NAJNOVIJE
Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje...
Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju...
Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
Gastarbajterski barok u kukuruzu: Prazne kuće sagrađene iz inata
Energetska bezbednost potiskuje energetsku ideologiju
Šta bilansi Poštanske štedionice govore o njenoj stabilnosti?
AP: Velika rasprodaja akcija kompanija povezanih s veštačkom inteligencijom...
Nova vlast obećava da će zadržati ono što funkcioniše...
Kašnjenje po kreditima deset puta manje nego pre deset...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Kompanija Nestlé, globalni lider u industriji hrane i pića, objavila je rezultate poslovanja za prvih devet meseci 2026. godine.

by bifadmin 22. октобар 2026.

·       Organski rast prodaje na globalnom nivou iznosio je 3,7 odsto, uz realni unutrašnji rast (RIG) od 1,9 odsto i rast cena od 1,8 odsto.

·       Ukupna prodaja dostigla je 65,9 milijardi švajcarskih franaka, na nivou istog perioda prethodne godine. Negativan uticaj kursnih razlika iznosio je 3,7 odsto.

·       U trećem kvartalu organski rast iznosio je 4 odsto, dok je realni unutrašnji rast ubrzan na 2,8 odsto, uz pozitivan rezultat u svim geografskim zonama i globalnim poslovnim segmentima.

Analizirajući poslovne rezultate, Filip Navratil, izvršni direktor kompanije Nestlé rekao je: „Dosledno sprovođenje naših poslovnih planova doprinosi snažnijem rastu. Realni unutrašnji rast (RIG) bio je pozitivan u svim geografskim zonama i globalnim poslovnim segmentima, a u trećem kvartalu dostigao je 2,8 odsto, čime je nastavljen trend poboljšanja rezultata iz prethodnih kvartala. Sporazum o prodaji našeg poslovanja u segmentu vitamina, minerala i dodataka ishrani namenjenih širokom tržištu predstavlja još jedan važan korak u usmeravanju našeg portfolija na oblasti u kojima imamo najveću konkurentsku prednost.”

Navratil je istakao da kompanija, uprkos izazovnim tržišnim okolnostima, ostaje usmerena na stvaranje dugoročne vrednosti, dosledno sprovođenje poslovne strategije i ostvarivanje održivog rasta.

Nestlé Srbija

Nestlé je u Srbiji nastavio da beleži dobre poslovne rezultate, uz aktivnosti posvećene potrošačima i podršci lokalnoj zajednici.

„U Srbiji smo u trećem kvartalu nastavili snažan rast od 17 odsto, prevashodno zahvaljujući kategorijama kafe, konditorskih proizvoda, hrane za kućne ljubimce i Nestlé professional HoReCa asortimanu. U ovom periodu obeležavamo i jednu važnu godišnjicu – pola veka postojanja C brenda, a u središtu ove kulinarske priče nalazi se Začin C, decenijama zvanični „Miljenik potrošača“, a o njegovom mestu u domaćim kuhinjama govori podatak da je samo tokom poslednje decenije proizvedeno više od 10 miliona kilograma ovog proizvoda. U prethodna tri meseca, naša zemlja se suočavala sa teškim trenucima zbog tragičnih požara širom Srbije i tada je bilo najvažnije da budemo tu jedni za druge. Zato posebnu zahvalnost dugujemo onim najhrabrijima – vatrogascima, volonterima i pripadnicima Crvenog krsta angažovanim u suzbijanju požara, kojima smo Nestlé proizvodima probali da barem malo olakšamo svakodnevicu i zahvalimo za herojstvo i posvećenost“, rekla je Marjana Davidović, generalni direktor kompanije Nestlé za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.

Prodaja na nivou Grupe

Rast poslovanja u trećem kvartalu predvodile su kategorije hrane za kućne ljubimce i prehrambenih proizvoda i grickalica, sa organskim rastom od 5,3 i 5 odsto. Kategorija kafe ostvarila je organski rast od 3,4 odsto, dok je kategorija flaširane vode i premijum napitaka zabeležila rast od 12,3 odsto.

Na tržištima u razvoju organski rast dostigao je 6,8 odsto, dok je na razvijenim tržištima iznosio 2,2 odsto. Elektronska trgovina nastavila je snažan rast od 15,3 odsto u trećem kvartalu, a njen udeo u ukupnoj prodaji Grupe od početka godine dostigao je 21,6 odsto.

Zona Evropa

U prvih devet meseci 2026. godine organski rast u Evropi iznosio je 2,2 odsto, uz realni unutrašnji rast od 0,7 odsto i rast cena od 1,5 odsto. Ukupna prodaja dostigla je 13,7 milijardi švajcarskih franaka.

U trećem kvartalu organski rast iznosio je 1,2 odsto, uz poboljšanje realnog unutrašnjeg rasta na 1 odsto. Najveći doprinos rezultatima dala je kategorija hrane za kućne ljubimce, dok su poboljšanja zabeležena i u kategorijama prehrambenih proizvoda i grickalica.

Poslovanje kompanije Nestlé u Rusiji

Nakon predsedničkog ukaza objavljenog u septembru 2026. godine, poslovanje kompanije Nestlé u Rusiji stavljeno je pod privremenu eksternu upravu. Kompanija ostaje zakonski vlasnik imovine, ali više nema kontrolu nad poslovanjem, zbog čega se rezultati iz Rusije od kraja septembra ne uključuju u konsolidovane finansijske izveštaje Grupe.

Poslovanje u Rusiji činilo je približno 2 odsto ukupne godišnje prodaje Grupe, dok je prestankom konsolidacije iz bilansa isključena neto imovina vredna oko 1,6 milijardi švajcarskih franaka. Ova promena nije uticala na rezultate prodaje u prvih devet meseci 2026. godine.

Prognoza za 2026. godinu

Kompanija Nestlé zadržala je prognoze za 2026. godinu. Očekuje se organski rast prodaje u rasponu od 3 do 4 odsto, uz ubrzanje realnog unutrašnjeg rasta u odnosu na prethodnu godinu. Predviđa se i poboljšanje osnovne operativne profitne marže u poređenju sa 2025. godinom, dok se očekuje da slobodni novčani tok premaši devet milijardi švajcarskih franaka.

Za sud ili katastar proverite njihovu taksu. Odmah pitajte i kada dokument može da se preuzme, naročito ako je kupovina stara više decenija i potrebno je pronaći arhivirane spise.

Uz osnovni ugovor proverite anekse i saglasnost za uknjižbu

Ako je izgubljen kupoprodajni ugovor imao anekse, zatražite i njihove prepise. Isto važi za posebnu izjavu prodavca kojom je, nakon isplate cene, data saglasnost za uknjižbu. Osnovni ugovor sam ne prikazuje sadržinu naknadno sačinjenih isprava.

Pri preuzimanju pregledajte sve stranice, oznaku overe i priloge koje ste tražili. Proverite da li ste dobili ceo dokument, a ne samo izvod ili potvrdu. Papirni primerak sačuvajte, a potpuni sken odvojite od svakodnevne prepiske, zajedno sa podacima o mestu i broju overe.

Foto: Nestle

22. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Kako tražiti kopiju ako izgubite kupoprodajni ugovor za stan

by bifadmin 22. октобар 2026.
Izgubljen kupoprodajni ugovor za stan potražite kod javnog beležnika koji ga je potvrdio ili u arhivi suda koji je izvršio overu. Primerak može postojati i u katastru, ako je ugovor tamo dostavljen. Za izdavanje prepisa pripremite podatke o kupovini i dokumenta kojima dokazujete identitet i pravo da preuzmete ispravu.

Nedostatak ugovora može da odloži pripremu prodaje ili ostavinskog postupka. Ako ste već upisani kao vlasnik, nestanak vašeg papirnog primerka ne menja taj upis. Ipak, za uvid u cenu, način plaćanja i druge ugovorene obaveze potreban je sam ugovor.

Izgubljen kupoprodajni ugovor: Prvo pronađite podatak o overi

Za izgubljen kupoprodajni ugovor najkorisniji početni podaci su ime javnog beležnika ili naziv suda, godina i broj overe. Oni omogućavaju da se zahtev poveže sa konkretnim dokumentom, umesto da se potraga vodi samo prema adresi stana.

Proverite staru prepisku, dokumentaciju stambenog kredita, poresko rešenje i rešenje o upisu. U njima može biti navedena oznaka ugovora. Zamolite prodavca, odnosno drugu ugovornu stranu, da pogleda svoj primerak i pošalje podatke sa strane na kojoj se nalazi overa.

Ako broj ne znate, navedite približnu godinu kupovine, imena ugovornika i podatke o stanu. Od kancelarije ili sudske arhive zatražite informaciju šta je još potrebno za pretragu.

Ugovor kod beležnika tražite od kancelarije koja ga je potvrdila

Ako je ugovor solemnizovan, odnosno potvrđen kod javnog beležnika, kontaktirajte tu kancelariju i tražite prepis iz sačuvane dokumentacije. Navedite da li ste bili kupac, prodavac ili zahtev podnosite po drugom osnovu. Zakon o javnom beležništvu propisuje trajno čuvanje solemnizovanih isprava.

Ako beležnik više ne radi, od Javnobeležničke komore Srbije zatražite informaciju ko je preuzeo njegove spise. Komora može poveriti arhivu drugom beležniku, pa je za nastavak potrage važno utvrditi kome je dokumentacija predata.

Za sudski overen ugovor obratite se sudskoj arhivi

Ako je izgubljen kupoprodajni ugovor overen pred sudom, zahtev se upućuje tom sudu ili sudu koji je preuzeo njegovu arhivu. U pisarnici tražite informaciju o prepisu iz arhiviranih spisa overe.

Osnovni sud u Nišu objavljuje poseban obrazac za ovu namenu. Predviđena su polja za broj overe, dokument koji se traži i obrazloženje zbog čega je potreban. Na prepis imaju pravo stranke, kao i druga lica koja imaju opravdan interes.

Ako prepis ugovora nije pronađen, proverite postoji li zapis u upisniku overe i mogućnost izdavanja potvrde. Potvrda da je ugovor overen ne sadrži njegov ceo tekst. Zato kod onoga ko vam traži dokument proverite da li takva potvrda može poslužiti u konkretnom postupku.

Šta pripremaju kupac, naslednik i punomoćnik

Kada tražite izgubljen kupoprodajni ugovor, u zahtevu navedite imena ugovornika, datum ili približnu godinu overe, poznati broj predmeta i podatke o stanu. Dodajte kontakt i svrhu za koju vam je prepis potreban. Dokumenta uz zahtev zavise od toga ko ga podnosi.

Kupac ili prodavac priprema važeću ličnu kartu ili pasoš i zahtev za izdavanje prepisa. Ako ustanova ima obrazac, koristite njega. Za ugovor u kojem je navedeno ranije prezime unapred proverite treba li priložiti dokaz koji povezuje stare i sadašnje podatke.

Naslednik priprema svoju ličnu ispravu i pravnosnažno rešenje o nasleđivanju, ako je doneto, radi dokazivanja nasledničkog svojstva. Ako se ugovor pribavlja upravo za ostavinski postupak koji još traje, proverite sa beležnikom ili sudom koji vodi ostavinu kojim dokumentima treba potkrepiti zahtev.

Punomoćnik priprema svoju ličnu ispravu i punomoćje koje obuhvata pribavljanje i preuzimanje tražene dokumentacije. Pre dolaska proverite da li je za taj zahtev potrebno punomoćje sa overenim potpisom. Beležnik proverava pravo na izdavanje isprave, pa dokumentacija ne može da se preuzme samo zato što neko zna podatke o stanu.

Dokaz o uplati prilaže se prema instrukciji ustanove. Pre uplate proverite iznos, račun i poziv na broj za uslugu koju zaista tražite.

Kada kopija može da se pronađe u katastru

Katastar može pomoći ako je izgubljen kupoprodajni ugovor prethodno dostavljen kao osnov za upis. Nadležnoj službi tada se traži uvid u zbirku isprava i kopija konkretnog dokumenta.

RGZ u odgovorima na najčešća pitanja navodi da se zahtev za uvid predaje nadležnoj službi u zakazanom terminu ili poštom. Navedite katastarsku opštinu, parcelu i podatke o stanu kojima raspolažete, a uz zahtev proverite koji dokaz o svom svojstvu ili pravnom interesu treba priložiti.

Izvod iz katastra pokazuje podatke o nepokretnosti i upisanim pravima. On ne prikazuje sve odredbe ugovora, cenu i dogovoreni način isplate. Za te podatke traži se isprava iz zbirke, ako je sačuvana u dokumentaciji.

Koliko košta prepis i kakvu kopiju tražiti

Pre podnošenja zahteva pitajte instituciju kojoj dostavljate dokument da li joj treba overeni prepis, odgovarajući primerak javnobeležničke isprave ili obična kopija. Fotografija sa telefona može pomoći u pronalaženju ugovora, ali ne zamenjuje overeni prepis kada je on propisan za dalji postupak.

Prema javnobeležničkoj tarifi, nagrada za naknadni prepis javnobeležničke isprave iznosi 1,5 bodova po stranici. Vrednost boda je 180 dinara bez PDV-a, pa je nagrada 270 dinara po stranici bez PDV-a, uz eventualne dodatne troškove. Konačan obračun daje kancelarija.

Izvor: Nekretnine.rs, Stevica Rajčetić
Foto: Pixabay
22. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Stabilna prodaja i sve veće učešće kredita na beogradskom tržištu stanova

by bifadmin 22. октобар 2026.

Coreside, brokersko-konsultantska kompanija za nekretnine koja posluje u okviru kompanije Marera, predstavila je izveštaj o tržištu stanova i stanogradnje u Beogradu za prvo polugodište 2026. godine. Nalazi pokazuju da je tržište zadržalo stabilan nivo prodaje, uz nastavak rasta kreditnog finansiranja i pomeranje tržišta ka višim cenovnim segmentima.

U prvih šest meseci 2026. godine u Beogradu je prodato 8.538 stanova, 1,1% više nego u istom periodu prethodne godine, dok je prosečna realizovana cena iznosila 3.219 evra po kvadratnom metru. Prosečna cena novogradnje bila je 3.247, a starogradnje 3.201 evro po kvadratu.

Kreditno finansiranje nastavlja da dobija na značaju – 40% kupovina stanova u prvom polugodištu realizovano je uz pomoć kredita, u odnosu na 23% u istom periodu 2023. godine.

„Podaci za prvo polugodište pokazuju da je beogradsko tržište stanova ušlo u zreliju fazu. Prodaja se održava na stabilnom nivou, a sve veći broj kupaca odlučuje se za kupovinu uz kredit, što govori o poverenju u tržište i dugoročnu vrednost nekretnina. Istovremeno, kupci su sve zahtevniji kada je reč o lokaciji i kvalitetu projekta. U takvim okolnostima, prednost će imati projekti koji kvalitetom i pouzdanošću opravdavaju ulaganje i dugoročno poverenje kupaca”, izjavio je Bojan Ljubičić, direktor real estate portfolija u kompaniji Marera.

Viši cenovni segmenti sve zastupljeniji

Jedna od izraženijih promena jeste strukturno pomeranje tržišta ka višim cenovnim rangovima. Stanovi sa cenom iznad 3.000 evra po kvadratnom metru činili su 40% ukupne prodaje u prvom polugodištu 2026, u odnosu na svega 6% u 2021. godini. Istovremeno, udeo stanova u rasponu od 1.001 do 2.000 evra smanjen je sa 57% na 19%, dok je segment od 2.001 do 3.000 evra predstavljao najzastupljeniji pojedinačni cenovni rang sa 38% učešća.

Nova ponuda i razvoj tržišta

Buduću ponudu oblikuje više od 30 velikih stambenih projekata obuhvaćenih analizom, ukupne površine oko 4,1 milion kvadratnih metara, sa planiranim završetkom do 2030. godine. Novi Beograd i Beograd na vodi ostaju vodeća razvojna središta, uz širenje velikih projekata na Palilulu i Čukaricu.

U prvih šest meseci izdato je 1.244 građevinske dozvole za stambene objekte, 16% više nego prethodne godine, dok je odobrena stambena površina smanjena za 19%, što ukazuje na promenu strukture i prosečne veličine projekata.

Građevinsko zemljište takođe dobija sve veći značaj: broj kupoprodaja građevinskih parcela u Beogradu gotovo je utrostručen u odnosu na 2015. godinu, paralelno sa rastom građevinske aktivnosti i broja završenih stanova.

Zakup relativno stabilan

Na tržištu zakupa nije bilo većih promena. Prema proceni Coreside tima, zakupnine su ostale relativno stabilne, uz manje korekcije na pojedinim lokacijama, dok najviše nivoe i dalje beleže atraktivne i premium zone.

Izveštaj je zasnovan na podacima Narodne banke Srbije, Republičkog geodetskog zavoda i Republičkog zavoda za statistiku, dopunjenim analizama i uvidima Coreside tima.

Kompletan izveštaj je dostupan na linku: RESIDENTIAL REPORT H1 2026

 

22. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Indeks percepcije korupcije za 2025: Prvi put najgori u regionu

by bifadmin 22. октобар 2026.
Indeks percepcije korupcije ne vidi najveću korupciju u Srbiji, jer je ona legalizovana. Posebnim zakonima i međudržavnim sporazumima najveći tokovi javnog novca izuzeti su iz Zakona o javnim nabavkama. Indeks pita stručnjake šta misle o podmićivanju i zloupotrebi javnih sredstava. Ne ispituje koliko novca prolazi mimo tendera.

Srbija je u Indeksu percepcije korupcije za 2025. dobila 33 poena i 116. mesto. To je najlošiji rezultat od 2012, kada je uvedena sadašnja metodologija i prvi put najgori u regionu. Bosna i Hercegovina ima 34.

Šta indeks meri

Transparency International objavljuje indeks od 1995. Za svaku zemlju uzima najmanje tri istraživanja, a ukupno ih ima do trinaest, i ocenjuje na skali od 0 do 100. Meri se percepcija korupcije u javnom sektoru, a ne broj prijava, presuda ni usvojenih zakona. Izvori su procene stručnih analitičara i ankete poslovnih ljudi.
Za to postoji razlog. Korupcija je radnja koju obe strane skrivaju, pa statistika presuda govori više o tužilaštvu nego o korupciji. Zemlja sa aktivnim tužilaštvom može izgledati gore od zemlje u kojoj se ništa ne goni. Percepcija je zato prihvatljiv posredni pokazatelj. Šta ljudi misle i šta se dogodilo nije isto.

Povrh toga, indeks kasni. Promena prakse vidi se tek kad u nju poveruju oni koji ocenjuju.

Šta je ušlo za Srbiju

Srbija je ove godine obuhvaćena sa sedam istraživanja, jednim manje nego ranije: Freedom House, Bertelsmannov indeks transformacije, EIU, Global Insight, PRS, World Justice Project (Indeks vladavine prava) i V-Dem. Podaci potiču iz 2023, 2024. i 2025. U tri istraživanja ocena je ista, u četiri lošija, a nijedno ne beleži napredak.

Transparentnost Srbija, nacionalni ogranak Transparency International, ocenjuje da bi rezultat bio lošiji da je 2025. rađena anketa Svetskog ekonomskog foruma među privrednicima, jer je ocena Srbije u njoj padala u prethodna četiri ciklusa. Rezultat dakle zavisi i od toga koji su izvori te godine uključeni, a ne samo od stanja u zemlji.

Izuzeto iz zakona

Ugovori javnog sektora vredeli su 2025. oko 15 milijardi evra, skoro 17 odsto BDP-a. Prema Fiskalnom savetu, oko sedam milijardi, skoro osam odsto BDP-a, zaključeno je uz izuzeće od Zakona o javnim nabavkama. Međudržavni sporazumi čine oko četvrtinu te vrednosti i, po pravilu, nisu objavljeni. To je skoro polovina ugovorenog novca, a oko 1,75 milijardi evra ne vidi niko osim ugovornih strana.

Zakon predviđa izuzeća za odbranu i bezbednost, pojedine pravne usluge, ugovore između povezanih lica, kupovinu zemljišta i projekte iz međunarodnih sporazuma. Deo je legitiman. Ali se tu ne staje. Posebni zakon za EXPO 2027 isključuje primenu pravila o javnim nabavkama, a time i mogućnost da firma koja uoči nameštenu nabavku zatraži zaštitu prava. Ustavni sud nije odlučio ni o inicijativi Transparentnosti Srbija za ocenu ustavnosti tog isključenja, podnetoj početkom 2024. Isto je sa Generalštabom. Zakon su neposredno predložili poslanici, pa su izbegnute javna rasprava i mišljenje Agencije o koruptivnim rizicima.

Ni redovni postupci ne stoje bolje. Prema MMF-u, samo jedna ponuda stigla je u 51 odsto postupaka.

Fiskalni savet to naziva specifičnošću Srbije. Propisi su uglavnom usklađeni sa evropskim standardima, a u primeni postoje velika sistemska odstupanja. Osnovni zakon je dakle dobar. Problem je u tome što ga posebni zakoni i sporazumi isključuju iz primene na skoro polovini ugovorenog novca.

Ništa od ovoga ne mora biti podmićivanje, a ako ga ima, malo je mehanizama koji bi ga otkrili. Nema optužnice, nema stručnjaka koji bi to upisao u anketu o podmićivanju. Zato je indeks za ovaj kanal slep.

Tri kanala koja indeks ne vidi

Nabavke nisu jedini kanal. MMF u proceni fiskalne transparentnosti Srbije ocenjuje da država ne objavljuje ukupna prava, obaveze i izloženost iz javno-privatnih partnerstava ni njihove dugoročne fiskalne posledice. Investicioni trošak tih aranžmana dostigao je 3,7 odsto BDP-a u periodu 2021–2023. Najveći je dvadesetpetogodišnja koncesija za aerodrom Nikola Tesla, oko 1,3 odsto BDP-a. Ocena je „nije ispunjeno“.

Isto je sa javnim preduzećima. Fiskalna strategija obuhvata 36 preduzeća, a među izostavljenima je Telekom Srbija, čije su obaveze, prema MMF-u, veće od obaveza EPS-a. Od preduzeća koja jesu obuhvaćena, 14 je 2023. poslovalo sa gubitkom. Ukupne obaveze nefinansijskih javnih preduzeća su 18,9 odsto BDP-a.

Treći kanal je budžetska rezerva. Zakon je postavlja na četiri odsto prihoda, više od 800 miliona evra, a Vlada njome raspolaže bez odobrenja parlamenta. Fiskalni savet traži da se spusti na dva odsto, koliko je bila do 2015, i upozorava da se rezerva već godinama troši na politike i rashode mimo usvojenog budžeta. Završni račun za 2025. pokazuje da je kroz rezervu raspoređeno 92,6 milijardi dinara, a od toga je samo 4,8 milijardi bilo prvobitno predviđeno za tu namenu. Zakonski limit je poštovan.

Šta se zna, a šta ne

Tvrdnja mora sama sebi da postavi granicu. Izuzeće od zakona nije dokaz krađe. Ocena „nije ispunjeno“ znači da podataka nema. Dokazano je da je veliki deo javnog novca van uobičajene kontrole, da su ugovori često tajni i da organi koji bi ih proveravali ne dobijaju informacije. Iznos štete nije dokazan, a bez uvida koji država uskraćuje i ne može da se dokaže. Tvrdnja se odnosi na krupnu i političku korupciju, ne na sitno podmićivanje na šalteru.

Indeks dobro meri ono što meri. Problem je što je uspeh borbe protiv korupcije vezan baš za njega. Strategija za borbu protiv korupcije postavlja cilj da Srbija do kraja 2028. dostigne svetski prosek od 43 poena. Sa 33 poena Srbija je od tog cilja dalje nego prošle godine, kada je imala 35. Ako se izuzeća ne diraju, a ocena ipak poraste, to će biti poboljšanje percepcije korupcije, ali ne i korupcije.

Trideset tri poena je ocena onog dela sistema koji dopušta ocenjivanje. Za deo izuzet iz zakona nema skale, a upravo tamo je veliki deo novca. Novac koji se troši bez konkurencije, bez objavljivanja i bez nezavisnog nadzora izloženiji je zloupotrebi od novca koji prolazi kroz tender. Ko iz toga zaključi da je stanje bolje od 33, mora da pretpostavi da se u tom rizičnom delu sve radi pošteno. Ko to ne pretpostavlja, mora da računa da je stanje mnogo gore.

Izvor: Danas.rs
Foto: Alexas_Fotos, Pixabay
22. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Generali unapređuje organizacionu strukturu Grupe

by bifadmin 21. октобар 2026.

Nova organizaciona struktura podržaće završnu fazu strateškog plana „Lifetime Partner 27: Driving Excellence“ i pripreme za naredni strateški ciklus 2028 – 2030, uz snažniju koordinaciju između sedišta Grupe i poslovnih tržišta. 

Upravni odbor Generali Grupe, na sednici kojom je predsedavao Andrea Sironi, odobrio je, na predlog CEO-a Generali Grupe Filipa Donea, unapređenje organizacione strukture Grupe. Promena organizacione strukture podržaće završnu fazu realizacije strateškog plana „Lifetime Partner 27: Driving Excellence“, uz pripremu za naredni strateški ciklus 2028 – 2030.

Cilj nove organizacione strukture je jednostavnija i efikasnija koordinacija i integracija između funkcija sedišta Grupe i poslovnih tržišta kako bi se dodatno unapredili odlični poslovni rezultati, uz oslanjanje na interne kompetencije i talente, koji predstavljaju potvrđene snage Generali Grupe.

Integrisanija struktura kao podrška poslovanju

Nova organizaciona struktura, koja stupa na snagu 2. novembra 2026. godine, proširiće upravljačke odgovornosti koje ima Đulio Tercariol, Direttore Generale – Group Deputy CEO. U njegovu nadležnost biće prenete funkcije koje su trenutno u nadležnosti General Manager-a, dok će ta pozicija biti ukinuta.

Konkretno, u njegovu nadležnost prelaze Global Investment Management, koji vodi Luka Ćetrano; Group Operations, koji vodi Dejvid Cis; Group Marketing & Customer, na čelu sa Izabel Koner; kao i Group Security, koji vodi Remo Marini.

Istovremeno, odgovornosti Sesil Pajar, Group Chief Transformation Officer, proširuju se na dve oblasti: Sustainability, koja predstavlja jedan od ključnih elemenata strateškog plana i koju vodi Chief Sustainability Officer Lučija Silva, kao i, od 1. januara 2027. godine, Insurance M&A, na čelu sa Rikardo Kandoni.

U okviru iste organizacione celine uspostavljaju se i dve nove jedinice: Group Insurance & Business Performance, na čelu sa Santjago Vilja, koja će obuhvatiti segmente Life & Health, P&C i Reinsurance, kao i Special Projects Unit, koju će voditi Manlio Lostuci.

Upravljanje kontrolnim funkcijama ostaje nepromenjeno. Funkcije Finance, koju vodi Kristijano Borean; People & Organization, na čelu sa Monika Alesandra Posa; Communications & Public Affairs, koju vodi Simone Bempora; i General Counsel, na čelu sa Antonio Kanđeri, nastaviće da direktno odgovaraju CEO-u Grupe. Isto važi i za Generali Investments Holding, koji vodi Vudi Bredford.

Efikasnija struktura Grupe za tržišta osiguranja

Od 1. januara 2027. godine, tržišta osiguranja biće reorganizovana u pet oblasti koje će biti u nadležnosti Direttore Generale – Group Deputy CEO, čime će biti ojačana regionalna koordinacija i omogućeno efikasnije korišćenje resursa, uz zadržavanje sposobnosti brzog odgovora na prilike na lokalnim tržištima.

·       Zapadna Evropa i Latinska Amerika (Western Europe & Latin America), na čelu sa Žan-Loran Granije, objediniće Francusku, Španiju, Portugal, Švajcarsku, Latinsku Ameriku i Grčku, sa ciljem jačanja koordinacije, razmene ekspertize i iskorišćavanja mogućnosti na komplementarnim tržištima.

·       Italija i Global Corporate & Commercial (Italy & Global Corporate & Commercial), na čelu sa Đankarlo Fanćel, približiće upravljanje korporativnim poslovanjem njegovom najvećem tržištu, uz snažniji komercijalni fokus i brže donošenje odluka.

·       Nemačku će voditi Stefan Leman.

·       Region Azije (Asia Region) vodiće Roberto Leonardi.

·       Austriju i Centralnu i Istočnu Evropu (Austria & Central Eastern Europe) vodiće Gregor Pilgram, sa ciljem jačanja strateške koordinacije blisko povezanih tržišta, uz podršku disciplinovanom rastu i razmeni najboljih praksi.

Pored toga, Redion Group, koji vodi Antoan Parizi, biće u direktnoj nadležnosti Direttore Generale – Group Deputy CEO. Kao globalna platforma koja integriše Assistance i Employee Benefits, Redion Group imaće za cilj ubrzavanje povezivanja uslužnih kapaciteta i ekspertize u osiguranju kako bi klijentima ponudio prepoznatljivija i relevantnija rešenja.

Banca Generali, na čelu sa Đan Marija Mosa, i dalje će biti u nadležnosti Direttore Generale – Group Deputy CEO.

Liderstvo, kontinuitet i razvoj talenata

Predložena imenovanja odražavaju ostvarene rezultate, međunarodno iskustvo i razvoj internih talenata.
Od 1. januara 2027. godine, Laetitija Leonard-Rojter biće imenovana za CEO Generali France, uz prethodno odobrenje Upravnog odbora kompanije i nadležnih regulatornih organa. Gregor Pilgram biće imenovan za CEO Generali CEE Holding.

Laetitija Leonard-Rojter, Gregor Pilgram i Antoan Parizi takođe će od 1. januara 2027. godine postati članovi Group Management Committee (GMC).

Na dan objavljivanja saopštenja, Laetitija Leonard-Rojter poseduje 75.876 akcija Assicurazioni Generali S.p.A., Gregor Pilgram 142.587 akcija, a Antoan Parizi 73.184 akcije.

Sa 31. decembrom 2026. godine, Marko Sezana i Haime Anćustegi napustiće Grupu. Na dan objavljivanja saopštenja, Marko Sezana poseduje 340.127, a Haime Anćustegi 239.604 akcije Assicurazioni Generali S.p.A.

Filip Done, CEO Generali Grupe, izjavio je:

„Nova organizaciona struktura ubrzaće transformaciju Grupe i podstaći operativnu izvrsnost, u skladu sa našim planom „Lifetime Partner 27: Driving Excellence“. Posebno mi je drago što se oslanja na naše interne talente, koji su među najboljima na globalnom tržištu.

Razvoj budućih lidera već dugo je jedan od naših prioriteta, što nam omogućava da odgovorimo na inovacije i promene u osiguranju i upravljanju imovinom, uz istovremeno očuvanje snažnih rezultata Grupe. Ovaj pristup predstavlja osnov nezavisnosti i integriteta kompanije Generali, koji su ključni za ostvarivanje najboljih interesa svih naših stejkholdera.

Želeo bih da zahvalim Marku na ključnoj ulozi koju je tokom svih ovih godina imao u Grupi, najpre kao Chief Operating Officer, zatim kao Country Manager za Italiju, a potom i kao General Manager, dajući značajan doprinos razvoju kompanije Generali uz uspešno suočavanje sa brojnim tržišnim izazovima. U ime našeg Upravnog odbora i cele Grupe želim Marku mnogo uspeha u narednim koracima njegove karijere. Takođe želimo da zahvalimo Haimeu, koji će nastaviti da pruža podršku kao predstavnik u nekoliko odbora Grupe, na dugogodišnjem radu i različitim funkcijama koje je sa velikim uspehom obavljao, kako na međunarodnom tako i na centralnom nivou Grupe.“

Foto: Generali Group

21. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Zašto su građani Albanije na ulicama?

by bifadmin 21. октобар 2026.

Iz sličnih razloga zbog kojih su građani Srbije protestovali protiv projekta Generalštab, i u Albaniji su protesti počeli zbog najavljenog turističkog kompleksa. Pošto nezadovoljstvo nije dobilo odgovarajući institucionalni odgovor, demonstracije su poslednjih dana prerasle u nasilne sukobe sa policijom.

Da podsetimo, u maju ove godine albansku javnost uzburkalo je saznanje da investitori povezani sa Džaredom Kušnerom, zetom američkog predsednika Donalda Trampa, planiraju izgradnju luksuznog turističkog kompleksa na jugu Albanije. Kušner je projekat promovisao preko svoje investicione firme Affinity Partners, koja je bila zainteresovana i za obnovu zgrade Generalštaba u Beogradu. I u Albaniji je, kao i u slučaju Generalštaba, sporan način na koji je vlast pogodovala projektu privatnih investitora, zaobilazeći transparentnost i otvarajući sumnje u korupciju.

Sve ovo nije prošlo nezapaženo ni u našoj ni u američkoj javnosti. Prošlog meseca američki kongresmeni optužili su Trampovu administraciju da dopušta da lične i političke veze utiču na politiku SAD prema Balkanu, dovodeći u pitanje i poslove Džareda Kušnera u Srbiji i Albaniji. U međuvremenu, u obe zemlje održavani su protesti, s tim što su u Srbiji pokrenuti još ranije, zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu, a ne zbog projekta Generalštab.

Od spornog projekta do korupcije u vrhu vlasti

Protesti protiv albanskog projekta trajali su mesecima, a u oktobru su dobili novi zamah i prerasli u širi antivladin pokret, predvođen studentima i mladima. Oni traže ostavku premijera Edija Rame, bolje uslove u obrazovanju i odlučniju borbu protiv korupcije.

Kao i kod nas, glavne kritike demonstranata odnose se na slabosti pravne države, koncentraciju političke i ekonomske moći, klijentelizam i korupciju. Da gde ima dima ima i vatre, pokazalo je jučerašnje formalizovanje optužnice protiv bivše potpredsednice vlade Belinde Baluku.

Ta optužnica je inače podignuta još pre godinu dana. U njoj se Baluku, nekadašnja zamenica premijera Edija Rame i ministarka infrastrukture, tereti da je uticala na dodelu dva građevinska ugovora iz 2021. godine, vredna više od 200 miliona evra. Optužena je i za narušavanje ravnopravnosti učesnika u javnim nabavkama, pasivnu korupciju i pranje novca stečenog kriminalnim aktivnostima.

Zaoštravanje protesta

U međuvremenu su se protesti pretvorili i u nasilne sukobe. Deo demonstranata palio je državne zgrade, uključujući ministarstva, napadao banke i poslovne objekte, razbijao izloge i gađao policiju kamenicama i Molotovljevim koktelima. Policija je odgovarala suzavcem i vodenim topovima.

Edi Rama je osudio nasilje i najavio da će vlada razmotriti mogućnost snižavanja starosne granice za krivičnu odgovornost i zabrane korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Takođe je odbio da podnese ostavku iako je javnost uverena da je on zaslužan za Kušnerov projekat.

Naime komisija kojom je Rama predsedavao odobrila je krajem 2024. status strateškog investitora kompaniji povezanoj sa Kušnerom za sporni projekat na ostrvu Sazan. To ne dokazuje da je Rama od investicije imao ličnu korist, ali objašnjava zašto demonstranti njegovu ulogu u projektu vide kao pitanje političke odgovornosti.

Foto: vectotaart, Depositphotos

21. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Izložba savremene umetnosti iz Yettel kolekcije u Fondaciji Saša Marčeta

by bifadmin 21. октобар 2026.

U četvrtak, 15. oktobra, u Fondaciji Saša Marčeta svečano je otvorena izložba  savremene umetnosti  iz Yettel kolekcije, sa 35 dela domaćih umetnika. Među izloženim radovima nalaze se dela „Bez naziva“ Aleksandra Dimitrijevića, „Yugomuzej-Panorama“ Mrđana Bajića, „Loše ponašanje“ Biljane Đurđević, „Devojka Vidovog dana“ Čedomira Vasića, „Most“ Gorana Dragaša, „ Englesko leto“ Saše Marković Mikroba, „Rolling Skies II“ Milete Prodanovića, kao i mnoga druga.

Yettel kolekcija, čiji je kustos Saša Janjić, kontinuirano se razvija od 2007. i danas obuhvata više od 250 umetničkih dela. Predstavlja spoj savremenog umetničkog stvaralaštva i dugoročne posvećenosti kompanije kulturi. Pored dela afirmisanih domaćih umetnika, kolekcija se  obogaćuje radovima mladih stvaralaca, doprinoseći očuvanju i negovanju domaće kulturne baštine, ali i pružajući prostor novim generacijama umetnika da predstave svoj rad.

Kolekcija je nedavno dobila i tri nova dela, „ Bodies Tumbled into Bodies“ Anđele Kopanje, „Ilyad“ Sonje Lundin i „Ground“ Kaje Đoković. Njihovi radovi nastali su u okviru sedmodnevne umetničke rezidencije, koju je u septembru organizovao Independent Art Republic (IAR), uz podršku Yettel fondacije. Rezidencija je okupila vizuelne umetnike iz regiona i pružila im prostor za stvaranje, razmenu iskustava i razvoj umetničkih praksi. Uključivanjem ovih radova u kolekciju, Yettel nastavlja da podržava umetničko stvaralaštvo u nastajanju koje donosi svežu perspektivu na domaću kulturnu scenu.

Kroz saradnju sa organizacijama koje podržavaju savremenu umetnost, Yettel nastoji da doprinese bogatijem kulturnom životu i poveže umetnike sa publikom.

Izložba Yettel kolekcije otvorena je za posetioce do 29. oktobra, svakog dana u periodu od 12 do 20 časova u Fondaciji Saša Marčeta u Ulici braće Jugović 16, Beograd. Ulaz je besplatan.

Foto: Yettel

21. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

EU usvojila nova pravila za putnike: Novac za otkazan let vraća se u roku od 14 dana

by bifadmin 21. октобар 2026.
Evropski parlament usvojio je danas ažurirana pravila Evropske unije (EU) u vezi sa zaštitom i informisanjem putnika u slučaju poremećaja prilikom putovanja.
Uredba, kojom će biti ojačana zaštita prava putnika u svim vrstama prevoza, usvojena je sa 652 glasova za, dva protiv i osam uzdržanih na plenarnoj sednici EP u Strazburu.

U usvojenom tekstu pojašnjena su pravila o nadoknadi troškova u slučaju otkazivanja letova rezervisanih preko posrednika, kao što su putničke agencije ili internet platforme za rezervacije, saopštio je EP.

Putnici imaju pravo na puni povraćaj novca, uključujući naknadu za posredovanje, u roku od 14 dana, pri čemu posrednici u trenutku rezervacije moraju obavestiti putnike o primenjivim aranžmanima za povraćaj troškova.

Putnici će, kako je predviđeno, moći da podnesu zahteve koristeći se standardizovanim obrascima za povraćaj troškova i odštetu ili bilo kojim jednakovrednim obrascem koji osigurava prevoznik.

Zajednički obrasci biće dostupni na internet stranama Evropske komisije, na svim jezicima i za sve vrste putovanja.

Novim pravilima pojačana su i prava osoba sa invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti tako što se osobama u pratnji omogućava da besplatno sa njima putuju avionom ako je njihova prisutnost potrebna, kao što je već slučaj sa putovanjem autobusom, vozom ili brodom.

Nacionalnim telima dodeljena su veća ovlašćenja za istraživanje mogućih kršenja prava putnika. Moći će proaktivno da pokreću revizije, inspekcijske preglede ili razgovore s prevoznicima, a ne samo nakon primanja pritužbi putnika.

Nove mere bile bi primenjivane od 23. oktobra 2027. godine.

Pravima putnika u EU, kako je navedeno, obuhvaćeno je oko 13 milijardi putnika koji svake godine putuju avionom, vozom, autobusom ili trajektom u EU.

Izvor: Fonet
Foto: Pixabay
21. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Bečki insitutut (WiiW): Predstava Srbije kao šampiona rasta nije potkrepljena podacima

by bifadmin 21. октобар 2026.
Godine vlasti Srpske napredne stranke nisu bez ekonomskih dostignuća, ali je ukupan rezultat daleko od čuda kakvim vlada voli da ga predstavlja.
To je zaključak u novoj analizi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).

Za vreme vlasti SNS nezaposlenost je pala, plate su porasle, priliv direktnih stranih investicija se nastavio i izgrađeno je mnogo kilometara novih auto-puteva, ali je ekonomski rast bio sporiji nego pre 2012. i sporiji nego u najvećem delu regiona.

Analiza je pokazala da je prosečan ekonomski rast Srbije u periodu 2012-2025. bio 2,4 odsto godišnje prema 4,2 odsto u periodu 2001-2011.

Posmatrano prema devet ekonomija regiona, prosečan rast Srbije bio je veći jedino od rasta Severne Makedonije i, marginalno, Bugarske, dok su brže rasle ekonomije Kosova, Albanije, Crne Gore, Rumunije, BiH i Hrvatske, navodi se u analizi.

„Rast Srbije pod vlašću SNS bio je umeren po svim merilima, a predstava Srbije kao šampiona rasta jednostavno nije potkrepljena podacima“, ističe se u analizi Bečkog instituta.

Takođe, zasposlenost za vreme vlasti SNS stagnira od 2019, a rast plata uglavnom su apsorbovali viši troškovi života, dok je nejednakost porasla, a obim socijalne zaštite smanjen, navodi analitičar WiiW Branimir Jovanović u tekstu „Srpska ekonomija pod Vučićem: Daleko od čuda“.

Navodi se da je potrošnja na socijalnu zaštitu opala sa oko četiri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2011. na 2,8 odsto u 2023.

Dalje se ocenjuje da siromaštvo, nejednakost i socijalna kohezija nisu prioritet vlada SNS i da je jedno objašnjenje za to ideološko, odnosno SNS, kao desničarska stranka, ima malo poverenja u socijalnu zaštitu i malo brige za siromašne.

„Drugo, manje blagonaklono objašnjenje je političko – trajno siromaštvo stvara glasačko telo koje se uoči izbori može mobilisati jednokratnim isplatama, što su vlade predvođene SNS više puta koristile“, navodi se u analizi i dodaje da bi mreža socijalne zaštite koja dobro funkcioniše učinila takva davanja mnogo manje efikasnim.

Navodi se i da priliv direktnih stranih investicija nije veći nego pre vlasti SNS i da strani investitori u Srbiji danas više zarađuju nego što su njihove nove investicije u zemlju.

Priliv direktnih stranih investicija u period 2012-2025. bio je 5,7 odsto BDP u proseku godišnje, što je doprinelo dovođenju tehnologije i poslovnih praksi u zemlju uz istovremnu podršku izvozu i integraciju srpskih kompanja u globalne lance vrednosti.

Međutim, snažan priliv direktnih stranih investicija nije ništa novo za Srbiju – u periodu 2001-2011. u proseku je bio 6,1 odsto BDP ili nešto više, pokazuju zvanični podaci. U 2025. je priliv pao na 3,9 odsto BDP a ove godine će verovatno biti još manji, procenjuje WiiW.
Isto tako, javna ulaganja donela su auto-puteve ali je ostali deo infrastrukture dodatno zaostao za standardima EU, dok su domaće privatne investicije stagnirale.

Zato je, smatra Jovanović, mnogo toga na kocki 25. oktobra, kada se održavaju vanredni parlamentarni izbori, uključujući pravac ekonomske politike Srbije.

Prema njegovim rečima, ako SNS i Vučić pobede, verovatno će se nastaviti sadašnji ekonomski model koji počiva na stranim investicijama i izgradnji auto-puteva a indiferentan je prema nejednakosti i domaćem preduzetništvu.

Istovremeno, promena vlade ne bi garantovala bolji ishod ali bi barem otvorila vrata za preispitivanje ekonomske politike i za novi početak, navodi se u analizi WiiW.

Izvor: Beta
Foto: billiondigital, Depositphotos
21. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvoren konkurs Fondacije Studenica za studentske stipendije u akademskoj 2026/27

by bifadmin 21. октобар 2026.

Fondacija Studenica, osnovana pre trideset godina, otvorila je novi ciklus prijava za studentske stipendije koji traje od 20. oktobra do 10. novembra 2026. godine, za sve studente koji studiraju na teritoriji Republike Srbije. Na konkurs se mogu prijaviti studenti bilo koje godine osnovnih i master studija svih usmerenja (društvene, humanističke, biomedicinske i tehničke nauke, umetnost).

I ove godine je doneta odluka da se jedan broj stipendija dodeli studentima koji se opredele za učiteljska i nastavnička zanimanja sa ciljem da se pruži konkretan doprinos nastojanju da se vrati ugled i dostojanstvo ovim profesijama, tim pre što sa fakulteta na kojima se školuju nastavnici stižu upozorenja na drastično smanjen broj prijava maturanata.

Pod devizom Fondacije Studenica: „Ulaganjem u obrazovanje ulažemo u budućnost društva“ – do sada je kroz cikluse stipendiranja prošlo više od 2500 studenata sa osnovnih i postdiplomskih studija svih obrazovnih profila, a mnogi među njima su ostvarili zavidne rezultate u različitim profesijama, ostajući dosledni načelu da samo znanje i usavršavanje garantuju prosperitet pojedinaca i naroda u celini.
Pozivamo zainteresovane studente da se što pre detaljno obaveste na zvaničnom sajtu Fondacije Studenica i prijave na konkurs za stipendije.

21. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje domaćeg privatnog sektora
  • Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
  • Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju od 350 miliona
  • Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
  • Međunarodno poslovanje MOL Grupe doprinelo dobrim rezultatima u trećem kvartalu 2026. godine

Архиве

  • новембар 2026
  • октобар 2026
  • септембар 2026
  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Увек омогућени
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
САЧУВАЈ И ПРИХВАТИ
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit