NAJNOVIJE
Napred razvoj privodi kraju preuzimanje Energoprojekta uprkos sudskoj odluci
Slovenci jedini na svetu imaju prosečnu platu koja premašuje...
Koje fakultete maturanti najviše biraju, a koje struke najviše...
Kako promene u razvoju modela veštačke inteligencije utiču na...
Putnici iz Srbije treba da budu na oprezu zbog...
Kako su građani odbranili Almaški kraj u Novom Sadu
Moj dm: pet dana, pet kupona u znaku ženskog...
Javni dug Srbije na kraju juna 41,29 milijardi evra...
Toplotni talas bez padavina ugrožava prinose, kako navodnjavati useve...
Hakeri ukrali 116 miliona dolara u bitkoinima iz jednog...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Kako da vas letovanje ne udari po džepu

by bifadmin 21. јул 2026.

Dok jedni tek pakuju kofere, a drugi objavljuju prve fotografije sa plaže, sve je više onih koji upravo tokom letovanja donose jednu važnu odluku – da sledeće godine na odmor odu bez finansijskog stresa.

Možda zvuči paradoksalno, ali upravo je leto najbolje vreme za planiranje narednog letovanja. Tek kada se vratimo kući ili kada svakodnevno pratimo koliko novca odlazi na gorivo, restorane, ležaljke, sladolede i druge sitne troškove, postajemo svesni koliko odmor zaista košta. Ta iskustva su najdragocenija dok su još sveža, jer upravo tada možemo realno da procenimo koliko novca će nam biti potrebno naredne godine.

Finansijski stručnjaci zato sve češće savetuju da se letovanje ne planira nekoliko nedelja pred polazak, nego da postane deo godišnjeg finansijskog plana, jednako kao registracija automobila, školarine ili većih porodičnih troškova.

Svakodnevni troškovi skuplji od smeštaja

Iako se najveća pažnja u planiranju budžeta obično daje smeštaju, podaci pokazuju da on čini manji deo ukupnih troškova odmora.

U prosečnom budžetu od oko 2.400 evra, smeštaj učestvuje sa približno 40-55 odsto, put i osiguranje sa oko 15 odsto, dok svakodnevna potrošnja poput hrane, ležaljki i sitnih troškova čini čak 30-40 odsto ukupnog iznosa. Upravo taj “nevidljivi” deo budžeta najčešće pravi najveće odstupanje između planiranog i stvarnog troška letovanja.

Ležaljke, restorani, kupovina u marketima, kafa na plaži, sladoledi za decu ili neplanirani izleti pojedinačno možda ne deluju kao veliki izdaci, ali zajedno mogu značajno da povećaju ukupnu cenu odmora.

„Najveća greška je kada se letovanje planira samo kroz cenu apartmana. Prava računica počinje tek kada se uzmu u obzir svi ostali troškovi koji prate putovanje. Zato savetujemo da se godišnji odmor posmatra kao finansijski cilj koji se planira unapred, a ne kao trošak koji će se rešavati neposredno pred put“, poručuju iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Vista Rica.

Kreditne kartice, dozvoljeni minus i keš krediti najskuplja opcija

Kada se letovanje ne isplanira unapred, mnogi trošak pokrivaju kroz kratkoročne finansijske proizvode poput kreditnih kartica, dozvoljenog minusa ili keš kredita.

Međutim, ovo su i najskuplji oblici zaduživanja. Za kreditne kartice, kamatne stope se kreću najčešće od 9 do 24 odsto godišnje, za dozvoljeni minus u proseku od 9 do preko 19 odsto, dok za keš kredite, u zavisnosti od banke, kamatne stope variraju od 7 do 12 odsto.

Iako deluju kao brzo rešenje, ovi proizvodi često znače da se letovanje otplaćuje mesecima nakon povratka uz značajno veći ukupni trošak.

Štednja vs. fondovi: koliko košta, a koliko “donosi” planiranje unapred

Upravo zato, sve više finansijskih stručnjaka naglašava da se letovanje ne finansira u trenutku polaska, nego kroz unapred planirano izdvajanje tokom godine. Na taj način, isti iznos koji bi bio potrošen odjednom može se rasporediti i sačuvati kroz različite finansijske modele, u zavisnosti od cilja, vremenskog horizonta i spremnosti na rizik.

Kod klasične oročene štednje u evrima, reprezentativni primer u jednoj domaćoj banci za iznos od 20.000 evra na period od 12 meseci pokazuje da uz efektivnu kamatnu stopu (EKS) od 2,89 odsto godišnje, ukupan iznos po dospeću iznosi približno 20.578 evra, uključujući glavnicu i kamatu.

Sa druge strane, kod ulaganja u investicione fondove, isti početni iznos od 20.000 evra na period od 12 meseci može doneti različit prinos,u zavisnosti od tržišnih kretanja i vrste fonda. Na primer godišnji prinos Vista Rica Invest fonda u 2025. godini je iznosio 10,41 odsto, što bi značilo ukupan iznos od 22.082 evra na uloženih 20.000 evra na period od godinu dana u investicione fondove.

Upravo ova razlika najbolje oslikava dva pristupa upravljanju novcem: jedan koji donosi stabilnost i unapred poznat, ali ograničen prinos, i drugi koji kroz tržišno učešće otvara mogućnost većeg prinosa, uz viši nivo promenljivosti rezultata.

„Suština nije u tome da se bira između štednje i investicionih fondova, već da se razume uloga koju svaki od ovih instrumenata može da ima u ličnom finansijskom planu. Klijenti sve češće koriste kombinovani pristup – deo sredstava ide u sigurnu štednju, dok se deo usmerava ka investicionim fondovima, u skladu sa vremenskim horizontom i finansijskim ciljevima“, navode iz Društva za upravljanje investicionim fondovima Vista Rica.

Iz Vista Rica dodaju da se promena vidi upravo u načinu razmišljanja o novcu – od kratkoročnog reagovanja na troškove ka dugoročnom planiranju.

„Kada se finansijski ciljevi, uključujući i sezonske troškove poput letovanja, planiraju unapred, značajno se smanjuje potreba za zaduživanjem i finansijskim stresom. Takav pristup omogućava stabilniji kućni budžet i veću kontrolu nad ličnim finansijama tokom cele godine“, ističu iz Vista Rica.

Možda upravo zato sve više ljudi kaže da planiranje letovanja ne počinje u maju, kada se rezerviše apartman, već u julu ili avgustu prethodne godine, kada se napravi prva računica i donese odluka da naredni odmor neće biti finansijski izazov, već ono što bi i trebalo da bude: vreme za odmor.

Foto: Shutterstock

21. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Prevoz putnika autobusima u Srbiji rađa novu elitu monopolista: Kako raste tajkun

by bifadmin 21. јул 2026.

Privatna firma za prevoz putnika Strela posle kupovine državne Laste planirala je da preotme i poslove GSP Beograd, ali je taj aranžman nedavno otkazan posle pobune radnika u ovom javnom preduzeću. U strukovnim udruženjima ocenjuju da svi imaju jednak pristup tržištu, pa ako monopoli postoje, nisu krivi prevoznici, nego vlast.

Pobuna radnika GSP Beograd zbog namere gradskih vlasti da vlasniku saobraćajnog preduzeća Strela Obrenovac, Miroslavu Nikoliću dozvoli da u centar grada uvede električne autobuse i time preotme putnike koje prevoze trolejbusi tog beogradskog javnog preduzeća, izmamila je predsednika Srbije iz zgrade Predsedništva da se suoči sa štrajkačima. To nezadovoljstvo podgrejalo je pitanje ima li monopolista, dominantnih ili privilegovanih u gradskom, prigradskom i međumesnom autobuskom saobraćaju?

Novih istraživanja o tome nema, poslednje je objavila Svetska banka još 2019. godine, a u strukovnim udruženjima tvrde da svi prevoznici imaju jednak pristup tržištu, bilo preko ugovora o javno-privatnom partnerstvu ili tendera. U stručnim krugovima, međutim, smatraju da i pored formalne konkurencije, postoje prikriveni načini na koje firme bliske vlasti dobijaju profitabilne poslove, urušavajući čak i državna preduzeća.

Nije čovek kriv što je sposoban

Nikolić je u najvećeg tajkuna u gradskom, prigradskom i međumesnom autobuskom prevozu u Srbiji izrastao u poslednje dve godine. U većinskom vlasništvu njegove firme Strela, članice konzorcijuma Srboeksport, su Lastra iz Lazarevca i Lasta Beograd.

Strela je postala gigant u autobuskom prevozu tako što je Nikolić pre tri godine kupio pakete akcija Laste od države, Akcijskog fonda, Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje i Nacionalne službe za zapošljavanje. Prodaju akcija inicirala je država sa obrazloženjem da Lasta posluje sa gubitkom, iako je to njeno preduzeće, pa je i odgovorna za takve rezultate. Lasta je bila privlačan plen jer poseduje i prilično veliku imovinu.

Kad je država već prodala tog prevoznika, red je da mu obezbedi i poslove, pa je krajem 2023. Nikolić dobio posao prevoza putnika na 293 prigradske i lokalne linije u Barajevu, Lazarevcu, Grockoj, Mladenovcu, Sopotu, Surčinu i Obrenovcu.

Pošto nije obavio posao kako je ugovoreno, brzo je raskinut ugovor, ali su te Streline firme u maju prošle godine na novom tenderu ponovo dobile posao prevoza na 304 prigradske i 12 gradskih linija. Bile su jedini ponuđač, pa je Nikolić opet pobedio. Predviđeno je da ugovor koji je tada potpisao sa vlastima u Beogradu važi deset godina i da se iz gradske kase za te namene izdvoji 1,1 milijarda evra. Umesto da prevoz obavlja sa 70 autobusa, Nikolić je dobio mogućnost da u posao uključi 500 autobusa.

Đaci i zaposleni jure za prevoznikom, umesto on za njima

Sekretarijat za javni prevoz Beograda napravio je plan linija, pa je tako u prigradskom saobraćaju otvoreno desetine polazaka, a na većini skoro da nema putnika. U prigradskim opštinama na nekim linijama autobusi ne voze direktno za jedno selo, već svraćaju u susedna, pa se vreme putovanja oduži i za 50 odsto. Takve linije nisu „kreirane“ ni pre 50 godina, ali Strela ide dužim putem ne zato što njen vlasnik brine za stanovnike sela, već zato što naplaćuje uslugu po pređenom kilometru.

U Privrednoj komori Srbije (PKS) smatraju da Strela nije monopolista, iako je u javnosti bilo kritika da je beogradska vlast pravila tender po meri upravo ove firme. Na pitanje da li se konsultuju građani prilikom određivanja redova vožnje, u PKS kažu za B&F da se u postupku usaglašavanja predloga novih redova vožnje u međumesnom javnom linijskom prevozu putnika ne sprovodi formalna konsultacija građana.

„Predloge novih redova vožnje podnose prevoznici, u skladu sa svojom poslovnom politikom i sopstvenom procenom potražnje za uslugama prevoza. Usaglašavanje predloga novih redova vožnje vrši se u skladu sa važećim propisima i višekriterijumskom analizom predloženih redova vožnje“, navode u PKS.

Zbog takvih „analiza“, deca u Opštini Obrenovac izlazila su ranije sa časova kako bi mogla da stignu na prevoz koji je organizovala Strela, a jedan broj radnika ili stiže na posao značajno ranije ili kasni.

Vlasnik Strele je planirao da dobije i posao prevoza putnika električnim autobusima u centru Beograda na trolejbuskim linijama GSP-a, u vrednosti od 60,3 milijarde dinara ili oko 515 miliona evra. Međutim, nakon pobune radnika u ovom preduzeću i razgovora sindikata sa predstavnicima vlasti, ovaj ugovor o javno- privatnom partnerstvu nedavno je zvanično obustavljen.

Tenderi kao slika i prilika

Povlašćeni položaj može se steći i navođenjem specifičnih tehničkih specifikacija i uslova tendera prilikom raspisivanja javnih nabavki i dodelom ugovora po modelu javno-privatnog partnerstva sa ili bez elemenata koncesije, kaže za B&F Duško Đurović, vlasnik Bečejprevoza.

Đurović ocenjuje da privatna preduzeća nisu u istom položaju prilikom konkurisanja za nove usluge prevoza, jer posluju po tržišnim principima i sama finansiraju tekuće poslovanje i ulaganje u osnovna sredstva i autobuse, dok javna preduzeća, kojima je osnivač organ lokalne samouprave ili Republika, dobijaju subvencije iz gradske ili republičke kase.

Osim toga, zakoni o javnim nabavkama i javno-privatnom partnerstvu nedvosmisleno nalažu da javno preduzeće u postupku definisanja uslova ne sme da ograničava ponuđače tehničkim specifikacijama opreme od koje suštinski ne zavisi kvalitet dobara ili usluge, kao ni broj ponuđača koji konkurišu na tenderu. Propisi zahtevaju da se omogući što veća transparentnost samog postupka i učešće što većeg broja ponuđača kako bi se na taj način odabrao najpovoljniji, objašnjava vlasnik Bečejprevoza.

To se, međutim u praksi ne dešava uvek, ističe Đurović, već se tehničkim specifikacijama često u startu diskvalifikuju određeni ponuđači koji ne mogu da ispune te zahteve, ne poseduju opremu ili autobuse za koje je neophodno veliko ulaganje pre nego što se dobije posao na tenderu.

„Na primer, tehničkim specifikacijama u jednom postupku javno-privatnog partnerstva za javni gradski prevoz traženo je da prevoznik poseduje ili da je iznajmio 450 novih autobusa, čija je vrednost oko 90 miliona evra. Na taj način se obezbeđuje da samo taj prevoznik ili grupa prevoznika koji su već u tom poslu nastave da rade. Istovremeno, onemogućavaju se drugi ponuđači koji nemaju trenutno ta vozila u vlasništvu da uopšte konkurišu, iako bi mogli da obezbede od proizvođača autobusa i banaka garancije da će ti autobusi biti isporučeni ukoliko se taj posao i dobije, kada bi u uslovima tendera postajala i ta mogućnost“, navodi Đurović.

Kriva vlast, a ne prevoznici

Direktor poslovnog udruženja drumskog saobraćaja Srbijatransport Goran Aleksić kaže za B&F da u Srbiji ima 700 registrovanih prevoznika, od kojih više od 200 saobraća u međumesnom saobraćaju. Dnevno se obavi 11.000 registrovanih polazaka autobusima. „Daleko od toga da je međumesni saobraćaj monopolistički, tu apsolutno vladaju tržišni principi i stvar je kapitala i interesa poslodavaca da na nekim tržištima učestvuju, a na nekim ne“, tvrdi Aleksić.

Ipak, načini na koje se pripremaju i raspisuju javne nabavke mogli bi da budu transparentniji, primećuje Aleksić, koji veruje da će to urediti nova zakonska rešenja kada se usklade sa regulativom EU. Direktor Srbijatransporta ističe da ukoliko se u javnim nabavkama pojave nepravilnosti i uslovi koji su suprotni zakonu, neka od firmi koje su konkurisale taj tender će sigurno oboriti.

Prema njegovim rečima, ako postoje redovi vožnje na kojima nema putnika, to je stvar lokalne samouprave i njihove racionalizacije. „Prevoznik je dužan da ispunjava zahteve lokalne samouprave. Odgovornost za povlašćen položaj prevoznika ima lokalna samouprava, a ne prevoznik“, kategoričan je Aleksić.

Svetlana Jovičić

Biznis i finansije 247/248, jul/avgust 2026.

Foto: chaoss, Depositphotos

21. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

GALENIKA: RAST POSLOVANJA I SAVREMENE TERAPIJE U BORBI PROTIV GOJAZNOSTI

by bifadmin 21. јул 2026.

U godini kada obeležava 81 godinu liderstva u farmaceutskoj industriji, kompanija Galenika nastavila je razvoj poslovanja i u prvoj polovini 2026. godine, uz rast prodaje na domaćem i međunarodnim tržištima, kontinuirano proširenje portfolija proizvoda i nastavak internacionalizacije poslovanja.

Jedan od ključnih strateških fokusa kompanije u 2026. godini predstavlja oblast lečenja gojaznosti, a novom grupom proizvoda Galenika je zaokružila jedinstven koncept koji objedinjuje savremenu terapiju i nutritivnu podršku u okviru multidisciplinarnog pristupa lečenju gojaznosti. Galenika je ove godine lansirala Oli-support liniju dodataka ishrani namenjenih nutritivnoj podršci osobama koje rade na smanjenju telesne težine, a koja je deo sveobuhvatnog pristupa uz Olire® liraglutid.

U odnosu na isti period prošle godine, Galenika je u prvoj polovini 2026. godine ostvarila rast prodaje od 11 odsto u Srbiji, 8 odsto u regionu i čak 18 odsto na tržištu Evropske unije. Istovremeno, kompanija je lansirala ukupno 75 proizvoda u Srbiji, regionu i EU, registrovala 67 proizvoda i povećala sopstvenu proizvodnju . Potvrdu snažne tržišne pozicije predstavlja i činjenica da Galenika ima preko 30 brendova na liderskim pozicijama u svojim kategorijama po tržišnom učešću u Srbiji.

„U 2026. godini, kada obeležavamo 81 godinu, kontinuirani rast poslovanja potvrđuje da je Galenikina strategija razvoja zasnovana na kvalitetu, inovacijama i međunarodnom povezivanju dugoročno održiva. Nastavljamo da širimo prisustvo na međunarodnim tržištima, razvijamo nove proizvode i ulažemo u znanje naših zaposlenih. Posebno smo ponosni što smo ove godine strateški iskorak napravili i u oblasti lečenja gojaznosti, koja je jedan od najvećih zdravstvenih problema savremenog društva. Oli-support linija dodataka ishrani namenjena nutritivnoj podršci osobama koje rade na smanjenju telesne težine, i koji se mogu koristiti uz Olire® liraglutid, kao deo sveobuhvatnog pristupa i u skladu sa savetom zdravstvenog radnika – predstavlja savremeni pristup usmeren ka očuvanju zdravlja, postizanju održivih rezultata i unapređenju kvaliteta žuvota“, izjavio je Rikardo Vian Markes, generalni direktor kompanije Galenika.

Galenika danas posluje na čak 30 međunarodnih tržišta, uz planove za dalje širenje poslovanja. Tokom prve polovine godine nastavljen je razvoj međunarodnih partnerstava, uključujući i dalje širenje poslovanja na tržišta Latinske Amerike, dok je početkom godine Galenika dodatno ojačala svoje prisustvo u Evropskoj uniji akvizicijom slovenačke kompanije Sanofarm.

Kompanija nastavlja da ulaže u razvoj zaposlenih, pa je u prvoj polovini godine broj radnih sati uloženih u različite programe obuka više nego udvostručen u odnosu na isti period prethodne godine, uz realizaciju sveobuhvatnog programa edukacije zaposlenih iz oblasti primene AI alata. Galenika potvrđuje svoju posvećenost razvoju liderskih potencijala i različitosti, pri čemu žene danas čine 62 odsto rukovodilaca kompanije. Istovremeno, organizovano je i sponzorisano 48 stručnih medicinskih skupova za gotovo hiljadu zdravstvenih radnika, dok su donacije u medicinskoj opremi i lekovima realizovane za ukupno 61 zdravstvenu ustanovu u Srbiji.

Razvoj mladih talenata predstavlja još jedan od strateških prioriteta Galenike. Program stručne prakse jedan je od ključnih kanala za prepoznavanje, razvoj i zadržavanje budućih stručnjaka. Tokom prve polovine godine uspešno je završen drugi ciklus programa za studente, a čak 80 odsto njegovih polaznika nastavilo je svoju karijeru u kompaniji.

Do kraja 2026. godine Galenika planira nastavak intenzivne internacionalizacije poslovanja kroz širenje prisustva na međunarodnim tržištima, kao i više od 230 planiranih lansiranja proizvoda.

Foto: Galenika

21. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

D Express preuzima Austrian post

by bifadmin 21. јул 2026.

D Express danas je saopštila da je postignut sporazum između United Grupe i Austrijske pošte (Austrian post) o preuzimanju kompanije D Express. D Express i City Express, kompanija u stopostotnom vlasništvu Austrijske pošte, biće spojeni u jedinstvenu kompaniju, čime će nastati jedan od vodećih operatera na tržištu poštanskih i paketnih usluga u Srbiji.

Austrijska pošta preuzima 100 odsto kompanije D Express. U okviru transakcije prenose se zaposleni, ugovori sa klijentima i infrastruktura, uključujući logistički centar u Beogradu, 27 distributivnih centara, 45 paket shop-ova i više od 300 paketomata za preuzimanje paketa.

D Express u ovu transakciju ulazi sa snažne tržišne pozicije. Investicije u mrežu paketomata, robotsku tehnologiju sortiranja, modernizaciju voznog parka i unapređenje kvaliteta usluge učinile su kompaniju jednim od tehnološki najnaprednijih operatera na srpskom tržištu. Tokom 2025. godine kompanija je, uz sopstvene kurire i flotu od oko 800 vozila, isporučila oko 14 miliona paketa.

Realizacija transakcije zavisi od regulatornih odobrenja, a njeno zaključenje očekuje se krajem četvrtog kvartala 2026. godine. Do tada D Express nastavlja da posluje uobičajeno, pod postojećim menadžmentom, dok će klijenti i dalje koristiti usluge pod istim uslovima.

Vladimir Vidaković, izvršni direktor kompanije D Express, izjavio je:

„D Express je snažna kompanija, izgrađena na visokim standardima i znanju izuzetnog tima. Upravo taj tim i mreža koju je izgradio predstavljaju najveću vrednost koju Austrijska pošta preuzima. Zajedno sa City Expressom imaćemo širu mrežu i veće kapacitete za naše korisnike, dok će naši zaposleni dobiti priliku za dalji profesionalni razvoj u još većoj organizaciji. Naši klijenti mogu da računaju na iste timove i isti nivo kvaliteta usluge.“

Valter Oblin, izvršni direktor Austrijske pošte istakao je:

„Austrijska pošta sprovodi jasnu strategiju međunarodnog širenja: cilj nam je da rastemo na tržištima na kojima možemo da stvorimo stvarnu dodatnu vrednost kroz sopstvenu ekspertizu i snažno lokalno prisustvo. Akvizicija kompanije D Express predstavlja važan korak u daljem razvoju našeg međunarodnog poslovanja u oblasti dostave paketa i održivom jačanju naše pozicije u jugoistočnoj Evropi.“

Peter Umundum, zamenik izvršnog direktora za pakete i logistiku (COO) Austrijske pošte dodao je:

„D Express donosi snažnu operativnu osnovu, uključujući sopstveni logistički centar u Beogradu, nacionalnu mrežu koja obuhvata 27 distributivnih centara, više od 300 punktova za preuzimanje paketa, kao i bogato iskustvo u svakodnevnom poslovanju u oblasti logistike. Zajedno sa kompanijom City Express možemo postepeno objediniti naše mreže i ostvariti sinergije, što će na kraju doneti koristi svim korisnicima.“

Foto: D Express

21. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Vesti

Nuklearno sklonište postaje luksuzni stambeni kompleks

by bifadmin 21. јул 2026.
Nekadašnje nuklearno sklonište iz Hladnog rata pretvara se u ekskluzivni kompleks sa spa centrom, vrhunskom hranom, dronovima i najvišim nivoom bezbednosti.
Svega 113 kilometara severno od Halifaksa, u kanadskoj pokrajini Nova Škotska, nalazi se bivša vojna baza iz Drugog svetskog rata. Danas je to uglavnom napušten prostor sa starim zgradama i praznim parkinzima, okružen gustom četinarskom šumom.

Ipak, jedna velika travnata površina na kraju kompleksa krije planove za potpuno drugačiju budućnost. Kanadski kripto-preduzetnik Džonatan Bahai planira da podzemno nuklearno sklonište površine 6.000 kvadratnih metara pretvori u luksuzni stambeni kompleks otporan na gotovo sve vrste svetskih kriza i katastrofa, namenjen isključivo najbogatijim kupcima.

Najviši nivo bezbednosti

Projekat, nazvan „Fallout Complex“, obuhvatiće 50 luksuznih stambenih jedinica sa najvišim nivoom bezbednosti. Budući stanari imaće na raspolaganju gurmansku hranu iz samoodrživih izvora, biometrijsku kontrolu pristupa, 24-časovni video-nadzor, kao i medicinske usluge u okviru kompleksa. Za one koji dolaze privatnim avionima, u neposrednoj blizini nalazi se i aerodrom Debert.
Bunker je godinama bio turistička atrakcija. Zanimljivo je da je Bahai ovo podzemno zdanje, poznato kao „Difenbunker“, kupio još 2013. godine za svega 22.000 američkih dolara. U početku je objekat koristio za turističke obilaske i mali centar za skladištenje podataka, ali su ga globalna dešavanja navela da promeni planove.

Bunker za sudnji dan nova potreba

– U poslednje dve godine u svetu ima više neizvesnosti nego u prethodnih 30 godina. To je dovelo do ponovnog rađanja potrebe za svojevrsnom polisom osiguranja – bunkerom za sudnji dan – izjavio je Pol Mensfild, suvlasnik projekta.
Za bezbednost kompleksa angažovana je nemačka kompanija Bespoke Home and Yacht Security, koja je ranije bila zadužena za zaštitu američkog potpredsednika Džej Di Vensa i rijaliti zvezde Kim Kardašijan.
Iako je kompleks još u fazi renoviranja, već je prodato 11 stambenih jedinica. Bezbednost će biti podignuta na najviši nivo – perimetar će neprekidno nadletati dronovi, dok će unutrašnjost obuhvatati spa centar, prostoriju za jogu, salon za cigare i savremeni sistem osvetljenja koji u potpunosti imitira prirodnu sunčevu svetlost.

Koliko koštaju stanovi?

Koliko koštaju stanovi, kao ni iznos zakupa, investitori za sada ne otkrivaju. Kada vlasnici nisu prisutni, apartmani će se izdavati kao hotelske sobe. Međutim, postoji jedno strogo pravilo – ukoliko u svetu izbije ozbiljna kriza ili katastrofa, svi hotelski gosti moraće odmah da napuste kompleks kako bi vlasnici mogli da zauzmu svoja rezervisana mesta.
Podzemni bunker izgrađen je krajem pedesetih godina prošlog veka po nalogu tadašnjeg kanadskog premijera Džona Difenbejkera, kao deo mreže od sedam skloništa namenjenih ključnim državnim zvaničnicima u slučaju nuklearnog rata. Objekat u Debertu projektovan je tako da izdrži direktan nuklearni udar i pruži utočište za 329 ljudi tokom najmanje 30 dana.
Međutim, razvoj balističkih raketa bio je toliko brz da su ovakva skloništa zastarela praktično pre nego što su u potpunosti završena. Zbog smanjenja budžetskih troškova bunker je zatvoren 1996. godine. Danas bi, gotovo tri decenije kasnije, mogao da dobije potpuno novu namenu – kao luksuzno utočište za one koji žele da budu spremni za najgore moguće scenarije.
Izvor: Kamatica.com
Foto: Pixabay
21. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Društvene mreže vraćaju ugled variocima, električarima i kamiondžijama

by bifadmin 21. јул 2026.

Dok se Sjedinjene Američke Države suočavaju sa ozbiljnim manjkom radnika u zanatskim i tehničkim zanimanjima, među mladima raste interesovanje za profesije koje su godinama bile u senci fakultetskog obrazovanja. Tome ne doprinosi samo rast zarada i velika potražnja za radnicima, već i nova generacija influensera koja na društvenim mrežama menja percepciju poslova poput varioca, električara, vodoinstalatera i vozača kamiona.

Jedna od najpoznatijih predstavnica ovog trenda je Lindzi Hover, koja se na društvenim mrežama predstavlja kao Blue Collar Barbie. Svojim pratiocima svakodnevno prikazuje posao varioca i mehaničara. Njeni video-snimci iz radionice i sa popravki automobila privukli su više od 160.000 pratilaca.

Sličan put izabrala je i Klarisa Renkin, profesionalna vozačica kamiona. Sa više od 200.000 pratilaca na društvenim mrežama, ona je pokrenula i akademiju za obuku budućih vozača kako bi odgovorila na rastuću potražnju za kadrovima u transportnoj industriji.

TikTok menja pogled na „plave kragne“

Društvene mreže postale su važan kanal za promociju zanatskih zanimanja. Na TikToku oznaka #bluecollar broji više od 4,7 miliona objava, a sadržaj koji prikazuje svakodnevni rad u građevinarstvu, proizvodnji ili servisnim delatnostima privlači sve više mladih korisnika.

Istovremeno, sve veći broj mladih preispituje tradicionalni obrazovni put. Visoki troškovi studiranja, studentski krediti i neizvesnost zapošljavanja nakon fakulteta naveli su deo generacije Z da razmotri karijeru u zanatima, gde su primanja često konkurentna, a zaposlenje gotovo zagarantovano.

Rekordan rast upisa i pripravnika

Trend potvrđuju i podaci iz obrazovnog sistema i industrije.

Upis u američke škole specijalizovane za tehnička zanimanja povećan je za gotovo 20 odsto od proleća 2020. godine. Istovremeno, građevinski sindikati zabeležili su rekordan broj od oko 88.000 pripravnika tokom 2025. godine.

Ovakvi podaci ukazuju da se tržište rada postepeno prilagođava dugogodišnjem nedostatku kvalifikovanih radnika.

Veštačka inteligencija mogla bi dodatno da poveća vrednost zanata
Na značaj zanatskih profesija ukazao je ranije i izvršni direktor kompanije Nvidia, Džensen Hvang. On je ocenio da bi vodoinstalateri, električari i građevinski radnici u narednim godinama mogli da ostvaruju još veće zarade.

Razlog nije samo hronični manjak radne snage. Razvoj veštačke inteligencije i automatizacije mogao bi da poveća vrednost poslova koji zahtevaju fizičko prisustvo i praktične veštine, a koje tehnologija teško može da zameni.

Američka građevinska i proizvodna industrija već se suočavaju sa starenjem radne snage i velikim brojem odlazaka u penziju. Zbog toga će potražnja za kvalifikovanim zanatlijama verovatno nastaviti da raste, što mladima koji izaberu ove profesije otvara dugoročne mogućnosti za stabilnu i dobro plaćenu karijeru.

Izvor: Bonitet.com

Foto: greenlightvision_ch, Pixabay

21. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

U prva tri meseca 2026. premija osiguranja porasla 11,6%

by bifadmin 21. јул 2026.

Ukupna premija osiguranja u Srbiji u prvom tromesečju 2026. godine iznosila je 50,2 milijarde dinara što je za 11,6% više nego u istom periodu prošle godine, pokazuje najnoviji izveštaj Narodne banke Srbije o sektoru osiguranja.

Najveći deo premije i dalje otpada na osiguranje od autoodgovornosti, koje čini 24,7% ukupnog tržišta. Slede imovinska osiguranja sa učešćem od 19,3%, životna osiguranja sa 17,1%, dobrovoljno zdravstveno osiguranje sa 15%, dok kasko osiguranje učestvuje sa 12,1%.

Posmatrano po stopama rasta, najbrže je raslo osiguranje od posledica nezgode, sa povećanjem premije od čak 30,7% u odnosu na prvo tromesečje prošle godine. Premija imovinskog osiguranja povećana je za 17,6%, kasko osiguranja za 14,8%, dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja za 12,9%, dok je premija obaveznog osiguranja od autoodgovornosti porasla za 5,6%.

Na tržištu je na kraju marta poslovalo 20 društava za (re)osiguranje, od kojih je 15 u većinskom stranom vlasništvu. Strana društva ostvaruju više od 60% premije neživotnih osiguranja, više od 83% premije životnih osiguranja i raspolažu sa preko dve trećine ukupne imovine sektora.

Ukupna aktiva sektora dostigla je 455,8 milijardi dinara, što predstavlja rast od 6,4% u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, kapital društava za osiguranje povećan je za 9,4%, na 96,1 milijardu dinara, dok pokazatelji solventnosti i dalje ostaju znatno iznad regulatornog minimuma, navodi NBS.

Po visini ukupne premije nije bilo promena među vodećim osiguravačima. Prvih pet društava – Dunav, Generali, DDOR, Wiener i Triglav – zajedno drže 73,4% tržišta, što ukazuje na umerenu koncentraciju sektora.

Izvor: NBS

Foto: thodonal, Depositphotos

21. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kod mlađe generacije manja potražnja za dijamantima

by bifadmin 21. јул 2026.
Hiljade radnih mesta je ugroženo u južnoafričkim rudnicima jer se industrija prirodnih dijamanata suočava sa jednom od najtežih kriza u dosadašnjoj istoriji.
Zbog sve veće konkurencije i sintetički proizvedenih dijamanata, kompanija De Birs planira obustavu proizvodnje u najvećem rudniku dijamanata u zemlji, preneo je Dojče vele.

Rudnik Venecija kompanije De Birs zapošljava oko 4.500 radnika, a pored toga, još nekoliko hiljada ljudi zavisi od njegovog rada.

Rudnik se nalazi u provinciji Limpopo, jednom od najsiromašnijih provincija Južne Afrike.

Kompanija je 2024. ukinula više od 300 mesta, a očekuje se da će sadašnja obustava rada dovesti do dodatnog smanjenja broja zaposlenh.

Zbog porasta popularnosti sinteteičkih dijamanata, koji su jeftiniji od pravih za 50-80 odsto potražnja je oslabila.

Na slabljenje potražnje dijamanata uticao je i pad kupovine u Kini, kao i carine uvedene ruskim dijamantima i američke carine na uvoz nakita iz Indije.

Bivši direktor kompanije De Birs Garet Peni ocenjuje da je reč o „savršenoj oluji“ koja istovremeno pogađa celu industriju.

Mlađe generacije ne pridaju veliki značaj pravim dijamantima kao pre, a kupci u Sjedinjenim Američkim Državama, Evropi i Aziji ređe izdvajaju novčana sredstva za luksuzne proizvode, kao što su dijamanti.

Južnoafrička vlada pokušava da umanji krizu, a ministar za mineralne resurse, Gvede Mantaše, najavio je globalnu kampanju za promociju prirodnih dijamanata, naglasivši da industrija mora jasnije da istakne razliku između prirodnog i laboratorijski proizvedenog dijamanta.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay
21. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Male promene u domu koje štite kućne ljubimce od letnjih vrućina

by bifadmin 20. јул 2026.

Sa dolaskom toplijih dana, većina vlasnika kućnih ljubimaca već razmišlja o ranijim jutarnjim šetnjama, činiji sa svežom vodom koja se dopunjava tokom dana i pažljivom praćenju kako njihov pas ili mačka podnose vrućinu. Ono o čemu se ređe razmišlja jeste na koji način sam unutrašnji prostor doma, posebno u domovima sa sobama na spratu ili krovnim prozorima, utiče na udobnost ljubimaca tokom toplih dana.

Promene u domu, uključujući način na koji regulišete temperaturu u zatvorenom prostoru, mogu značajno doprineti udobnosti vašeg ljubimca tokom toplijih meseci.

Kako psi i mačke podnose vrućinu

Psi i mačke koriste različite strategije kako bi im bilo prijatno kada temperature porastu, a razumevanje tih razlika pomaže vlasnicima da pravilno reaguju.

Kod pasa je obično lako primetiti da im je prevruće. Dahtanje je njihov osnovni način rashlađivanja, a najčešće će potražiti hlad, leći na hladan pod ili usporiti kada im je previše toplo. Sve dok imaju pristup vodi, provetrenom prostoru i hladnijoj površini za odmor, većina pasa bez poteškoća podnosi letnje temperature. Vlasnici bi trebalo samo da obrate pažnju da im to bude dostupno tokom celog dana.

Mačke se uglavnom nose sa vrućinom tiho i neprimetno. Vešte su u pronalaženju najhladnijeg dela prostorije i čuvanju energije tokom najtoplijih sati. Kako se same regulišu uz manje vidljiv napor, važno je povremeno proveriti kako se osećaju, umesto pretpostaviti da je sve u redu, posebno kod starijih ili manje pokretnih mačaka.

Zamolili smo dr vet. med. Vladimira Terzina da nam pruži savete kako da sačuvamo naše ljubimce od vrućina.

Opšte preporuke možemo svesti na nekoliko osnovnih:

Šetajte ljubimce isključivo rano ujutru ili kasno uveče, obezbedite im stalno dostupnu svežu vodu i zaštitite ih od direktnog sunca i vrućih površina koje mogu opeći šape.

Ljubimce nikada ne ostavljajte u parkiranom automobilu, jer temperatura brzo dostiže kritične nivoe.
Sve vrste mehaničke zaštite od sunca su dobrodošle (suncobrani, zavese ili roletne u stanu, ventilatori).

Šetnja i asfalt: Proverite vrelinu asfalta dlanom (test od 7 sekundi) – ako je prevruće za vašu ruku, prevruće je i za šape.
Voda i prostor: Obezbedite više posuda sa svežom vodom i rashlađen prostor u senci, zaklonjen od direktne sunčeve svetlosti.
Rashlađivanje: Koristite vlažne peškire ili specijalne prostirke za hlađenje, a možete im staviti i hladne obloge na stomak i oko šapa.
Rizične grupe: Budite posebno pažljivi sa starijim ljubimcima, gojaznim životinjama i rasama kratke njuške, koji su skloni brzom toplotnom udaru. Posebne mere opreza treba primeniti kod pacijenata sa hroničnim bolestima (dijabetes, kardiološka oboljenja).

Uloga temperature u zatvorenom prostoru

Jedan aspekt udobnosti kućnih ljubimaca kojem se posvećuje manje pažnje nego što zaslužuje jeste temperatura prostora u kojem životinje provode najveći deo vremena.

Prostorije na spratu, potkrovni stanovi i prostori ispod krovnih prozora mogu tokom letnjih popodneva akumulirati značajnu toplotu, ne samo zbog slabije ventilacije, već i zbog sunčevog zračenja koje prolazi kroz staklo i zagreva površine u prostoriji tokom dana. Do sredine popodneva ove prostorije mogu biti znatno toplije od nižih spratova, a toplota se zadržava do duboko u noć.

Za ljude i kućne ljubimce koji borave u ovakvim prostorima, razlika između kontrolisane i nekontrolisane temperature u zatvorenom prostoru je veoma primetna. Istraživanje[1] koje je VELUX Grupa sprovela na evropskim tržištima pokazalo je da spoljne zaštite od sunca – spoljašnje mrežice, proizvodi dizajnirani da zaustave sunčevu toplotu pre nego što dođe do stakla prozora, mogu smanjiti unutrašnju temperaturu i do 5 stepeni Celzijusa tokom leta. Prostorija koja bi inače dostigla 28 stepeni može ostati na prijatnijih 23 – 24 stepena, što predstavlja značajno poboljšanje komfora i za ljude i za životinje. VELUX spoljašnje mrežice za zaštitu od toplote dizajnirane su upravo za ovu svrhu, da blokiraju sunčevu toplotu na samom izvoru, umesto da se naknadno rešava toplota koja se već zadržala u prostoriji.

Sa ciljem podizanja svesti o zaštiti kućnih ljubimaca od toplote VELUX Srbija organizovala je događaj na otvorenom na Adi Ciganliji, gde je prolaznicima bila dostupna besplatna konsultacija sa veterinarom upravo o zaštiti kućnih ljubimaca tokom vrelih letnjih dana.

20. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

AI i psihološko profilisanje: Kako tehnologija dešifruje ljudsku dušu

by bifadmin 20. јул 2026.

Veštačka inteligencija je od alata za prepoznavanje slika evoluirala u sofisticiran sistem za analizu ljudskog ponašanja. Analizom digitalnih tragova algoritmi mogu rekonstruisati brojne psihološke karakteristike, obrasce ponašanja i potencijalne ranjivosti korisnika, čime je otvorena era psihografskog profilisanja koja je značajno promenila marketing, političku komunikaciju i odnos institucija prema pojedincu.

Evropska unija ove rizike nastoji da ograniči kroz AI Act i Opštu uredbu o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation – GDPR), koji propisuju strože zahteve u pogledu transparentnosti, nadzora i zaštite osnovnih prava. Nasuprot tome, Sjedinjene Američke Države nemaju jedinstven savezni zakon o privatnosti podataka, već se oslanjaju na regulativu saveznih država i u većoj meri na samoregulaciju tehnoloških kompanija.

Međutim, ni najstroža zakonska regulativa ne može u potpunosti sprečiti razvoj i zloupotrebu ovakvih sistema. Savremeni modeli otvorenog koda (open-source LLMs) dostupni su velikom broju korisnika i mogu se pokretati na lokalnim računarima, bez oslanjanja na komercijalne servise. To znači da pojedinci, kompanije ili različite organizacije mogu razvijati sisteme za psihološko profilisanje, analizu ponašanja ili personalizovano ubeđivanje izvan okvira koji regulatorna tela mogu neposredno da nadziru.

Kako naš digitalni trag postaje psihološka mapa ličnosti

U središtu modernog psihološkog profilisanja nalazi se model poznat kao „Velikih pet” osobina ličnosti (Big Five personality traits – OCEAN). Ovaj naučni koncept kategorizuje ljudski karakter kroz pet ključnih dimenzija, a to su otvorenost prema novim iskustvima, savesnost, ekstraverzija, saradljivost i neuroticizam. Nekada su za utvrđivanje ovih osobina bili potrebni opširni psihološki upitnici sa stotinama pitanja koja su ispitanici popunjavali. Danas veštačka inteligencija radi isto to, ali bez postavljanja ijednog direktnog pitanja.

Srž ovog procesa leži u unakrsnoj analizi velikih baza podataka: algoritmi pronalaze skrivene korelacije tako što ispituju dodirne tačke između rezultata standardnih psiholoških upitnika i našeg autentičnog, svakodnevnog ponašanja na mreži. Kroz procese mašinskog učenja, obradu prirodnog jezika i napredne velike jezičke modele (Large Language Models – LLM), veštačka inteligencija analizira naš stil pisanja, izbor reči, učestalost korišćenja emotikona i na osnovu toga može da predvidi i naše trenutno raspoloženje, kao i našu našu ličnost i karakter. Pionirski rad naučnika poput Mihaela Kosinskog i Dejvida Stilvela pokazao je još pre više godina dramatične razmere ove tehnologije. Njihova istraživanja su otkrila da je na osnovu svega desetak Fejsbuk lajkova algoritam mogao da proceni osobine ličnosti korisnika bolje nego njegov kolega sa posla. Sa stotinu i pedeset lajkova, sistem je poznavao čoveka bolje od članova njegove najuže porodice, dok je sa nekoliko stotina prevazilazio čak i procenu bračnog partnera. Danas, u vreme kada veliki jezički modeli omogućavaju analizu ogromnih količina sirovog teksta, ovi alati su postali još sofisticiraniji, pristupačniji i brži.

Između naučne preciznosti i statističke iluzije

Jedno od ključnih pitanja koje se postavlja je koliko su ove analize precizne. Da li nas veštačka inteligencija zaista poznaje ili se radi o iluziji iza koje stoji brojevi i statistika?

Stručnjaci su saglasni da ovi sistemi postižu visoku tačnost kada se koriste za analizu na nivou populacije i identifikovanje obrazaca na nivou grupa. Algoritmi mogu nepogrešivo da identifikuju grupe ljudi koje su podložne anksioznosti, sklone impulsivnoj kupovini ili otvorene za radikalne društvene promene.

Međutim, na individualnom nivou stvari su daleko kompleksnije. Ljudska priroda je dinamična, podložna trenutnim emocionalnim stanjima i uticaju neposrednog okruženja, a na društvenim mrežama korisnici često kreiraju idealizovane slike o sebi.

Pored toga, algoritmi pokazuju izražene kulturne i demografske pristrasnosti, budući da su modeli pretežno razvijani, obučavani i testirani na podacima prikupljenim u zapadnim, industrijalizovanim i ekonomski razvijenim društvima.

Iz tog razloga, mehanička primena ovih alata na pojedinca bez stručnog nadzora može dovesti do pogrešnih procena, dok u masovnim kampanjama oni pokazuju zastrašujuću efikasnost.

Od komercijalne eksploatacije do političke manipulacije

Najveći izazov leži u tome što korisnici digitalnih platformi dobrovoljno, svakodnevno i potpuno nesvesno ostavljaju tragove koji otkrivaju njihove najveće intimne tajne, seksualnu orijentaciju, verska uverenja, političke sklonosti i mentalno zdravlje. Slučaj kompanije Kembridž Analitika (Cambridge Analytica) ostao je upisan u istoriju kao prekretnica koja je ogolila kako se psihografsko profilisanje može iskoristiti bez ikakvog informisanog pristanka miliona građana. Digitalni otisci su iskorišćeni kako bi se kreirale personalizovane političke poruke koje direktno ciljaju strahove i predrasude konkretnih glasača, čime je duboko uticano na demokratske procese širom sveta.

Najveća opasnost ove tehnologije nije u tome što nas ona poznaje, već u tome što razume naše ranjivosti i može da ih eksploatiše u realnom vremenu, prilagođavajući narativ tako da utiče na proces donošenja odluka.

Danas je komercijalna upotreba ove tehnologije postala standard u digitalnom marketingu. Umesto tradicionalnog oglašavanja koje se zasnivalo na polu ili starosnoj dobi, moderne kompanije praktikuju hiperpersonalizaciju. Ukoliko algoritam detektuje da je određeni korisnik visoko neurotičan i sklon brizi, oglas za osiguranje ili bezbednosni sistem biće formulisan tako da potencira sigurnost i zaštitu od pretnji. Nasuprot tome, za ekstrovertne korisnike oglas menja fokus: njima se isti proizvod prodaje kao nešto što donosi uzbuđenje i pažnju u društvu. Ovakav pristup se sve češće primenjuje i u sektoru ljudskih resursa prilikom zapošljavanja. Velike korporacije koriste automatizovane sisteme za analizu propratnih pisama, govora tela i stila komunikacije kandidata kako bi utvrdile da li se oni uklapaju u korporativnu kulturu.

Vojska, bezbednost i mentalno zdravlje

Domet ove tehnologije već davno je probio granice društvenih mreža i digitalnog marketinga, zakoračivši u zone daleko većeg društvenog i geopolitičkog uticaja. U vojnom sektoru i domenu nacionalne bezbednosti, psihološko profilisanje je postalo jedno od ključnih oruđa za vođenje psiholoških operacija (Psychological Operations – PSYOPS). Analizom digitalnog prostora neprijateljskih država ili ciljanih populacija, vojni stratezi mogu tačno mapirati tačke društvenog razdora, nezadovoljstva i polarizacije, te sistematski plasirati informacije koje destabilizuju protivnika iznutra.

Paralelno sa tim, ova tehnologija pronalazi primenu i u oblastima poput kliničke psihologije i mentalnog zdravlja. Analizom jezičkih obrazaca na društvenim mrežama, veštačka inteligencija može veoma rano detektovati prve znake kliničke depresije, suicidalnih misli ili drugih kognitivnih poremećaja, pre nego što sam korisnik ili njegova okolina postanu svesni problema. Međutim, i ovde se javlja etička dilema: ko ima pravo da pristupi ovim podacima i kako sprečiti da farmaceutske kompanije ili osiguravajuća društva iskoriste ove informacije za podizanje cena svojih usluga ili diskriminaciju pacijenata?

Kako sačuvati sopstveni integritet u digitalnom svetu

Pitanje više nije da li će se tehnologija psihološkog profilisanja koristiti, već kako ćemo kao društvo uspeti da je kanališemo kako ona ne bi postala oruđe za totalnu kontrolu i manipulaciju.

Potpuno povlačenje iz digitalnog prostora za većinu ljudi danas nije opcija, ali je razvijanje digitalne higijene i svesti o digitalnim tragovima koje ostavljamo postalo važan preduslov za zaštitu od psihološkog profilisanja i manipulativnog uticaja algoritama.

Milena Šović, AI Implementation Specialist & Content Trainer

Ilustracija: Gemini

20. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Otvorena MOL servisna stanica u Boru
  • Napred razvoj privodi kraju preuzimanje Energoprojekta uprkos sudskoj odluci
  • Slovenci jedini na svetu imaju prosečnu platu koja premašuje „cenu sreće“
  • Koje fakultete maturanti najviše biraju, a koje struke najviše traže poslodavci?
  • Volite žvakaće gume sa ukusom mentola? Njihova proizvodnja zavisi od jednog dela Indije

Архиве

  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit