Vesti
Nedostatak sezonskih radnika u poljoprivredi i činjenica da se teško dolazi do radne snage i pored nezaposlenosti predstavlja sve veći problem poslodavaca. Obim posla je povećan, naročito u voćarstvu i povrtarstvu, a kvalitetne i sigurne sezonce nije lako naći.
Na porodičnom gazdinstvu Petelj iz Kule proizvodnja jagoda je izvor prihoda 13 godina. Zasniva se na 40 ari na otvorenom i 20 ari pod plastenicima. Domaćini već godinama teško dolaze do radne snage.
Da je ljudska ruka nezamenjiva u odnosu na mehanizaciju potvrđuje i proizvođač organskog povrća koji tržištu kontinuirano isporuči najrazličitije vrste robe proizvedene na 13 hektara.
Profesor poljoprivrednog fakulteta dr Nenad Magazin ukazuje na apsurd – da iako u poljoprivredi ima posla sve manje je radne snage.
Poznavaoci prilika na tržištu radne snage smatraju da ćemo biti prinuđeni na uvoz sezonskih radnika, ali da to neće biti iz zemalja razvijenih od nas.
Izvor: Bizinfo
Foto: Pixabay
Zaposleni koji pročitaju knjigu i predstave je drugim članovima kluba nagrađuje novčanom nagradom koja se udvostručuje sa sledećom pročitanom knjigom.
Direktor i suvlasnik kompanije Vanoncini iz Italije, koja se bavi održivom gradnjom, odlučio je da nagradi radnike koji čitaju knjige vaučerom u vrednosti od 100 evra.
Preduzetnik Danilo Dada osnovao je čitalački klub radnika-zidara koji je otvoren za svih 90 zaposlenih, piše manager.ba.
One među njima koji pročitaju knjigu i predstave je drugim članovima kluba nagrađuje novčanom nagradom koja se udvostručuje sa sledećom pročitanom knjigom.
– Očekivao sam uspeh, ali ovoliki interes prevazilazi moja očekivanja. Početkom godine podelio sam listu od 60 naslova koje je moguće odabrati. To su uglavnom knjige iz našeg sektora, o timskom radu ili ličnom razvoju. Ali svako može da predloži i predstavi knjigu po svojoj volji, kaže DadaPrema riječima direktora, poticajni aspekt prezentacije je vježbanje javnog nastupa, kako bi zaposleni nadišli anksioznost i povećali samopouzdanje i samopoštovanje.
– Na kraju prezentacije, kao priznanje, nalazi se vaučer u vrednosti od 100 eura, koji se uvećava ako je izabrana knjiga na engleskom jeziku i koji se udvostručuje za sljedeće prezentacije kojim se dijelom pokrivaju troškovi kupovine prve, a zatim i potiče kupovina druge knjige, kaže Dada.
Razvoj zaposlenih ključan
Na ideju za otvaranje čitateljskog kluba, kako kaže, došao je jer je i sam pasionirani čitatelj od malena i da je na ovaj način želio da doprinese kulturnom razvoju, ali i profesionalnom napretku svojih zaposlenih.
Ovo nije prva inicijativa u okviru kompanije koja ima za cilj kulturni i profesionalni razvoj.
Izvor:Blic
Foto:Pixabay
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan potvrdio je da krajem juna ove godine počinje izgradnja projekta „Kanal Istanbul“.
Kako javlja Agencija Anadolija (AA), Erdogan je govorio na ceremoniji otvaranja tornja „Camlica“ u Istanbulu, a tom prilikom je potvrdio kada počinju radovi na dugoočekivanom projektu.
„Ako Bog da, krajem juna postavljamo kamen temeljac za kanal ‘Istanbul'“, rekao je Erdogan i dodao: „S desne i leve strane kanala ‘Istanbul’ izgradićemo dva nova grada. Sa ta dva grada Istanbul će biti poseban.“
Projektom je planirana izgradnja novog kanala između Mramornog mora i Crnog mora radi jačanja sigurnosti pomorskog saobraćaja. Planirano je da kapacitet kanala „Istanbul“ bude skoro trostruko veći od kapaciteta bosforskog kanala.
Ranije je objavljeno da bi novim kanalom kroz Istanbul dnevno na siguran način prolazilo do 185 brodova, a trenutno kroz Bosfor plovi između 118 i 125 brodova.
Nadležno Ministarstvo životne sredine i urbanizma Turske izdalo je posebne saglasnosti za taj megaprojekat kojim će se znatno rasteretiti transport opasnih materija kroz Bosfor.
Planirano je da izgradnja projekta bude završena krajem 2025. ili početkom 2026. godine.
Izvor:B92
Foto:Pixabay
Kartograf Tomas Karlson, koji je istraživao šumu za svoj klub za orijentaciono trčanje, naleteo je na rupu s blagom iz bronzanog doba, starog oko 2.500 godina.
Prema pisanju Goteborgs-Postena, nalazište u šumi u blizini grada Alingsosa, oko 48 kilometara severoistočno od Geteburga, sadrži predmete poput ogrlica, narukvica i igla za odeću.
Karlson je rekao da je prvo primetio metalni bljesak dok je gledao na kartu na kojoj je radio.
“Prvo sam mislio da bi to mogla biti svetiljka, ali kada sam pogledao izbliza, vidio sam da je to stari nakit“.
Isprva je mislio da se radi o kopiji, no ubrzo je shvatio da se radi o starim i dobro očuvanim predmetima pa je odlučio da se javi lokalnom arheologu.
Švedski arheolozi koji su pregledali nalazište smatraju da je izuzetno retko pronaći takvu ostavštinu u šumi. Drevna plemena obično su ostavljala darove u rekama i močvarama, a ovoga puta nalazište se nalazi u šumskom tlu pored stena. Blago uključuje vrstu štapa koji se koristio za poticanje konja, a koji je prethodno pronađen u Danskoj, ali ne i u Švedskoj. Arheolozi smatraju da su predmeti namerno ostavljeni kao deo obreda prinosa božanstvima ili za život nakon smrti.
“Većina predmeta može se povezati sa ženom ili ženama visokog statusa“, rekao je Johan Ling, arheolog sa Univerziteta u Geteburgu.
Predmeti datiraju iz bronzanog doba, 750. ili 500 godina pre Hrista.
Švedski zakon pripisuje da onaj ko pronađe takve starine bude nagrađen od Odbora za kutlurno nasleđe. Karlson je izjavio da bi nagrada bila “lep dobitak“, ali to mu nije važno.
“Zabavno je biti deo istraživanja istorije. A o bronzanom dobu znamo tako malo“, izjavio je.
Izvor: B92.net
Foto: Pixbay
Grčka popušta antiepidemijske mere, pa je i najveće interesovanje turista iz Srbije da tamo letuju, izjavio je danas za Tanjug direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA) Aleksandar Seničić.
On je dodao da je veliko interesovanje i za Tursku i Crnu Goru.
Procedura pravi malo problema starijim sugrađanima koji nemaju internet
Prema rečima Seničića, u Grčkoj, gde trenutno boravi oko 1.000 naših turista, situacija je stabilna, najdrastičnije mere su ukinute, a i ostale se popuštaju.
– Malo je veća distanca, maske se nose isključivo u zatvorenom prostoru, nema nekih drastičnih razlika u odnosu na ono što radimo i kod svoje kuće, rekao je on i dodao da se početkom juna značajno poveća broj naših turista u Grčkoj.
Po sporazumu sa Grčkom o priznavanju svih vakcina neophodno je da je prošlo 14 dana od revakcinacije, a popunjava se i PLF formular što čini jedan član za celu porodicu.
Za ulazak u Grčku je alternativa negativan PCR test do 72 sata, ili pozitivan koji nije stariji od devet meseci.
– Najava grčkih vlasti je da će od 1. juna, a najverovatnije ne tako brzo, već od 15. juna, biti obavezan zeleni sertifikat koji je sada moguće preuzeti preko elektronske uprave interneta ovde u Srbiji, kaže Seničić.
Ta procedura pravi malo problema starijim sugrađanima koji nemaju internet pa se zaposleni u turističkim agencija snalaze da pomognu.
– Deca do pet godina ne moraju da imaju nijedan od ovih dokumenata kada ulaze sa nekom starijom osobom, a očekujemo da se ta granica za decu podigne na 10 ili 12 godina već početkom juna meseca, rekao je on.
Dodao je da očekuje da se sredinom juna uvede i .mogućnost priznavanja negativnog antigenskog testa koji je značajno jeftiniji.
Veliko interesovanje za Grčku
– Sezona koja je pred nama trebalo bi da liči najviše na one od 2018. i 2019. godine a postoji veliko interesovanje za Grčku, pre svega ljudi koji imaju zamenska putovanja, a ima i novih interesovanja, rekao je on.
Za putovanje u Tursku se prihvataju sve vakcine i negativan PCR test, a mladi do 18 godina ako putuju sa odraslima ne moraju da poseduju nijedan od ovakvih dokumenata.
Za Egipat i Tunis još uvek je potreban negativan PCR ne stariji od 72 sata, a Seničić kaže da su u toku pregovori, i da očekuje da od sredine juna i oni prihvate naše sertifikate o vakcinama.
Kipar prihvata sve vakcine i negativan PCR, a deca do 12 ne moraju imati nikakav dokument kad su sa starijima.
Država osim osnovne pomoći nije našla načina da pomogne agencije
Bugarska, Hrvatska i Slovenija prihvataju sve sertifikate o vakcinaciji, pozitivan PCR ne stariji od devet meseci, i negativan PCR od 72 sata, a važno je da prihvataju i negativan antigenski test.
Za Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju nije potrebna nikakva korona dokumentacija a putuje se sa ličnom kartom.
– Crna Gora ima značajno smanjene cene smeštaja i mogućnošću besplatnog lečenja ako se oboli od kovida, što pruža i Grčka, ističe on i dodaje da posle Grčke za Tursku i za Crnu Goru u ovom trenutku postoji najveće interesovanje na našem tržištu.
Za ovakvu situaciju i trendove oko mogućnosti putovanje Seničić kaže da su svetlo na kraju tunela i nada da će sezone biti.
– To je važno da bi turističke agencije počele nešto da prihoduju posle 14 meseci, tokom kojih su imale smanjenje prometa veće od 90 posto, kaže on.
Dodaje da država osim osnovne pomoći nije našla načina da pomogne agencije.
– I dalje se nadam da ćemo uspeti da dobijemo neku bespovratnu pomoć. Kao i da će uskoro po prioritetu koji je obećan agencije dobiti kredite iz Fonda za razvoj za koje su aplicirale, rekao je on.
Problem oko đačkog i omladinskog turizma
Posebno je izdvojio probleme oko đačkog i omladinskog turizma koji ne funkcioniše duže od godinu dana pa nije realizovano oko 600.000 noćenja prošle godine.
– Insistiramo i molimo Krizni štab već duže vremena da nam se dozvoli realizacija dela programa za đački i omladinski turizam. Još uvek odgovora nemamo ali se nadam da ćemo tokom jeseni moći da realizujemo stara putovanja, jer ove godine nisu ni ugovarana, rekao je Seničić.
On je naveo i da je pozitivno što je država prihvatila izmene pravilnika o putovanju na predlog struke.
– Verujem da će to omogućiti najvećem broju agencija da ponovo pribavi licence i da nesmetano realizujemo ovu sezonu, zaključio je on.
Izvor:Tanjug/Blic
Foto:Pixabay
Dejvid Ajnhorn, dugogodišnji menadžer investicionih fondova, kada je upozoravao o rizicima sa kojima se suočavaju mali investitori naveo je primer jedne kompanije u Nju Džerziju koja ima tržišnu kapitalizaciju vrednu više od 100 miliona dolara.
Paulsobor, sendvičara iz Nju Džerzija je jedina kompanija u portfoliju Houmtaun Internešnala, koji ima neverovatnu vrednost na tržištu hartija od vrednosti, iako je u prethodne dve godine imao prodaju vrednu nešto više od 35.000 dolara.
– Neko je istakao Houmtaun Internešnal, koji poseduje samo jednu sendvičaru u Džerziju, i to da je 8. februara ove godine dostigao vrednost na tržištu od 113 miliona dolara. Većinski vlasnik istovremeno ima nekoliko funkcija pored toga što je i direktor i blagajnik, a ispostavilo se da je i trener rvanja u obližnjoj srednjoj školi, napisao je Ajnhorn u pismu svojim klijentima, prenosi CNBC.
Houmtaun, čijim akcijama se trguje od 2019. godine, retko kada proda više od nekoliko stotina akcija dnevno. Štaviše, postoje dani kada je trgovina na nuli.
Pitanje se samo postavlja.
Kako je ova kompanija uspela da ostvari takve rezultate?
Prema podacima od prošle godine, brza hrana je bila zatvorena od 23. marta do 8. septembra. Za to vreme, vrednost akcija kompanije je porasla sa 3,25 dolara na 9,25 dolara. U proteklih 12 meseci kompanija je prodala preko 2,5 miliona akcija i trenutno ima oko 60 ljudi u vlasničkoj strukturi.
Prijavili su 600,000 dolara u troškovima, što je mnogo više od 154,000 prijavljene 2019. godine. Takođe je prijavljen profit od 2,2 miliona dolara od finansijskih aktivnosti, kao što je prodaja akcija, u 2020. godini.
Poslednji dostupni podaci pokazuju da je prodaja kompanije u prvom tromesečju ove godine porasla za 50 odsto, ali to je svega 5,405 dolara u sendvičima, sokovima i krompiru. Troškovi su takođe porasli za više od 97.000 dolara u poređenju sa prvim tromesečjem 2020. godine.
Serija poteza ukazuje na „čišćenje“
Poslednji izveštaji koje su dostavili iz Houmtaun Internešnala ukazuju na to da neko „čisti račune“ i priprema prodaju kompanije. Čini se da je ovo stvarni razlog zašto su se investitori opredelili da ulažu u ovu kompaniju.
Od kada je kompaniija došla „pod lupu javnosti“ polovinom prošlog meseca, CNBC je detaljno pretresao kompaniju i ukazao na kriminalnu prošlost i sankcije koje su trpeli pojedinci sa ovom kompanijom.
Pored nekoliko spornih ugovora sa kompanijama za finansijsko savetovanje, CNBC je izvestio i da je od tad došlo do brojnih smena kadrova unutar kompanije.
Prema tim podacima, akcije ove kompanije se trguju po ceni od 12.10 dolara, a kompanija je prijavila i prve troškove rada. Pored toga, u zvaničnom saopštenju kompanije stoji da od ukupne vrednosti imovine od 1.412.432 dolara više od 1.100.000 je u kešu.
Finansijski lavirint, koji je otkrio CNBC, vodi i do kineske pokrajine Makao, u kojoj se nalazi nekoliko investitora u sendvičaru u Nju Džerziju. Pored toga, postalo je i poznato da su pozajmljivali novac kompanijama o kojima su mediji takođe pisali, kao što je E-Waste. Naime, E-Waste, i pored toga što nema nikakvo funkcionalno poslovanje, na berzi vredi više od 112 miliona dolara.
Prema izvoru CNBC-a, koji je želeo da ostane anoniman, kompanija je počela da „racionalizuje strukturu kapitala otplaćujući dugove kako bi kapital kompanije bolje funkcionisao“.
Izvor: Blic
Foto:Pixabay
Iako je po broju stanovnika najmanja u Srbiji, Opština Crna Trava je, po istraživanju NALED-a, proglašena za šampiona preduzetništva u prošloj godini.
Nijedno od preko 500 preduzeća, registrovanih u toj opštini, ne radi u Crnoj Travi.
Mala pijaca, jedna kafana, dve prodavnice, Građevinska škola, propali hotel. Za kratak opis Crne Trave, po broju stanovnika pronalaska opštine u Srbiji, na čijoj teritoriji uskoro i nema aktivnih privrednih subjekata, prenosi RTS.
Prošle godine u Crnoj Travi je registrovano čak 78 privrednih subjekata, a ovakav trend nastavljen je u prvom kvartalu ove godine. To lokalnoj samoupravi donosi značajna sredstva.
„Oni biraju na taj način koji imaju mogućnost uvida kako se kreću porezi i doprinosi po opštinama i taj kalkulator je dostupan na Internetu, video je u opštini Crna Trava najniža stopa i odlučuju se da registruju firmu kod nas. Prošle godine naplatili smo negde 8.500 .000 dinara, u toku ove godine 4.500.000 “, kaže Vatroslav Slavković, rukovodilac odeljenja za privredu.
Preko 500 preduzeća registrovanih u ovoj opštini ne radi u Crnoj Travi
Nažalost, nijedno od preko 500 preduzeća registrovanih u ovoj opštini ne radi u Crnoj Travi. Problem je nedostatak radne snage, jer ovde živi samo hiljadu stanovnika čija je prosečna starost gotovo 70 godina.
Ipak, ovoliki broj registrovanih privrednih subjekata pridržao je ovu lokalnu samoupravu već godinama bez problema sa likvidiranjem, što predstavlja prave realne planove bez zauzimanja za ulaganje u infrastrukturu.
„Planiramo Dom kulture u Preslapu, koji će koštati 8.000.000 dinara, planirati da se završi i crkva u Crnom Travi, radi se u krovu i potpornom zidu, radiće i gradi sa 19 stanova“, prema navodima Sveta Tošića, zamenika predsednika Opštine.
Meštani ističu da Crna Trava samo uz izgradnju jednog hotela, ski-staze, biciklističkih i pešačkih staza uz obavezu Vladinskog jezera može da postavi turistički centar regionalnog značenja.
Zbog toga je, čini se, došlo vreme da neko od ovih 500 registrovanih preduzetnika ne plaća samo porez po niskoj stopi, nego da počne da ulaže u razvoj ove opštine.
Izvor: BIZLife
Foto: Pixabay
Francuski milijarder Bernard Arno postao je ove nedelje najbogatija osoba na svetu.
Njegovo preuzimanje prvog mesta vredno je pažnje – ako se uzme u obzir da su milijarderi iz SAD, posebno oni iz tehnološkog sektora, dominantni na listi najbogatijih poslednjih godina.
Bernar Arno je na vrhu liste najimoćnijih ljudi sveta pretekao vlasnika Amazona Džefa Bezosa.
Magazin Forbs procenjuje Arnoovo bogatstvo na 186,3 milijardi dolara, što je za 300 miliona dolara više nego što ima Bezos.
Na trećem mestu je vlasnik “Tesle” Ilon Mask, čije bogatstvo se procenjuje na 147,3 milijarde dolara.
Ime Bernara Arnoa je možda novo za neke, ali on je među prvih pet najbogatijih ljudi na svetu od 2018. godine, a milijarder je već više od decenije.
Arno je vlasnik “Luj Viton grupe” (LVMH), čiji su članovi “Fendi”, “Kristijan Dior”, “Živanši”.
