Trenutno se pregovara o uvođenju sankcija na ruske dijamante zbog kojih bi se kupci ovog dragog kamenja mogli suočiti sa rastom njihovih cena.
Sedam najrazvijenijih ekonomija sveta (G-7) upravo pregovara o uvođenju sankcija na izvoz dijamanata iz Rusije. Do sada je ova roba bila u velikoj meri pošteđena sankcija koje su najviše targetirale trgovinu energentima, rad banaka i imovinu ruskih oligarha. Međutim, sada bi mogle pogoditi još jedan značajan deo ruske ekonomije.
Naime, u 2021. Rusija je zaradila 4,7 milijardi dolara od izvoza dijamanata, što ju je učinilo osmim svetskim izvoznikom ovog dragog kamenja. Samo Evropska unija je prošle godine uvezla ruskih dijamanata u vrednosti od 1,4 milijardi evra (1,5 milijardi dolara). To je doduše smanjenje njihovog uvoza u odnosu na 2021. kada je kupila ruskih dijamanata u vrednosti od 1,8 milijardi evra. Ipak, i dalje veliki deo ruskih dijamanata odlazi u EU.
Dijamantima se inače ne trguje u toj meri kao na primer naftom ili zlatom, ali njihova finansijska i upotrebna vrednost je velika. Oni se koriste, osim za izradu skupocenog nakita, i za izradu alata za bušenje, kao i u stomatologiji, izradi kompjutera itd.
Izvor: CNBC
Foto: Edgar Soto, Unsplash

Druga srećna okolnost je što mi posao omogućava česta putovanja. Na tim putovanjima svaki put kada završim svoje radne obaveze mogu da odem napolje i pravim noćne fotografije. Inače, radim kao servisni inženjer za laboratorijsku opremu, u kompaniji koja na prostoru Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine zastupa svetske proizvođače opreme za razna merenja koja se koriste u nauci i privredi. Ta oprema može da izmeri sastav doslovno svakog materijala na zemlji, organskog ili neorganskog. Primera radi, ukoliko neka cementara želi da proveri kvalitet svog osnovnog proizvoda, to će učiniti našim mašinama koje mere tačan udeo svih sastavnih elemenata u njenom cementu. Dakle, može se reći da kompanija u kojoj radim implementira nauku u privredu.
Ja sam letos bio u jednom ronilačkom kampu na Lastovu, najudaljenijem ostrvu na Jadranu. Odatle se nebo zaista jasno videlo, a imali smo sreće da je tada bila i kiša meteora. Nagovorio sam ostale ronioce da fotografišemo njihove profile pod sjajem zvezda. Svi su mislili da je to nemoguće, jer se noću ljudi najčešće slikaju uz pomoć blica koji osvetli njih, ali pozadina ostane u mraku. Međutim, uz dva pametna telefona i po koji astrofotografski trik, moguće je napraviti fotografije na kojima se vide i ljudi i zvezdano nebo. Objasnio sam im da osoba koja se fotografiše mora biti mirna nekih 30 sekundi, zatim koje funkcije da podese na telefonu kojim se pravi fotografija i kako drugim telefonom da dosvetle osobu čiji portret rade. Kada su videli rezultat bili su oduševljeni i veliki broj njih se zainteresovao za astrofotografiju. To je jedan od načina da ljudima približite nauku.
Što se tiče novca, astrofotografi mogu da prodaju svoje fotografije, ali obično to nisu velike sume u poređenju s trudom koji moraju da ulože da bi ih napravili. Posebno u situaciji kada imate veliku konkurenciju među fotografima koji žive na područjima odakle se mnogo bolje vidi noćno nebo.