NAJNOVIJE
Zašto pametni ljudi ponekad govore besmislice?
Ćureće meso se često jede, ali ne i jaja...
Demografija je ogledalo društva, a ne obrnuto
Drastično pale cene zlata i srebra zbog straha od...
Naši poljoprivrednici za setvu sve više koriste uvozna semena
Najbolje avio-kompanije na svetu za 2026: Qatar Airways ponovo...
Produžena licenca za rad NIS-u do 17. aprila
Osim cene nafte, sukob na Bliskom Istoku podigao i...
Gde se u Srbiji najčešće dešavaju saobraćajne nesreće?
Kapital iz Azije i sa Bliskog istoka traži prilike...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Kafa bez kompromisa – znaš šta voliš i zato biraš Black’n’Easy My Way

by bifadmin 4. март 2026.

Kafa bez kompromisa – znaš šta voliš i zato biraš Black’n’Easy My Way Postoje dani kada se budiš pre alarma. Ne zato što si se naspavao, već zato što ti je glava već u rasporedu: sastanak u devet, poziv u podne, trening u šest, poruka prijatelja koji predlaže viđanje „na brzinu“. U godinama si kada znaš tačno šta voliš. I nemaš nameru da eksperimentišeš sa ukusom kafe.

Ali isto tako nemaš luksuz da svakog jutra usporiš svet oko sebe. I tu nastaje dilema koju mnogi prećutno žive: da li da biraš između istinskog užitka ili efikasnog rešenja?

Odgovor je – više ne moraš. Black’n’Easy My Way je turska kafa koja najbolje razume tempo savremenog života. Možeš da je pripremiš na dva načina: klasičnim zakuvavanjem kada imaš svojih deset minuta mira pre nego što se sve oko tebe ubrza; a ako je tvoj dan već počeo i uhvatio te na prepad, ovu kafu možeš i da preliješ toplom vodom – i to je to, spremna je. U oba slučaja, ukus ostaje isti – pun, bogat ukus domaće kafe. To je suština dualne pripreme: ne menja ono što voliš, već ti daje dodatnu opciju, bez kompromisa.

Zato je sve češći izbor ljudi koji ne žele da se odreknu kvaliteta, ali ni da gube vreme. Ljudi koji su izgradili svoj stil, karijeru, porodicu – i sada biraju proizvode koji rade za njih, a ne obrnuto. Jer u užurbanom danu, kafa nije pauza od života, ona je deo njega. Upravo zbog toga Black’n’Easy My Way nije samo kafa, već saveznik koji te ne tera da biraš između kvaliteta i brzine, već se prilagođava tebi – bilo da imaš deset minuta mira ili samo jedan slobodan trenutak između dve obaveze. Black’n’Easy My Way – jer tvoja kafa treba da radi za tebe, po tvojim pravilima.

Foto Grand kafa

4. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Šta je krajnji cilj nasilničke spoljne politike SAD?

by bifadmin 4. март 2026.

U svakom ludilu ima sistema, pa prijetnje Panami, Venecueli, Grenlandu i Kanadi, kao i napad na Iran, ipak nisu samo nasumični akti ćudljivog i narcisoidnog američkog predsjednika, već dio šireg plana, čiji su krajnji cilj Kina i Arktik.

Upad američkih trupa u Venecuelu 3. januara i transport venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura o američkom trošku u SAD na hranu i spavanje u njujorškom zatvoru, naišli su na zaglušujuće ćutanje evropskih lidera. Teritorijalni suverenitet i slične termine niko od EU lidera nije pominjao, vjerovatno kao posljedicu kolektivne amnezije.

Nekoliko dana kasnije, uslijedilo je medicinsko čudo. Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ponovo najavio da će SAD uzeti Grenland, bivšu dansku koloniju, milom ili silom, amnezija je nestala kao rukom odnešena. Lideri vodećih zemalja EU gromoglasno i horski počeli su ponavljati da je teritorijalni suverenitet i integritet neprikosnoven, te da su i same prijetnje upotrebom vojne sile protiv međunarodnog prava.

Poneseni emocijama, počeli su pominjati i vojnu odbranu Grenlanda i na brzinu su formirali „koaliciju voljnih“, sastavljenu od NATO perjanica, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Norveške, Danske, Švedske, Holandije i Finske. Koalicija je uputila impresivan vojni kontigent na Grenland, sve skupa tridesetak vojnika i nepoznat broj pasa.

Tvit je moćniji od mača

Euforija je potrajala kratko. Na koncentraciju evropskih trupa (komada 30) na području Grenlanda, Donald Tramp odgovorio je žestoko, tvitom sa najavom da će im svima uvesti dodatnih 10 posto carina od 1. februara. Uslijedila je panika, haos i rasulo u evropskim redovima i vojni kontigent branitelja Grenlanda, koji su već bili istetovirali moto „Život damo, Grenland ne damo“, munjevito je vraćen u matične države i čitava avantura je gurnuta pod tepih.

Lideri „koalicije voljnih“ sa suzama u očima počeli su se pravdati kako to u stvari i nije bilo raspoređivanje vojnika, već više kao školski izlet. Britanci su objašnjavali Trampu, „tata, nisam ja, stvarno, oni me nagovorili“, te da to i nije bio vojni kontigent i da je taj jedan britanski vojnik koga su poslali, bio tamo „onako“. Time je čitava evropska vojna ekspedicija na Grenland okončana nakon 48 sati, jednim tvitom.

Nakon nekoliko dana preznojavanja i kalkulisanja koliko će desetina milijardi eura da ih koštaju dodatne američke carine, evropskim liderima je laknulo. „Tatica“ se smilovao na sirote male Evropljane, pa je najavio da im ipak neće uvesti najavljene carine. Za sada. A oko Grenlanda će se već dogovoriti.

Nafta je sredstvo, a cilj je Kina

Iako se kao glavni motiv američke intervencije u Venecueli navodi želja za kontrolom najvećih rezervi nafte u svijetu, primarni cilj SAD nije da dobiju ovu naftu za sebe. Ubiranje profita od prodaje venecuelanske nafte je dobrodošao bonus, mada ne i glavni cilj.

SAD imaju dovoljno svoje nafte, ali je cilj da spriječe da venecuelanska nafta ide Kini, koja je do sada bila jedan od glavnih kupaca.

Slična situacija je sa Iranom, koji je šesti među najvećim globalnim proizvođačima nafte. Američki cilj je promjena vlasti, milom ili silom, dijelom zbog želje da se eliminiše potencijalna prijetnja Izraelu, a dijelom da se profiti od iranske nafte usmjere u američke džepove. Ipak, i ovdje je glavni cilj da se presječe izvor nafte za kinesku ekonomiju.

Iran i Venecuela nisu jedini snabdjevači Kine naftom, ali ove dvije zemlje imaju nešto zajedničko – već godinama su pod zapadnim sankcijama, pa je lista potencijalnih kupaca njihove nafte prilično kratka. Kao rezultat, Iran i Venecuela prodavali su svoju naftu značajno ispod tržišne cijene, što se jako sviđalo Kinezima i davalo dodatnu konkurentnost njihovim kompanijama.

Bitka za kontrolu pomorskog autoputa

Za obuzdavanje Kine, pogotovu u slučaju direktnog sukoba, SAD računaju na kontrolu ključnih tačaka na globalnim pomorskim putevima, Panamskog i Sueckog kanala, Gibraltara, Hormuskog prolaza, moreuza Malaka, koji su žila kucavica moderne ekonomije, jer brodovima se transportuje više od 80 posto globalne trgovine robama.

Za Kinu ovo je krvotok kojim stižu sirovine i energenti i kojim se plasiraju gotovi proizvodi širom svijeta. Kinezi ovo znaju, i zbog toga vide globalno otopljavanje leda na Arktiku kao spasonosno rješenje.

Prolaz koji omogućava transport roba brodovima iz Azije do Evrope sjevernom rutom kroz Arktik, ne samo da je brži i jeftiniji jer skraćuje putovanje u prosjeku za dvije sedmice, već prolazi najvećim dijelom kroz teritorijalne vode Rusije, čime mogućnost pomorske blokade ove rute od strane SAD otpada. Topljenje leda na Arktiku ne znači samo mogućnost plovidbe, već otvara i mogućnost eksploatacije ogromnih rezervi gasa, nafte i ruda na ovom prostoru, što Rusija planira da eksploatiše i da od toga profitira.

Amerika Evropi ne vjeruje

Amerikancima se ovaj scenario, sa pomorskim putem za kineske robe i očekivane astronomske zarade na eksploataciji prirodnog bogatstva Arktika, ne dopada previše.

Razlog je jednostavan, u podjeli kolača u vidu Arktičkog okeana, američka šnita je jako mala. Arktički krug u čijem središtu je Sjeverni pol i koji se uglavnom sastoji od Arktičkog okeana prekrivenog ledom, najvećim dijelom, oko 31 posto, pod kontrolom je Rusije, odnosno predstavlja ekskluzivnu ekonomsku zonu Rusije.

Kanada polaže pravo na 21 posto, Grenland (Danska) 16 posto, Norveška 14 posto i SAD na skromnih četiri posto. Preostalih 14 posto su međunarodne vode. Ovi procenti su okvirni, jer zvanično razgraničenje još uvijek nije napravljeno.

Time postaje očigledno koji su stvarni motivi za, na prvi pogled sulude zahtjeve Donalda Trampa, da se SAD moraju proširiti na Grenland i Kanadu. U tom slučaju, ekskluzivna ekonomska zona SAD u zoni Arktika porasla bi sa četiri na 41 posto, čime bi SAD postale najveći „zemljoposjednik“ na Arktiku.

Danska ponuda za iznajmljivanje neograničenog broja vojnih baza Amerikancima, te licence američkim kompanijama za eksploataciju rudnih bogatstava na ovom džinovskom ostrvu ne rješavaju američki problem – vlasništvo nad većim komadom Arktika. SAD su u svojoj najnovijoj Nacionalnoj strategiji bezbjednosti otvoreno navele da nisu sigurne da će za 20-30 godina današnji evropski saveznici i dalje to biti.

To znači da je jedina dugoročna garancija za američke interese na Arktiku vlasništvo nad Grenlandom, jer 16 posto Arktika pripada vlasniku, a ne zakupcu Grenlanda. Da li se to sviđa evropskim vazalima SAD nebitno je, a danski, kao i EU teritorijalni integritet i suverenitet postaju neizbježna, ali nebitna kolateralna šteta.

Ameriko iz tri djela, uskoro ćeš biti cijela

Preuzimanje vlasništva nad kanadskih 21 posto Arktika bilo bi puno komplikovanije, ali nije neizvodljivo, iako se trenutno čini kao naučna fantastika. Jednostavno, SAD ne treba čitavu Kanadu, već njen sjeverni dio koji se „naslanja“ na Arktik i u okviru Kanade ovaj dio ima status „teritorije“, što u praksi znači nešto kao polu-kolonija.

Kanada ima svojih unutrašnjih problema, gdje već godinama u provinciji Kvebek postoji snažna želja za nezavisnošću. Sličan trend postoji i u drugoj provinciji, Alberta, i sasvim slučajno posljednjih mjeseci emisari SAD pojavljuju se na terenu, pokazujući puno razumijevanje za njihovu želju da se otcijepe od Kanade i ohrabrujući ih da svoju budućnost vide kao dio SAD.

Ukoliko bi SAD uspjele da preuzmu Albertu, kroz „pravo na samoopredjeljenje“, to bi označilo i raspad Kanade kakva danas postoji i time bi se stvorili svi uslovi da se u haosu i kanadske Sjeverne teritorije pripoje „matici“, SAD. Kao neprikosnoveni ekspert u organizovanju „demokratskih revolucija“, dovođenja na vlast svojih kadrova i cijepanju država na sastavne dijelove, preuzimanje kanadskih Sjevernih teritorija ne bi bio neizvodljiv zadatak za SAD, jer imaju provjerenu tehniku, pare i volju.

Time bi, uz preuzimanje Grenlanda, konačno bio ispunjen viševjekovni cilj SAD – „Ameriko iz tri dijela, ponovo ćeš biti cijela“.

Dražen Simić

Biznis i finansije 242, februar 2026. 

Foto: Dolimac, Depositphotos

4. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

200.000 razloga za slavlje: Yettel Bank proslavlja 200.000 Bank MAX korisnika

by bifadmin 4. март 2026.

Yettel Bank dostigla je veliki jubilej – 200.000 korisnika Bank MAX tekućeg računa. Ovaj važan trenutak obeležen je posebnim promotivnim aktivnostima, pa je tako jubilarni  korisnik pored svih Bank MAX pogodnosti ostvario pravo i na iPhone 17 Pro Max. Takođe, šest Apple Watch Series 11 satova dodeljeno je korisnicima koji su se našli neposredno pre i posle 200.000. korisnika.

„Ovih 200.000 korisnika su potvrda da smo na pravom putu – dokaz da je moguće rasti brzo, ali graditi dugoročno. Od prvog dana nismo želeli da budemo još jedna banka koja obećava, već banka koja ispunjava obećanja. Iza ovih ljudi stoji odluka da kažemo „ne“ proseku i veliko „da“ jednostavnom i fer bankarstvu, još boljim proizvodima i ambicioznijim planovima“, rekao je Aleksandar Bogdanović, predsednik Izvršnog odbora Yettel Bank.

Ovakav uspeh banke ne čudi, imajući u vidu da je Bank MAX zaista jedinstven tekući račun na tržištu uz koji nema naknada za mesečno održavanje računa, za dinarske transakcije u domaćem platnom prometu do 300.000 dinara i za podizanje novca na bankomatima bilo koje banke u Srbiji. Sve to, uz prenos zarade ili jednostavno uz minimalnu potrošnju od 30.000 dinara mesečno po debitnoj kartici.

Srećna korisnica koja će pored Bank MAX benefita uživati u korišćenju novog telefona je Vesna Tasić, a vlasnici novih satova su: Dragan Filipović, Danilo Vukotić, Milana Dimović, Ljubiša Lučić, Boris Klajnhamer i Aleksandar Stevanović.

Dostizanje 200.000 korisnika nije samo kvantitativni uspeh, već jasan signal da korisnici prepoznaju vrednosti koje Yettel Bank dosledno gradi. Pored porasta broja Bank MAX korisnika, napredak se ogleda i u ponašanju korisnika, Yettel Bank je prepoznata kao broj 1 ekspert u digitalnom bankarstvu, kao i lider u donošenju inovacija. Takođe, nalazi se na 3. mestu kada je u pitanju razmatranje izbora prilikom odabira banke. Kada govorimo o zadovoljstvu korisnika, NPS (Net Promoter Score) je u trećem kvartalu iznosio 44,6 čime se izdvaja i kao najviši na tržištu.

Iz Banke dodaju da će i u narednom periodu nastaviti da razvijaju inovativne proizvode i promotivne aktivnosti, kako za nove, tako i za postojeće lojalne korisnike.

https://bif.rs/wp-content/uploads/2026/03/Yettel-Glavna-nagrada-V3-4x5_1.mp4

 

4. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Napadi na lanac snabdevanja na vrhu liste sajber pretnji

by bifadmin 4. март 2026.

Napadi na lanac snabdevanja izdvojili su se kao najčešća sajber-pretnja sa kojom su se preduzeća suočavala tokom protekle godine, pokazuje nova globalna studija kompanije Kaspersky. Nalazi istraživanja ukazuju da se gotovo svaka treća kompanija tokom protekle godine suočila sa pretnjom usmerenom na lanac snabdevanja.

Prema nedavnim podacima Svetskog ekonomskog foruma, gotovo dve trećine (65%) velikih preduzeća navodi ranjivosti trećih strana i lanaca snabdevanja kao najveće prepreke za postizanje sajber-otpornosti u današnjem međusobno povezanom digitalnom okruženju. Kako bi procenio ranjivost organizacija na ovu pretnju, Kaspersky interni centar za istraživanje tržišta naručio je globalno istraživanje[1] koje ispituje na koji način se ovi rizici razvijaju i u kojoj meri su preduzeća širom sveta izložena tim pretnjama.

Prema rezultatima ankete sprovedene po nalogu kompanije Kaspersky, 31% velikih preduzeća bilo je pogođeno napadom na lanac snabdevanja u toku prethodnih 12 meseci, što je više nego kod bilo koje druge vrste sajber-pretnje. Pretnja po lanac snabdevanja naročito je usmerena na najpovezanije organizacije, pri čemu velika preduzeća beleže najvišu stopu pretrpljenih napada — 36% — u poređenju sa manjim[2] i srednjim[3] preduzećima.

Značajno je napomenuti da upravo ta grupa velikih[4] preduzeća prijavljuje i najveći prosečan broj dobavljača softvera i hardvera, upravljajući u proseku sa oko 100 dobavljača, što očigledno stvara ogromnu potencijalnu površinu napada. Pored toga, organizacije priznaju da pristup svojim sistemima odobravaju desetinama spoljašnjih saradnika: dok manja preduzeća u proseku angažuju oko 50 saradnika, kod velikih preduzeća taj broj raste na više od 130, čime se dodatno povećava sajber-rizik koji proizlazi iz međuzavisnosti u digitalnom prostoru — napadi zloupotrebom poverljivih odnosa, tokom kojih napadači mogu iskoristiti legitimne veze između organizacija.

Tokom protekle godine, napadi zloupotrebom poverljivih odnosa svrstani su među pet najčešćih pretnji, pri čemu su pogodili četvrtinu (25%) kompanija na globalnom nivou. Najčešće su napade zasnovane na zloupotrebi postojećih veza između organizacija pretrpele kompanije u Turskoj (35%), Singapuru (33%) i Meksiku (31%).

Napadi na lanac snabdevanja i napadi zloupotrebom poverljivih odnosa spadaju među najčešće pretnje, ali istraživanje pokazuje da mnogi rukovodioci imaju tendenciju da ih potcene. Kada su zamoljeni da klasifikuju pretnje prema stepenu opasnosti, organizacije su se fokusirale na složene napade kao što su napredne uporne pretnje (APT), ransomver ili pretnje iznutra, umesto na one sa kojima se zapravo najčešće suočavaju. Samo 9% preduzeća globalno rangiralo je napade na lanac snabdevanja kao svoju najveću zabrinutost, što predstavlja izuzetno nizak nivo pažnje s obzirom na učestalost kojom ove pretnje remete poslovanje. Slično tome, svega 8% ispitanika navelo je napade zloupotrebom poverljivih odnosa.

Dalje, većina stručnjaka razume da kompromitovanje lanca snabdevanja ili poverljivog odnosa može dovesti do prekida poslovnih operacija — više od polovine ispitanika identifikovalo je to kao ključnu posledicu takvih napada — ali mali broj njih ove pretnje svrstava među najviše prioritete. Ovaj raskorak pokazuje da je rizik prepoznat u teoriji, ali se nedovoljno primenjuju konkretne mere u praksi.

Istovremeno, kompanije u Singapuru (38%), Brazilu (36%), Kolumbiji (36%) i Meksiku (35%) znatno češće nego što je globalni prosek svrstavaju napade na lanac snabdevanja među tri najopasnije sajber-pretnje.

„Delujemo u digitalnom ekosistemu u kojem svaka veza, svaki dobavljač i svaka integracija postaju deo našeg bezbednosnog profila“, komentariše Sergej Soldatov, rukovodilac Centra za bezbednosne operacije (SOC) u kompaniji Kaspersky. „Kako organizacije postaju međusobno sve povezanije, njihova izloženost napadima raste zajedno s tim. U takvom okruženju, zaštita savremenog preduzeća zahteva pristup na nivou celokupnog ekosistema, koji jača ne samo pojedinačne sisteme, već i čitavu mrežu odnosa koja omogućava kontinuitet poslovanja.“

Samo primenom preventivnih mera na nivou cele organizacije i strateškim pristupom partnerstvima sa dobavljačima i saradnicima kompanije mogu smanjiti rizike u lancu snabdevanja i obezbediti otpornost svog poslovanja.

Foto: Pixabay

4. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Uskoro će turisti plaćati ulazak u Veneciju

by bifadmin 4. март 2026.

Najpoznatiji svetski grad na vodi će zbog prekomernog turizma od aprila do jula ove godine naplaćivati ulazak posetiocima.

Oni koji u Veneciju svraćaju na jedan dan plaćaće od 5 do 10 evra, u zavisnosti od toga da li su kartu kupili unapred ili neposredno pred dolazak. Plaćanje se obavlja onlajn, putem zvanične platforme grada, a turisti dobijaju QR kod koji su dužni da pokažu prilikom kontrole. Ovo neće važiti za decu mlađu od 14 godina za koju je ulaz besplatan, ali hoće za sve odrasle koji svraćaju u istorijski centar grada između 8:30 i 16h. Oni koji u Veneciji noće ne plaćaju tu taksu ali se moraju registrovati, platiti boravišnu taksu i takođe dobiti QR kod.

Iako se očekuje da bi lokalnom stanotništvu mogla olakšati život, ova taksa nije svuda dočekana sa oduševljenjem. Turistički radnici se pribojavaju da će se smanjiti broj poseta Veneciji, iako iskustva nekih drugih delova Italije koji su uveli slične mere ne pokazuju drastičan pad turizma.

Naime, pre mesec dana Rim je započeo sa naplatom ulaska u zonu Fontane di Trevi, najpopularnije fontane u toj zemlji među turistima. Uprkos plaćanju, zabeleženo je skoro 230 hiljada poseta od čega je 217.597 posetilaca platilo kartu od dva evra, 3.499 su bili rezidenti, dok je 8.800 ulazaka bilo besplatno.

Ukupan prihod od naplate iznosio je 435.194 evra i biće iskorišćen za održavanje kulturnog nasleđa i finansiranje besplatnog ulaza u gradske muzeje za stanovnike Rima.

Foto: bmeyendriesch, Pixabay

4. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nikola Đukić: Infrastruktura i povezivanje kao temelj održivog i otpornog rasta

by bifadmin 4. март 2026.

Nikola Đukić, predsednik Izvršnog odbora UNIQA neživotnog osiguranja, učestvovao je na ovogodišnjem Kopaonik biznis forumu na panelu „Infrastruktura i povezanost: temelj održivog rasta“.

Govoreći o značaju infrastrukturnih ulaganja za dugoročni razvoj, Đukić je istakao da su adekvatno upravljanje rizicima i održivost projekata ključni faktori njihovog uspeha. Osvrnuvši se na ulogu osiguranja u realizaciji ovakvih projekata, naglasio je da osiguranje danas predstavlja standardni element ugovornih odnosa između investitora i izvođača radova.

„Pored osiguranja radova i odgovornosti prema trećim licima, redovno se ugovaraju i polise profesionalne odgovornosti projektanata i nadzora, kao i osiguranje mašina, čime se obezbeđuje sveobuhvatna zaštita svih učesnika i ključnih elemenata projekta“, istakao je Đukić. On je dodao da savremeni pristup osiguranju infrastrukturnih projekata podrazumeva integrisano sagledavanje rizika – od faze planiranja i izgradnje do faze eksploatacije – uz primenu međunarodnih standarda i snažnih reosiguravajućih kapaciteta.

Tokom diskusije razmatrana je i uloga digitalizacije, veštačke inteligencije i novih tehnologija u unapređenju bezbednosti infrastrukturnih projekata. Primena naprednih alata omogućava preciznije procene rizika, bržu obradu podataka i unapređenje preventivnih mehanizama, čime se dodatno jača sigurnost velikih investicija.

„Upotreba novih tehnologija na gradilištima, kao što su dronovi, omogućava brzu i detaljnu inspekciju terena, dok IoT senzori prate ključne parametre poput vibracija, vlage i temperature, čime se potencijalni problemi mogu uočiti pre nego što izazovu ozbiljne štete. Veštačka inteligencija analizira prikupljene podatke u realnom vremenu, predviđa moguće rizike i pomaže osiguravačima da donesu preciznije odluke“, zaključio je Đukić.

Poseban akcenat stavljen je na održivost i usklađenost sa ESG principima, koji postaju sastavni deo velikih investicionih projekata. Đukić je ukazao na to da se procena rizika sve više povezuje sa klimatskim scenarijima, energetskom efikasnošću i dugoročnim uticajem na zajednicu, čime se doprinosi otpornosti infrastrukture i stabilnosti finansijskog sistema.

„UNIQA grupa je prva kompanija koja je implementirala ESG standarde prilikom procene i preuzimanja rizika. U skladu sa tim, 2024. godine osnovana je kompanija „UNIQA Sustainable Business Solutions”, koja svojim klijentima  u Austriji i Centralno-istočnoj Evropi pruža konsultantske usluge u vezi sa uvođenjem ESG standarda i izgradnji otpornosti na klimatske promene i praćenje njihovog sistema održivosti. Integrišući inovacije, upravljanje rizicima i ekološku odgovornost, UNIQA Sustainable, sa timom od preko 50 stručnjaka za inženjering rizika i održivost, omogućava klijentima da proaktivno identifikuju i ublaže nove rizike pomažući im da pronađu adekvatne odgovore i strategiju za ublažavanje gubitaka i tako obezbede održivost poslovanja u budućnosti. Posebna poslovna jedinica sa fokusom na klijente UNIQA zemlje jugoistočne Evrope (Bugarska, BIH, Hrvtska, Crna Gora, Rumunija i Srbija) formirana je prošle godine “, dodao je Đukić.

Panel je okupio predstavnike javnog i privatnog sektora, među kojima su Boras Filip, partner u kompaniji Baker McKenzie,  Jiří Marek, generalni direktor Air Serbia, Aleksandra Sofronijević, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, i Stojan Vujko, generalni direktor Millennium Team-a.

Učešćem na Kopaonik biznis forumu, UNIQA je još jednom potvrdila svoju posvećenost razvoju tržišta, unapređenju upravljanja rizicima i podršci održivim investicijama koje doprinose dugoročnoj stabilnosti i rastu privrede.

Autor fotografija je Goran Zlatković

4. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Rat na Bliskom istoku mogao bi da dovede do naglog rasta inflacije u Evropi

by bifadmin 4. март 2026.

Rat na Bliskom istoku mogao bi da dovede do naglog rasta inflacije u zoni evra i da uspori ekonomski rast, ocenio je glavni ekonomista Evropske centralne banke Filip Lejn za britanski list Fajnenšel tajms.

Rat koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenule u subotu protiv Irana intenzivirao se u ponedeljak, bez kraja na vidiku, dok je Izrael napao Liban, a Iran nastavio napade na zemlje Zaliva, podižući cene nafte za više od 10 odsto.
„Sve u svemu, veće cene energije vrše pritisak na inflaciju, posebno na kraći rok, i takav sukob bi bio štetan za ekonomsku aktivnost“, rekao je Lejn.
Prema njegovim rečima, obim uticaja na inflaciju na srednji rok zavise od obima i trajanja sukoba.
Prethodne analize koje je sprovela ECB pokazale su da bi takav rat doveo do naglog rasta inflacije povezane sa energijom i do značajnog pada proizvodnje ako bi snabdevanje energijom iz regiona ostalo poremećeno, rekao je Lejn.
Još jedna analiza koju je sprovela ECB u decembru sugeriše da bi kontinuirani rast cena nafte mogao da poveća inflaciju za 0,5 odsto i smanji privredni rast za 0,1 odsto.
Izvor: Beta
Foto: Markus Winkler, Unsplash
4. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Preuzimanje NIS-a od strane MOL-a se očekuje do 24.marta

by bifadmin 4. март 2026.
Generalni direktor MOL Srbija Milenko Janković izjavio je danas da MOL još uvek sprovodi dubinsku analizu poslovanja NIS-a i da očekuju da transakcija o preuzimanju ruskog vlasništva u toj kompaniji bude gotova u ugovorenom roku, odnosno do 24. marta.
Janković je, istakao da odluka o transakciji nije u nadležnosti mađarske kompanije.

„Očekujemo i nadamo se da će OFAK odobriti transakciju, ali ne možemo potvrditi“, rekao je Janković u izjavi za medije.

Ocenio je da se transakcija odvija brzim tempom.

„Sve smo pokrenuli krajem prošle godine, odnosno početkom ove godine. U međuvremenu čekamo odobrenja OFAK-a i dubinsku analizu NIS-a“, rekao je Janković.

Foto: Tumisu, Pixabay
4. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Zašto Evropa dolazi baš u Beograd da nauči o investiranju?

by bifadmin 3. март 2026.

Studentska organizacija ESTIEM, sa Fakulteta organizacionih nauka, organizuje internacionalni projekat „Be an Investment Architect for 5 Days“, koji će se održati u periodu od 18. do 24. marta u Beogradu. Projekat je namenjen studentima zainteresovanim za oblast finansija, investicija i strateškog upravljanja kapitalom, sa ciljem unapređenja njihovih praktičnih znanja i profesionalnih kompetencija.

ESTIEM Lokalna Grupa Beograd je jedna od 76 lokalnih grupa međunarodne organizacije ESTIEM (European Students of Industrial Engineering and Management), koja povezuje studente industrijskog inženjerstva i menadžmenta širom Evrope i kroz svoje projekte podstiče profesionalni razvoj mladih i saradnju sa privredom. ESTIEM godišnje organizuje preko 150 događaja različitog karaktera. Lokalna grupa Beograd je u poslednje dve godine osvojila čak 3 nagrade za najbolje internacionalne projekte i ove godine teži da odbrani svoju titulu. Pored nagrađivanih internacionalnih projekata, Lokalna Grupa Beograd je poznata i po velikim lokalnim projektima koji su prepoznati na nivou celog Univerziteta u Beogradu.

U toku projekta “Be an Investment Architect for 5 Days”, učesnici će imati priliku da od strane profesionalaca iz ove oblasti, kroz interaktivna predavanja, stručne radionice i studije slučaja steknu sveobuhvatno razumevanje savremenih investicionih tokova. Program obuhvata teme iz oblasti ličnih i kompanijskih investicija, uključujući upravljanje ličnim finansijama, planiranje i alokaciju kapitala, kao i donošenje investicionih odluka u uslovima tržišne neizvesnosti.

Poseban akcenat biće stavljen na razumevanje razlike između štednje i investiranja, procenu odnosa rizika i prinosa, principe ESG poslovanja i njihov uticaj na savremene investicione strategije, kao i značaj diversifikacije portfolija kroz instrumente poput ETF fondova i alternativnih oblika ulaganja usmerenih ka održivom razvoju.

Kroz radionice kao što su “Investing 101”, “Don’t stress, Invest!” i “The Mining Lab”, učesnici će steći znanja koja će moći praktično da primene u rešavanju realne investicione studije slučaja.

Pored edukativnog segmenta, projekat ima i snažnu međunarodnu dimenziju. Projektu će prisustvovati 20 studenata iz Turske, Rusije, Nemačke, Poljske, Kipra i Španije. Tokom njihovog boravka u Beogradu upoznaće se sa našom prestonicom, jezikom,  kulturom i običajima Srbije. Organizovaće se različite dnevne i večernje aktivnosti na kojima će svako imati priliku da predstavi svoju državu i bogatu tradiciju koju ona sa sobom nosi, ali i da se međusobno povežu i podele različiita iskustva.

Više informacije na sajtu – ESTIEM , kao i na društvenim mrežama: Instagram – estiemlgbelgrade i LinkedIn – ESTIEM LG Belgrade

3. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

PwC Srbija otvara prijave za treći konkurs „ESG Lideri“

by bifadmin 3. март 2026.

Usled ubrzanih regulatornih promena i sve zahtevnijih tržišnih uslova, ESG standardi postali su imperativ za opstanak, konkurentnost i rast na tržištu. Prepoznajući važnost rane adaptacije, kompanija PwC Srbija treći put zaredom otvara prijave za prestižni konkurs „ESG Lideri“, sa ciljem da nagradi one koji svojim projektima i strategijama već danas oblikuju održivu privredu budućnosti. Konkurs će trajati do 17.aprila.

Dinamične promene u zakonodavstvu su u toku. Republika Srbija nastoji da do kraja 2026. godine u potpunosti uskladi nacionalno zakonodavstvo sa strogom Direktivom EU o korporativnom izveštavanju o održivosti (CSRD). Ministarstvo finansija već je objavilo Smernice za nefinansijsko izveštavanje, a uveliko se radi na uspostavljanju novog zakonskog okvira, kako bi se privreda pripremila za nadolazeće obaveze.

„Vreme kada je ESG bio samo opcija je definitivno za nama, što jasno pokazuju aktivnosti Ministarstva finansija i rad na novom zakonskom okviru. Do kraja ove godine očekuje nas usklađivanje sa strogim EU direktivama, ali to ne bi trebalo da posmatramo isključivo kao zakonsku obavezu, već kao jedinstvenu priliku za rast. Rana priprema znači izbegavanje stresa i visokih troškova ubrzanog prilagođavanja, a ujedno, to je i karta za ostanak u međunarodnim lancima snabdevanja. Zato konkurs ‘ESG Lideri’ vidim kao idealnu platformu za kompanije da pokažu svoju spremnost. Pozivam sve koji primenjuju i dele ESG viziju da se prijave,“ istakla je Biljana Bogovac, rukovodeća partnerka kompanije PwC za Srbiju, Crnu Goru i BiH.

Prijave i kategorije konkursa

Od 3. marta do 17. aprila, konkurs ”ESG Lideri” otvoren je za sve organizacije (od mikro, malih i srednjih preduzeća do velikih kompanija i udruženja), kao i za pojedince. Takmičenje se odvija u četiri kategorije:

· Strategija – kompanije sa dugoročnim ESG planovima i implementacijom održivih modela poslovanja.

· Inovacije – tehnološki, ekološki i društveni projekti koji donose konkretne promene i poboljšanja.

· Obrazovni program – inicijative koje kroz edukaciju šire svest o ESG principima (otvoreno za udruženja, fondacije i organizacije).

· Lider u održivom razvoju – pojedinci koji svojim radom i aktivnostima doprinose ESG transformaciji svojih organizacija.

Prijave se vrše putem sajta www.pwc.rs/sr/esg-lideri, a učešće je besplatno. Ocenjivanje će vršiti nezavisni stručni žiri, a pobednici će biti svečano proglašeni krajem maja. Osim priznanja, konkurs nudi i dragocenu priliku za umrežavanje sa vodećim ekspertima iz ESG oblasti.

PwC Srbija otvara prijave za treći konkurs „ESG Lideri“

3. mart 2026 – Usled ubrzanih regulatornih promena i sve zahtevnijih tržišnih uslova, ESG standardi postali su imperativ za opstanak, konkurentnost i rast na tržištu. Prepoznajući važnost rane adaptacije, kompanija PwC Srbija treći put zaredom otvara prijave za prestižni konkurs „ESG Lideri“, sa ciljem da nagradi one koji svojim projektima i strategijama već danas oblikuju održivu privredu budućnosti. Konkurs će trajati do 17.aprila.

Dinamične promene u zakonodavstvu su u toku. Republika Srbija nastoji da do kraja 2026. godine u potpunosti uskladi nacionalno zakonodavstvo sa strogom Direktivom EU o korporativnom izveštavanju o održivosti (CSRD). Ministarstvo finansija već je objavilo Smernice za nefinansijsko izveštavanje, a uveliko se radi na uspostavljanju novog zakonskog okvira, kako bi se privreda pripremila za nadolazeće obaveze.

„Vreme kada je ESG bio samo opcija je definitivno za nama, što jasno pokazuju aktivnosti Ministarstva finansija i rad na novom zakonskom okviru. Do kraja ove godine očekuje nas usklađivanje sa strogim EU direktivama, ali to ne bi trebalo da posmatramo isključivo kao zakonsku obavezu, već kao jedinstvenu priliku za rast. Rana priprema znači izbegavanje stresa i visokih troškova ubrzanog prilagođavanja, a ujedno, to je i karta za ostanak u međunarodnim lancima snabdevanja. Zato konkurs ‘ESG Lideri’ vidim kao idealnu platformu za kompanije da pokažu svoju spremnost. Pozivam sve koji primenjuju i dele ESG viziju da se prijave,“ istakla je Biljana Bogovac, rukovodeća partnerka kompanije PwC za Srbiju, Crnu Goru i BiH.

Prijave i kategorije konkursa

Od 3. marta do 17. aprila, konkurs ”ESG Lideri” otvoren je za sve organizacije (od mikro, malih i srednjih preduzeća do velikih kompanija i udruženja), kao i za pojedince. Takmičenje se odvija u četiri kategorije:

· Strategija – kompanije sa dugoročnim ESG planovima i implementacijom održivih modela poslovanja.

· Inovacije – tehnološki, ekološki i društveni projekti koji donose konkretne promene i poboljšanja.

· Obrazovni program – inicijative koje kroz edukaciju šire svest o ESG principima (otvoreno za udruženja, fondacije i organizacije).

· Lider u održivom razvoju – pojedinci koji svojim radom i aktivnostima doprinose ESG transformaciji svojih organizacija.

Prijave se vrše putem sajta www.pwc.rs/sr/esg-lideri, a učešće je besplatno. Ocenjivanje će vršiti nezavisni stručni žiri, a pobednici će biti svečano proglašeni krajem maja. Osim priznanja, konkurs nudi i dragocenu priliku za umrežavanje sa vodećim ekspertima iz ESG oblasti.

Foto: Pwc

3. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Zašto pametni ljudi ponekad govore besmislice?
  • Ćureće meso se često jede, ali ne i jaja – zašto?
  • Demografija je ogledalo društva, a ne obrnuto
  • Drastično pale cene zlata i srebra zbog straha od inflacije
  • Naši poljoprivrednici za setvu sve više koriste uvozna semena

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit