Komisija za zaštitu konkurencije nije dobila inicijative u vezi povrede konkurencije a koje bi se odnosile na maloprodajne lance prehrambenih proizvoda, kazali su u Komisiji za Novu ekonomiju povodom vrtoglavog rasta cena koji traje duže od godinu dana.
Na pitanje da li je Komisija samoinicijativno razmatrala ogroman skok cena prehrambenih namirnica i ispitivala mogućnost ograničenja, narušavanja ili sprečavanja konkurencije u trgovinskim lancima, kažu da Komisija upravo sprovodi sektorsku analizu stanja konkurencije tržišta izabranih prehrambenih proizvoda.
„Kako tržišta nekoliko izabranih prehrambenih proizvoda obuhvataju proizvođače, prerađivače, uvoznike, trgovinu na veliko i trgovinu na malo i samim tim veliki broj učesnika na tržištu, neophodno je vreme za prikupljanje podataka kao i njihovu analizu kako bi se ocenilo stanje konkurencije i odnosi učesnika na tim tržištima“, kažu u ovoj instituciji.
Kako navode, u ovom trenutku ne mogu da prejudiciraju vreme okončanja analize, jer to zavisi od niza faktora, kao što je brzina dostavljanja podataka, eventualna dodatna pojašnjenja od učesnika itd.
Podsećamo, međugodišnja inflacija u martu ove godine iznosila je 16,2 odsto.
U odnosu na mart 2022. godine, cene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 25,4%. Prema tumačenju Narodne banke Srbije (NBS), u pitanju su pre svega prenošenje visokih troškovnih pritisaka iz prethodnog perioda, kao i negativnih efekata prošlogodišnje suše u Srbiji i u većem delu Evrope.
Nova ekonomija duže od godinu dana prati cene odabranih proizvoda i beleži poskupljenja.
Izvor: Novaekonomija.rs
Foto: Pixabay

Direktor destilerije „Aleksić Prvi“ iz Guberevca Marko Aleksić kaže za „B&F“ da zbog prodaje rakije na crno država gubi milione evra, a na gubitku su i registrovani proizvođači. „Prosečna cena rakije je 1.700 do 1.800 dinara po litru, a na taj iznos mi registrovani proizvođači plaćamo između 500 i 600 dinara za porez i akcizu. Jasno je koliko država gubi kada rakiju prodaju proizvođači koji nisu registrovani. To može da se promeni, samo je potrebno imati volje. Na prvom mestu potrebno je pojačati kontrole neregistrovanih proizvođača rakije. Osim što će to uticati na povećanje državnih prihoda, pomoći će i nama registrovanim proizvođačima, jer nećemo imati nelojalnu konkurenciju“, objašnjava Aleksić.
međunarodnim sajmovima u Zagrebu i Novom Sadu. Registrovao sam destileriju i krenuo sa većom proizvodnjom. Prošle godine sam proizveo 10.000 litara. Cilj mi je da napravim destileriju sa godišnjom proizvodnjom od oko 50.000 litara. Namera mi je da pravim kvalitetniju rakiju, i smatram da je to količina koja tako nešto omogućuje“, priča Čuk.
