Politika i društvo
Širom sveta generalni direktori ulažu sve veće napore u pronalaženje inovativnih rešenja u poslovanju kako bi stimulisali rast i razvoj svojih preduzeća u okruženju punom izazova. Inovacijama su ipak najskloniji direktori iz SAD i azijsko-pacifičkog regiona, pokazuje najnovije istraživanje PwC.
Kompanija PricewaterhouseCoopers sprovela je anketu pod nazivom „Puls javnosti“ među 246 generalnih direktora iz 60 zemalja Severne i Južne Amerike i Evrope, kao i azijsko-pacifičkog regiona i Bliskog istoka, koja otkriva da 97% direktora vidi inovacije u poslovanju kao svoj najveći prioritet. Želja za inovacijama najizraženija je u zemljama azijsko-pacifičkog regiona i u Severnoj Americi gde su direktori jednoglasni u stavu da se inovacije nalaze u središtu interesovanja njihovih organizacija. Nasuprot njima, 18% direktora u zemljama centralne i istočne Evrope i 10% direktora u zemljama Bliskog istoka iskazuju neslaganje sa pomenutim stavom i izjavljuje da se na tržištima na kojima posluju ne daje prioritet traganju za inovativnim rešenjima.
Istraživanje PwC pokazuje da je došlo do značajnog pomaka u stavovima direktora kada je reč o poslovnim aktivnostima i inovativnim rešenjima. U celini posmatrano, dva od tri ispitana direktora smatra da su inovacije i efikasnost poslovanja jednako važni za uspeh preduzeća. U kompanijama u Latinskoj Americi poslovna rukovodstva se u najvećoj meri slažu sa pomenutim stavom (71%), dok su mišljenja njihovih kolega na Bliskom istoku podeljena oko ovog pitanja (50%). Generalni direktori su danas svesni toga da moraju biti direktno uključeni u podsticanje inovativnih aktivnosti u svojim preduzećima, tako da 37% direktora sebe vidi u ulozi „lidera“ dok njih 34% vidi sebe u ulozi „vizionara“. Ova situacija se značajno razlikuje od one od pre tri godine kada su rezultati slične ankete pokazali da samo 12% direktora radi na pokretanju promene strategije u oblasti inovacija u poslovanju.
Rob Šelton, PwC lider u Odeljenju za strategiju inovacija istakao je da su savremena inovativna rešenja sada postala jednako važna kao i odlični poslovni rezultati, što predstavlja veliki zaokret u odnosu na rezultate ankete iz 2009. godine. „Tada je glavni cilj bio povećati operativnu efikasnost jer su kompanije tražile način da opstanu nakon gubitka prihoda usled finansijske krize. Međutim, danas tri četvrtine direktora smatra da su inovacije u poslovanju u najmanju ruku jednako važne kao i efikasnost poslovanja“, kaže Šelton. Budući da tako veliki broj kompanija namerava da uvede inovacije u poslovanje, postavlja se pitanje kako će se one međusobno razlikovati i kako će za sebe obezbediti konkurentsku prednost, navodi se u izveštaju PwC.
U Velikoj Britaniji su mere štednje u javnom sektoru dovele do toga da je zaposlenje u državnoj službi u poslednje tri godine izgubilo dvostruko više žena nego muškaraca, pokazuju najnoviji rezultati.
„Žene podnose najveći teret krize u Velikoj Britaniji i to ne samo gubljenjem radnog mesta, već i smanjivanjem plata, kao i većim rezovima u službama koje one vode“, ističe generalna sekretarka Kongresa radničkih sindikata (TUC) Velike Britanije, Frensis O’Grejdi. Prema podacima Vlade Velike Bitanije u prvom tromesečju 2013 u javnom sektoru bilo je zaposleno 5,7 miliona ljudi, odnosno 19,1% svih zaposlenih, što je za 112.000 manje nego u prvom kvartalu 2012. Međutim, Gardijan prenosi podatke TUC koji kažu da je od 2010. godine i uvođenja mera štednje Džordža Ozborna dvostruko više žena izgubilo posao u javnoj upravi. U poslednje tri godine stopa nezaposlenosti muškaraca opada, pa je sa 8,7% u 2010. dostigla 8,2% ove godine, dok s druge strane nezaposlenost žena raste i sa 6,9% dostigla je 7,3% u istom periodu.
izvor: http://www.guardian.co.uk/business/2013/jul/01/public-sector-austerity-measures-women
Intesa Sanpaolo, međunarodna bankarska grupacija u okviru koje posluje Banca Intesa, dodelila je u saradnji sa Fondacijom za internacionalnu obrazovnu razmenu „Intercultura“ 59 stipendija za školovanje i boravak u inostranstvu najboljim srednjoškolcima iz zemalja u kojima posluje, a među ovogodišnjim dobitnicima su i dve učenice iz Srbije.
Ovo je sedma godina da đaci iz Srbije zahvaljujući navedenoj saradnji imaju priliku da godinu dana provedu školujući se van zemlje a do sada je ukupno 14 srednjoškolaca iz Srbije boravilo na jednogodišnjem programu razmene u Italiji.
Od 59 stipendija koliko su Intesa Sanpaolo i Fondacija za internacionalnu obrazovnu razmenu „Intercultura“ dodelile ove godine, 12 je uručeno deci zaposlenih, 8 đacima koji su učestvovali u takmičenjima Fondacije, a 30 stipendija je po prvi put pripalo deci klijenata, dok sučlanice ISP Grupe uručile deci klijenata i zaposlenih devet 9 stipendija za školovanje i život u Italiji.
Ceremonija dodele stipendija održana je 28. juna u Gallerie d’Italia u Piazza Scala, a uključujući stipendije za 2013. godinu, Intesa Sanpaolo i „Intercultura“ su do sada omogućile boravak i školovanje u inostranstvu za 280 talentovanih mladih ljudi.
Nagrada za korporativno volontiranje dodeljuje se ove godine po treći put kompanijama koje, pored novčanih sredstava, ulažu u razvoj lokalne zajednice i kroz lično angažovanje svojih zaposlenih gradeći održiva partnerstva sa organizacijama i institucijama iz svojih lokalnih zajednica. Nagradu dodeljuju Forum poslovnih lidera Srbije i Smart kolektiv, a konkurs je namenjen svim kompanijama koje sprovode programe volontiranja zaposlenih i otvoren je do 23.jula.
Nagrada se dodeljuje u pet kategorija – za najbolji volonterski program, za najuspešnije partnerstvo u lokalnoj zajednici, za razvoj zaposlenih, za merenje rezultata volonterskih programa i za inovaciju. O dobitnicima nagrade odlučivaće žiri sastavljen od predstavnika državnih institucija, kompanija, nevladinih i međunarodnih organizacija. Nagrade će biti uručene na dodeli koja će se održati u septembru ove godine. Informacije o prijavljivanju nalaze se na sajtu Foruma poslovnih lidera Srbije na adresi www.fpl.rs. Forum poslovnih lidera Srbije i Smart kolektiv prve su organizacije u Srbiji koje su počele da se bave temom korporativnog volontiranja u cilju podsticanja strateške korporativne filantropije. Za pet godina svog postojanja, Forum poslovnih lidera Srbije – koalicija vodećih kompanija posvećenih razvoju društvene odgovornosti u Srbiji, uspela je da pokrene brojne programe kojima podstiče angažovanje biznisa u zajedici.
POBEDNICI 2012
Nagradu za najbolji volonterski program u prošloj godini dobio je projekat Societe Generale Banke „Inkluzivna akademija“ koji je pokrenut u saradnji sa Forumom mladih sa invaliditetom, sa ciljem da se osobama sa invaliditetom omogući da unaprede svoje veštine i podignu kapacitete za zapošljavanje. Inkluzivna akademija omogućava karijerno usmeravanje i profesionalni razvoj osoba sa invaliditetom, kroz učešće u edukativnim treninzima i radionicama na kojima, pored osnovnih poslovnih veština, imaju priliku da steknu i teorijska i praktična znanja iz oblasti bankarstva i finansija. Ovako koncipiran program edukacije direktno odgovara na uočeni problem nedovoljnog nivoa kvalifikacija i obučenosti osoba sa invaliditetom za obavljanje visoko kvalifikovanih poslova, koji je nastao kao posledica njihove dugodišnje isključenosti sa tržišta rada. Treninge i radionice drže zaposleni u Banci, koji su takođe uključeni i kao mentori stručnih praksi učesnika programa. Promovišući ideju međusektorskog partnerstva, projekat je uspeo da privuče i druge partnere, tako da su na Akademiji kao predavači volontirali i predstavnici Foruma mladih sa invaliditetom, PriceWaterhouseCoopers Akademije, Narodne banke Srbije i Adizes South East Europe.
Kompanija GlaxoSmithKline Srbija i Crna Gora osvojila je nagradu u kategoriji Razvoj zaposlenih, za program “Orange Day” koji omogućava svim svojim zaposlenima da se prijave za vođenje organizacije Orange Day projekta, predlažući lokaciju i aktivnosti koje smatraju prioritetnim za svoju zajednicu. Predlagači najboljih aktivnosti dobijaju mogućnost da vode projekat, povećaju svoju vidljivost i liderstvo u kompaniji i budu prepoznati od strane kolega i rukovodećeg tima, koji Orange Day smatraju vrlo značajnim za lični i profesionalni razvoj zaposlenih. U kategoriji Najuspešnije partnerstvo u lokalnoj zajednici, koja nagrađuje uspešna partnerstva između kompanija i neprofitnih organizacija pri sprovođenju programa volontiranja, nagradu su prošle godine dobile kompanije Credit Agricole Srbija i Metro Cash & Carry za zajednički program “Magični doručak”, koji se sprovodi u partnerstvu sa organizacijom Banka hrane i ima za cilj prikupljanje što veće količine namirnica za škole za decu sa posebnim potrebama širom Srbije. Pored ovih kategorija, povodom 2012. godine koja je od strane Evropske komisije proglašena Evropskom godinom aktivnog starenja, posebno priznanje dodeljeno je kompaniji Mercator-S, za program „Sajam stvaralaštva starih – Dodati život godinama“, koji omogućava i promoviše uključenost najstarijih članova zajednice u društvene sadržaje. Ovaj program se odvija od 2009. godine, u saradnji sa gerontološkim centrima iz cele Srbije, kroz aktivnosti druženja zaposlenih u kompaniji sa korisnicima ovih ustanova.
Novinar Gardijana Glen Grinvald, poznat po objavljivanju afere o internet praćenju od strane američke NSA, kaže da najbolje tek predstoji te da će javnost biti šokirana podacima koji će biti objavljeni u sledećoj reportaži.

Da li se radi samo o veštom marketingu i iskorišćavanju popularnosti teme o Snoudenu, NSA i špijuniranju preko interneta ili u čitavoj ovoj najavi ima i istine saznaćemo za koji dan, ali Grinvald, novinar koji je preko noći postao poznat čitavom svetu (baš kao i njegov izvor, Snouden) najavljuje medijsku „bombu“. U emisiji koju je na američkoj Fox televiziji vodio Erik Boling, poznat kao pobornik konzervativnih republikanaca koji jedva čekaju neki novi kiks Obamine administracije, Grinvald je izjavio da je američka Služba državne bezbednosti (NSA) razvila sistem koji omogućava tehnološko špijuniranje ogromnih razmera širom planete, bez ikakvog ograničenja i polaganja odgovornosti. Moderna tehnologija kojom raspolaže NSA omogućava da svakog dana preusmeri i zabeleži milijardu poziva na mobilnim telefonima, upozorava ovaj novinar.
„Primer koji Obamina administracija želi da postigne sa gonjenjem i eventualnim hapšenjem Edvarda Snoudena ima isključivo karakter zastrašivanja svih potencijalnih budućih „razotkrivača tajni“. Na taj način oni će biti skloniji da odustanu od svog nauma da istupe sa informacijama o političkim zvaničnicima koji se bave nelegalnim radnjama. Od Snoudena žele da naprave negativan primer“, istakao je Grinvald tom prilikom.
Ekvador ne razmatra zahtev za azil Edvarda Snoudena, momka koji je razotkrio da američka bezbednosna služba NSA špijunira većinu svojih i tuđih građana, niti je ova južnoamerička zemlja ikada imala planove da mu pomogne da napusti Hong Kong, izjavio je njen predsednik Rafael Korea.
Za Snoudena sada odgovara Rusija, tvrdi Korea, a on bi postao ekvadorska odgovornost tek kada bi stupio na teritoriju ove zemlje. Ekvador, tvrdi njegov predsednik, nije namerno pomogao ovom momku da otputuje iz Hong Konga u Moskvu sa privremenim dokumentima. „To je bila naša slučajna greška“, tvrdi Korea.
Naime, privremene putne dokumente pomoću kojih je tridesetogodišnji uzbunjivač otputovao izdao mu je ekvadorski konzul u Londonu, za kojeg sada njegov predsednik tvrdi da je pogrešio.
Međutim mnogima je teško da poveruju u ovo jer je još jedan uzbunjivač, Džulijan Asanž, takođe zatražio ekvadorsko državljanstvo i sada trenutno u ekvadorskoj ambasadi u Londonu čeka ili svoje izručenje ili način da se dokopa teritorije zemlje koja mu je ponudila utočište.
Po Koreinim rečima, konzul je prihvatio da pomogne Snoudenu baš zato što ga je Asanž, sa kojim se sprijateljio, nazvao u četiri ujutru i zamolio da spase ovog momka od hapšenja. Konzul će, tvrdi predsednik, biti kažnjen za to što je Snoudenu izdao dokumenta bez dalje autorizacije. Džulijan Asanž će po njegovim rečima nastaviti da uživa potpunu zaštitu od strane Ekvadora i njegove ambasade u Londonu.
Izvor: Biznis Insajder
Zbog pisanja o problemima finansijskih tržišta u ovoj zemlji, kineske vlasti su „zamolile“ medije da ublaže svoje izveštaje o aktuelnoj ekonomskoj situaciji.
U direktivi za medije Odeljenja za propagandu Komunističke partije stoji da treba pisati o tome da je kinesko tržište likvidno, i navedene su smernice sa „savetima“ koje reči treba izbegavati. Ovo do sada nije bilo neobično za političke medije, ali finansijske novine i elektronski mediji pak nisu u toj meri bili pod lupom vlasti.
U direktivi piše i sledeće: „Mediji bi trebalo potpunije da izveštavaju o pozivitnim dešavanjima na tržištima, kako bi ojačali poverenje investitora“.
Direktiva je inače napisana prošle nedelje kada je kineska berza oslabila više od 10% za jedan dan, u nadi da će bar lažni optimizam donekle stabilizovati ekonomiju.
Izvor: CNBC
Samsung i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike potpisali sporazum o saradnji
Zoran Martinović, državni sekretar Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike, i Seho Kim, direktor za Adriatik regiju Samsung Elektroniks potpisali su danas sporazum o saradnji. Osnovni cilj ovog sporazuma je povećanje kompetentnosti nezaposlenih prema potrebama Nacionalne službe za zapošljavanje.
U skladu sa utvrđenim prioritetima nacionalne politike zapošljavanja Samsung Elektroniks će angažovati stručne i kvalifikovane organizacije i pojedince za realizaciju obuka. Za potrebe tržišta rada biće sprovedeni sledeći programe obuke – za kodiranje savremenih aplikacija, za druge IT profile ili veštine, za servisere mobilnih telefona i za montažere klima uređaja.
„Tržište rada u Srbiji karakteriše nepovoljna kvalifikaciona struktura nezaposlenih, sa zastarelim znanjima i neadekvatnim veštinama i sposobnostima, koja nije spremna da se suoči sa tehnološkim promenama, novim načinima proizvodnje i organizacijom rada. To se naročito odnosi na nezaposlena lica sa srednjim stručnim obrazovanjem, koja ujedno spadaju u grupu suficitarnih zanimanja, za kojima ne postoji potreba na tržištu rada, jer ne mogu da odgovore zahtevima tržišta rada i poslodavaca. Na ovaj način, jedan broj nezaposlenih lica će imati priliku da pohađa različite programe obuka, da stekne dodatna znanja, veštine i kompetencije prema zahtevima novih tehnologija i da poveća svoje mogućnosti za zapošljavanje.“ – istakao je Zoran Martinović, držani sekretar Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike.
„Kao svetski lider u razvoju novih tehnologija imamo priliku da aktivno pomažemo lokalne zajednice, u kojima poslujemo, stvarajući mogućnosti za nova radna mesta i unapređenja znanja i veština. Način na koji to već radimo u Srbiji je sjajan primer Više tehničke škole u Nišu koja od 2010 godine ima „Samsung laboratoriju“ u kojoj se studenti uče kako da programiraju aplikacije za telefone, tablet računare i pametne televizore. Preko 80% tih učenika dobija posao odmah nakon studija, neki dobijaju ponude još za vreme studija. Planiramo da i dalje investiramo u programe edukacije i različite treninge i rezultat toga je i potpisivanje ovog Sporazuma. Naša kompanija i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike zajedničkim snagama će raditi na smanjenju nezaposlenosti u Srbiji, ali i na edukaciji pojedinaca kako bi se unapredilo njihovo znanje i stvorila šansa za bolje zaposlenje“ – izjavio je Saša Marjanović, direktor marketinga u kompaniji Samsung Elektroniks.
Samsung Elektroniks će u naredne dve godine pružiti navedene programe obuka a u zavisnosti od potreba tržišta rada planirano je organizovanje i drugih obuka posebno u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija.
U mnogim školama već danas se kao legitimno nastavno sredstvo upotrebljavaju tableti, ali nekoliko škola u Holandiji pokrenulo je eksperimentalni metod podučavanja čitavog gradiva preko iPeda.
„Mislite drugačije“ je bio reklamni slogan uz pomoć koga je Stiv Džobs svojevremno okrenuo IT industriju naglavačke. Džobs je nameravao za života da unese i radikalne izmene u obrazovni sistem, u čemu ga je sprečila prerana smrt. Neke od ideja osnivača Apple-a i njegovih najbližih saradnika biće primenjeni u jedanaest škola u Holandiji, a oko 1.000 đaka između četiri i 12 godina imaće prilike da uče gradivo isključivo preko iPeda, bez rančeva, svezaka i udžbenika. Osim toga, neće više biti ni školskih tabli, kreda, učionica, učiteljica, nastavnih planova i časova od po 45 minuta, ocena, školskog zvona, odmora… Ukoliko neko dete bude htelo u određenom trenutku više da igra igrice na svom iPadu, to će biti sasvim u redu, a svi đaci praktično će sami birati šta žele da uče u skladu sa svojom radoznalošću i interesovanjima.
„Nastava“ u ovim školama počeće krajem avgusta, a pripreme su već u toku. Organizatori ovakvog sistema podučavanja svesni su da će u startu podeliti javnost na dva pola: one koji su a priori pobornici modernih tehnologija i one koji su protiv radikalnih reformi, ali spremni su da preduzmu rizik i izmere uspeh na kraju godine. Tzv. „Džobsove“ škole biće otvorene između 7.30 i 18.30 svakog radnog dana, ali deca su obavezna da budu prisutna u periodu između 10.30 i 15.00h, dok je ostatak vremena po njihovo m izboru. Samo za Novu godinu i Božić ustanove će biti zatvorene, a roditelji će moći da vode svoju decu na odmor u bilo kom periodu godine, bez straha za propušteno gradivo.
Učenje bi trebalo da bude pretvoreno u zabavno iskustvo, kažu autori projekta, kroz igru i savladavanje gradiva na način na koji su deca navikla da igraju kompjuterske igrice – uz ispravke od strane softvera i napredovanje uz postignute zadatke. Svako dete će učiti sopstvenim tempom, a uloga učitelja biće „pomoćna“ – oni će postati treneri, više nego prenosioci znanja. iPedi će neprestano obaveštavati učitelje i roditelje o napretku koji deca ostvaruju. Za prve razrede ključni predmeti biće aritmetika, čitanje i razumevanja teksta, a na svakih šest nedelja učitelji će zajedno sa decom i roditeljima (preko Skajpa) dogovarati ciljeve koje žele da postignu (i eventualno nove programe koje žele da otključaju). Roditelji koji ne budu mogli da priušte iPad za svoje dete dobiće odgovarajući model od fonda solidarnosti.
Inicijator ovog programa u Holandiji je poznati istraživač javnog mnjenja u Holandiji Moris de Hond, takođe i zaljubljenik u moderne tehnologije. „Danas smo svedoci revolucionarnih promena kod male dece. Nove generacije doživljavaju realan i virtuelan život kao jedinstveni entitet i mi to moramo na ispravno iskoristiti.“ U holandskom parlamentu projekat nije podržala samo PVV, populistička stranka desnog centra.









