NAJNOVIJE
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za...
Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da...
Kako „mala“ zemlja jedina na svetu može sama sebe...
Vlasnici pumpi: Naftni derivati NIS-a skuplji od uvoznih
Pomoć protiv usamljenosti tokom praznika
Šta su sve dogovorili Vlada Srbije i MMF?
Koja nas poskupljenja očekuju u 2026. godini?
Učlanjenje zemalja Zapadnog Balkana u EU je više test...
PIO fond: Ženama uslov za penziju navršene 64 godine
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

EY: Rizici, neizvesnost, domaće i inostrane političke tenzije opterećuju privredne prilike u zemlji i svetu

by bifadmin 13. јун 2025.

EY Srbija predstavlja srpske prevode prolećnog izdanja svojih izveštaja, kojima „opipavamo“ puls srpske privrede i koje je pripremio EY tim za usluge ekonomskog savetovanja. Makroekonomski plus i Puls bankarskog sektora, sažimaju aktuelne makroekonomske trendove, rizike i izglede za naredni period u Srbiji i šire, ali i dublje zaranjaju u skorašnje rekordne performanse domaćeg bankarskog sektora.

Rast srpske privrede u prvom polugodištu 2025. godine nastavlja da usporava, sledeći tako trend koji traje od kasnijeg dela prošle godine. Tako je nakon relativno snažnog rasta od blizu 4% u 2024, on usporio na svega oko 2% u prvom kvartalu 2025. godine prema fleš proceni RZS, a ovo usporavanje se po svemu sudeći nastavilo i u toku drugog tromesečja ove godine.

Rizici, neizvesnosti, domaće i inostrane političke tenzije nastavljaju da opterećuju privredne prilike u zemlji i svetu. Okolnosti ne idu na ruku privredama koje su ključni trgovinski i investicioni partneri Srbije – pre svega one u EU, kao što su Nemačka ili Italija. Slaba tražnja potrošača i smanjena investiciona aktivnost u ovim zemljama ograničavaju izvoz srpske robe i usluga, kao i priliv investicija, iako je ovaj efekat donekle kompenzovan usled sve snažnije trgovinske razmene i priliva investicija iz Kine.

Tako je došlo i do oporavka izvoza u prvim mesecima 2025. godine: ukupan izvoz porastao je za blizu 9% međugodišnje u toku prva četiri meseca 2025. godine, nakon stagnacije u 2024. To je u velikoj meri povezano sa rastom izvoza kompanija u kineskom vlasništvu: na primer, izvoz ruda i osnovnih metala – sektori u kojima posluju, između ostalih HBIS i Zijin – porastao je za blizu 150 miliona evra, tj. oko 10%, u odnosu na isti period lane.

Izvoz proizvoda od gume porastao je za oko 170 miliona evra, odnosno oko 20%, velikim delom usled nedavnog širenja kapaciteta u Linglongovoj fabrici pneumatika.

Sa druge strane, investicije nastavljaju da usporavaju, i moguće je da su tokom prvog polugodišta 2025. godine, čak i blago opale u odnosu na isti period lane, na šta ukazuje smanjenje izdatih građevinskih dozvola i pad obima proizvodnje građevinskog materijala za po oko 3-4% u toku prva četiri meseca 2025. godine.

Tako, imajući u vidu tek naznake oporavka neto izvoza, i dalje usporavanje investicione aktivnosti, potrošnja domaćinstava i dalje ostaje glavni „motor“ privrednog rasta. No, i ovaj agregat privrede pokazuje znake usporavanja: tako je promet u trgovini na malo do kraja aprila 2025. porastao za oko 0,4% međugodišnje, nakon 1,2% u 2024. godini.

Broj noćenja turista u to vreme opao je za blizu 4%, dok je naplata PDV-a opala za oko 2% u realnom iznosu.
Ipak, „hlađenje“ privredne aktivnosti, čini se, doprinelo je i popuštanju inflatornih pritisaka, koji su se prethodno bili pojačali krajem prošle godine, pre svega pod uticajem globalnih faktora – geopolitičkih neizvesnosti, novih američkih carina, i sl.

Tako je međugodišnja inflacija usporila na 3,8% do kraja maja 2025, nakon oko 4,5% oko kraja prošle i početka ove godine. Istovremeno, inflacija i u drugim delovima sveta blago je popustila u proteklim mesecima, ali najnovija eskalacija sukoba na Bliskom istoku – i povezane geopolitičke okolnosti – mogli bi proizvesti nove inflatorne šokove, i tako suziti prostor za monetarno popuštanje, tj. snižavanje kamatnih stopa, u zemlji i svetu.

ovim okolnostima, fiskalni prihodi blago su opali, a rashodi blago porasli, pa je deficit u toku prva četiri meseca 2025. relativno snažno proširen u odnosu na isti period lane. No, u tom okviru, kapitalni rashodi porasli su za čak oko 20% međugodišnje u realnom iznosu, što nastavlja da pruža pozitivan zamajac ukupnom privrednom rastu.
Imajući ove okolnosti u vidu, mi očekujemo da privredni rast u toku 2025. uspori na oko 3,2%, što bi bilo „predvođeno“ pre svega potrošnjom domaćinstava, rastom aktivnosti u pojedinim izvozno-orijentisanim projektima, ali i izvođenjem pojedinih većih javnih investicija.

Sa druge strane, postoje i relativno značajni rizici u pogledu ispunjenja ovog nivoa rasta – pre svega oni koji se odnose na domaće i inostrane političke neizvesnosti, i koji bi mogli dodatno usporiti privrednu ekspanziju u ovoj godini.

13. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zlato je premašilo evro kao druga najveća globalna rezervna imovina

by bifadmin 13. јун 2025.

Zlato je prestiglo evro i postalo druga najznačajnija rezervna imovina koju drže centralne banke, odmah iza američkog dolara, pokazuje najnoviji izveštaj Evropske centralne banke (ECB). Povećana potražnja država za zlatom mogla bi značajno uticati na globalnu ponudu ovog plemenitog metala u godinama koje dolaze.

U analizi pod nazivom “Potražnja za zlatom: uloga zvaničnog sektora i geopolitike”, ekonomista ECB-a Maurizio Michael Habib sa saradnicima navodi da su zlatne rezerve centralnih banaka u 2024. godini dostigle 20% udela u ukupnim rezervama, dok je udeo evra pao na 16%. Ovi nivoi nisu viđeni još od vremena zlatnog standarda.

„Realna cena zlata, prilagođena za inflaciju, u 2024. godini premašila je vrhunac zabležen tokom naftne krize 1979.“, navodi se u izveštaju. „Zlatne rezerve centralnih banaka sada su na nivou iz ere Bretton Woodsa, iako čine manji deo ukupne ponude zlata.“

Takođe, u 2024. godini potražnja centralnih banaka činila je više od 20% globalne potražnje za zlatom – dvostruko više u odnosu na prosek iz 2010-ih. Rastući trend je posebno pojačan nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
Ipak, zlato se i dalje u najvećoj meri koristi za izradu nakita i kao investicioni instrument – te dve kategorije zajedno drže oko 70% globalne potražnje. Pad potražnje za nakitom, naročito u Kini, nadomešten je porastom investicione potražnje.

Zlato se kupuje kao zaštita od geopolitičkih rizika

ECB naglašava da centralne banke zlato ne kupuju samo radi diverzifikacije rezervi, već i kao zaštitu od geopolitičkih rizika.

Prema anketi Svetskog saveta za zlato, sprovedenoj među skoro 60 centralnih banaka u periodu februar–april 2024, tri glavna razloga za držanje zlata su dugoročna zaštita vrednosti i zaštita od inflacije, dobre performanse u kriznim vremenima i efikasan alat za diverzifikaciju portfelja.

Takođe su pomenuti i politički i geopolitički rizici, uključujući rizike od sankcija i potencijalne promene u globalnom monetarnom sistemu.

Zemlje poput Turske, Indije i Kine predvode trend naglog povećanja zlatnih rezervi, sa zajedničkom kupovinom preko 600 tona zlata od kraja 2021. godine.

U izveštaju se dodaje i da je povezanost između cijene zlata i realnih prinosa narušena nakon početka rata u Ukrajini, što sugeriše da geopolitički faktori imaju sve značajniji uticaj na cenu zlata.

Posebno se ističe podatak da su u pet od deset najvećih godišnjih povećanja udjela zlata u deviznim rezervama od 1999. godine, te zemlje bile istovremeno ili prethodno pogođene sankcijama.

ECB zaključuje da će dalji rast potražnje centralnih banaka za zlatom zavisiti od sposobnosti tržišta da poveća ponudu. Istorijski gledano, rast potražnje je pratio i rast nadzemnih zaliha, što može ublažiti pritiske na cenu u budućnosti.

Izvor: Investitor.me
Foto: Pixabay

13. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

PepsiCo uvodi HVO biodizel u logističke operacije lanca snabdevanja

by bifadmin 13. јун 2025.

Kompanija PepsiCo, u saradnji sa logističkim partnerom, kompanijom FERCAM, uvela je korišćenje HVO (hidrotretirani biljni uljani dizel) goriva nove generacije u svoju liniju transporta sirovina iz Italije ka fabrici grickalica u Magliću, u opštini Bački Petrovac.

U okviru kontinuiranih zalaganja ka održivom poslovanju, ova inicijativa predstavlja važan iskorak u pravcu dekarbonizacije lanca snabdevanja i očuvanja životne sredine.

Na godišnjem nivou, ovom linijom biće transportovano oko 700 tona sirovine za proizvodnju Clipsy proizvoda, uz ukupnu kilometražu od 40.000 km i uštedu od 46 tona CO₂. Korišćenjem alternativnih pogonskih goriva, poput HVO biodizela koji se dobija iz obnovljivih izvora, postiže se značajno smanjenje emisije štetnih gasova, uz očuvanje efikasnosti i kvaliteta transporta.

„Uvođenje biodizela u naše transportne procese, u saradnji sa partnerima, važan je korak u sprovođenju PepsiCo Positive (pep+) strategije održivog poslovanja, kako bismo uključili više održivih rešenja u naš vrednosni lanac.

Zahvaljujući ovom rešenju, koje je ekološki prihvatljivije i energetski efikasnije, doprinosimo smanjenju CO₂ emisije, a istovremeno zadržavamo visok nivo operativne i finansijske efikasnosti. Ovakvim inicijativama gradimo put ka održivoj budućnosti i želimo da podstaknemo pozitivne promene za naše poslovne partnere, zaposlene i zajednicu, koji su ključni za održanje našeg lanca snabdevanja“, izjavila je Zorica Šišmanović, direktorka lanca snabdevanja za južna tržišta centralne Evrope i baltičkih zemalja u kompaniji PepsiCo.

Iz kompanije FERCAM posebno ističu važnost upotrebe alternativnih ekoloških rešenja.

„Naša kompanija izuzetno ulaže napore u cilju zaštite živote sredine i zelenoj logistici. Upravo zato smo se odlučili za ECO-friendly izbor HVO goriva na koridoru Italija-Srbija, u saradnji sa kompanijom PepsiCo. HVO je najsavremenije biogorivo sa niskim sadržajem ugljenika koje omogućava smanjenje emisije CO2 za 84%“, rekao je Marko Kambić, Country Manager kompanije FERCAM i dodao da nastavljaju da doprinose razvoju zelene agende u Srbiji.
Osim toga, kompanija PepsiCo je dodatno proširila upotrebu HVO biodizela na još jednu transportnu rutu u okviru operacija koje se sprovode kroz distributivni model. To uključuje i transport Doritos proizvoda iz Rumunije ka tržištima Hrvatske i Slovenije. Ova ruta, uspostavljena u aprilu 2025. godine, omogućila je dekarbonizaciju čak 90% transporta za više od 300 tona proizvoda, što rezultira godišnjom uštedom od više od 160 tona CO₂.

Ovim strateškim akcijama, kompanija PepsiCo nastavlja da gradi svoju ulogu pouzdanog partnera zajednice u kojoj posluje, uz kontinuiranu posvećenost zaštiti životne sredine i implementaciji odgovornih i inovativnih rešenja u FMCG sektoru

13. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Koliko puta ste kliknuli na „neverovatnu ponudu“ koja traje samo još minut?

by bifadmin 13. јун 2025.

Najnovije Visa Stay Secure 2025 istraživanje, koje je ova kompanija sprovela na uzorku od 5.800 ljudi iz 17 država širom istočne Evrope, Bliskog Istoka i Afrike, pokazalo je da gotovo svi ispitanici smatraju da uspešno prepoznaju onlajn prevaru.

Dodatno, istraživanje otkriva kako se potrošači snalaze u digitalnom okruženju, koliko veruju u bezbednost onlajn plaćanja, kako se štite od sve češćih pokušaja prevara i koje bezbednosne korake najčešće preduzimaju.

Kada je reč o građanima Srbije, čak trećina ispitanika (38%) priznaje da su makar jednom naseli na prevaru, a gotovo devet od deset potrošača kaže da bi moglo da nasedne na lažnu poruku u kojoj se traži potvrda identiteta ili unos podataka.

Komentarišući rezultate istraživanja, Ana Drašković, potpredsednica i generalna direktorka kompanije Visa za jugoistočnu Evropu, naglasila je da su bezbednost i edukacija korisnika apsolutni prioritet kompanije.
„Ljudi najčešće poveruju u poruke koje izgledaju kao bezbednosna upozorenja, kao što su obaveštenja o hakovanju naloga, krađi lozinke ili blokiranoj kartici. Na drugom mestu su „neverovatne“ finansijske prilike. Previše dobra ponuda je najčešće upravo prevara. Iako danas prevarne radnje postaju sve sofisticiranije, mi kao kompanija investiramo u najsavremenije tehnologije koje omogućavaju brzu identifikaciju i sprečavanje takvih aktivnosti. Samo u 2024. godini, uspeli smo da zaustavimo pokušaje prevara u vrednosti od preko 40 milijardi dolara u okviru Visa mreže. To postižemo zahvaljujući kombinaciji generativne veštačke inteligencije, praćanja naučenog modela ponašanja, svakodnevne bliske saradnje sa bankama i bezbednosnim agencijama, kao i stručnim timovima eksperata za sajber bezbednost. Verovatno baš zbog toga tri četvrtine potrošača kaže da uglavnom ili potpuno veruje digitalnim plaćanjima, i skoro isto tolika planira da ih koristi još više u narednih godinu dana“, rekla je Drašković.

Posebno je zanimljiv podatak Visa Stay Secure 2025 istraživanja koji se odnosi na mlađu generaciju ispitanika i to na nivou svih 17 tržišta. Iako se smatraju najobaveštenijom grupacijom, 9 od 10 pripadnika Generacije Z priznaje da bi verovatno kliknulo na sumnjivu poruku, bilo da se radi o „blokiranoj kartici“ ili „bezbednosnom upozorenju“. To je jasan signal da prevaranti znaju kako da ciljaju i one koji misle da su „digitalno pismeniji“ od drugih.

Prema podacima Narodne banke Srbije, potrošači u Srbiji su u poslednja tri meseca potrošili preko 540 miliona evra na online kupovinu, što predstavlja porast od nešto više od 30% u odnosu na isti period prethodne godine.
Podaci o velikom rastu trenda e-trgovine u Srbiji u poslednjih nekoliko godina potvrđuju ubrzan razvoj tržišta ali i predstavljaju dodatni pritisak na adekvatnu edukacija građana. Direktor, eCommerce Asocijacije Srbije, Ivan Tanasković, u tom kontekstu naglašava, da ona mora biti sprovedena sistemski i obuhvatiti i korisnike i trgovce.

„Potrošači treba da budu informisani o tome kako da prepoznaju pouzdanu prodavnicu, zaštite svoje podatke i izbegnu prevare. Istovremeno, trgovci moraju razumeti da je poverenje u onlajn kupovinu rezultat jasne komunikacije, dostupne podrške i sigurnih sistema za plaćanje. Bez edukacije, povećanje broja transakcija ne garantuje dugoročno zdrav razvoj tržišta. Zato je važno da se znanje, transparentnost i odgovornost postave kao temelji e-commerce okruženja u kojem se svi učesnici osećaju sigurno. Verujemo da poverenje nije rezultat jedne mere, već celokupnog pristupa – od transparentne komunikacije, preko tehničke bezbednosti, do stalnog ulaganja u znanje“, rekao je Tanasković.

13. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Uvodi se sistem e-bolovanja

by bifadmin 13. јун 2025.

Srbija će uvesti elektronski sistem za kontrolu bolovanja, na zahtev privrede, kako bismo smanjili zloupotrebe i dodatno zaštitili efikasnost poslovanja, najavio je prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali. Kako je istakao, na povišen broj lažnih bolovanja upozorio nas je i MMF.

Država Srbija nastaviće da pruža snažnu podršku domaćim preduzetnicima i kompanijama u digitalnoj industriji, ali i u svim drugim sektorima koji doprinose privrednom rastu i zapošljavanju. U ovom trenutku, Srbija beleži rekordno nisku nezaposlenost i stabilne ekonomske pokazatelje, što je potvrđeno i tokom današnjeg završetka prve misije Međunarodnog monetarnog fonda u okviru novog programa“, izjavio je ministar finansija Siniša Mali.

On je najavio i dva važna sistema koja će biti uvedena do kraja godine. On se osvrnuo i imamo zabeležen veliki broj bolovanja, te da će i do kraja godine biti uveden sistem e-bolovanje.

„Prvi je uvođenje novog elektronskog sistema za kontrolu bolovanja, na zahtev privrede, kako bismo smanjili zloupotrebe i dodatno zaštitili efikasnost poslovanja“, rekao je Mali.

Ministar je istakao, da je na ovaj problem ukazao i MMF koji je nedavno završio reviziju i ocenu aranžmana.

– Interesantno je da taj broj toliki – naveo je on.

Drugi set mera odnosi se na povećanje broja konkursa za finansijsku podršku domaćim preduzetnicima, koji će se realizovati putem Ministarstva privrede:

– Pozivam sve domaće preduzetnike da se prijave, jer su sredstva namenjena upravo razvoju domaćeg biznisa. Takođe, u planu je i regulisanje oblasti licenci i fiskalnih nameta, kako bismo izbegli nepredviđene troškove i obezbedili veću predvidivost u poslovanju“, dodao je.

Na kraju, Mali je naglasio da je Srbija čvrsto posvećena evropskom putu:

– „Do kraja sledeće godine uskladićemo sve zakone i podzakonske akte sa zakonodavstvom Evropske unije. To je važan korak ka potpunoj integraciji u evropsko tržište“, zaključio je Mali.

Ministar finansija Siniša Mali prisustvovao je proglašenju pobednika „Junaci mikro biznisa“. Poručio je da će Vlada Srbije obezbediti bezbedno okruženje za svaki mali biznis i dodao da je Srbija u top dve rastuće ekonomije

E-bolovanje u Srbiji

Usluga elektronskog bolovanja koja će objediniti informacione sisteme kojima pristupaju lekari, poslodavci i Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) u Srbiji bi mogla da zaživi ove godine, rekao je ranije za „Blic Biznis“ direktor Kancelarije za informacione tehnologije (IT) i elektronsku upravu (eUpravu) Mihailo Jovanović.

On je objasnio da će ova usluga građanima biti dostupna preko portala elektronske uprave.

„Ova veoma bitna usluga u kojoj učestvuju Ministarstvo zdravlja, RFZO i Kancelarija za IT i eUpravu omogućiće da se u elektronskoj formi pošalju doznake od izabranog lekara čime će poslodavac dobiti adekvatne informacije kada je njegov zaposleni na bolovanju. Na taj način će se izbeći potreba da zaposleni donose papirna dokumenata, a to je posebno značajno za njih u toj situaciji“, rekao je Jovanović.

Kako je istakao, ovaj vid elektronske komunikacije značajno će smanjiti i zloupotrebe, jer je jedna od žalbi stranih investitora u Srbiji da je u našoj zemlji stepen bolovanja veoma visok i da možda čak 20 odsto zaposlenih u proseku nisu na poslu.

Izvor: Blic
Foto: Pixabay

13. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Za godinu dana voće poskupelo 22,6 odsto, „kafa, čaj i kakao“ za 27,7 odsto

by bifadmin 13. јун 2025.

Procenat koji je predsednik Srbije pre devet dana naveo za majsku međugodišnju stopu inflacije, danas je zvanično objavio i Republički zavod za statistiku. Naime, u maju 2025. je inflacija usporila, pa su potrošačke cene u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane za 3,8 odsto. Voće je za godinu dana poskupelo za 22,6 odsto, a grupa namirnica „kafa, čaj i kakao“ za 27,7 odsto.

Međugodišnja inflacija na kraju 2024. bila je 4,3 odsto, da bi u januaru 2025. godine ubrzala na 4,6 procenata. U februaru je blago usporila na 4,5 odsto. Martovska međugodišnja inflacija je 4,4 procenta, a aprilska četiri odsto, da bi u maju usporila na pomenutih 3,8 procenata.

Hrana je, za godinu dana, poskupela za 4,7 procenata. Najviše je, za čak 27,7 odsto, poskupela grupa namirnica „kafa, čaj i kakao“.

Značajan rast cene, od 22,6 odsto, beleži i voće, dok je povrće uvećalo cenu za 6,5 odsto. Sledi rast cena šećera, džema, meda i čokolade – za 16,3 odsto.

Meso je, prema RZS, pojeftinilo u odnosu na isti mese lane za nepun procenat (0,9 odsto).

Bezalkoholna pića poskupela su za 13,7 odsto, vino za 7,4 odsto, pivo 5,5 odsto, dok je duvan skuplji za 7,4 odsto.

Poštanske usluge su poskupele 52,6 odsto u odnosu na prošli maj, dok je prevoz putnika železnicom za godinu dana poskupeo za 23,8 odsto.

Zdravlje

Kada je reč o inflaciji u oblasti zdravlja, najveći procenat poskupljenja, od 8,4 odsto, beleže medicinske usluge.

Stomatološke usluge skuplje su za 5,5 odsto, zdravstvene nebolničke usluge skuplje su za 5,6 odsto, dok su lekovi poskupeli za 4,7 procenata, stoji u izveštaju RZS.

Veterinarske i druge usluge za životinje za godinu dana poskupele su 15,8 odsto.

Paket-aranžmani skuplji 14,3 odsto

Snabdevanje vodom i ostale stambene usluge poskupele su 16,4 procenta – snabdevanje vodom za 12,4 odsto, a odvođenje otpadne vode za 14,1 odsto, dok je odnošenje smeća poskupelo za čak 26,9 procenata.

Stvarne stambene rente su za godinu dana, od prošlog do ovog maja, porasle za 3,6 procenata.

Čišćenje, popravka i šivenje odeće za godinu dana poskupelo je za 8,9 odsto, dok je usluga popravke obuće skuplja za 6,6 odsto.

Paket-aranžmani za 12 meseci uvećali su cenu za 14,3 odsto, a usluge rekreacije za 7,5 procenata.

Usluge u frizerskim i kozmetičkim salonima skuplje su za 11,7 odsto u odnosu na maj 2024, dok su električni aparati za ličnu negu pojeftinili za 0,8 odsto.

Nakit i satovi skuplji su za 17,3 odsto.

Energenti

Električna energija za domaćinstvo nije menjala cenu od novembra 2023, dok je gas od prošlog do ovog maja skuplji za 0,5 odsto.

Daljinsko grejanje skuplje je za 5,2 odsto.

I dalje su jeftinija samo čvrsta goriva – u maju 2025. u odnosu na maj 2024. cena ogreva je pala za 1,7 odsto.

Podsetimo, najveće poskupljenje ogreva zabeleženo je u decembru 2022. u odnosu na isti mesec 2021 – tada su čvrsta goriva poskupela za čak 51,4 odsto.

Mesečna inflacija 0,2 %
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u maju 2025. godine, u odnosu na april 2025. godine, u proseku su više za 0,2 odsto, naveo je RZS.

„Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u maju 2025. godine, u odnosu na prethodni mesec, rast cena je zabeležen u grupama: Alkoholna pića i duvan (1,4%), Restorani i hoteli (0,6%), Odeća i obuća (0,5%), Hrana i bezalkoholna pića (0,4%), Zdravlje (0,3%) i u grupama Stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva i Rekreacija i kultura (za po 0,1%). Pad cena je zabeležen u grupi Transport (-1,0%)“, naveo je RZS.

Cene ostalih proizvoda i usluga, kako se ističe – nisu se bitnije menjale.

Potrošačke cene u maju 2025. godine, u poređenju sa decembrom 2024. godine, povećane su u proseku za 1,7 dosto.

Izvor: N1
Foto: Pixabay

13. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li su privatni studentski domovi nova investiciona šansa za Beograd?

by bifadmin 13. јун 2025.

Kako stambeno zbrinuti sve veći broj studenata koji svake godine dolaze u velike univerzitetske centre da studiraju, ali i omogućiti onima koji nemaju dovoljno sredstava da ipak obezbede krov nad glavom?

Priuštivo stanovanje i studentski smeštaj bile su teme istoimenog panela na ovogodišnjoj konferenciji REBEC, sa fokusom na Srbiju i region Centralne i Jugoistočne Evrope.

Prvi panelista, Nikolaos (Nikos) Manomenidis, direktor agencije za nekretnine Crecos iz Soluna, govorio je o tome kako izgleda tržište studentskog smeštaja u Grčkoj:

– U Solunu ima više od 120.000 studenata. Pomislili biste da to zvuči obećavajuće, ali poslednjih godina u Grčkoj beležimo veliki porast potražnje za studentskim smeštajem, iako se broj stanovnika smanjuje, ali sve više ljudi žive sami. Samo u Solunu, više od 10.000 ljudi živi samostalno, uglavnom starijih, ali zabeležen je i veliki porast razvoda, čak 50% u poslednjih 10 godina. To znači da imamo 450.000 novih domaćinstava, a otprilike isto toliko malih stanova, što stvara određeni izazov.

Prema njegovim rečima, u Solunu je u poslednjih pet godina aktivno investiciono tržište u studentski smeštaj.

– Počelo je sa jevrejskim investitorima koji su ulagali mnogo u Solun. Grad ima dugu jevrejsku istoriju, još od 1912. godine kada su trećinu stanovništva činili Jevreji. Investirali su u stare zgrade i pretvarali ih u studentski smeštaj – naveo je Nikos.

70.000 stranih studenata medicine u potrazi za stanovima

Kako je ocenio Džordž Bobvoš, konsultant za razvoj u kompaniji Wyndham Hotels & Resorts za Jugoistočnu Evropu, i u Centralnoj i u Istočnoj Evropi, posebno u glavnim gradovima i univerzitetskim centrima kao što su Varšava, Prag, Budimpešta, protekle tri decenije rapidno raste broj studenata.

– U poslednjih 35 godina otvoreni su mnogi medicinski fakulteti i danas imamo oko 70.000 stranih studenata na medicini u ovom regionu. Gradovi koje sam pomenuo su tradicionalno imali dve opcije za smeštaj: kampuse u okviru univerziteta, i subvencije za studente koji su morali da traže smeštaj van kampusa. Međutim, broj stranih studenata je drastično porastao. Univerziteti su počeli da uočavaju tržišnu potrebu i da se obraćaju developerima, kao što smo mi, kako bi pronašli održiva rešenja – naveo je Bobvoš.

Prema njegovim rečima, kompanija je razvila strategiju segmentacije – koliko studenata želimo da obuhvatimo i kakve vrste smeštaja su potrebne:

– Jer studentima je potreban povoljni smeštaj. To nije socijalno stanovanje, ali se graniči s tim – nije luksuzno, ali ni jeftino i loše. Smeštaj mora da bude funkcionalan. Često se pravi po uzoru na kasarne: dugački hodnici, niz soba, zajednička kuhinja i kupatilo. Kao developeri, otkrili smo da je to odličan biznis: stabilan, jer se lako planira pet do sedam godina unapred, zatim pouzdan, s obzirom da studenti (ili njihovi roditelji) redovno plaćaju zakup i isplativ – u gradovima kao što su Varšava, Prag, Budimpešta, pristojan zakup donosi stabilan prihod. Postoji i dugoročni ugovor o zakupu koji omogućava predvidiv prihod.

– Tri centralnoevropska grada, Varšava, Prag, Budimpešta, svake godine izgrade oko 10.000-12.000 jedinica studentskog smeštaja – istakao je Bobvoš.

Dao je i najčešču strukturu zgrada i stanova koji se grade za studente, kao i prosečne cene:

– To su uglavnom jednokrevetne sobe sa dodatnim sadržajima. Postoje naravno različiti modeli, što zavisi od željenog nivoa udobnosti i cene. Na primer, u prosečnoj zgradi sa 10 spratova, prvih osam spratova su sobe sa zajedničkom kuhinjom i kupatilom. Poslednja dva sprata često imaju studio apartmane sa sopstvenim sadržajem. Ali, cena studija (sa kuhinjom i privatnim kupatilom) može biti 30-50% viša od cene obične sobe. To zavisi od standarda objekta i ciljne grupe. U luksuznijim smeštajima u nekim zemljama van EU, još jedna prednost takvog smeštaja je što student može da dobije boravišnu dozvolu preko tog objekta. U mnogim slučajevima univerzitet ili vlasnik objekta pomažu oko registracije adrese i papirologije. To studentima iz udaljenih zemalja, iz Kine ili Japana na primer, mnogo znači.

– Dakle, zavisi od tržišta, lokacije i demografije. Nisu svi spremni da plate toliko, ali postoji značajna potražnja za svim nivoima, od osnovnog do luksuznog – naveo je Bobvoš i dodao da se često dešava i da se stari hoteli iz socijalističkog perioda preuređuju u studentski smeštaj, jer je to isplativo i brzo za renoviranje.

Prema njegovim rečima, česta je i praksa da da studenti ostanu u gradu i nakon završetka studija, pa tada kupuju prve nekretnine i često se obraćaju istim developerima kod kojih su živeli kao studenti.

Zašto nema više studentskog smeštaja u Beogradu

Moderator panela, Petar Orlić iz advokatske kompanije Horizons Alliance, naveo je da u Beogradu imamo oko 90.000 studenata.

– Troškovi izgradnje su niži nego u zapadnoevropskim zemljama. Pa zašto nemamo više studentskog smeštaja? – zapitao je on.

Odgovor je dao Milan Mitrašinović, pomoćnik direktora tržišta kapitala u Avalon nekretninama:

– Ključ je u kvalitetu univerziteta i studijskih programa. Studenti dolaze u gradove poput Londona, Pariza, Amsterdama i Minhena, jer žele obrazovanje svetskog ranga. Statistički, broj evropskih studenata opada, dok broj azijskih i južnoazijskih raste. Taj talas se preliva prvo na Dubai, pa zatim na evropske gradove.

– Na primer, u Londonu, u četvrti Whitechapel, američki developer, Great Star, izgradio je studentski kompleks sa bazenom, saunom, teretanom… veoma luksuzno, potpuno opremljeno nameštajem, ali ciljna grupa su bogati studenti iz Azije (posebno južne Azije), koji žele premium uslove. U tom slučaju, zakup može da ide i do 1.500 evra mesečno. Sumnjam da bi tako nešto ovde bilo na ceni jer nedostaje ta „jaka“ internacionalna komponenta, ali ima i takvih slučajeva ovde, ima porodica koje dolaze iz Azije i Bliskog Istoka, koje su dovoljno imućne da svojoj deci kupe ili iznajme stan u Beogradu. Ali da bi privukli takve porodice, potrebni su dobri studijski programi, sigurnost, infrastruktura i fleksibilnost administracije. Dakle, potencijal postoji, ali mora se raditi na akademskom i infrastrukturnom nivou, ne samo kroz investicije u studentski smeštaj – rekao je Mitrašinović.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

13. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Proglašeni najbolji mali preduzetnici: Milion dinara za „Junake mikro biznisa 2025“

by bifadmin 12. јун 2025.

Na ovogodišnjem takmičenju Junaci mikro biznisa 2025 u organizaciji Blica, 3 Banke i podršku Privredne komore Srbije, titule heroja malog biznisa u našoj zemlji poneli su: „Nameštaj MAKA“, „Sapundžijska radnja Zeljković“ i „Anhel“

Prvo mesto osvojila je „MAKA“ iz Prijepolja i nagradu od 500.000 dinara, drugoplasirani „Zeljković“ iz Kikinde nosi kući 300.000 dinara, a treće mesto i nagrada od 200.000 dinara pripalo je „Anhelu“ iz Lajkovca.

Pobednicima i prisutnima na dodeli nagrada se obratio prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali, predsednik Izvršnog odbora „3 Banke“ Vladimir Vukotić, kao i Branislava Simanić, direktorka sektora za preduzetništvo u Privrednoj komori Srbije.

Mali: Mali biznisi menjaju Srbiju, država ostaje pouzdan partner

Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali poručio je da su mali preduzetnici snaga razvoja Srbije.
– Junaci mikro biznisa su oni koji menjaju Srbiju. Njihov rad i energija doprinose rastu BDP-a, a svi koji su učestvovali su pobednici – rekao je Mali i dodao da će Vlada Srbije obezbediti sigurno i podsticajno okruženje za razvoj malih biznisa.
On je istakao da je Srbija danas među dve najbrže rastuće ekonomije u Evropi, da država nastavlja reformski put ka članstvu u EU i da će digitalizacija javnih usluga, poput uvođenja sistema e-bolovanja, doprineti efikasnijem upravljanju.

Mali je podsetio i na značaj predstojećeg Expo događaja u Beogradu, koji vidi kao veliku razvojnu šansu, s posebnim prostorom namenjenim malim preduzetnicima.

Simanić: Značaj porodičnog preduzetništva

Direktorka Sektora za preduzetništvo Privredne komore Srbije Branislava Simanić poručila je da PKS već godinama sistemski podržava razvoj malih i porodičnih biznisa.

– Zahvaljujem se Vladi Srbije i Ministarstvu finansija na finansijskoj podršci, kao i na tome što su prepoznali značaj porodičnog preduzetništva – rekla je Simanić i istakla da je PKS osnovala poseban sektor za ovu oblast.
Dodala je da Komora organizuje radionice, digitalne servise i programe podsticaja za mikro i mala preduzeća, kao i da u saradnji sa „Blic Biznisom“ razvija edukativnu platformu Biz Chat.

– Svi učesnici ovog izbora su pobednici – poručila je Simanić.

Vukotić: Podržavamo one koji sami stvaraju posao

Vladimir Vukotić, direktor “3 Banke”, istakao je da je banka, iako je počela s minimalnim kapitalom, izrasla u prepoznatog partnera za male preduzetnike.

– Naša banka je i osnovana sa ciljem da podržava preduzetike i poljoprivrednike, a danas su svaki drugi poljoprivrednik i svaki treći preduzetnik koji koriste kredite naši klijenti. Vodili smo se ličnim vrednostima i željom da radimo sa onima koji ne čekaju posao, već ga sami stvaraju – rekao je Vukotić.

On je dodao da banka aktivno podržava dinarizaciju, pa se najveći deo kredita odobrava u dinarima a akcenat u štednji je takođe na domaćoj valuti. Iako banka nije velika, njen poslovni model je prepoznat od strane finansjskih institucija i van granica Srbije.

– Ponosni smo na sve kandidate, a posebno na one koji svojim primerom inspirišu druge da ostanu i grade život u manjim sredinama – poručio je Vukotić.

Prvoplasirani Marko Petrić, “MAKA”: Budite uporni i ne odustajte

Ovogodišnji pobednik Marko Petrić rekao je da je iznenađen i presrećan zbog osvojenog prvog mesta, te da će nagradu uložiti u opremu, novu halu i deo odvojiti za humanitarne svrhe.

– Zahvaljujemo svima koji su prepoznali naš rad i dali nam podršku. Poruka svima je – budite uporni i ne odustajte – poručili su on i njegova supruga.

Drugoplasirani Željko Zeljković, “Zeljković”: Ako imate ideju, verujte u nju

Drugoplasirani preduzetnik Željko Zeljković istakao je da mu je nagrada došla kao „sveža krv“ i da će je iskoristiti za sirovine i dalji razvoj posla.

– Bilo je mnogo sjajnih kandidata, posebno žena koje su pravi heroji. Mladima poručujem – ako imate ideju, verujte u nju i ne dozvolite da vas obeshrabre – rekao je on.

Trećepasirana Gordana Jokovljević, “Anhel”: Uspeh dolazi kroz doslednost

Trećeplasirana Gordana Jakovljević poručila je da je presrećna i da će većinu nagrade uložiti u firmu, ali i deo izdvojiti za slavlje.

– Uspeh traži mnogo truda i odricanja, ali ako ostanete dosledni, rezultati će doći – poručila je ona.

Šansu za vredne nagrade imali su preduzetnici do pet zaposlenih, koji su uspeli da obezbede posao za sebe i svoje porodice i plivaju u ovim uzburkanim vremenima. Njihove priče su porodične, a posao više od biznisa, to je njihov način života.

“3 Banka“, specijalizovana za podršku malim biznisima i poljoprivrednicima, ističe da je ova inicijativa deo njihove misije da razvijaju lokalne ekonomije i pomažu ljudima da se zaposle – najpre sami, a zatim i da šire svoje poslovanje.

12. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit Banka izdala prve mini obveznice

by bifadmin 12. јун 2025.

UniCredit Banka je prva banka koja je izdala mini obveznice u Srbiji, otvarajući novo poglavlje u finansiranju pre svega malih i srednjih preduzeća (MSP). Ova inovativnost predstavlja značajan korak ka diverzifikaciji izvora finansiranja i jačanju domaćeg tržišta kapitala.

Mini obveznice su instrument duga koje izdaje klijent, pri čemu UniCredit Banka tokom procesa emisije nastupa kao agent emisije i investitor. Prvi eminent mini obveznice je dugogodišnji klijent Planet Bike, u indeksiranom iznosu od RSD 230 miliona i sa rokom dospeća od 5 godina.

Filip Stikić, član Izvršnog odbora i direktor korporativnog bankarstva UniCredit Bank, izjavio je: “Izuzetno smo ponosni što smo pioniri u izdavanju mini obveznica na našem tržištu čiji je prvi izdavalac naš dugogodišnji klijent Planet Bike. Ovo nije samo novi proizvod, već strateški potez kojim želimo da osnažimo domaća preduzeća i pružimo im alternativne i fleksibilnije opcije za prikupljanje kapitala. Tradicionalno bankarsko finansiranje ostaje stub naše ponude, ali uviđamo potrebu za razvojem tržišta kapitala koje će preduzećima omogućiti brži rast i realizaciju investicionih planova. Mini obveznice su korak ka tom cilju, nudeći transparentnost, efikasnost i priliku za investitore da podrže razvoj domaće ekonomije”.

Izdavanje mini obveznica donosi brojne pogodnosti za preduzeća, naročito za MSP koja često imaju ograničen pristup tradicionalnim izvorima finansiranja. U ovom slučaju preduzeća više nisu isključivo zavisna od bankarskih kredita, već kroz mini obveznice prave prvi iskorak prema tržištu kapitala. Takođe, mini obveznice mogu biti prilagođene specifičnim potrebama preduzeća u pogledu ročnosti, kamatnih stopa i dinamike otplate.

Lazar Čvoro, generalni direktor Planet Bike, izjavio je: „Odluka da uđemo u proces izdavanja mini obveznica je motivisana novim mogućnostima obezbeđivanja sredstava za finansiranje poslovanja i završetka tekuće investicije u novu fabriku bicikala. Za našu kompaniju to znači stabilniji i dugoročniji izvor finansiranja kao i smanjenje troškova administriranja odnosu na klasične bankarske kredite. Ovo vidimo kao prvi korak koji će u budućnosti da omogući pristup tržištima kapitala i drago nam je da smo prva firma koja je izdala mini obveznice na našem tržištu.”

Težnja da se mini obveznice uvedu na srpsko tržište kao novi proizvod, pri čemu bi MSP kompanije trebalo da budu pravi cilj kao emitent, proističe iz iskustva UniCredit Grupe gde je UniCredit apsolutni lider u Italiji na tržištu mini obveznica.
UniCredit Banka ostaje posvećena podršci razvoju domaće privrede i nastaviće da radi na inovativnim rešenjima koja će doprineti prosperitetu preduzeća i celokupnog tržišta

12. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nacionalni dan rodne ravnopravnosti: Nauka bez granica – budućnost bez predrasuda

by bifadmin 12. јун 2025.

Povodom Nacionalnog dana rodne ravnopravnosti 11. juna, u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu, održan je događaj pod nazivom „Žene u nauci: Snaga znanja, snaga ravnopravnosti“. Ovaj skup ukazao je na značaj afirmisanja uloge žena u nauci, podizanja svesti o značaju ravnopravnosti u istraživačkom i obrazovnom prostoru, te inspiraciji nove generacije mladih – posebno devojčica – da prepoznaju nauku kao svoj poziv.

U organizaciji Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women), Udruženja naučnica Srbije (SRNA) i L’Oréala Balkan ovaj događaj okupio je predstavnike naučne i obrazovne zajednice, međunarodnih organizacija, institucija, diplomatskog kora i medija sa ciljem da nauka i naučna otkrića dobiju pažnju koju zaista zaslužuju.

U fokusu su žene u nauci – njihova iskustva, izazovi i postignuća. Jer svetu je potrebna nauka, a nauci su potrebne žene.
Ambasador Francuske u Srbiji Pjer Košar rekao je, na otvaranju događaja, da je važno da se Dan rodne ravnopravnosti obeležava svake godine, jer podseća koliko je važno pružiti podršku ženama i devojčicama u svim sektorima, a naročito u sektoru nauke. Ambasadorka Švedske u Srbiji Šarlot Semelin istakla je značaj povezivanja žena, kao i muškaraca u borbi za unapređenje položaja žena u društvu.

Kroz panel diskusije, istaknute naučnice iz Srbije – među kojima su profesorke, istraživačice i dobitnice nacionalnih priznanja „Za Žene u nauci” – govorile su o svom putu, izazovima u karijeri i važnosti sistemske podrške ženama u nauci.

Njihova iskustva svedoče o snazi, upornosti i strasti – i upravo to je poruka koju ovaj događaj želi da prenese: talenat, rad, disciplina i posvećenost ne poznaju granice – nauka je put otvoren za sve.

“Istraživanja pokazuju da danas preko 50 odsto istraživača čine žene. To nam pokazuje da smo stigli zaista daleko i istovremeno da je pred nama veoma dug put. Jer su žene i dalje manje zastupljene na vodećim pozicijama u istraživačkim projektima. Manje su zastupljene i u komisijama koje odlučuju o projektima ili budžetima. Stvarna ravnopravnost je u stvari ne samo da uključimo žene u naučno-istraživački rad, već istovremeno da njihov rad prepoznamo, vrednujemo i nagradimo”, istakla je Milana Rikanović, direktorka UN Women u Srbiji.

Događaj je dodatno obogatila izložba dečijih radova, gde su mališani odgovarali na pitanja „Šta je za mene nauka?“, „Kako zamišljam naučnicu?“ kroz crteže i kratke video poruke. Vesela Mačkić, profesorka razredne nastave u POŠ „Mihajlo Pupin“, čiji rad prate brojene nagrade i priznanja, na panelu „Obrazuj, osnaži, inspiriši: obrazovanjem i podrškom do većeg broja žena u nauci“ ukazala je na značaj podsticanja radoznalosti i interesovanja za nauku u najranijem uzrastu.

U razgovoru na temu „Gde nas znanje može odvesti – nauka kao put i prilika“, učestvovale su naše eminentne naučnice – Dr Marija Lesjak, redovna profesorka Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, Dr Emilija Stojanović, docent Fakulteta medicinskih nauka, Univerziteta u Kragujevcu Dr Ljiljana Marina, viša naučna saradnica sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Dr Nataša Golić, naučna savetnica na Institutu za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu i Dr Aleksandra Buha Đorđević, vanredna profesorka na Farmaceutskom Fakultetu Univerziteta u Beogradu. Njihove priče osvetlile su koliko je važna ravnopravnost u nauci, ali i koliko nauka kao poziv pruža bezbrojne mogućnosti.

Zašto ovaj dan? Zašto sada?

Nacionalni dan rodne ravnopravnosti obeležava se u cilju podizanja svesti o važnosti rodne ravnopravnosti i unapređenju položaja žena u Srbiji. Odabran je 11. jun dan kada je 1842. godine prvi put odobreno školovanje devojčica u Srbiji, ukazom Kneza Mihaila Obrenovića.

Ovaj događaj bila je prilika da se obeleži i 15 godina nacionalnog programa “Za Žene u nauci“ koji se u našoj zemlji sprovodi u partnerstvu Komisije Republike Srbije za saradnju sa UNESCO-m, Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija i L’Oréal-a Balkan. Ovaj program od 2010. godine nagrađuje najbolje mlade talente, sa željom da žene budu ravnopravno zastupljene ne samo u nauci, već u čitavom društvu.

,,Od 1901. godine kada su ustanovljene, manje od 4% Nobelovih nagrada za nauku je dodeljeno ženama. Veoma je važno da podržavamo žene koje oblikuju našu sadašnjost, i svojim znanjem, strašću, istrajnošću i otvaraju vrata boljoj budućnosti. Kao kompanija duboko ukorenjena u nauci, znanju i promociji rodne ravnopravnosti, posvećeni smo izgradnji sveta u kome inovacije ne poznaju pol, gde svaki um može da zablista.”, izjavio je Maksimiliano Frenca, generalni direktor kompanije L’Oréal Adria Balkan.

Dr Ivana Danilov, sekretarka UNS ,,SRNA” predstavila je rezultate istraživanja Rodni stereotipi i predrasude koji otežavaju razvoj naučnog i preduzetničkog potencijala žena u akademskom sektoru, u kojem je učestvovalo 120 žena.

„Rodni disbalans u strukturi zaposlenih na univerzitetima u Srbiji u najvećoj meri ogleda se u otežanom usklađivanju porodičnih i poslovnih obaveza žena i čak 88% učesnica istraživanja smatra da taj faktor ima najveći uticaj na njihovu akademsku karijeru. Dodatne prepreke u karijernom napredovanju žena u akademskom sektoru, pokazuju potrebu za definisanjem mehanizama i pravnih okvira za uspostavljanje rodnog balansa. Neophodna je organizacija treninga i obuka, kao i zajednička borba institucija, civilnog društva, privrede i čitave zajednice kako bi neko naredno istraživanje pokazalo bolje rezultate“ – istakla je Dr Danilov.

Upravo zato ovaj dan nosi posebnu simboliku.
Uz inspirativnu atmosferu, bogat sadržaj i snažnu podršku organizatora, ovaj skup je potvrdio koliko je važna saradnja institucija, naučne zajednice i privatnog sektora u izgradnji ravnopravnijeg društva. On nas podseća da napredak zahteva posvećenost, partnerstvo i stalno zalaganje za promenu.

Za osnaživanje novih generacija.

Za stvaranje sveta u kojem inovacija nema pol, a znanje nema granice.

12. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Kompanija dm nastavlja snažan doprinos razvoju zajednice: donacije i inicijative u 2025. premašile 33 miliona dinara
  • ProCredit banka nastavlja unapređenje korisničkog iskustva
  • Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna 86.695
  • Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za promociju svojih proizvoda
  • Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da uzmete stambeni kredit?

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit