NAJNOVIJE
Pomoć protiv usamljenosti tokom praznika
Šta su sve dogovorili Vlada Srbije i MMF?
Koja nas poskupljenja očekuju u 2026. godini?
Učlanjenje zemalja Zapadnog Balkana u EU je više test...
PIO fond: Ženama uslov za penziju navršene 64 godine
Korejci i Poljaci pretekli razvijena tržišta
Svet više nije podeljen ideologijom, već pristupom računarskoj snazi
Koji sektor pokreće evropsku ekonomiju?
Za paušalce produženo ograničenje rasta poreske osnovice od 10%...
Danska pošta prestaje s dostavom pisama nakon više od...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Digitalizacija računovodstva: Kako PANTHEON povezuje računovođe i klijente

by bifadmin 26. јун 2025.
U današnjem ubrzanom poslovnom okruženju, računovođe i njihovi klijenti suočavaju se s nizom izazova – od složenih zakonskih regulativa, preko rokova za prijave, do obima dokumentacije koja se mora obraditi.
Tradicionalni načini rada postaju sve manje efikasni, a digitalizacija poslovanja nije više samo opcija – postala je nužnost. Ovde PANTHEON igra ključnu ulogu, omogućavajući bržu, sigurniju i efikasniju razmenu podataka između računovođe i klijenta. Uz to, PANTHEON osigurava značajne uštede vremena i resursa, što direktno utiče na profitabilnost i konkurentnost.

Izazovi tradicionalnog računovodstva

Svi smo svesni problema koje donosi fizičko upravljanje dokumentacijom:

  • Fizička dostava dokumenata: Više ne morate čekati na poštu ili biti opterećeni stalnim slanjem faktura i izveštaja.
  • Ručni unos podataka: Ručni unos podataka je sklon greškama i oduzima dragoceno vreme.
  • Komunikacija putem e-maila i telefona: Usmeravanje ka bržoj i jasnijoj komunikaciji.

Iako su ovi izazovi uobičajeni u mnogim računovodstvenim praksama, oni predstavljaju ozbiljan problem za efikasnost poslovanja. Digitalizacija računovodstva omogućava da se ovi problemi reše uz minimalnu intervenciju i visoku preciznost.

Kako PANTHEON olakšava poslovanje?

PANTHEON nije samo softver – to je celokupno rešenje koje pojednostavljuje računovodstvene procese i omogućava bolju saradnju s klijentima. U nastavku su ključne prednosti PANTHEON-a:

Brža i sigurnija razmena podataka

PANTHEON omogućava klijentima direktan pristup računovodstvenom programu. Pomoću jednostavne platforme, klijent može učitati sve potrebne dokumente (fakture, bankovne izvode, itd.) u stvarnom vremenu, a računovođa ih može odmah obraditi. Ovaj način razmjene podataka eliminiše potrebu za fizičkom dostavom i smanjuje rizik od grešaka.

Automatizacija unosa dokumenata

PANTHEON koristi naprednu OCR tehnologiju i DMS (Document Management System) kako bi automatski prepoznao i uneo fakture, račune i druge dokumente u sistem. Time se minimizira ljudska greška, a računovođe štede dragoceno vreme na ponovljive zadatke.

Uvek ažurni finansijski podaci

Klijenti uvijek imaju pristup ključnim finansijskim izveštajima i podacima, što im omogućava bolje donošenje odluka u stvarnom vremenu. Uspostavljanjem ovakve transparentne veze, računovođe ne moraju stalno odgovarati na zahteve za informacijama.

Usklađenost s zakonodavstvom

PANTHEON ne samo da prati sve zakonske promene, već automatski prilagođava izveštaje i poreske prijave prema važećim propisima, čime se smanjuje rizik od neusklađenosti i kazni.

Manji troškovi za klijente i računovođe

PANTHEON eliminiše potrebu za papirologijom, fizičkim arhiviranjem i ručnim unosom podataka, što znači manji operativni trošak za računovođe i klijente. Time računovođe mogu bolje usmeriti svoje resurse prema ključnim poslovnim zadacima, dok klijenti mogu uštedeti na troškovima dostave i čuvanja dokumenata.

Prednosti za klijente

  • Brži uvid u finansijske podatke: Klijentima je omogućeno da u svakom trenutku imaju pristup ažuriranim finansijskim podacima i izveštajima.
  • Smanjenje administrativnih troškova: Pomoću digitalnih kanala komunikacije, eliminišu se troškovi slanja i arhiviranja fizičkih dokumenata.
  • Lakša komunikacija s računovođom: Digitalni kanali omogućuju brzu i efikasnu komunikaciju bez potrebe za dužim čekanjima na odgovore.
  • Sigurnije pohranjivanje podataka: Svi podaci su zaštićeni naprednim sigurnosnim mjerama, smanjujući rizik od gubitka podataka ili njihovog neovlaštenog pristupa.

Prednosti za računovođe

  • Manje manuelnog unosa: Automatizacija procesa smanjuje potrebu za ručnim unosom podataka, povećavajući preciznost i brzinu obrade.
  • Brža obrada dokumenata: Uz PANTHEON, računovođe mogu obraditi dokumente u realnom vremenu, čime se smanjuje vrijeme čekanja i omogućava brže donošenje poslovnih odluka.
  • Efikasnija organizacija rada: PANTHEON omogućuje lakšu organizaciju i praćenje svih finansijskih podataka klijenata na jednom mjestu.
  • Jačanje odnosa s klijentima: Transparentnost i brza komunikacija s klijentima pomažu u izgradnji povjerenja i dugoročnih poslovnih odnosa.

Računovođe i klijenti kao partneri u digitalizaciji

Digitalizacija računovodstva s PANTHEON-om ne samo da omogućava računovođama bolji uvid u finansijske podatke svojih klijenata, već im pomaže da optimizuju svoje resurse, smanje troškove i poboljšaju kvalitet usluga. Transparentnost, brzina i tačnost PANTHEON-a omogućavaju dugoročne koristi za obe strane – računovođe i klijente.

Želite li da unapredite svoje računovodstvene procese i poboljšatesaradnju s klijentima? Kontaktirajte nas danas kako biste saznali kako PANTHEON može transformisati vaš poslovni model i omogućiti vam konkurentske prednosti na tržištu.

 

26. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

ASCEND 2030: Nelt grupa započinje novi petogodišnji strateški ciklus

by bifadmin 26. јун 2025.

Nelt Grupa je danas u Beogradu predstavila novu strategiju „Ascend 2030“, petogodišnji strateški okvir koji definiše ambiciozan razvojni plan kompanije. Strategija predviđa ulaganja od preko 400 miliona evra u infrastrukturu, digitalnu transformaciju, jačanje organizacije i akvizicije proizvodnih i distributivnih kompanija na tržištima na kojima Grupa posluje.

 Nakon uspešno realizovanog ciklusa „Accelerate 2025“, nova faza donosi fokus na dodatno osnaživanje organizacije, akvizicije, digitalizaciju poslovanja, uvođenje naprednih AI rešenja i snažnu ESG agendu.

Strategiju je, u hotelu Hilton u Beogradu, pred 250 menadžera Nelt Grupe, predstavio Izvršni Odbor Nelt Grupe, uključujući potpredsednike kompanije za tržišta Srbije, Adria regiona, Afrike i Neltovih brendova, kao i izvršnih direktora finansija, ljudskih resursa, informacionih tehnologija i strategije i transformacija.

„Prethodni strateški ciklus bio je veoma uspešan za nas. Na temelju tog uspeha, „Ascend (Uspon) 2030“ trasira narednu fazu našeg razvoja. Kroz investicioni plan od 400 miliona evra u narednih pet godina imamo ambiciju da dodatno ojačamo našu lidersku poziciju u distribuciji, proširimo portfolio naših brendova i povećamo kapacitet logističkih usluga“, naglasio je Darko Lukić, generalni direktor Nelt Grupe, koji na ovoj poziciji obeležava godinu dana mandata.

 ASCEND 2030 – NARATIV

„Ascend 2030“ je novo poglavlje u poslovanju Nelt Grupe i simbolizuje ambiciju kompanije da se uzdigne na još viši nivo efikasnog, odgovornog  i održivog poslovanja. Iz ubrzanja, koje je Nelt Grupu fokusiralo na transformaciju, širenje, i rast prihoda, uspon simbolizuje sledeću fazu koja zahteva jačanje organizacije i podizanje kompetenci, procesa i tehnologija.

CILJEVI I PREDUSLOVI „ASCEND 2030“ STRATEGIJE

Ciljevi „Ascend 2030“ strategije su održivi i ubrzani rast prihoda Nelt Grupe na više od 2 milijarde EUR kroz investicije, akvizicije, nova partnerstva i brend inovacije.

Kako bi ciljevi bili ostvareni, nova strategija se fokusira na preduslove za uspeh, a to su: građenje razvojnog mindseta, simplifikacija i standardizacija procesa, građenje ključnih kompetenci, automatizacija logističkih operacija, implementacija SAP 4 Hana ERP sistema,  digitalizacija, i razvoj ljudi i talenata.

 

 

26. јун 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Čak 64% Evropljana opisuje svoje mentalno zdravlje kao „dobro“

by bifadmin 26. јун 2025.

Najnoviji Zdravstveni izveštaj Štada grupe za 2025. godinu pokazuje da, iako je zadovoljstvo zdravstvenim sistemima stabilizovano, samo polovina Evropljana smatra da su njihovi zdravstveni sistemi pravedni u pogledu dostupnosti i usluga.

U poređenju sa prethodnim godinama zadovoljstvo zdravstvenim sistemima sada prosečno iznosi 58% (+2% u odnosu na 2024), ali Evropljani jasno ističu da zadovoljstvo nije isto što i pravičnost. Ovogodišnji Izveštaj pokazuje da polovina ispitanika (51%) tvrdi da u njihovoj zemlji svi imaju jednaku dostupnost medicinskoj nezi i uslugama. Sa ovom tvrdnjom saglasno je čak 80% Danaca, 72% Španaca i 68% Švajcaraca, dok s druge strane svega 21% Mađara, 28% Bugara i 29% Kazahstanaca deli mišljenje o svojim zdravstvenim sistemima. Pored toga, svega 15% Evropljana ima potpuno poverenje u sposobnost svog zdravstvenog sistema da pruži odgovarajuću negu u slučaju ozbiljne bolesti. Najnovije istraživanje takođe pokazuje da Evropljani teže zdravom načinu života – ali da samo polovina u tome uspeva. Pored problema sa motivacijom, u tome ih ometaju finansijski problemi, izazovi mentalnog zdravlja i ograničena dostupnost zdravstvene zaštite.

„Cilj svih zaposlenih u Štada grupi je da brinemo o zdravlju ljudi kao pouzdan partner. Kroz naš najnoviji Zdravstveni izveštaj želimo da steknemo dragocene uvide i istražimo buduće trendove i inovacije. Deljenjem ovih podataka sa svim relevantnim institucijama u sektoru zdravstva, želimo da doprinosimo donošenju boljih odluka za unapređenje kvaliteta života”, istakao je Peter Goldschmidt, generalni direktor Štada grupe.

 

Lekari i farmaceuti kao oslonac za zdravlje

Uprkos ovim izazovima, poverenje u zdravstvene radnike veoma je snažno. Izabrani lekari (69%) i farmaceuti (58%) i dalje su među najpouzdanijim akterima u zdravstvu, daleko ispred Google-a (20%), veštačke inteligencije (15%) i onlajn zdravstvenih influensera (11%). Čak 65% građana Srbije ukazuje poverenje zdravstvenim radnicima.

Iako poverenje u veštačku inteligenciju još uvek nije široko rasprostranjeno, otvorenost prema ovoj tehnologiji konstantno raste. Danas, 39% ljudi već može da zamisli da koristi veštačku inteligenciju za medicinske savete umesto odlaska kod lekara. Dodatnih 25% ispitanika navodi da bi se mogli obratiti veštačkoj inteligenciji u budućnosti kada tehnologija bude dodatno unapređena. Na nivou Evrope, ljudi pretežno ističu poboljšanu dostupnost i pristupačnost kao ključne prednosti AI – za 49% Evropljana ovo su ključni faktori. Uz to, njih 45% smatra da veštačka inteligencija čini zdravstvenu zaštitu praktičnijom i vremenski efikasnijom, jer može smanjiti potrebu posetama lekaru zbog manjih zdravstvenih problema. Pristupačnost/dostupnost AI i obezbeđenje brzih odgovora glavni su razlozi njegovog korišćenja za 57% Srba, 56% Mađara, 55% Čeha i 54% Slovaka.

Međutim, lična interakcija ostaje glavni pokretač poverenja kada su u pitanju zdravstvene teme, čineći lekare i farmaceute ključnim za podsticanje samostalne brige o zdravlju. Na primer, 40% Evropljana navodi da su saveti koje dobijaju od farmaceuta ključan razlog posete apotekama. Takođe, apoteke doživljavaju kao praktične lokacije za sve svoje zdravstvene potrebe (30%) i vrednuju lične odnose koje imaju s osobljem (28%).

Zdrav način života: san ili java

Svest o važnosti zdravlja je veoma jaka širom Evrope – čak 96% građana Evrope smatra da je zdrav način života važan za njih. Oko 72% Evropljana redovno praktikuje preventivne navike poput vežbanja, uzimanja suplemenata i zdravog načina ishrane. Dve trećine građana (66%) sada ide na sve ili većinu preventivnih pregleda, što je povećanje od 5 odsto u odnosu na 2023. godinu.

Ipak, iako skoro svi teže zdravom načinu života, samo polovina Evropljana (51%) smatra da uspeva da živi zdravo. Španci ocenjuju svoj način života najzdravijim (68%), a prema podacima Eurostata, takođe imaju i najduži životni vek na kontinentu. Jedan od glavnih problema za postizanje zdravog načina života je nedostatak motivacije, što prijavljuje 41% ispitanika. Ipak, lične prioritete u vezi sa zdravljem ne određuju samo motivacija, već finansijski i mentalni izazovi takođe igraju značajnu ulogu.

Finansije kao prepreka zdravom životu

Mentalno zdravlje i ekonomska situacija i dalje su ključni faktori koji utiču na zdravlje pojedinca i stvaraju dodatne prepreke za bolje zdravlje Evropljana. Oni koji su zabrinuti za finansije ređe uspevaju da vode zdrav način života u odnosu na one koji nemaju tih briga. Takođe, veza između finansijskih i mentalnih problema je neosporna: oni koji se suočavaju sa novčanim poteškoćama imaju daleko veću verovatnoću da će iskusiti sindrom sagorevanja (burnout) i manje su skloni da svoje mentalno zdravlje opišu kao „dobro“ u poređenju s onima koji nemaju finansijskih briga.

Čak 64% Evropljana opisuje svoje mentalno zdravlje kao „dobro“ – naročito u Rumuniji (84%), Bugarskoj (80%), Srbiji i Švajcarskoj (po 74%), kao i u Francuskoj (71%). Ipak, dve trećine Evropljana (66%) kaže da je barem jednom iskusilo simptome sagorevanja. Žene (71%) i mlađi od 35 godina (75%) su posebno pogođeni. Ljudi koji se suočavaju s mentalnim izazovima tri puta su manje skloni da kažu da žive zdravo u poređenju s onima koji imaju dobro mentalno zdravlje. Ovi nalazi ističu potrebu za ravnopravnim tretiranjem mentalnog i fizičkog zdravlja širom Evrope, što bi bio prvi korak u pravom smeru. Trenutno, svega petina (21%) Evropljana smatra da se mentalnom i fizičkom zdravlju posvećuje jednaka pažnja u zdravstvenim sistemima.

„Štada Zdravstveni izveštaj nudi pouzdane uvide o relevantnim temama zdravstvene zaštite, i time podstiče debatu među ključnim zainteresovanim stranama u zdravstvu, uključujući i medije. Prepoznavanjem i predviđanjem trendova koji oblikuju budućnost zdravstvene zaštite, ovo jedinstveno istraživanje nam pruža uvide potrebne za najbolje zadovoljavanje potreba pacijenata,“ zaključio je Peter Goldschmidt.

 

 

26. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

AMA Group: Zajedničko ime za budućnost koju gradimo ujedinjeni

by bifadmin 26. јун 2025.

Marketinške agencije McCann, DRV i AdVenture, zajedno s medijskim agencijama UM, Initiative, Media Jobs, kao i Media Pool, koje uspešno posluju na osam tržišta jugoistočne Evrope, udružuju snage u okviru AMA Group.

Sve agencije zadržavaju svoj brend identitet, a ovo udruživanje omogućava bolju sinergiju agencija, integraciju timova, razmenu znanja, iskustava i dostupnost podacima i alatima. Zahvaljujući tome, klijenti će pod istim krovom, na jednom mestu, imati sve komunikacijske usluge potrebne za razvoj njihovog  poslovanja.

„U AMA Group, strast je pokretač svega što radimo. Naša misija je da kroz kreativnost, znanje i integritet osnažimo brendove da rastu i ostvare rezultate, pružajući našim partnerima inovativna i efikasna rešenja kao odgovor na izazove savremenog tržišta. Naši ljudi su naša snaga. Više od 400 kreativaca, account menadžera, dizajnera, stratega, medija planera, analitičara, digitalaca i kopirajtera, svojim talentom, profesionalnošću i stručnošću stvara dodatne vrednosti za neke od najvećih svetskih, regionalnih i lokalnih brendova“, Maja Antić, CEO AMA Group.

AMA Group posluje na tržištima Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Severne Makedonije, Albanije i Bugarske. U svom poslovanju razvija, neguje i odražava ključne vrednosti: snaga ljudi, agilnost u poslovanju, fokus na potrebe klijenata, poštovanje etičkih principa sa težnjom ka izvrsnosti, globalni pristup u radu sa klijentima u kombinaciji sa lokalnim znanjem i kreativnost vođenja strašću.

AMA Group je deo slovačkog Across Media Holdinga (AMH).

26. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
AnalizeAnalize stručnjakaEkonomijaVesti

Upravljanje imovinom u Srbiji: Glavne prilike za unapređenje ponude

by bifadmin 26. јун 2025.

U situaciji kada svet potresaju inflacija, politička i ekonomska neizvesnost, efikasno upravljanje imovinom postaje ključno za očuvanje finansijske sigurnosti i prenosa bogatstva između generacija. Iako ovo tržište u Srbiji zaostaje za uporedivim zemljama u regionu, primetno je da se situacija menja poslednjih godina i da ima potencijala za dalji rast.

Poslednjih godina, investicije u nekretnine profilisale su se kao primarni i isplativ oblik ulaganja u Srbiji, ali iskustva u svetu ukazuju da je takav pristup dugoročno neodrživ. Upravo zato, upravljanje imovinom – Wealth Management (WM) dobija na značaju, kao alat koji kroz dugoročno planiranje i diversifikaciju — od akcija i obveznica do fondova i alternativnih ulaganja — omogućava smanjenje rizika i povećanje prinosa.

Kada posmatramo zrelost tržišta WM-a u Srbiji, jedan od indikatora je odnos ukupne imovine pod upravljanjem investicionih fondova – Asset Under Management (AUM) i BDP-a, koji je ispod nivoa u zemljama regiona. Prema podacima iz 2024. godine, ovaj odnos u Srbiji iznosi 1,6%, u Albaniji 2,1%, Rumuniji 2,3%, Hrvatskoj 4,8%, Sloveniji 9,4%, a u Mađarskoj čak 14,8%. Dodatni pokazatelj je odnos AUM-a i oročenih depozita, koji je 2024. u Srbiji iznosio 7%, što je niže u odnosu na gore navedene zemlje.

Iako na ovaj jaz u dobroj meri utiče niži BDP po glavi stanovnika u odnosu na većinu ovih zemalja, postoje i strukturni razlozi: dominantna orijentacija ka nekretninama, niskolikvidno tržište kapitala, nasleđe finansijskih manipulacija koje su narušile poverenje, kao i regulatorne prepreke za pristup globalnim tržištima kapitala.

 

Rast ulaganja u fondove

Uprkos relativnoj nezrelosti WM-a, ulaganja u investicione i penzione fondove u Srbiji porasla su sa oko 700 miliona evra AUM-a u 2022. na 2,1 milijardu evra u 2024, što predstavlja prosečan godišnji rast od 67%. Dominantno učešće imaju nisko i srednjerizični fondovi, poput keš i balansiranih fondova (oko 93% ukupnog AUM-a), dok fondovi rasta i alternativni fondovi imaju udeo od svega 7%.

Ključni pokretači ovog rasta uključuju porast BDP-a po glavi stanovnika, poreske olakšice za ulaganja u alternativne fondove, sve veću prisutnost finansijskih edukatora na društvenim mrežama, priliv imigranata, kao i demokratizaciju investiranja putem digitalnih platformi.

Banke trenutno drže oko 90% ukupnog AUM-a, sledi ih manji broj asset menadžment kompanija i fondova za alternativna ulaganja, čiji rast poslednje dve godine podstiču poreske olakšice. Iako WM trenutno donosi bankama oko 25 miliona evra prihoda godišnje, odnosno oko 1% ukupnih prihoda, njegov dalji ubrzani rast predstavlja priliku za banke da uvećaju prihode i diversifikuju portfolio kroz proizvode nezavisne od kretanja kamatnih stopa.

Od vodećih banaka, koje su poslednjih godina mahom bile fokusirane na postakvizicione integracije, optimizaciju operacija i digitalizaciju, ovakav iskorak se posmatra kao logičan naredni korak u daljoj evoluciji poslovanja.

Različite grupe klijenata

Potencijalni klijenti za WM usluge mogu se okvirno podeliti u dve grupe sa različitim potrebama i proizvodima koji im odgovaraju. Prvu grupu čine klijenti sa ograničenim iskustvom u investiranju, koji ne poznaju finansijske instrumente poput akcija, obveznica, ili ETF-ova. Njima je neophodna edukacija, kao i poverljiv partner koji će profesionalno upravljati njihovom imovinom i redovno ih informisati na pristupačan način.

Drugu grupu čine klijenti sa iskustvom ili formalnim znanjem iz oblasti investicija. Ova grupa traži intuitivne i cenovno efikasne brokerske platforme koje im omogućavaju aktivnu trgovinu finansijskim instrumentima, ali se često odlučuju i za pasivno ulaganje putem fondova.

Prva grupa čini oko 90% targetiranog tržišta, i do sada je bila primarna za banke u razvoju njihove WM ponude. Iako su banke u prethodnim godinama proširile asortiman, najčešće uvođenjem različitih investicionih fondova, nijedna banka ne nudi kompletan set WM proizvoda. Sveobuhvatna ponuda bi uključivala: kompletan spektar fondova (od niskorizičnih do visokorizičnih), penzione fondove, diskreciono upravljanje portfoliom, unit-linked životno osiguranje, brokersku platformu. Banke koje objedine sve ove usluge, mogle bi sa punim pravom preuzeti poziciju „one-stop-shop“-a za upravljanje ličnim finansijama.

Fondovi rasta i brokerske usluge

Kada je reč o fondovima rasta, nijedan trenutno dostupan na tržištu ne beleži prinos konkurentan globalnim indeksima poput FTSE All-World ili S&P 500. Na primer, za poslednjih pet do sedam godina, prinosi domaćih fondova rasta su dva-tri puta niži od navedenih indeksa, koji su takođe pasivne prirode iz ugla investitora. Naime, ovi fondovi čine svega 2% ukupnog AUM-a, što otvara prostor za nove fondova rasta koji bi mogli privući širu bazu investitora.

Proces ulaganja u fondove je jednostavan i efikasan. Nasuprot tome, otvaranje brokerskih računa je često komplikovano, podrazumeva višesatni proces u ekspozituri, uz manuelno potpisivanje brojnih dokumenata. Trgovanje se uglavnom obavlja putem mejla, dok brokerske veb aplikacije, gde postoje, nude osnovne funkcije poput trgovine i pregleda ukupnog broja akcija, bez prikaza drugih važnih detalja.

Prirodni koraci u unapređenju brokerskih platformi uključuju: podatke sa tržišta u realnom vremenu, opcije za automatsko investiranje, notifikacije o kretanjima cena, pristup vestima sa tržišta, i interaktivni pregled portfolija.
U B2B segmentu, dodatne funkcionalnosti poput hedžinga po principu „ključ u ruke“ (za valute, kamatne stope i robe) mogle bi bankama obezbediti dodatnu diferencijaciju i privući korporativne klijente.

Cenovna politika u WM segmentu trenutno je standardizovana, sa ulaznim, izlaznim i upravljačkim naknadama. Postoji prostor za inovaciju, naročito kod fondova rasta. Jedan od potencijalnih modela je „skin-in-the-game“ pristup, inspirisan globalnim praksama. Na primer, postoje modeli prema kojima se upravljačka naknada ne naplaćuje ukoliko prinos fonda padne ispod unapred definisanog praga.

Kada je reč o brokerskim uslugama, fiksne naknade po transakciji obeshrabruju male investitore, koji za manje iznose transakcija plaćaju nesrazmerno visoke troškove. Uvođenje modela pogodnih za ovu grupu, moglo bi povećati broj aktivnih korisnika koji traže alternative u vidu troškovno efikasnijih inostranih platformi, poput Interactive Brokers-a.

Posao budućnosti u bankama

Iako podizanje svesti i edukacija predstavljaju ključne preduslove za širenje baze klijenata, ulaganja banaka u marketinške aktivnosti u WM-u su skromna, po dostupnim podacima ispod 10.000 evra godišnje. To je višestruko manje od, primera radi, OTP banke u Mađarskoj, koja ulaže preko 200.000 evra.

Neki od načina za efikasniji marketing su agresivniji nastup na tradicionalnim i digitalnim kanalima, organizovanje seminara i radionica, sadržaj namenjen pojedinačnim ciljnim grupama (IT sektor, privrednici, poslovni ljudi, itd).

Distribucija WM proizvoda danas je dominantno vezana za ograničeni broj ekspozitura i bankarskih službenika. Ono što značajno nedostaje na tržištu jeste prisustvo visokokvalifikovanih finansijskih savetnika, koji bi u ekspoziturama radili direktno sa retail segmentom. Takvi savetnici bi mogli da razumeju ciljeve klijenta i njegovu spremnost na rizik, da ponude personalizovanu preporuku i jasno objasne prednosti i rizike svakog finansijskog proizvoda.

Ovaj profil profesionalca mogao bi postati „posao budućnosti“ unutar banaka — uz sistem kompenzacije prema učinku, atraktivno brendiranje pozicije, i jasno definisan karijerni put.

Ovo stanje predstavlja procenjeni željeni pravac razvoja iz ugla potreba klijenata, dok bi za njegovu uspešnu realizaciju bilo neophodno da banke definišu fokusiranu WM strategiju u kontekstu korporativne strategije, sprovedu analize izvodljivosti i isplativosti relevantnih inicijativa, te izvrše prioritizaciju u skladu sa potencijalom rasta, troškovima i kapacitetima.

Piše: Jovan Savićević, Autor je senior manager u oblasti korporativne strategije i transformacija, EY-Parthenon

26. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Investicioni institut UniCredita: Domaća potražnja će usmeravati rast u Centralnoj i Istočnoj Evropi usred carinske i političke neizvesnosti

by bifadmin 26. јун 2025.

Najnoviji Kvartalni Izveštaj Investicionog instituta UniCredit Grupe otkriva da ekonomski izgledi Centralne i Istočne Evrope sve više zavise od domaće tražnje, jer trgovinske tenzije i slabost u evropskom automobilskom sektoru opterećuju eksternu tražnju. U EU-CIE, UniCredit očekuje da će BDP-a porasti sa 2,0% u 2024. na 2,2% u 2025. i na 2,5% u 2026. godini.

Izveštaj za drugi kvartal 2025. godine, pod nazivom „Upravljanje u carinskoj plimi“, opisuje kako privatna potrošnja i investicije finansirane od strane EU ostaju glavni stubovi ekonomske otpornosti u regionu CIE. Tržišta rada sa relativno niskim stopama nezaposlenosti podržavaju rast realnih plata, a samim tim i potrošnju. Istovremeno, neizvesnost u vezi sa američkim carinama, a u nekim zemljama i rizik od fiskalnog „klizanja“, nastavljaju da predstavljaju izazov za makroekonomsku stabilnost.

„Dok trgovinske tenzije i slaba globalna potražnja stvaraju nepovoljne faktore, vidimo da se ekonomije Centralne i Istočne Evrope prilagođavaju pomeranjem svojih motora rasta ka domaćim izvorima“, rekao je Mauro Đorđo Marano, viši ekonomista UniCredita za Centralnu i Istočnu Evropu i jedan od glavnih autora dela izveštaja koji se odnosi na Centralnu i Istočnu Evropu. „Ova promena je podstaknuta snažnim rastom realnih plata i ubrzanim isplatama iz Fonda EU za oporavak i otpornost“.

„Zemlje koje usklade reforme sa rokovima finansiranja EU imaće najviše koristi“, dodala je Ester Garđan, devizni strateg za Centralnu i Istočnu Evropu UniCredita i koautor izveštaja.

Prema kvartalnom izveštaju, korišćenje Fonda EU za oporavak i otpornost (RRF) trebalo bi da se poveća u većini zemalja, osim u Mađarskoj.

 

 

26. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Trgovina kokainom je „Privredna grana“ koja obara sve rekorde

by bifadmin 26. јун 2025.

„Privredna grana“ koja je od 2014. godine uključena u proračun BDP-a članica EU, ne prestaje da obara rekordne

Globalna trgovina kokainom nastavila je da obara rekorde tokom 2023. godine, navedeno je u najnovijem izveštaju Kancelarije UN za droge i kriminal (UNODC), uz upozorenje da je kokain trenutno najbrže rastuća ilegalna droga na svetu.

Procene pokazuju da je globalna ilegalna proizvodnja kokaina porasla za oko trećinu, dostigavši rekordnih 3.708 tona. Neslavni rekord pripisuje se proširenju zasada koke u Kolumbiji ali i „rodnoj godini“ jer novi podaci pokazuju da je prinos po hektaru bio oko 50% veći nego 2022. godine, preneo je Rojters.

I na strani potražnje zabeležen je porast. Broj korisnika kokaina je u 2023. procenjen na 25 miliona ljudi širom sveta, u poređenju sa 17 miliona pre deset godina.

Najveća tržišta i dalje su Severna Amerika, Zapadna i Centralna Evropa, kao i Južna Amerika.

I u ovom binzisu ima „inovacija“ i „promena potrošačkih navika“, pa Izveštaj ukazuje na širenje tržišta sintetičkih droga, poput amfetamina i metamfetamina, zahvaljujući niskim troškovima proizvodnje i manjoj mogućnosti detekcije.

Zaplene stimulansa amfetaminskog tipa dostigle su rekordne nivoe i činile su skoro polovinu svih globalnih zaplena sintetičkih droga, dok su sintetički opioidi, uključujući fentanil, nastavili da predstavljaju ozbiljnu pretnju.

Rast ovog tržišta nosi ozbiljne posledice

UNODC upozorava da rast ovih tržišta nosi ozbiljne posledice po javno zdravlje, bezbednost i razvoj i poziva na jaču međunarodnu saradnju u borbi protiv trgovine narkoticima.

Trgovina narkoticima privrdna je grana, odnosno službeno se vodi u BDP-u zemalja Evropske unije od 2014. godine. Tada su prema novim statističkim standardima Evrostata (ESA 2010) sve države članice dobile smernice da u procenu bruto domaćeg proizvoda uključe i procenjene vrednosti ilegalnih aktivnosti, uključujući trgovinu drogom i prostituciju.

Procene vrednosti ilegalne trgovine drogom temelje se na policijskim zaplenama, kriminalističkim procenama, anketama o potrošnji i drugim dostupnim podacima.

U Francuskoj je procenjeno da ilegalna trgovina drogom čini oko 0,1% BDP—a. Italija je očekivala da će ovo povećati BDP za oko 2%, dok je Velika Britanija procenila da ilegalna trgovina drogom za korištenje „kod kuće“ iznosi oko 7 milijardi funti godišnje.

U Srbiji je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, trgovina drogom činila je oko 0,32% BDP-a u trenutku kad su te aktivnosti prvi put službeno uključene u nacionalni računovodstveni sistem.

Zemlja koja u svetu ima najveći udeo ove „grane“ u BDP-u je svakako Avganistan. Tamo je od proizvodnje i trgovine opijumom zarađeno između 1,8 i 2,7 milijardi dolara u 2021., što je ekvivalentno čak 12% BDP-a te zemlje.

Izvor: Tanjug/24sedam

Foto: Pixabay

26. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Banca Intesa prva na tržištu uvela bespapirni proces i ponudu na daljinu uz kvalifikovani elektronski potpis

by bifadmin 26. јун 2025.

Banca Intesa, članica međunarodne bankarske grupacije Intesa Sanpaolo, je prva banka na tržištu Srbije koja je uz podršku Kancelarije za IT i eUpravu omogućila potpunu digitalizaciju procesa u svojoj poslovnoj mreži kroz uvođenje bespapirnog procesa i ponude na daljinu, uz potpisivanje dokumentacije korišćenjem kvalifikovanog elektronskog potpisa u klaudu.

Ovim strateškim korakom, uvodeći potpuno digitalno iskustvo u svojim ekspoziturama, banka je dodatno učvrstila poziciju lidera u oblasti digitalnog bankarstva, unapređujući korisničko iskustvo, kao i održivost i efikasnost svog poslovanja.

Bespapirni proces u poslovnoj mreži Banca Intesa omogućava klijentima banke da na tablet uređajima u ekspoziturama pregledaju dokumentaciju za proizvod ili uslugu i potpišu je brzo i jednostavno kroz ConsentID mobilnu aplikaciju korišćenjem kvalifikovanog elektronskog potpisa. Potpuno eliminisanje potrebe za štampanjem donosi značajno smanjenje potrošnje papira i uticaja na životnu sredinu, kao i optimizaciju poslovnih procesa, uz do čak 75% bržu obradu dokumentacije i 50% brže arhiviranje, a klijentima obezbeđuje značajno pojednostavljivanje procedure i uštedu vremena.

Dodatno, Banca Intesa je omogućila i ponudu na daljinu, koja klijentima pruža mogućnost da kompletan proces, od prijema, preko pregleda, do potpisivanja dokumentacije, obave digitanim putem, bez dolaska u ekspozituru. Klijenti dobijaju dokumentaciju na svoj telefon putem Intesa Mobi aplikacije i jednostavno je potpisuju kroz ConsentID aplikaciju, dok se potpisana dokumentacija automatski čuva u digitalnoj arhivi u okviru mobilne aplikacije banke.

„Ova jedinstvena inovacija označava važnu prekretnicu u digitalnoj transformaciji Banca Intesa i potvrđuje naše strateško opredeljenje da konstantno unapređujemo korisničko iskustvo putem tehnološki naprednih, brzih i intuitivnih rešenja. Potpuna digitalizacija procesa u okviru naše poslovne mreže ne samo da podiže kvalitet interakcije klijenata sa bankom na još viši nivo, već i doprinosi poboljšanju naše operativne efikasnosti i smanjenju ekološkog otiska, istovremeno podstičući digitalnu transformaciju čitavog društva. Još jednom smo pokazali da je partnerstvo banaka kao nosilaca inovacija i države koja kreira uslove da one postanu deo šire društvene stvarnosti suštinska pretpostavka za razvoj Srbije kao modernog digitalnog društva,“ izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa.

Kreirajući ključni preduslov za ovaj korak, Banca Intesa je prva na tržištu u saradnji sa Kancelarijom za IT i eUpravu 2023. godine omogućila digitalno izdavanje parametara za aktivaciju ConsentID aplikacije koja građanima omogućava generisanje kvalifikovanog elektronskog sertifikata u klaudu, kao i punu dostupnost usluga portala eUprave i drugih portala na koje se građani i privreda prijavljuju na ovaj način. Tokom dve godine koliko je ova funkcionalnost dostupna u okviru Intesa Mobi aplikacije, banka je digitalnim putem izdala više od 16.000 parametara.

,,Ovaj primer pokazuje izuzetan značaj partnerstva između države i privrede u procesu digitalne transformacije. Omogućavanjem korišćenja kvalifikovanog elektronskog potpisa u klaudu, uz podršku Kancelarije za IT i eUpravu, građanima se pruža brža, jednostavnija i efikasnija usluga u Banca Intesa. Banca Intesa je prva banka na tržištu koja je 2023. godine u saradnji sa Kancelarijom za IT i eUpravu, putem svoje aplikacije mobilnog bankarstva omogućila digitalno izdavanje parametara za aktivaciju ConsentID aplikacije i na taj način građanima omogućila generisanje kvalifikovanog elektronskog sertifikata u klaudu, kao i punu dostupnost usluga Portala eUprava i drugih portala na koje se građani i privreda prijavljuju na ovaj način’’, rekao je direktor Kancelarije za IT i eUpravu, dr Mihailo Jovanović. On je dodao da očekuje da će ovaj model biti podstrek i drugim institucijama da krenu sličnim putem u pravcu unapređenja korisničkog iskustva i jačanja digitalne ekonomije u Srbiji.

U okviru prve faze implementacije, bespapirni proces uključuje nestambene kreditne proizvode i uspešno je uveden u 48 ekspozitura Banca Intesa. Ova funkcionalnost će u narednom periodu biti proširena na celokupnu ponudu proizvoda i usluga banke i biti dostupna u njenoj čitavoj poslovnoj mreži.

26. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Do 30.juna se podnose poreske prijave za utvrđivanje dobiti pravnih lica

by bifadmin 26. јун 2025.

Poreska uprava Srbije podsetila je obveznike da 30. juna 2025. godine ističe rok za podnošenje poreske prijave na Obrascu PDP, kojom se vrši akontaciono-konačno utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica za 2024. godinu. Osim prijave, neophodno je dostaviti i sve propisane poreske bilanse, obrasce i relevantnu poslovnu dokumentaciju.

Prijava se podnosi isključivo elektronskim putem, preko portala ePorezi. Poreski obveznici prijavi pristupaju i potpisuju je korišćenjem kvalifikovanog elektronskog sertifikata, putem eID naloga uz mobilnu aplikaciju ConsentID i sertifikat u klaudu, ili kombinacijom kvalifikovanog sertifikata i aplikacije SmartBox.

Poreska uprava upozorava da se neblagovremeno podnošenje ili izostanak prijave smatra prekršajem, u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Prijave se mogu podnositi do kraja dana 30. juna.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

26. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kaizen filozofija pametnog življenja

by bifadmin 26. јун 2025.
Za pojam Kaizen vezani su razni lepi pojmovi i izreke poput, raditi pametnije a ne više, svakoga dana u svakom pogledu se sve više napreduje, malim unapređenjima do velikih rezultata. Međutim, neopravdano pojam Kaizen nekako vezujemo uvek za industriju, najčešće za proizvodnju gde očekujemo da naši zaposleni svakodnevno daju predloge i sprovode mala unapređenja svesni da će im to malo po malo olakšati posao, učiniti ih efikasnijim, a firmama doneti benefite poput produktivnosti, veće zarade i slično.
Kako je vreme najvredniji resurs koji imamo i kako je svima dato isto vreme tokom dana i nedelje se pitamo kako neki ljudi uspevaju da urade tako puno toga u odnosu na neke druge. Kako je jednom čoveku, jedan dan dovoljan da uradi mnogo toga dok je drugom za to potrebno par dana. Ključ je u organizovanju svojih obaveza, do planova ali i načina realizacije. Sve je to smešteno u jednu japansku reč KAI ZEN koja doslovno znači PROMENA NA BOLJE.
Postavimo pretpostavku da svima nama „pametno živeti“ znači imati vremena za stvari koje volimo. Ako pametno živeti znači, raditi 8 sati, spavati 8 sati i sve ostalo smestiti u preostalo vreme ovako grubo rečeno ne ostaje nam baš puno. Pametno živeti, uživati u životu, imati vremena za stvari koje volimo. Zvuči prilično teško, međutim nije. Hajde da se zapitamo na koliko načina možemo da uradimo bilo koju svakodnevnu kućnu obavezu? Usisavanje, peglanje, pranje, kuvanje… I najjednostavnija stvar koju možemo da uradimo je da neke stvari radimo „usput“ i paralelno, na primer dok provri voda za kafu mi izvadimo sudove iz mašine i eto već smo malo uštedeli, no poenta nije u tome.

Pametnije i smislenije

Poenta i cilj kako doći do više vremena leži u tome da naučimo da razmišljamo kako neke stvari možemo brže, lakše i jednostavnije da uradimo, da promišljamo i da svakodnevno učimo iz svojih grešaka – na primer usisao sam pa samo posle toga brisao prašinu i shvatio da sam pogrešio jer mi je prašina pomovo pala na pod. Ovo naučim i zapamtim i sledeći put ne dozvolim da ponovim istu grešku.
Dalje planiram aktivnosti – imam svoj lični plan aktivnosti pa ne dozvolim da dođem kući i kad otvorim frižider shvatim da nemam ništa za jelo pa tek onda odem u prodavnicu, već u povratku sa posla pravo svraćam u prodavnicu. Ovim sam uštedeo vreme odlaska i povratka iz prodavnice jer sam to obavio „usput“.
Bezbroj je primera, i sve što radimo možemo da uradimo bolje, na nama je da vežbamo uočavanje toga šta može bolje, da iz toga učimo i da primenjujemo novi način rada.
Vodeći implementator Kaizen filozofije na ovim prostorima, kompanija Tecor Consulting i njeni stručnjaci poručuju – „Najefikasniji su oni koji žele da budu bolji u svemu što rade, a oni stižu i da završe posao i da obave svakodnevne obaveze i da provedu srazmeran deo svog vremena sa svojim najdražima.“
Autor teksta: Nikola Marjanović, osnivač i konsultant, Tecor Consulting
26. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Žene koje pomeraju granice: Priznanje za tri najbolje mlade naučnice u 2025
  • Zdrav tim, uspešna kompanija: Prednosti dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja
  • UniCredit Banka prva na tržištu predstavila Mastercard Smart Data Service – platformu za pametno upravljanje troškovima za svako moderno preduzeće
  • Pomoć protiv usamljenosti tokom praznika
  • Šta su sve dogovorili Vlada Srbije i MMF?

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit