60 biti veći od broja dece mlađe od deset godina. Već sada je starijih više nego dece ispod pet godina.
