NAJNOVIJE
Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje...
Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju...
Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
Gastarbajterski barok u kukuruzu: Prazne kuće sagrađene iz inata
Energetska bezbednost potiskuje energetsku ideologiju
Šta bilansi Poštanske štedionice govore o njenoj stabilnosti?
AP: Velika rasprodaja akcija kompanija povezanih s veštačkom inteligencijom...
Nova vlast obećava da će zadržati ono što funkcioniše...
Kašnjenje po kreditima deset puta manje nego pre deset...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvoVesti

Zašto dete ne koristi reč koju je naučilo?

by bifadmin 19. октобар 2026.

Prva reč se čeka sa nestrpljenjem, a potom očekujemo da će nove reči ubrzo doći. Nekad usvajanje prve reči i građenje rečnika zahtevaju vreme i usmeren rad.

Prva reč predstavlja kombinaciju glasova koju dete svaki put izgovara na sličan način i koja ima uvek isto značenje. Najčešće kao prvu reč srećemo reč „mama“, ali prva reč može biti i neka druga reč iz detetovog okruženja.

Dete komunicira i pre prve izgovorene reči

Pre pojave prve reči dete počinje da se služi pokaznim gestom i da kroz gestove saopštava svoje želje i zapažanja. Uz gestove, u neverbalni način komunikacije spadaju i osmeh, plač, mimika lica, postura tela. Sve to, zajedno sa rečima koje se pojavljuju, čini komunikaciju.

Početni vokabular čine reči kojima imenuje bliske ljude, stvari i bića iz okruženja, kao i aktivnosti koje obavlja. Neke reči dete može da veže za određene situacije. Vreme i vežbanje su potrebni detetu da bi dosledno koristilo novu reč u svim situacijama.

Situacija koja se često dešava tokom usvajanja početnog vokabulara je da dete može svoju igračku medu zvati „mema“, ali kad vidi medu na slici u knjizi ne izgovori ništa. Takođe, još jedan primer je da dete može da kaže reč „voda“ dok pije vodu, ali ne i za vodu koju vidi u kadi dok se kupa.

U ovim situacijama dete ima novu reč, ali je ona vezana isključivo za određene predmete i situacije. Ova situacija je očekivana i često je srećemo.

Roditeljima u ovakvim situacijama uvek savetujemo strpljenje, tako da ne treba insistirati da dete izgovori „voda“ i ne uskraćivati ono što mu treba dok ne izgovori reč. Jezički model dajte bez uslova i bez zahteva da ga dete ponovi.

Dete razume, ali ne želi da govori

Dakle, u ovakvim situacijama potrebno je da roditelj nastavi da koristi istu reč u različitim situacijama. Reč „voda“ dete može čuti dok sipate vodu, perete ruke, zalivate biljku ili vidite baru. Naglasite reč, govorite kratko i pokažite na ono o čemu govorite. Tako dete dobija priliku da poveže isto značenje sa više predmeta i događaja.

Važni načini postupanja u ovoj situaciji:

-opušteni i strpljivi roditelji,
-ne zahtevamo uvek verbalni odgovor,
-prihvatamo i verbalni i neverbalni odgovor,
-izgovaramo reč koju bi dete moglo reći bez zahteva da ono za nama to ponovi.

Kad je dete usvojilo novu reč i kad vidimo da je ne koristi u svakoj situaciji, već samo u nekim, važno je da nastavimo da tu reč izgovaramo i detetu pokazujemo njen način upotrebe u različitim situacijama. Važno je strpljenje i da detetu damo vremena za usvajanje novih reči.

Uz našu doslednost u upotrebi reči dete će moći lakše početi da je koristi onda kada je potrebno.

Izvor: Stetoskop
Foto: Pixabay
19. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

EU priprema postepeno ukidanje uzgoja koka nosilja u kavezima

by bifadmin 19. октобар 2026.

Evropska komisija je najavila da će do kraja 2026. predložiti izmene propisa kojima bi se postepeno ukinuo kavezni uzgoj koka nosilja. Promena bi mogla da utiče i na proizvođače jaja iz zemalja van Evropske unije, uključujući Srbiju, ukoliko budu uvedeni najavljeni zahtevi za uvoz koji odgovaraju evropskim standardima.

Prema strategiji za stočarstvo koju je Komisija predstavila 7. jula, planirana revizija pravila obuhvatiće koke nosilje i brojlere, a predviđeno je i uvođenje odgovarajućih zahteva za uvozne proizvode u pogledu dobrobiti životinja. Konkretni rokovi za prelazak na sisteme bez kaveza i način podrške proizvođačima biće poznati kada predlog propisa bude predstavljen.

Kako piše francuski dnevnik Le Monde, u tekstu objavljenom 18. septembra, Francuska je među zemljama koje su najviše odmakle u prelasku na alternativne sisteme uzgoja, ali se i tamo 23 odsto koka nosilja još drži u obogaćenim kavezima. Na nivou Evropske unije, u proseku 23 odsto koka nosilja ima takav način uzgoja, dok u Francuskoj 51 odsto njih ima pristup otvorenom prostoru.

U EU su standardni, neobogaćeni kavezi zabranjeni od 2012. godine. Međutim, obogaćeni kavezi i dalje su dozvoljeni: oni kokoškama obezbeđuju više prostora i dodatke poput prečki i gnezda, ali im ne omogućavaju slobodno kretanje kao u sistemima bez kaveza.

Prema pisanju Le Mondea, deo francuskih proizvođača podržava prelazak na uzgoj bez kaveza, ali upozorava da će za njega biti potrebna značajna ulaganja i finansijska podrška. Predstavnici industrije ističu i da potražnja za jajima raste, dok jeftinija jaja ostaju važna za potrošače sa manjom kupovnom moći. Zato smatraju da promena načina uzgoja mora da bude praćena ulaganjima u nove objekte i boljom raspodelom proizvodnje.

Kako se u Srbiji gaje kokoške?

Za Srbiju će značaj ove promene zavisiti od konačnog teksta evropskih propisa, naročito od toga da li će i pod kojim uslovima biti uvedeni zahtevi za uvoz jaja i proizvoda od jaja iz trećih zemalja. Evropska komisija je najavila takve zahteve kao deo buduće revizije, ali oni još nisu usvojeni.

Kod nas još nema javno dostupnog, pouzdanog podatka o udelu svih koka nosilja koje se drže u kavezima. Međutim, istraživanje ponude u beogradskim supermarketima iz 2025. pokazalo je da su jaja iz kaveznog uzgoja činila između 45,5 i 50 odsto ponude, dok je ostatak poticao iz podnih i slobodnih sistema uzgoja.

Foto: oss_photoyugi, Depositphotos

19. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li će promena klime istisnuti tradicionalne ratarske kulture

by bifadmin 19. октобар 2026.
Klimatske promene, više temperature i sve češće letnje suše otežavaju proizvodnju tradicionalnih ratarskih kultura u Srbiji, dok raste interesovanje za useve otpornije na toplotu i nedostatak vode, poput sirka, heljde, prosa, konoplje i leblebije.

Stručnjak Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu Milan Mirosavljević rekao je za N1 da se ratari zasad pre svega prilagođavaju promenom sortimenta i tehnologije proizvodnje kukuruza, suncokreta, soje i strnih žita.

Površine pod suncokretom, ozimim strninama i uljanom repicom postepeno rastu, dok se kod kukuruza sve više koriste hibridi kraće vegetacije.

Sirak za zrno izdvaja se kao moguća alternativa kukuruzu u sušnijim područjima, jer je otporniji na visoke temperature, sušu i skromnije uslove zemljišta.

Poljoprivrednik iz Banatskog Karađorđeva Milan Bogunović ocenio je da je glavna prepreka većoj proizvodnji sirka nerazvijeno tržište i neizvestan otkup, iako su prinosi u sušnim godinama često stabilniji nego kod kukuruza.

Mirosavljević je naveo da se zbog toplije klime u Srbiji pojavljuju i zasadi batata, smokava, kakija, pistaća i pojedinih mediteranskih biljaka, ali da njihovo širenje zavisi od ekonomike proizvodnje, raspoložive radne snage i sigurnog plasmana.

Kukuruz i soja i dalje su među kulturama najizloženijim letnjim sušama, posebno u fazama cvetanja i nalivanja zrna, dok voćarstvo dodatno pogađaju kasni prolećni mrazevi i grad.

Izvor: N1
Foto: Pixabay
19. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto dolar jača, a evro gubi vrednost?

by bifadmin 19. октобар 2026.
Evro je u sredu zabeležio snažan pad u odnosu na američki dolar, dok investitori sve više kapitala usmeravaju ka američkoj valuti. Glavni razlog je rast inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama, koji je ponovo otvorio pitanje visokih kamatnih stopa. Pritisak na evro dodatno pojačavaju slabiji izgledi evropske privrede i fiskalni problemi pojedinih članica evrozone.

Prema podacima iz dostavljenog izveštaja sa valutnog tržišta Forex, evro je u 14.30 časova vredeo 1,11251 dolar. Izvor navodi da je to bio najniži nivo evropske valute u prethodnih 16 meseci.

Takvo kretanje pokazuje koliko brzo promene očekivanja investitora mogu da utiču na odnos dve najvažnije svetske valute.

U središtu pažnje ponovo su inflacija, kamatne stope i odluke centralnih banaka.

Zašto dolar jača, a evro gubi vrednost?

Podaci o američkoj inflaciji podstakli su investitore da povećaju ulaganja u dolar. Prema navodima iz dostavljene informacije, godišnja inflacija u SAD dostigla je 3,7 odsto u septembru. Taj rezultat bio je viši od tržišnih očekivanja.

Veća inflacija obično smanjuje prostor centralnoj banci da brzo snizi kamatne stope. U pojedinim okolnostima može da otvori i pitanje njihovog dodatnog povećanja.

Za investitore je to važan signal. Kada su kamate u SAD visoke, američke državne obveznice i drugi dolarski finansijski instrumenti mogu da ponude privlačnije prinose.

Izvor: Bonitet.com
Foto: Markus Winkler, Unsplash
19. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U Srbiji oko pola miliona ljudi živi u siromaštvu

by bifadmin 18. октобар 2026.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva koji se obeležava 17. oktobra istraživanja pokazuju da svaki peti stanovnik Srbije živi u riziku od siromaštva, dok se procenjuje da oko pola miliona ljudi živi u apsolutnom siromaštvu.

Iako se neki pokazatelji siromaštva poslednjih godina smanjuju, stručnjaci navode da prvi koraci u borbi protiv siromaštva leže u izmeni Zakona o socijalnoj zaštiti koji je zastareo. Kako naš sagovornik navodi, „ministri se smenjuju, a novi zakon se ne donosi“.

Apsolutno siromaštvo u Srbiji prestalo je da se prati od 2021. godine, a prema podacima UNICEF-a, tada je stopa apsolutnog siromaštva iznosila 8,9 odsto što je 607.572 osobe koje su živele u siromaštvu. Stručnjaci procenjuju da bi danas moglo biti oko pola miliona ljudi u siromaštvu.

Prema izveštaju Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u 2025. godini 19,6 odsto građana živelo je u riziku od siromaštva. U istoj godini je stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosila 23,2 odsto.

Prag rizika od siromaštva u 2025. godini iznosio je u proseku 45.674 dinara mesečno za jednočlano domaćinstvo. Za domaćinstvo sa dvoje odraslih i detetom mlađim od 14 godina prag je bio 82.213 dinara.

Za četvročlanu porodicu od dvoje odraslih i dvoje dece do 14 godine prag rizika od siromaštva iznosio je 95,915 dinara.

Prema starosti, u najvećem riziku od siromaštva bila su lica starija od 65 godina, a prema tipu domaćinstva pod najvećim rizikom su bila domaćinstva koja se sastoje od jednog roditelja sa izdržavanom decom. Prema statusu aktivnosti među punoletnim licima, pod najvećim rizikom od siromaštva bili su nezaposleni. Svaki drugi nezaposleni naalazio se u riziku od siromaštva.

Među zaposlenima, samozaposlena lica su bila u većem riziku, njih 13 odsto, u odnosu na lica zaposlena kod poslodavca, kojih je bilo 4,8 odsto u riziku od siromaštva. Među penzionerima, skoro svaki četvrti ili 23,4 odsto bio je u riziku od siromaštva.

Direktor Centra za socijalne politike Žarko Šunderić navodi da Srbija nema konkretne strategije za smanjenje siromaštva, kao i da je zakon o socijalnoj zaštiti donet 2011. godine neadekvatan i zastareo.

„Od tada su se prilike promenile. Videli smo rupe u sprovođenju zakona, kao i neke stvari inspirisane Evropskom unijom koje treba ubaciti. Međutim, taj novi zakon nije donet, a pitanje je zašto. Ministri se menjaju i kažu da su počeli sa dopunama zakona, međutim na kraju mandata, zakon se ne donese“, kaže Šunderić i dodaje da se ovime propušta prilika da se stvari reše zakonom i da se granice siromaštva dodatno pojasne.

Prema anketi o siromaštvu i socijalnoj nejednakosti (SILC) RZS-a, čak 85,9 odsto domaćinstava u Srbiji ima manje ili veće poteškoće da „sastavi kraj sa krajem“. Nešto više od polovine ispitanih izjasnilo se da u tome ima izvesne poteškoće, svaki peti navodi da mu je „sastavljanje kraja sa krajem“ teško, a svaki deseti stanovnik kaže da je veoma teško.

Oko 36 odsto domaćinstava navodi da ne mogu iz budžeta domaćinstva da pokriju neočekivani trošak od 29.000 dinara. Isto tako, 36,3 odsto domaćinstava ne može sebi da priušti nedelju dana odmora van kuće, a 14,2 odsto ne može da priušti meso ili ribu u obroku svakog drugog dana. Grejanje stana ne može da priušti 9,3 odsto ili skoro svako deseto domaćinstvo.

Slobodan Milošević iz Karitasa Srbije ističe da ova organizacija u poslednje dve godine primećuje da im se sve više ljudi obraća za pomoć u hrani i osnovnim životnim potrepštinama.

„Ranije su češće tražili novčanu pomoć, a sada sve više traže ono najosnovnije, što dovoljno govori o težini situacije u kojoj se mnogi ljudi nalaze. Nažalost, i ceo naš civilni sektor je u krizi, tako da ni naši kapaciteti nisu veliki. Pritom, važno je da razumemo da siromaštvo ne pogađa sve ljude na isti način, niti su svi u tu situaciju došli iz istih razloga. Osobe sa invaliditetom, Romi, stari ljudi koji žive sami, povratnici po sporazumu o readmisiji…da ne govorimo o ljudima u situaciji beskućništva. Rešavanju problema siromaštva se mora prilaziti sa razliitih strana i različitim ljudima pružati različite vidove podrške“, ističe on.

Izvor: Danas
Foto: glebchik, Depositphotos
18. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Voyo udvostručio broj korisnika od početka godine

by bifadmin 17. октобар 2026.

Voyo platforma je samo u septembru privukla više novih korisnika nego u bilo kom drugom mesecu u prethodne dve godine. Više od polovine ukupnog broja novih korisnika koje je platforma ostvarila za dve godine, došlo je tokom septembra, a broj korisnika sada je više nego dvostruko veći u odnosu na početak 2026. godine.

Posebnu pažnju privukao je popularni dejting šou sa učesnicima iz regiona, Love Island Adria, čiju je premijeru na Voyo platformi i televiziji Prva pratilo gotovo pola miliona gledalaca. Više od 70 odsto aktivnih korisnika Voyo platforme gledalo je ovaj format, dok je sadržaj povezan sa emisijom ostvario više od 300 miliona pregleda na društvenim mrežama.

„Drago nam je što Voyo beleži snažan rast u Srbiji i što sadržaji poput Love Island Adria uspevaju da privuku novu publiku. Naš cilj je da korisnicima ponudimo najrelevantniji spoj domaće produkcije, regionalnih hitova, vrhunskog sporta i globalno popularnih formata. Sa više od 10 hiljada sati dostupnog sadržaja i novih naslova koji stižu tokom godine, nastavljamo da unapređujemo ponudu za Yettel i SBB korisnike, kojima donosimo i predstojeći FNC, nove dokumentarce i premijerne domaće serije“, rekao je Saša Filipović, izvršni direktor marketinga u kompaniji Yettel.

Voyo je trenutno druga najpopularnija besplatna aplikacija po broju preuzimanja na App Store-u u Srbiji, a ispred nje je samo aplikacija Love Island Adria.

Šta gledati na Voyo ove jeseni?

FNC 34: Eskiev vs. Bojković – 24. oktobar

Fight Nation Championship (FNC) stiže u Skoplje, gde će glavni meč večeri biti borba za titulu u poluteškoj kategoriji. Lom-Ali Eskiev (24-7-0) brani titulu protiv srpskog borca Marka Bojkovića (10-2-0), a ovo je prvi put da FNC organizuje događaj u Severnoj Makedoniji.

Domaća vertikalna mikrodrama Igrač – 9. novembar

Serija donosi 84 epizode u trajanju od po tri minuta, kreirane za gledanje na mobilnom telefonu. Kroz priču o odrastanju, prvim ljubavima, prijateljstvu i izazovima sa kojima se mladi suočavaju, Igrač donosi savremen pogled na svet tinejdžera u formatu prilagođenom navikama mlađe digitalne publike.

 Sportski dokumentarni serijal Brate – 1. decembar

Serijal je posvećen životu i karijeri Dejana Milojevića, jednom od najznačajnijih srpskih košarkaša i trenera svoje generacije. Kroz autentične snimke utakmica, prizore iz svlačionice i emotivne priče njegovih najbližih saradnika, donosi priču o njegovom uticaju na sport i ljude sa kojima je radio. U dokumentarcu se pojavljuju i NBA zvezde Nikola Jokić, Steve Kerr, Stephen Curry i drugi.

Svi Yettel i SBB korisnici mogu da pristupe Voyo servisu bez dodatne naknade u okviru svojih TV paketa. Korisnici Yettel mobilnih usluga Voyo mogu da aktiviraju u okviru odabranih tarifnih paketa.

17. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Nenadić: Izmenama zakona stvoren privid da je funkcionerska kampanja regulisana

by bifadmin 17. октобар 2026.
Avgustovskim izmenama Zakona o sprečavanju korupcije stvoren je privid da je funkcionerska kampanja regulisana, jer ona nije ni ograničena ni onemogućena, ocenio je Nemanja Nenadić iz organizacije Transparentnost Srbija.
On je za N1 kazao da i u ovoj kampanji nije postignuto razdvajanje partijskog od državnog.

Dodao je i da se nastavlja praksa Agencije za sprečavanje korupcije da izriče uglavnom mere opomene prema funkcionerima, što , kako je ocenio, nije dovoljno.

Rekao je da je do promene Zakona o sprečavanju korupcije došlo nakon što je Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) ovom pitanju dala veliki značaj, „tražeći da se jasno razdvoji partijsko od državnog“.

On je naveo i da je organizacija Transparentnost Srbija davala konkretne predloge kako da se funkcionerska kampanja reguliše, piše na sajtu te televizije.

Prema njegovim rečima, umesto tog predloga, kada su došle na red zakonske izmene, „dobili smo neke odredbe koje očigledno samo stvaraju privid da se nešto zabranjuje, ograničava“.

„Imamo situaciju gde javni funkcioneri imaju neka ograničenja, ali ne tokom cele kampanje, već samo tokom poslednjih 20 dana, pa i tada mogu da sprovode promotivne aktivnosti ukoliko su ih ranije planirali“, rekao je Nenadić.

Prema njegovim rečima, najveći broj javnih funkcionera, naročito članova vlade, iskoristili su ovu mogućnost koju im je zakon dao.

„Većina drugih funkcionera se potrudila da unapred pobroji sve svoje promotivne aktivnosti i da na taj način dobije, navodno, pravno pokriće za ovu vrstu aktivnosti tokom perioda pred izbore. Mada i tu ima raznih situacija gde je došlo do odstupanja i od tih prilično labavih zakonskih normi“, naveo je.

Izvor: 021.rs
Foto: Pixabay
17. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Pulse360 2026: Budućnost sajber bezbednosti gradi se kroz otpornost

by bifadmin 16. октобар 2026.

Pravovremeno prepoznavanje sajber pretnji i očuvanje ključnih poslovnih funkcija tokom napada bili su u središtu konferencije PULSE360, koju je kompanija PULSEC održala u Sava Centru. Pod sloganom „Resilience by Design“, učesnici su govorili o tome kako se otpornost kompanija gradi unapred, kroz projektovanje IT sistema, pripremu ljudi, usklađivanje sa regulativom i jasne procedure za reagovanje na incidente.

Jedna od ključnih tema bio je prelazak sa reaktivne na prediktivnu sajber bezbednost. Ilijana Vavan iz kompanije Group IB, koja je održala uvodno predavanje, govorila je o prepoznavanju obrazaca ponašanja i putanja napadača kako bi se pretnje zaustavile pre nego što izazovu ozbiljne posledice.

„Menja se način na koji štitimo sajber sisteme. Nove tehnologije donose nove mogućnosti, ali i izazov da zaštitimo sve uređaje i sisteme koje svakodnevno koristimo. Prediktivni pristup podrazumeva da razumemo obrasce i putanje napadača kako bismo pretnju prepoznali i zaustavili pre nego što preraste u ozbiljan incident“, izjavila je Ilijana Vavan iz Group IB.

Razgovori su obuhvatili i uticaj veštačke inteligencije na načine napada i mogućnosti odbrane, zaštitu podataka i poslovnog znanja. Posebna pažnja posvećena je pitanju kako nove tehnologije pretvoriti u poslovnu vrednost uz očuvanje poverenja i kontinuiteta rada.

„Sve češće nam se obraćaju i mala i srednja preduzeća koja traže pomoć da se zaštite. Nažalost, to se najčešće dešava tek nakon napada, kada su računari već zaključani, a poslovanje zaustavljeno. Važno je da priprema počne pre incidenta i da obuhvati tehničke timove, menadžment i stručnjake za regulativu. Cilj je da kompanija može da nastavi da posluje dok se problem rešava i da se što brže vrati u redovan režim rada“, izjavio je Igor Pinter iz kompanije PULSEC.

Posebnu pažnju privukla je live demo sesija Inside PULSEC, tokom koje su inženjeri kompanije PULSEC kroz praktičnu simulaciju prikazali kako sajber napad počinje i razvija se, te kako bezbednosni tim reaguje u realnom vremenu kako bi zaštitio sisteme i podatke kompanije, potencijalne mete sajber napada.

Na konferenciji je prvi put snimljena cela sezona Pulse360 Podcasta. Sedam epizoda, sa predstavnicima kompanija CISCO, TrendAI, Airbus, Palo Alto i Deep Netts, biće naknadno objavljeno na YouTube kanalu kompanije PULSEC.

Partneri konferencije PULSE360 bili su Group IB, Palo Alto, Comtrade Distribution, Co.Next, Trend AI, Telekom Srbija, Fortinet, CyberCyte, VMware, CISCO, Ingram Micro, Reputeo i HUB201.

Foto: Luka Pejčić

16. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Različite cene istog proizvoda za različite kupce

by bifadmin 16. октобар 2026.

Da li internet prodavnica može da zna koliko ste spremni da platite za određeni proizvod i da vam na osnovu toga formira cenu?

Koliko košta pakovanje jaja? Pitanje deluje jednostavno, ali odgovor više ne mora da bude isti za svakog kupca. Istraživanje koje su tokom 2025. sproveli Consumer Reports i Groundwork Collaborative pokazalo je da su korisnici platforme Instacart u isto vreme dobijali različite cene istih proizvoda u istim prodavnicama.

U istraživanju je učestvovalo 437 kupaca u četiri američka grada. U prodavnici Safeway u Vašingtonu isto pakovanje jaja pojavilo se po pet različitih cena, od 3,99 do 4,79 dolara. Gotovo tri četvrtine posmatranih proizvoda pojavljivalo se po različitim cenama, a kod pojedinih je razlika dostizala 23 odsto.

Instacart je tvrdio da nije reč o personalizovanim cenama zasnovanim na ličnim podacima kupaca, već o eksperimentu u kom su korisnici nasumično raspoređivani u grupe. Ipak, slučaj otvara mnogo šire pitanje. Tehnologije za personalizovano određivanje cena mogu da koriste podatke o lokaciji, prethodnim kupovinama i pretragama. Zato cena koju vidimo može da zavisi i od onoga što prodavac zna, ili može da zaključi o nama.

Šta internet prodavnica zna o vama?

Nije svaka promena cene oblik personalizacije. Avionska karta može poskupeti zbog veće potražnje, hotelska soba zbog popunjenosti kapaciteta, a proizvod zbog ograničenih zaliha. Kod dinamičkog određivanja cena presudne su tržišne okolnosti, dok se kod personalizovanog određivanja u obzir mogu uzeti i podaci o kupcu i procena njegove spremnosti da plati tu cenu.

A tih podataka može biti mnogo više nego što ostavljamo samom kupovinom. Federalna trgovinska komisija Sjedinjenih Američkih Država (Federal Trade Commission – FTC), koja istražuje tehnologije za algoritamsko određivanje cena, navodi preciznu lokaciju, demografske podatke, istoriju kupovine, pretraživanja i pregledanja interneta, prethodni odnos sa prodavcem ili njegovim partnerima, kao i vreme, mesto i kanal preko kog se kupovina obavlja. Sistemi mogu da beleže i proizvode ostavljene u virtuelnoj korpi, vraćanje robe, komunikaciju sa korisničkom službom, pa čak i pokrete miša tokom boravka na stranici.

Prodavnica pritom ne mora sama da prikupi sve informacije. Podaci koje već poseduje mogu da se kombinuju sa informacijama iz drugih izvora, ali i sa takozvanim „izvedenim“ podacima, onim što sistem zaključuje na osnovu drugih informacija.

Tako prodavac ne mora da zna kolika je nečija plata. Kombinovanjem podataka o lokaciji, prethodnim kupovinama, interesovanjima i ponašanju korisnika na sajtu, algoritmi mogu da naprave detaljniju procenu njegovih kupovnih navika. U obzir se, između ostalog, mogu uzeti proizvodi koje korisnik pregleda, učestalost vraćanja na određeni proizvod i sadržaj korpe, na osnovu čega algoritam procenjuje koje bi ponude mogle da mu budu najrelevantnije.

Tu dolazimo do pojma willingness to pay – najvišeg iznosa koji je potrošač spreman da plati za određeni proizvod ili uslugu. Cilj sistema ne mora da bude da utvrdi koliko kupac ima novca, već koliko je osetljiv na cenu. Jedan kupac može biti svrstan u grupu koja češće odustaje kada cena poraste ili reaguje tek na veći popust, dok drugi kupac može pripadati grupi koja kupovinu završava i po višoj ceni.

Drugim rečima, algoritam ne mora da zaključi: „Ovaj kupac će platiti tačno 87,50 evra“. Dovoljno je da proceni nešto praktičnije – koliko je verovatno da će kupac prihvatiti ponuđenu cenu, a koliko da će zbog nje odustati.

Kako algoritam procenjuje koliko ćete platiti?

Algoritmi za određivanje cena postoje mnogo pre današnjeg razvoja veštačke inteligencije. AI postaje važna kada sistem treba da obradi velike količine podataka, prepozna obrasce u ponašanju kupaca i predvidi njihovu reakciju na određenu ponudu. FTC je utvrdio da kompanije koje nude tehnologije za određivanje cena koriste napredne algoritme i AI, u kombinaciji sa podacima o potrošačima, kako bi ih kategorizovale i omogućile ciljano određivanje cena.

Reakcija kupaca može se testirati tako što se različitim grupama isti proizvod ponudi po različitim cenama. Ako viša cena ne utiče značajno na prodaju, to je signal da su kupci spremni da je prihvate; ako počnu da odustaju od kupovine, kompanija dobija podatak o njihovoj osetljivosti na cenu.

Cene je na ovaj način testirao i Instacart. Kompanija je 2022. kupila Eversight, koji je razvio alate za optimizaciju i testiranje cena. Instacart je tvrdio da raspoređivanje korisnika u eksperimentalne grupe nije bilo zasnovano na ličnim ili demografskim podacima, a Consumer Reports nije pronašao dokaz da su razlike u cenama bile povezane sa demografskim karakteristikama učesnika.

Takvi eksperimenti sami po sebi nisu personalizovano određivanje cena, ali pokazuju kako kupci reaguju na različite iznose. Ukoliko se takvi rezultati povežu sa profilima kupaca i modelima koji predviđaju njihovo ponašanje, sistem može da pređe sa pitanja „koja cena najbolje prolazi kod kupaca?“ na „koja cena će najverovatnije proći kod ovog tipa kupca?“

Cena iz „crne kutije“

FTC je utvrdio da postoje tehnologije koje omogućavaju prilagođavanje cena i promocija na osnovu podataka o potrošačima. Kupac, međutim, uglavnom vidi samo krajnju cenu, bez informacije o tome da li drugi kupci dobijaju isti iznos, koji su njegovi podaci uzeti u obzir i koliko su uticali na cenu.

Algoritam zato za potrošača funkcioniše kao svojevrsna „crna kutija“ – poznati su podaci koji ulaze u sistem i cena koja iz njega izlazi, ali ne i način na koji je ona određena. Kupcu je zbog toga teško da utvrdi da li je cena posledica uobičajenih tržišnih okolnosti ili procene zasnovane na njegovom profilu i ponašanju.

Pitanje zato nije samo da li tehnologija omogućava različite cene za različite kupce, već i koliko potrošač može da zna o načinu na koji je cena za njega određena.

Da li je personalizovano određivanje cena legalno?

Personalizovano određivanje cena nije svuda zabranjeno. Negde se od trgovca zahteva da potrošaču kaže da koristi njegove podatke za formiranje cene, dok se drugde ide ka zabrani određenih oblika personalizovanih cena.

U Njujorku, od novembra 2025. godine kompanije koje koriste lične podatke za algoritamsko određivanje cena moraju jasno da obaveste potrošača. Za kršenje ove obaveze predviđena je kazna do 1.000 dolara po prekršaju, ali personalizovanje cene tim propisom nije zabranjeno.

Tokom 2026. godine državni Senat i Skupština usvojili su One Fair Price Act, kojim bi kompanijama bilo zabranjeno da koriste lične podatke kako bi različitim kupcima određivale različite cene istog proizvoda, uz izuzetke za uobičajene kupone, programe lojalnosti i druge promocije.

U Evropskoj uniji personalizovano određivanje cena nije samo po sebi zabranjeno, ali trgovac mora da obavesti potrošača ako je cena personalizovana na osnovu automatizovanog donošenja odluka i profilisanja. Dodatna ograničenja proizlaze iz Opštе uredbе o zaštiti podataka Evropske unije (General Data Protection Regulation – GDPR), koja uređuje profilisanje i automatizovano donošenje odluka.

U Srbiji ne postoji poseban propis koji direktno uređuje algoritamsko ili personalizovano određivanje cena. Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, međutim, reguliše profilisanje i automatizovano donošenje pojedinačnih odluka. Član 38 štiti pojedinca od toga da o njemu odlučuje isključivo automatizovani sistem kada takva odluka može da ima pravne posledice ili značajno da utiče na njegov položaj.

Ipak, ova zaštita nije apsolutna, jer zakon predviđa određene izuzetke. To nije isto što i izričita zabrana da internet prodavnica jednom kupcu ponudi proizvod za 1.000, a drugom za 1.100 dinara zato što je procenila da je drugi spremniji da plati više.

Razvoj ovih tehnologija otvorio je prostor koji regulativa tek počinje da uređuje – prostor između onoga što algoritmi mogu da zaključe o kupcu i onoga što trgovci na osnovu tih procena smeju da učine.

Milena Šović, AI Implementation Specialist & AI Content Trainer

Biznis i finansije 250, oktobar 2026.

Foto: Faithie, Depositphotos

16. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

DDOR nastavlja podršku penzionerima kroz program Penzionerska kartica

by bifadmin 16. октобар 2026.

DDOR osiguranje i Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) nastavljaju uspešnu saradnju u okviru projekta Penzionerska kartica, zahvaljujući kojoj će penzioneri širom Srbije i ove godine moći da ostvare posebne pogodnosti prilikom ugovaranja osiguranja.

Kao kompanija koja već decenijama brine o sigurnosti svojih klijenata, DDOR i kroz ovu inicijativu potvrđuje posvećenost unapređenju kvaliteta života najstarijih sugrađana, pružajući im dodatnu zaštitu i povoljnije uslove osiguranja.

Korisnicima Penzionerske kartice dostupne su sledeće pogodnosti:

  • 20% popusta na osiguranje domaćinstva “Moja kućica”,
  • jedan gratis dan putničkog zdravstvenog osiguranja za putovanja u trajanju od 7 do 30 dana.

Pogodnosti se mogu ostvariti u periodu od 1. oktobra 2026. do 1. oktobra 2027. godine, dok trajanje ugovorenih polisa može biti do 30. septembra 2028. godine.

Podsećamo da pravo na Penzionersku karticu imaju svi penzioneri i korisnici prava iz sistema PIO. Pored brojnih benefita koje kartica omogućava kod velikog broja partnera širom Srbije, korisnicima pruža i priliku da uz povoljnije uslove obezbede sigurnost svog doma i bezbrižnija putovanja.

Kao pouzdan partner svojih klijenata, DDOR nastavlja da razvija programe i pogodnosti koje doprinose većoj sigurnosti, finansijskoj zaštiti i kvalitetnijem svakodnevnom životu penzionera, potvrđujući da je briga o ljudima u središtu svega što radimo.

16. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje domaćeg privatnog sektora
  • Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
  • Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju od 350 miliona
  • Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
  • Međunarodno poslovanje MOL Grupe doprinelo dobrim rezultatima u trećem kvartalu 2026. godine

Архиве

  • новембар 2026
  • октобар 2026
  • септембар 2026
  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Увек омогућени
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
САЧУВАЈ И ПРИХВАТИ
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit