Ekonomija
Poslednje četiri godine Kolumbija uporno pokušava da smanji svoju zavisnost od fosilnih goriva u čemu je tek donekle uspela, a sada se postavlja pitanje da li je njen zaokret održiv na duže staze.
Odlazeći predsednik Kolumbije, Gustavo Petro, bivši gerilac i prvi levičarski lider u zemlji, došao je na vlast 2022. godine. Tada je obećao nešto što lideri velikih proizvođača fosilnih goriva ne pokušavaju – da će smanjiti zavisnost svoje zemlje od nafte, gasa i uglja.
Četiri godine kasnije, dok se Petro priprema da napusti funkciju nakon što je odslužio maksimalno jedan mandat koliko kolumbijski zakon dozvoljava, rezultati su mešoviti. Njegova vlada jeste postigla važan napredak, posebno u oblasti rasta udela obnovljive energije međutim mnoge od najambicioznijih reformi potkopale su opozicija, institucionalna inercija i oslanjanje na velike prihode od fosilnih goriva.
Iz tog razloga portal The Conversation kolumbijski slučaj vidi kao primer za ostale zemlje koje žele da rade na smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva a koje možda nisu svesne šta im na tom putu mogu biti zamke.
Povećanje udela obnovljive energije
Kolumbija tradicionalno dobija većinu električne energije iz hidroelektrana. Međutim, ekološka cena ogromnih brana, zajedno sa sušama povezanim sa klimatskim promenama i fenomenom El Ninjo, podstakla je kolumbijske doskorašnje vlasti da u svoj energetski sistem uključe više energije nastale pomoću vetra i sunca.
Kada je Petro izabran na vlast, obnovljivi izvori energije (izuzev hidroelektrana) činili su manje od 2% kapaciteta za proizvodnju električne energije u Kolumbiji. Do kraja 2025. godine taj udeo je porastao na 15%, uglavnom zahvaljujući solarnoj energiji. Ovaj skok mogao bi biti pojedinačno najopipljivije klimatsko dostignuće odlazećeg predsednika.
Petrova vlada je pak prepoznala da razvoj obnovljivih izvora može izazvati nejednakost na isti način kao i fosilna goriva, gde se profit izvlači a lokalno stanovništvo ostaje uskraćeno za prihode. Zato je nastojala da demokratizuje proizvodnju energije kroz energetske projekte namenjene regionima pogođenim siromaštvom, konfliktima ili zavisnošću od uglja. Oko 18.000 lokalnih zajednica izrazilo je interesovanje za učestvovanje u ovim projektima ali je oko 1.000 ušlo u programe obuke koje podržava vlada.
Otpor industrije fosilnih goriva
Petrova administracija je obećala i da će zabraniti fraking odnosno hidrauličko frakturiranje koje predstavlja kontroverznu metodu bušenja i crpljenja nafte i prirodnog gasa iz dubokih podzemnih stena kao što su škriljci. Najavila je i da će zaustaviti izdavanje novih dozvola za istraživanje nalazišta nafte, gasa i uglja, kao i da će ukinuti subvencije za benzin. Nova vlada međutim nije uspela u svemu što je najavljivala, nije čak uspela ni da ukine određene subvencije za fosilna goriva poput onih za dizel.
Naime, sprovođenje ovih reformi pokazalo se politički veoma izazovnim. Lobiji industrije fosilnih goriva su se oštro protivili njenim odlukama, a Petrova administracija nije imala ni većinu u parlamentu kada se odlučivalo o navedenim merama, a pojedine je obarao Ustavni sud.
Veliki problem je predstavljala činjenica da su nafta i ugalj među najvažnijim izvoznim proizvodima zemlje i značajno doprinose budžetu zemlje. Naime, više od polovine izvoza vezano je za fosilna goriva, pa prebrzo odustajanje od njih nosi ozbiljne ekonomske rizike. Iz navedenog razloga u javnosti se javila zabrinutost ne samo za prihode države, već i za zaposlene u proizvodnji fosilnih goriva.
Privremene promene
Međutim, javnost nije bila jedini problem. Na dugačkoj listi problema našla se i interntnost institucija, kao i pobune lokalnog stanovništva u delovima zemlje u kojima su građeni vetroparkovi.
Kako bi prevazišla sve izazove sa kojima se suočavala, posebno one vezane za zakonodavstvo koje je kočilo brzu zelenu tranziciju, Petrova administracija se okrenula dekretima ili privremenim odlukama, kao što je proglašavanje geografskih zona u kojima se ne mogu izdavati dozvole za rudarstvo. Međutim, zahvaljujući privremenom karakteru tih odluka, svaka buduća vlada sada može lako da ih poništi.
Zato je opstanak pojedinih Petrovih reformi trenutno pod znakom pitanja, no iskustvo Kolumbije ipak nudi važne smernice za druge zemlje koje pokušavaju da se udalje od fosilnih goriva i izgrade alternativne modele razvoja.
Izvor: The Conversation
Foto: Pixabay
U Srbiji je trenutno evidentirano čak 123.584 napuštena stana, pokazuju podaci zasnovani na rezultatima Popisa stanovništva iz 2022. godine. Samo u Vojvodini se nalazi 23.750 ovakvih nekretnina, dok Srem, sa preko 3.200 praznih stanova, zauzima značajno mesto u ovoj neslavnoj statistici.
Ove brojke kod mnogih otvaraju logično pitanje – šta se zapravo dešava sa stanom, kućom ili zemljom čiji vlasnik premine, a na ostavinskoj raspravi se ne pojavi nijedan naslednik? Da li nekretnina ostaje prepuštena zubu vremena ili dobija novog vlasnika?
Širok krug naslednika i potraga po službenoj dužnosti
Prema važećem Zakonu o nasleđivanju, pravo na nasledstvo u Srbiji ima veoma širok krug ljudi. Pored potomaka, bračnog druga, roditelja, braće i sestara, pravo na imovinu polažu i dalji srodnici.
Zato je važno znati da stan ne prelazi u tuđe ruke preko noći.Sud i javni beležnik imaju zakonsku obavezu da po službenoj dužnosti pokušaju da pronađu naslednike, pa čak i u slučajevima kada oni žive daleko van granica Srbije.
Kada država preuzima ključeve
Tek kada se iscrpe apsolutno sve mogućnosti i nedvosmisleno utvrdi da preminuli nema naslednika, imovina može preći u svojinu Republike Srbije.
Međutim, ovaj postupak je dugotrajan. Kako bi se osiguralo da niko nije oštećen, sud putem javnog oglasa poziva potencijalne naslednike da se jave u roku od godinu dana. Ukoliko po isteku tog roka niko ne zatraži pravo na zaostavštinu, tek tada država i zvanično postaje vlasnik te nekretnine.
Zašto imamo preko 100.000 napuštenih stanova
Stručnjaci za nekretnine i pravo upozoravaju na jednu ključnu stvar: napušten stan ne znači nužno da on nema vlasnika. Naprotiv, najveći broj ovih nekretnina zapravo ima zakonske vlasnike, ali se one ne koriste za stanovanje, niti se redovno obilaze.
Najčešći razlozi zbog kojih desetine hiljada stanova širom Srbije godinama propadaju su:
- Nerešeni nasledni i imovinsko-pravni odnosi
- Dugotrajni i komplikovani sudski postupci
- Odlazak vlasnika u inostranstvo
- Loše stanje samih objekata u koje niko ne želi da ulaže
- Stanovi kupljeni isključivo kao investicija, koji se koriste samo povremeno
Pitanje nasleđivanja i adekvatnog korišćenja nekretnina ostaje jedan od gorućih imovinskih problema,naročito u manjim sredinama i seoskim naseljima poput onih u Sremskoj oblasti.
Upravo zbog toga, pravnici stalno apeluju na građane da na vreme i jasno regulišu svoje imovinske odnose kako vredne nekretnine ne bi završile zakatančene i zaboravljene.
Izvor: Blic
Foto: Pixabay
Država se ove nedelje zadužila 27,6 milijardi dinara (oko 235 miliona evra) prodajom dinarskih obveznica za koje je morala da obeća veći prinos nego prošlog meseca.
Srbija je u utorak prodala petogodišnje državne obveznice iz reotvorene emisije koja je prvi put emitovana 28. jula prošle godine, a na naplatu dopevaju 30. jula 2030. godine, sa kuponskom stopom od 4,5 odsto, piše Biznis
Međutim, tržište je procenilo da taj prinos nije dovoljan, pa je država investitorima morala da obeća zaradu od pet odsto, što je za 0,41 procentnih poena više nego prilikom prodaje obveznica iz iste emisije u maju.
Tada je prodala obveznice iste ročnosti i sa istim datumom dospeća u vrednosti 2,2 milijarde dinara po stopi prinosa od 4,59 odsto godišnje.
Ukoliko se uporede sva ovogodišnja zaduživanja po osnovu iste hartije od vrednosti, jasno se pokazuje postepen rast prinosa koji je u junu znatno povećan prevashodno zbog pogoršanja uslova zaduživanja u uslovima geopolitičkih poremećaja.
Država se početkom godine zaduživala uz prinose koji su bili čak i nešto niži od kuponske stope od 4,5 odsto, pa je tako u januaru plaćala investitorima 4,49 odsto. Na februarskoj i martovskoj aukciji cena je bila 4,55 odsto, u maju je dostigla 4,59, a manje od mesec dana kasnije i celih pet odsto.
Fiskalni savet: Kamate već visoke
Fiskalni savet upozorio je ovih dana da u kontekstu procene zaduženosti države ne bi trebalo uzimati u obzir samo nivo javnog duga kao udeo u BDP-u, već i iznose koje država isplaćuje za kamate.
Čak i kad se posmatra trenutni nivo javnog duga koji na prvi pogled deluje relativno nisko, važno je imati u vidu da se Srbija zadužuje po kamatnim stopama koje su skoro dvostruko više od proseka EU. Zbog toga, iako ima približno upola manji javni dug od proseka EU, za kamate izdvaja skoro isti deo BDP-a (1,9 odsto u odnosu na 2,1 odsto), navodi ovo telo.
Fiskalni savet ocenjuje da to ne dovodi u pitanje opštu ocenu stabilnosti javnih finansija Srbije, ali pokazuje da je manevarski prostor fiskalne politike u srednjem roku ipak nešto uži nego što brojevi i analize iz Strategije sugerišu.
Fiskalna strategija za period od 2027. do 2029. godine predviđa postepeno smanjenje javnog duga sa 44,7 odsto BDP-a na kraju 2025. na 43,9 odsto do kraja 2029. godine.
Izveštaj Uprave za javni dug za april pokazuje da je na kraju ovog meseca učešće javnog duga centralnog nivoa vlasti u BDP-u iznosilo 41,5 odsto, a učešće javnog duga sektora države 41,9 procenata. Javni dug centralnog nivoa vlasti u aprilu je smanjen za 17,1 milijardu dinara i iznosio je 4.600 milijardi dinara, odnosno 39,2 milijarde evra.
Zaduživanje države od 29. aprila u iznosu od tri milijarde evra putem emitovanja dve evroobveznice u evrima i jedne u dolarima po svemu sudeći nije ušlo u aprilski izveštaj Uprave za javni dug.
U ovoj godini je do sada održano sedam aukcija na kojima su ponuđene državne hartije od vrednosti, a obim zaduženja iznosio je oko 1,2 milijarde evra. Prema Zakonu o budžetu, plan države je da se u ovoj godini zaduži u iznosu od 8,3 milijarde evra.
Uzimajući u obzir do sada emitovane dinarske i evroobveznice, država se već do maja zadužila oko polovine te sume samo emitovanjem obveznica, ne računajući ostale izvore finansiranja.
Izvor: Biznis.rs
Foto: konradbak, Depositphotos
Danas smo uspešno zatvorili sva otvorena pitanja sa mađarskim MOL-om i postigli kompromis kada je u pitanju ugovor akcionara („Shareholder Agreement“) između Republike Srbije i MOL-a, saopštila je ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović.
Ministarka je navela da je između Srbije i MOL-a dogovoreno, između ostalog, sledeće:
Ukoliko Gaspromnjeft napravi dogovor sa MOL-om o prodaji 56,15 odsto udela u NIS-u, a američki OFAC odobri transakciju, država Srbija će kupiti dodatnih pet odsto akcija u NIS-u, što će državi dati dodatna prava kada je u pitanju donošenje ili blokiranje važnih odluka za našu zemlju.
Što se rada Rafinerije u Pančevu tiče, mađarska strana se obavezala da će Rafinerija nastaviti da radi kao i do sada, sa najmanje istim prosečnim godišnjim kapacitetima kao u poslednje četiri godine pre uvođenja američkih sankcija, kada je NIS odlično poslovao. Upravo ovakav rad Rafinerije, neophodan da zadovolji srpsko tržište naftnih derivata, bio je jedno od ključnih pitanja za srpsku stranu i ponosna sam što smo uspeli da napravimo veoma važan i koristan dogovor za građane Srbije.
Članovi srpske strane u Odboru direktora NIS-a imaće generalno veća ovlašćenja nego do sada u donošenju, ali i blokiranju eventualno nepovoljnih odluka za Republiku Srbiju. Takav uticaj država Srbija nije imala od 2008. godine, kada je NIS privatizovan.
„Nastavljamo da radimo posvećeno na pronalaženju dugoročnog rešenja za NIS usled uvođenja američkih sankcija, za koje država Srbija, njena Vlada ili njeni građani nisu ništa krivi“, navela je ministarka na svom instagram nalogu.
Izvor: N1
Foto: Pixabay
Među najskupljim stambenim tržištima na Starom kontinentu nalaze se Švajcarska i Luksemburg. Srbija je daleko od toga ali je daleko i od najjeftinijeg tržišta.
Najnovije rangiranje istraživačke kompanije Global Property Guide pokazuje da se najskuplji evropski gradovi za kupovinu stanova nalaze u relativno malom delu kontinenta. Čak četiri od pet najskupljih tržišta su u Švajcarskoj i Luksemburgu, piše Capital.ba.
Cirih je na prvom mestu ove liste sa prosečnom cenom stana od 18.229 evra po kvadratnom metru. Slede ga Ženeva sa 16.819 €/m², Lucern sa 12.066 €/m², Luksemburg (10.941 €/m²), Bern (9.952 €/m²), Pariz (9.490 €/m²), Amsterdam (9.437 €/m²), Oslo sa 9.332 €/m², Kopenhagen sa 8.405 €/m² i Stokholm (8.380 €/m²).
Ovde treba imati u vidu da su cene stanova u Evropi u poslednjih godinu dana pale 0,9 odsto, odnosno 6,9 odsto u poslednje dve godine, nakon decenije snažnog rasta.
Što se tiče Srbije, njene cene nisu ni približne onima koje imaju najskuplji gradovi na Starom kontinentu ali su visoke u odnosu na životni standard na našoj teritoriji. Prema poslednjoj analizi srpskog tržišta koju je u januaru ove godine sproveo Global Property Guide, u Beogradu je tada kvadrat koštao 3.333 evra. U centralnoj i istočnoj Evropi ima zemalja sa znatno nižim cenama nekretnina, kao što su Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Moldavija, Gruzija…
Foto: PhotoMIX-Company, Pixabay
Tokom prošle godine 27 strateških državnih preduzeća subvencionisano je sa 63,6 milijardi dinara, što je oko 542 miliona evra. Udeo isplaćenih subvencija u ukupnim rashodima našeg budžeta iznosio je 2,5 odsto.
Kako piše N1, najveći korisnik subvencija je Infrastruktura železnice Srbije, inače investitor na projektu rekonstrukcije železnice koji je rezultirao padom nadstrešnice u Novom Sadu. Odmah iza nje nalazi se preduzeće Putevi Srbije, pokazuju podaci iz Fiskalne strategije za 2027. godinu.
„Najveći deo subvencija ove kompanije koriste za kapitalne projekte, dok određeni broj preduzeća koristi i za održavanje tekuće likvidnosti. Učešće isplaćenih subvencija u ukupnim rashodima budžeta iz godine u godinu kreće se na nivou od okvirno tri procenta“, navodi se u Strategiji.
Ko je dobio koliko novca?
Infrastruktura železnice Srbije je u 2025. godini dobila subvencije u iznosu od 17,9 milijardi dinara za „upravljanje infrastrukturom“. Putevi Srbije dobili su 17,3 milijarde dinara a na trećem mestu liste top pet najvećih korisnika subvencija je PEU Resavica, sa 6,4 milijarde dinara. Sledi Srbijavoz sa 5,3 milijarde dinara.
U Strategiji se navodi da su „značajna sredstva izdvojena i za podršku preduzeću Elektromreža Srbije za projekat BeoGrid“. Iz tabele se vidi da je reč o ukupno 4,5 milijardi dinara za ovo preduzeće.
Na sva ostala državna preduzeća (22 od 27 koliko ih je dobilo državne podsticaje) odnosi se preostalih 12,1 milijardu dinara datih subvencija.
Izvor: N1
Foto: urfingus, Depositphotos
Napred razvoj, većinski vlasnik nekada najveće domaće građevinske kompanije Energoprojekt holdinga (ENHL), objavio je javnu ponudu za preuzimanje akcija koje se ne nalaze pod njegovom kontrolom.
Napred je akcionarima ponudio 452,25 dinara po akciji, što je prosečna ponderisana cena u trgovanju akcijama ove kompanije u poslednjih šest meseci pre nego što je objavljena namera za preuzimanje, navodi brokerska kuća Momentum.
Javna ponuda akcionarima koji poseduju 44,4% od ukupnog broja akcija validna je zaključno sa 29. junom.
U protekloj javnoj ponudi koja je okončana početkom 2025. godine većinski vlasnik Energoprojekta je preuzeo svega 0,1% akcija po ceni od 375 dinara po komadu.
Poslednja cena akcija Energoprojekta na Beogradskoj berzi iznosi 529 dinara što je 17% iznad ponuđene cene.
Porodica Tramp prihodovala 2,3 milijarde kroz kripto-projekte, ulagači približno toliko izgubili
Porodica američkog predsednika Donalda Trampa ostvarila je najmanje 2,3 milijarde dolara prihoda kroz kripto-projekte koje je promovisala nakon predsedničkih izbora 2024. godine, dok su mali ulagači u tim projektima izgubili približno jednak iznos, pokazuje Rojtersova analiza.
Agencija je proučila „blokčejn“ podatke, korporativnu dokumentaciju, objave na društvenim mrežama i javne nastupe članova Trampove porodice i osoba povezanih s projektima. Nalaze je dodatno proverilo više od deset stručnjaka iz oblasti računovodstva i kriptovaluta, koji su Rojtersove procene ocenili kao verodostojne.
U fokusu istrage nalaze se četiri projekta: „World Liberty Financial“, token „$TRUMP“, „American Bitcoin“ i „AI Financial Corp“, kompanija poznata pod ranijim nazivom „ALT5 Sigma“.
Iako se radi o različitim poslovnim modelima, Rojters navodi da se u svim slučajevima ponavlja sličan obrazac. Trampova porodica nije ulagala značajniji sopstveni kapital, projekte je promovisala koristeći političku prepoznatljivost i lični brend, a potom ostvarila znatnu zaradu dok su mali ulagači kupovali imovinu koja je kasnije izgubila veliki deo vrednosti.
Bela kuća nije direktno odgovorila na Rojtersove nalaze. Portparolka Ana Keli poručila je da se „sve radnje predsednika Trampa i njegove administracije preduzimaju u najboljem interesu američkog naroda“.
Među ulagačima koji su pretrpeli gubitke je i 29-godišnja Fatima Elrgdavi iz kalifornijske Santa Barbare. Softverska inženjerka početkom 2025. godine odlučila je da uloži 2.000 dolara u „meme token $TRUMP“ nakon što joj je prijateljica pokazala Trampovu objavu na internetu sa porukom: „NABAVITE SVOJ $TRUMP ODMAH.“
Najrizičniji oblik kriptoimovine
„Pomislila sam da je reč o sigurnom ulaganju. Ako Tramp stoji iza toga, to mora da bude legitimno ulaganje“, rekla je Rojtersu.
Njen ulog krajem maja vredeo je manje od 120 dolara.
Meme tokeni spadaju među najrizičnije oblike kriptoimovine jer njihova vrednost uglavnom zavisi od popularnosti na društvenim mrežama i interesa ulagača, a ne od konkretnog poslovnog modela ili imovine. Rojters navodi da je vrednost tokena $TRUMP od januarskog vrhunca pala za 97 odsto.
Elrgdavi danas smatra da za njeno ulaganje više nema izgleda za oporavak. Kaže da ceo projekat vidi kao klasičnu šemu „pumpaj i prodaj“, ali dodaje da se ipak smatra srećnom u poređenju sa ljudima koji su izgubili znatno veće iznose.
Rojters je razgovarao sa 27 ulagača povezanih sa Trampovim kripto-projektima. Većina njih bila je upoznata sa Trampovim ranijim poslovnim neuspesima i stečajevima, ali su verovali da će im njegovo ime, politički položaj i reputacija uspešnog preduzetnika pomoći da ostvare dobit. Mnogi su priznali da pre ulaganja nisu sproveli ozbiljniju analizu.
Jedan softverski inženjer iz Minesote izgubio je 60.000 dolara. Hotelski menadžer iz Vijetnama ostao je bez višegodišnje zarade. Met, 45-godišnji mašinista iz Indijane, uložio je 40.000 dolara u akcije tadašnjeg ALT5 Sigme. Vrednost njegovog ulaganja pala je za 79 odsto, odnosno za oko 32.700 dolara.
„Kada akcija ima predsedničku podršku, barem od njegovih sinova, pomislite da će rasti“, rekao je Met.
„Smatram se gubitnikom, ali još nisam odustao“
Iako je pretrpeo veliki gubitak, nije prodao preostale akcije.
„Smatram se gubitnikom, ali još nisam odustao“, rekao je.
Neki ulagači ipak ne smatraju Trampovu porodicu odgovornom za svoje gubitke. Jedan preduzetnik iz Teksasa rekao je da je uložio 5.000 dolara u American Bitcoin jer je verovao Trampovom poslovnom instinktu.
„Jednostavno sam osećao da se Tramp razume u posao“, rekao je.
Dionice je kasnije prodao uz gubitak od oko 800 dolara, ali smatra da se odgovornost ne može pripisati isključivo Trampu.
„Sve kriptovalute su trenutno u padu, tako da ne možete direktno kriviti Trampa“, rekao je.
Najveći finansijski uspeh za Trampovu porodicu predstavlja World Liberty Financial. Projekat su osnovali članovi porodice Tramp i nekoliko njihovih poslovnih partnera, a prodaja tokena počela je u oktobru 2024. godine. Erik Tramp i Donald Tramp Mlađi bili su među njegovim najistaknutijim promoterima.
Projekat je predstavljen kao pokušaj „izgradnje i demokratizacije novog finansijskog sistema za dobrobit miliona“.
Vlasnici tokena dobili su ograničena prava glasa o određenim pitanjima, ali ne i pravo na udeo u dobiti. Uoči početka prodaje Donald Tramp pozvao je svoje pratioce na platformi X da kupe tokene.
„Potpuna prevara“
Mnogi ulagači očekivali su da će zaraditi kada tokeni budu izlistani na berzama. Međutim, World Liberty je najpre ograničio prodaju na najviše 20 odsto kupljenih tokena, a potom je u aprilu prihvaćen predlog prema kojem većina tokena neće biti potpuno otključana pre 2030. godine, kada Tramp više neće biti predsednik.
Jedan evropski ulagač koji je u projekat uložio 45.000 dolara takvu odluku je opisao kao „potpunu prevaru“.
Rojters navodi da je Donald Tramp svoje ime licencirao projektu kroz sporazum prema kojem se 75 odsto prihoda od prodaje tokena preusmerava kompaniji DT Marks DEFI LLC, koja je u 70-odstotnom vlasništvu Trampove fondacije. Prema Rojtersovim procenama, porodica Tramp preko World Libertyja do sada je zaradila više od 1,6 milijardi dolara, dok se gubici ulagača procenjuju na oko 674 miliona dolara.
Značajne prihode doneo je i meme token $TRUMP. Samo tri dana pre druge Trampove inauguracije, 17. januara 2025, predsednik je javno pozvao građane da ga kupuju. Dan kasnije Erik Tramp opisao ga je kao „najvreliji digitalni meme na svetu“, dok je Donald Tramp Mlađi podržao promociju u trenutku kada je cena dostigla rekordnih 75,35 dolara.
Nakon toga vrednost tokena naglo je pala, dok su prvi ulagači unovčavali dobit. Rojters procenjuje da je projekat porodice Tramp doneo oko 616 miliona dolara, dok su ulagači izgubili više od 700 miliona.
Pad vrednosti zabeležile su i akcije povezane s drugim Trampovim projektima. World Liberty Financial prošlog avgusta povezao se sa kompanijom ALT5 Sigma, koja danas posluje pod nazivom AI Financial Corp. Kompanija je prodajom novih akcija prikupila 750 miliona dolara, a 717 miliona potrošila na kupovinu World Liberty tokena.
Erik Tramp i Donald Tramp Mlađi javno su podržali taj potez, a Donald Tramp Mlađi ga je opisao kao „pravi proboj“.
Akcije ALT5 Sigme pale su sa više od devet dolara u avgustu 2025. na svega 75 centi u aprilu 2026. Rojters procenjuje da su ulagači izgubili oko 675 miliona dolara, dok je više od pola milijarde dolara od kupovine tokena završilo kod Trampove porodice.
Poslovanje je ostalo neprofitabilno
Sličan razvoj događaja Rojters opisuje i u slučaju American Bitcoina. Kompanija Hut 8 spojila je svoj rudarski odeljak sa American Data Centersom, kompanijom koju podržavaju Trampovi sinovi, čime je nastao American Bitcoin.
Prilikom izlaska na Nasdaq Donald Tramp Mlađi izjavio je: „Našim uvrštavanjem na Nasdaq, ovu misiju podižemo na globalnu scenu.“
Erik Tramp, koji obavlja funkciju glavnog stratega, tvrdio je da kompanija može da rudari bitkoin za polovinu tržišne cene. Međutim, poslovanje je ostalo neprofitabilno.
Akcija je od septembra do kraja aprila pala sa 11 dolara na 1,15 dolara. Rojters navodi da je Erik Tramp dobio devet odsto vlasničkog udela, koji je krajem aprila vredeo više od 70 miliona dolara, pri čemu nema dokaza da je za taj udeo uložio sopstveni novac. Istovremeno su spoljni ulagači izgubili više od 200 miliona dolara.
Rojters je razgovarao i sa osam stručnjaka za etiku u javnoj upravi. Svi su ocenili da bogaćenje predsednikove porodice u sektoru koji reguliše njegova administracija predstavlja do sada nezabeležen sukob interesa u modernoj američkoj istoriji. Istovremeno napominju da takvo ponašanje ne mora nužno biti nezakonito ako nije povezano sa prodajom političkog uticaja ili regulatornih pogodnosti.
Portparolka Bele kuće Ana Keli odbacila je takve tvrdnje.
„Ni predsednik ni njegova porodica nikada se nisu, niti će se ikada, upuštati u sukobe interesa. Predsednik Tramp je s ponosom učinio Sjedinjene Države kripto-prestonicom sveta putem izvršnih radnji“, poručila je.
„Ulagači su se trebali zapitati…“
Bivši američki ministar trgovine Vilbur Ros smatra da Trampova porodica, kao i porodice drugih političara, ima pravo da zarađuje od poslovnih projekata.
„Ako ljudi nameravaju da kupe nešto špekulativno, trebalo bi da budu svesni da postoji rizik“, rekao je.
Profesor Džon Pol Rolert sa Univerziteta u Čikagu smatra da su se ulagači trebali zapitati da li Trampova porodica ostvaruje finansijsku korist čak i u slučaju da projekti propadnu.
Ako je odgovor na to pitanje potvrdan, upozorio je, „približavate se nečemu što izgleda kao prevara“.
Izvor: N1
Foto: maurice98, Depositphotos
U Srbiji je u prvom kvartalu 2026. preko pet miliona ljudi koristilo mobilno i elektronsko bankarstvo a porastao je i broj mobilnih transakcija.
Kako je izvestila Narodna banka Srbije pozivajući se na podatke pružalaca platnih usluga, mobilno bankarstvo je u navedenom periodu koristilo 5.337.237 građana što je rast od 10,3% u odnosu na isti period lane. Istovremeno je broj registrovanih korisnika elektronskog bankarstva dostigao 5.061.586, što je povećanje od 5,7% u poređenju s prvim tromesečjem 2025. godine.
Kada je reč o upotrebi instrumenata digitalnog bankarstva, u prva tri meseca ove godine putem mobilnog i elektronskog bankarstva u Srbiji izvršeno je ukupno 69,8 miliona plaćanja, što predstavlja rast od 12,7% u odnosu na isti period prošle godine. Najznačajniji doprinos ovom porastu došao je od mobilnog bankarstva, koje je zabeležilo čak 28,1% više transakcija nego u prvom tromesečju 2025. godine – sa 30,7 na 39,4 miliona plaćanja. S druge strane, korisnici su smanjili upotrebu elektronskog bankarstva za 2,5%, sa 31,2 na 30,4 miliona izvršenih plaćanja.
Izvor: NBS
Foto: bssmadeit, Pixabay

