NAJNOVIJE
Šta pokazuju prognoze MMF-a o izgledima svetske privrede
Šta se dešavalo na Music Week-u u Beogradu i...
Koliko je Srbija dužna i kome?
Iznenađenje koje smo čekali: Postavljena skulptura terazija na Terazijama
Stižu stroža pravila za trgovce
Kvartalni monitor: Privreda Srbije u prvom kvartalu porasla 3,2...
Bogati se sele: Italija, Grčka i Švajcarska postaju nova...
Građani Srbije više su kupovali na domaćim internet sajtovima...
Milion dinara zarade po hektaru za gajenje belog luka,...
Gde je život najskuplji u Evropi?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Žene koje pomeraju granice: Priznanje za tri najbolje mlade naučnice u 2025

by bifadmin 24. децембар 2025.

Jelica Milošević, Ana Salević i Milica Martinović laureatkinje su ovogodišnjih Nacionalnih priznanja u okviru renomiranog međunarodnog programa L’Oréal-UNESCO “Za žene u nauci” (L’Oréal – UNESCO For Women in Science). One su nagrađene za svoj izuzetan naučni rad iz oblasti biohemije i biofizike proteina, nauke o hrani i materijalima i farmaceutskih nauka i kozmetologije. Mlade naučnice dobile su i novčani podsticaj u vrednosti od po 5.000 evra, za njihove značajne istraživačke projekte i kao podršku daljem razvoju njihovih naučnih karijera.

VELIKI JUBILEJ: 15 GODINA PROGRAMA U SRBIJI

Prestižna međunarodna inicijativa L’Oréal – UNESCO „Za žene u nauci“ (L’Oréal – UNESCO For Women in Science) postoji već 27 godina, a u Srbiji se ove godine obeležava jubilej, 15 godina od pokretanja Programa.

To je 15 godina podrške mladim talentima, 15 godina inspiracije i 15 godina verovanja u nauku koja menja živote i društvo. Zato, ovaj program raste i ostaje važan oslonac za generacije naučnica koje dolaze. Do danas je na konkursu za Nacionalna priznanja učestvovalo više od 800 mladih naučnica, a njih 44 su nagrađene u ukupnom iznosu od više od 26 miliona dinara.

Ovogodišnja priznanja dodeljena su u Vladi republike Srbije, a u Palati nauke održan je svečani događaj povodom obeležavanja jubileja – 15 godina Programa L’Oréal-UNESCO “Za žene u nauci” u Srbiji. Događaj je okupio preko 150 zvanica – predstavnika medija, partnera programa, uglednih ličnosti iz naučne i poslovne zajednice, kao i dosadašnje dobitnice ovih priznanja. Jubilej je protekao u znaku slavljenja izuzetnih žena u nauci i njihovih neverovatnih dostignuća, koja su ujedno i inspiracija za buduće generacije. Svečano veče je poslužilo kao podsetnik na neprocenjivu vrednost nauke i uloge koju ona ima u društvu, uz veru da svaka radoznala devojčica može postati naučnica koja menja svet.

Program Za žene u nauci u Srbiji svake godine nagrađuje 3 naučnice u oblasti prirodnih nauka, koje se smatraju „naučnicima sutrašnjice“ i predstavlja vid podrške njihovom daljem profesionalnom usavršavanju i podsticaj da nastave da se bave naukom u Srbiji. Ceremonija dodele ovogodišnjih priznanja održana je u Vladi Republike Srbije u prisustvu partnera na programu, Komisije Republike Srbije za saradnju sa UNESCO-m, Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije i kompanije L’Oréal Balkan.

Ministar nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Vlade Republike Srbije, akademik Bela Balint čestitao je dobitnicama priznanja i poželeo im dobrodošlicu ispred resornog ministarstva. ,,Vaš rad, vaša posvećenost i vaši naučni rezultati predstavljaju ne samo lični uspeh, već i doprinos razvoju srpske nauke i društva u celini. Vi ste dokaz da istrajnost, radoznalost i odgovornost prema znanju ostavljaju trag koji nadilazi pojedinca“, rekao je on.

Ministar je istakao značaj ovakvih programa koji svedoče da ,,znanje nema pol, a nauka nema granice“. ,,Saradnja Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO-m i kompanije L’Oréal pokazuje kako se zajedničkim naporom javnog i privatnog sektora mogu stvoriti trajne vrednosti. Petnaest godina kontinuiteta svedoči o ozbiljnosti, odgovornosti i viziji ovog programa“, poručio je ministar. On je dodao da se nada da će dobitnicama priznanja ovo biti podsticaj za dalji rad i potvrda da je doprinos primećen, cenjen i važan. ,,Vlada Republike Srbije i Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija ostaju posvećeni razvoju nauke i unapređenju položaja istraživača, a naročito stvaranju uslova u kojima će naučnici i naučnice moći da grade karijere u svojoj zemlji, sa dostojanstvom i podrškom koju zaslužuju“, poručio je ministar akademik Balint.

Prof. Dr Goran Milašinović, predsednik Komisije Republike Srbije za saradnju sa UNESKO-m je istakao da je program „Za žene u nauci“ najbolji primer uspešnog partnerstva, budući da UNESCO i L’Oréal imaju iste ciljeve – isticanje nauke i rodne ravnopravnosti. „Žene i dalje čine samo 1 od 3 istraživača širom sveta i drže samo 12% mesta u nacionalnim akademijama nauka. Samo jedna od četiri od 200 najboljih visokoškolskih institucija na svetu predvođena je ženom, dok poslovni sektor, sa globalnim prosekom ženske zastupljenosti od samo 29,7%, ima najnižu rodnu ravnotežu unutar ekosistema nauke i inovacija. UNESCO se već dugo zalaže za to da nauka bude istinski kolektivan poduhvat, u kojem žene nisu samo učesnice, već i liderke.“

„Inicijativa „za žene u nauci“ posvećena je stvaranju okruženja u kojem žene u nauci napreduju, bivaju prepoznate i podržane. Zbog toga nam je izuzetna čast i zadovoljstvo da još tri talentovane mlade naučnice iz Srbije uvedemo u ovu izvanrednu zajednicu, koja širom sveta broji više od 4 700 žena. One su uzori za sledeće generacije i najbolji primer da je svetu potrebna nauka, a da su nauci potrebne žene“ – rekla je Sanja Burg, direktorka komunikacija i angažmana za Adria Balkan region i koordinatorka programa „Za žene u nauci“ za Srbiju i Bugarsku, u kompaniji L’Oréal.

Naredni, šesnaesti ciklus programa Nacionalnog programa „Za žene u nauci“ počinje 1. januara 2026. Konkurs za podršku naučnoistraživačkim projektima je namenjen mladim naučnicama u Srbiji, do 35 godina života, koje su upisale ili završile doktorske ili postdoktorske studije u oblasti prirodnih nauka. Sve informacije o konkursu objavljuju se na zvaničnoj web stranici programa www.zeneunauci.co.rs .

24. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Zdrav tim, uspešna kompanija: Prednosti dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja

by bifadmin 24. децембар 2025.

Zdravlje zaposlenih više nije samo lična briga – ono je ključni resurs svake uspešne kompanije. U savremenom poslovnom okruženju, gde tempo rada neprekidno raste, stres je svakodnevica, a ravnoteža između privatnog i profesionalnog života često narušena, kolektivno dobrovoljno zdravstveno osiguranje postaje neophodan benefit koji menja način na koji firme brinu o svojim timovima. Danas zaposleni ne traže samo dobru platu – oni žele sigurnost, podršku i pogodnosti koje zaista utiču na kvalitet njihovog života.

„Ulaganje u zdravlje zaposlenih nije trošak, već strateška odluka koja donosi stabilnost, kontinuitet i motivisan tim,” kaže Ognjen Zorčić, direktor Sektora za zdravstveno osiguranje u Triglav osiguranju. „Zdravi i zadovoljni zaposleni direktno utiču na produktivnost i efikasnost kompanije, a kolektivno dobrovoljno zdravstveno osiguranje je način da im pružimo sigurnost i podršku u svakom trenutku.”

Prednosti za zaposlene i poslodavce

Kolektivno dobrovoljno zdravstveno osiguranje omogućava prioritetan pristup lekarima, dijagnostici i specijalističkim pregledima. Vreme čekanja i administrativni stres se značajno smanjuju, dok zaposleni stiču osećaj sigurnosti i brige. Poslodavci, s druge strane, ostvaruju jasne benefite – manji broj izostanaka, brži povratak tima u radni proces i stabilnije poslovanje.

Prevencija je nesumnjivo velika vrednost dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Godišnji sistematski pregledi i pravovremena dijagnostika smanjuju rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema, a kontinuirana briga o zdravlju zaposlenih omogućava kompanijama da održe kontinuitet i efikasnost poslovanja. Ulaganje u prevenciju znači da bolovanja i odsustva ne usporavaju tim, već da zaposleni imaju podršku da ostanu zdravi, motivisani i fokusirani.

Medicinski kontakt centar u kojem rade isključivo lekari

Medicinski kontakt centar „Zdravstvena tačka” radi 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji, a pozive korisnika primaju isključivo lekari. Zaposleni tako u svakom trenutku mogu da dobiju stručan savet – bilo da im je potrebna konsultacija o terapiji, tumačenje nalaza ili preporuka specijaliste. Nema posrednika, nema čekanja – samo direktan kontakt sa lekarom koji zna kako da pomogne.

Mreža i fleksibilnost

Triglav osiguranje već dugi niz godina postavlja standarde u oblasti dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u Srbiji i regionu. Zaposleni mogu zakazati specijalistički pregled bez dugog čekanja, dobiti pravovremene konsultacije putem digitalne zdravstvene tačke i imati jednostavan pristup svim informacijama o pokrićima i procedurama. Takva dostupnost smanjuje stres, ubrzava procese i povećava zadovoljstvo zaposlenih.

Mreža obuhvata preko 1.000 zdravstvenih ustanova širom Srbije, uključujući privatne klinike, laboratorije i specijalističke ordinacije. Ako zaposleni odluče da posete ustanovu van mreže, postoji mogućnost refundacije troškova, što dodatno povećava fleksibilnost i sigurnost. Poslodavci stiču predvidivost troškova, dok zaposleni dobijaju slobodu izbora i pristup vrhunskim medicinskim uslugama.

Digitalizacija i jednostavnost korišćenja

Informativna ponuda sa obračunom premije se može dobiti putem kalkulatora na sajtu Triglav osiguranja ili kontakta sa savetnikom osiguranja, a aktivacija polise je brza I jednostavna. Ovakav sistem omogućava zaposlenima da koriste svoje pravo na zdravstvenu zaštitu bez suvišnog administrativnog opterećenja i čekanja.

„Naš cilj je da dobrovoljno zdravstveno osiguranje bude partner zaposlenima, a ne samo polisa,” objašnjava Zorčić. „Kada zaposleni zna da može računati na stručnu pomoć, savet i podršku bilo kada, oni se osećaju sigurno i vrednovano, a to se direktno odražava na motivaciju i produktivnost.”

Investicija u ljude i timsku kulturu

Kompanije koje ulažu u zdravstvenu zaštitu svojih zaposlenih primećuju smanjenje odsustava i veće zadovoljstvo tima. Kada ljudi znaju da im je podrška dostupna i da medicinske usluge dobijaju bez čekanja, lakše se fokusiraju i rade sa većim entuzijazmom. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje doprinosi i boljoj timskoj kulturi, jer stvara atmosferu u kojoj se vrednuje briga o ljudima i međusobna podrška.

Triglav osiguranje nudi fleksibilne pakete koji odgovaraju potrebama različitih firmi – od jeftinijih osnovnih paketa do sveobuhvatnih programa koji pokrivaju širi spektar usluga, uključujući bolničko lečenje i hirurške intervencije. Ulaganja u zdravstveno osiguranje omogućava poslodavcima da planiraju budžet i donose informisane odluke, a zaposleni dobijaju osećaj sigurnosti i potpune zaštite.

Sve više poslodavaca u Srbiji prepoznaje dobrovoljno zdravstveno osiguranje kao investiciju u ljude i stabilnost poslovanja. U svetu u kojem je konkurencija za talentovane kadrove sve intenzivnija, briga o zdravlju zaposlenih postaje konkurentska prednost, a kolektivno dobrovoljno zdravstveno osiguranje više nije luksuz – ono je strateški benefit koji donosi sigurnost, kontinuitet i uspeh.

Autor fotografije: Marko Miladinović

24. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit Banka prva na tržištu predstavila Mastercard Smart Data Service – platformu za pametno upravljanje troškovima za svako moderno preduzeće

by bifadmin 24. децембар 2025.

UniCredit Banka prva je predstavila Mastercard Smart Data platformu, revolucionarno rešenje koje preduzećima omogućava praćenje i kontrolu troškova Mastercard biznis kreditnih kartica – brzo i efikasno, u samo nekoliko koraka. Ovakav sistem praćenja i kontrole troškova predstavlja standard u mnogim zemljama, poput Nemačke, Francuske i SAD-a. Platforma omogućava da se detaljni transakcioni i troškovni izveštaji po Mastercard biznis kreditnim karticama automatski i direktno šalju u ERP sistem kompanija.

Uvođenje Mastercard Smart Data servisa predstavlja važan korak ka naprednijem upravljanju troškovima i donosi brojne benefite, poput direktnog povezivanja sa ERP sistemom kompanije, automatskog izveštavanja, saldiranja i kontrole troškova po kreditnim karticama, brzog ciklusa obračuna i naplate troškova reprezentacije i službenih putovaja.

Stefan Golubović, direktor za poslovanje internacionalnih kompanija, ovom prilikom je istakao: ,,Uvođenje naprednih servisa predstavlja važan korak ka podizanju ukupne efikasnosti poslovanja, smanjenju operativnih troškova i oslobađanju vremena zaposlenih za strateški važne zadatke, čime je omogućena analiza podataka u realnom vremenu, potpuna kontrola i uvid u troškove kompanije – brzo, precizno i potpuno elektronski.”

Jelena Sretenović, direktorka kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, izjavila je ovim povodom: „U uslovima rastuće konkurencije i sve složenijeg poslovnog okruženja, sposobnost kompanija da unapređuju efikasnost i kvalitet finansijskog upravljanja postaje ključan faktor dugoročnog rasta i razvoja. Na zrelim tržištima, upravljanje poslovnim troškovima već se oslanja na standardizovane podatke i njihovu direktnu integraciju u finansijske i ERP sisteme. Mastercard Smart Data platforma klijentima UniCredit Banke omogućava da podatke sa poslovnih kartica automatski uključe u svoje postojeće procese, bez manuelnih koraka i dodatnih administrativnih opterećenja, čime dobijaju jasne, uporedive i pravovremene uvide u troškove. Ovo rešenje potvrđuje našu opredeljenost da inovativnim rešenjima unapredimo lokalno tržište i podržimo klijente u naprednijem, sistematičnijem upravljanju troškovima, jačajući pritom njihovu dugoročnu poslovnu stabilnost i razvoj.“.

Kompanije koje se odluče za korišćenje ove platforme imaju na raspolaganju podršku tima UniCredit Banke, tokom celog procesa implementacije i integracije. Dodatno, proces je organizovan tako da smanjuje mogućnost grešaka i obezbeđuje potpunu kontrolu i veću efikasnost u svakom trenutku.

Korišćenjem Mastercard Smart Data servisa UniCredit Banke omogućeno je automatizovano knjiženje troškova po timovima i lokacijama, izbegavanje dugih administrativnih procesa, precizno planiranje budžeta, kao i međunarodna primena i podrška za više različitih valuta.

Sve informacije o korišćenju platforme mogu se dobiti posetom ekspoziture UniCredit Banke.

24. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Pomoć protiv usamljenosti tokom praznika

by bifadmin 24. децембар 2025.

Božićni praznici su za usamljene ljude posebno opterećujući period godine. Zato su utoliko važniji programi poput „Plaudernetz“-a koji vodi Caritas u Austriji a namenjen je ljudima koji se osećaju usamljeno ili jednostavno žele da popričaju. Takođe božićne proslave koje organizuju brojne bečke parohije i penzionerski klubovi važna su podrška građanima tokom božićnih praznika.

Naime, Božić, kao retko koje drugo vreme, simbolizuje vrednosti poput ljubavi, sigurnosti i zajedništva. „Ko te vrednosti nema, tokom praznika taj nedostatak oseća jače nego ostalih dana u godini“, kaže rukovodilac odeljenja „Psihologija starenja“ na Univerzitetu u Beču, Jana Nikitin. „Jedino što zaista pomaže protiv usamljenosti jesu socijalni kontakti“, naglasila je Nikitin. Međutim, porodica ili bliski prijatelji mnogima nisu uvek dostupni. „Posebno usamljeni stariji ljudi imaju koristi od komšijskih kontakata, kratkih razgovora tokom kupovine ili drugih malih susreta u svakodnevnom životu“, navodi Nikitin.

Ljudi koji se osećaju usamljeno ili traže razgovor mogu tokom cele godine besplatno pozvati telefonsku liniju „Plaudernetz“. Posebno tokom božićnih praznika broj poziva raste. Oko 2.700 volontera samo u Beču opslužuju „Plaudernetz“. Oni koji pozovu ne moraju imati konkretan razlog. Tematskih ograničenja nema: teme se kreću od svakodnevnih stvari do vrlo ličnih pitanja. Tokom zime razgovori u proseku traju oko 33 minuta.

Pored toga, različite ustanove u Beču nude besplatne božićne obroke ili proslave sa slobodnim ulazom za ljude bez socijalnih kontakata, samce ili sve one koji traže društvo. Brojni bečki penzionerski klubovi pozivaju na božićna druženja. Bečko humanitarno društvo (Wiener Hilfswerk) organizuje na Badnje veče božićnu proslavu. Pod motom „Zajedno umesto usamljeni“, parohije Bečke nadbiskupije organizuju božićne proslave za ljude koji ne mogu ili ne žele da praznike provedu sa porodicom ili prijateljima. Na Badnje veče, parohija katedrale Svetog Stefana poziva na obrok za usamljene i socijalno ugrožene ljude.

24. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Šta su sve dogovorili Vlada Srbije i MMF?

by bifadmin 24. децембар 2025.

U najnovijem Izveštaju MMF-a o sprovođenju aktuelnog aranžmana navodi se da se Vlada Srbije obavezala na nastavak rasta cena električne energije za domaćinstva tokom sledeće godine. 

Prema zvaničnom dogovoru sa Fondom, naredno usklađivanje tarifa predviđeno je najkasnije do prvog oktobra 2026. godine, dok će veličina tog poskupljenja biti utvrđena nakon detaljne finansijske analize potreba energetskih preduzeća koja će biti završena u maju, stoji u Izjavi o ekonomskim politikama do 2027. godine koju je Vlada Srbije uputila Fondu.

U materijalu se naglašava da planirano poskupljenje u svakom slučaju neće biti niže od inflacije izmerene indeksom potrošačkih cena plus jedan procentni poen.

Razlog za ovakvu odluku leži u potrebi za dugoročnom stabilizacijom sektora jer MMF ističe da „redovno prilagođavanje tarifa za domaćinstva ostaje od suštinskog značaja za nadoknadu troškova i podršku finansijskoj održivosti državnih energetskih preduzeća usred značajnih investicionih potreba“.

Najavljeno je i da će naknade koje Elektrodistribucija i Elektromreža Srbije plaćaju ЕPS-u za gubitke „takođe biti korigovane najkasnije do 1. oktobra 2026. godine, sa 70 na 80 evra po megavat-času (MWh).“

Cena preuzimanja nis od 500 miliona do 2 milijarde evra

Pitanje funkcionisanja Naftne industrije Srbije (NIS) postalo je centralna tema makroekonomske stabilnosti zemlje, stoji u izveštaju Fonda koji NIS ponovo naziva „makroekonomski kritičnom“ kompanijom, o čemu je Nedeljnik već pisao.

Prema procenama stručnjaka Fonda, obezbeđivanje nesmetanog rada kompanije NIS mora da bude glavni prioritet za vlasti jer bi eventualni neuspeh u rešavanju ovog pitanja mogao skupo koštati državu.

Izveštaj predviđa da bi u slučaju ozbiljnijih zastoja u snabdevanju fiskalni uticaj, u zavisnosti od težine nestašice goriva, mogao iznositi od jedan do dva procenta BDP-a.

„Vlasti su saopštile da intenzivno rade na pronalaženju trajnog rešenja koje bi omogućilo ukidanje sankcija kompaniji NIS i nastavak redovne prerade sirove nafte kako bi se izbeglo skupo oslanjanje na uvoz gotovih derivata koji su i do 25 procenata skuplji od domaće proizvodnje.

Fond je takođe objavio računicu bez dodatnih detalja ili objašnjenja, koja kaže da bi preuzimanje ruskog vlasništva u NIS-u od strane države moglo da košta između 500 miliona i 2 milijarde evra, odnosno od 0,6 do 2,3 odsto BDP.

Problem unutrašnjih dugova i rastuće docnje

Posebno kritičan deo izveštaja odnosi se na oblast javnih finansija i problem zaostalih obaveza države.

MMF je u izveštaju naveo da je kvantitativni cilj za smanjenje domaćih docnji formalno ispunjen samo zbog „greške u specifikaciji od strane osoblja MMF-a“ dok su u stvarnosti zaostale obaveze nastavile da rastu.

Ukupni unutrašnji dugovi su sa 10,6 milijardi dinara na kraju prošle godine porasli na 18,5 milijardi dinara u septembru 2025. godine.

Kao glavni uzrok ovog problema navodi se poslovanje preduzeća Putevi Srbije kod kojeg su podaci obuhvatili i zaostale obaveze i nefakturisane obaveze prema izvođačima radova.

Fond navodi da su dugovi Puteva Srbije porasli usled „neovlašćenih projekata“, uključujući opštinske radove na putevima van mandata ovog preduzeća što je direktno ugrozilo planirani put ka smanjenju dugovanja.

Vlada je obećala uvođenje strožih kontrola i posebnog radnog tela koje će raditi na rešavanju ovog problema od početka 2026. godine.

Upozorenje na rizike od populističkih politika

Na kraju, MMF upozorava da se dosadašnja dobra makroekonomska praksa Srbije trenutno nalazi pod velikim testom zbog unutrašnjih političkih kretanja.

U izveštaju se navodi da „protesti od novembra 2024. godine koji su vođeni zabrinutošću zbog korupcije i vladavine prava i dalje traju, što stvara pritisak na vlasti“.

Fond skreće pažnju na to da bi politički pritisci i izgledi za prevremene izbore mogli podstaći populističke politike i odložiti strukturne reforme.

Posebno se kritikuju mere kao što su ograničenja trgovinskih marži, uz ocenu da „takve intervencije ne rešavaju osnovne strukturne faktore visokih cena i mogu narušiti poverenje u tržišnu ekonomiju“.

MMF zaključuje da bi svako skretanje sa dogovorenih reformskih ciljeva moglo ugroziti stečenu stabilnost i poverenje stranih investitora u srpsku ekonomiju.

Izvor: Nedeljnik

Foto: Pixabay

24. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koja nas poskupljenja očekuju u 2026. godini?

by bifadmin 24. децембар 2025.

Nakon novogodišnjih praznika po pravilu stiže otrežnjenje u vidu poskupljenja. O tome da li će i koliko poskupeti roba i usluge odlućuje tržište, ali cene velikog broj usluga, posebno komunalnih, određuje država, a januar je vreme kada se po običaju one usklađuju.

Ipak, Uredba o ograničenju marži koja je stupila na snagu 1. septembra 2025. godine i koja je dobrim delom oborila inflaciju na ispod tri odsto, ima rok trajanja od šest meseci. Ostaje da se vidi šta će se dešavati sa cenama kada na kraju februara ona prestane da važi, osim ako Vlada ne odluči da je produži.

Za decembar 2025. godine očekuje se da će međugodišnja inflacija iznositi oko tri odsto, dok Narodna banka Srbije procenjuje da će inflacija krajem 2026. godine biti oko četiri odsto.

Što se tiče komunalija, odlukom Nadzornog odbora JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija“, na koju je saglasnost dao gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, cena isporučene vode i odvođenja otpadnih voda biće povećana za 9,5 odsto, sa primenom od 1. januara 2026. godine.. Kao razlozi za poskupljenje navedeni su rast troškova električne energije, poskupljenje sirovina i materijala, kao i povećanje minimalne cene rada. Nakon korekcije, prosečan račun za tročlano domaćinstvo u Beogradu biće veći za oko 190 dinara mesečno.

Sličan trend beleži se i u drugim gradovima. U Zrenjaninu će, od 1. januara, kubik vode iz gradskog vodovoda umesto dosadašnjih 29,36 dinara iznositi 129 dinara bez PDV-a, što je odluka usvojena na sednici Skupštine grada sredinom decembra.

Kada je reč o troškovima energije, od 1. oktobra 2025. godine došlo je do poskupljenja električne energije od 6,6 odsto. Nešto slično očekuje se i naredne godine. Aranžman Srbije sa MMF-om predviđa novo prilagođavanje cena struje najkasnije od 1. oktobra 2026. godine. Osim poskupljenja kilovat časa, smanjena je i granica za ulazak u najskuplju, crvenu zonu sa 1.600 na 1.200 kilovatsati mesečno. Otuda je zvanilna statistika uhvatila prosečno poskupljenje struje od 9,6 odsto o novembra.

Izvor: Danas

Foto: Pixabay

24. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Učlanjenje zemalja Zapadnog Balkana u EU je više test političke volje nego finansijsko pitanje

by bifadmin 24. децембар 2025.

Pristupanje šest zemalja odnosno teritorija Zapadnog Balkana, Evropsku uniju bi koštalo 46,6 milijardi evra. U odnosu na 1.210 milijardi evra koliko vredi ceo sedmogodišnji finansijski okvir EU (MFF), to je zanemarljiv trošak. Zato će učlanjenje Zapadnog Balkana uvek biti više test političke volje nego finansijsko pitanje.

Kada se trošak obračuna po glavi, to bi bilo u proseku 5,29 evra godišnje na svakog stanovnika EU. Odnosno, kako su to autori danas predstavili – to je cena jedne kafe i kroasana. Ovo su osnovni nalazi studije „Koliko me košta Zapadni Balkan“, koji je izradio Centar za evropske studije (CEP) uz podršku Fondacije Konrad Adenauer.

Najveći izdatak za Evropu bila bi upravo Srbija kao najveća država od preostalih zemalja sa ovog prostora koje žele da uđu u EU (gotovo 45% od procenjenih 46,6 milijardi odnosno 20,9 milijardi evra). Kada se taj iznos obračuna po svakom stanovniku unije, naša zemlja bi za svakog od njih predstavljala godišnji trošak od 2,37 evra što bi bilo jednako izdatku za tri litre mleka. Najmanji trošak bi predstavlja Crna Gora sa tek 0,27 evra po glavi stanovnika. Ili, kao glavica kupusa.

Devčić: Region ne može da ostane zanemaren

Jakov Devčić, direktor Fondacije Konrad Adenauer u Srbiji, rekao je na otvaranju događaja, da pitanje nije samo koliko bi građane EU koštalo proširenje novim članicama već koliko bi koštalo i ako ovaj region bude ostavljen po strani.

„Nemci mi kažu biće preskupo ako ih ostavimo. Drugi kažu koliko dugo da prosipamo novac na Balkance. Treći kažu da ne možemo priuštiti novac za proširenje jer je potreban za zdravstvo i škole. Ovom studijom hteli smo da pokažemo činjenice i argumente potrebne za političke odluke. Zapadni Balkan za nas nije nešto daleko već neposredni komšiluk. Stabilnost ovde za nas znači sigurnost. Na pitanje da li možemo da ovaj region ostavimo u međustanju, odgovor je – ne“, ocenio je Devčić. Dodao je da studija pokazuje i da se kod proširenja ne radi o trošku već o šansama.

On je najavio da će studija biti predstavljena svim članicama Evropske unije, kao i zemljama regiona.

Ceh bi bio i niži

Neposredni autori studije su Strahinja Subotić i Ana Milinković. Programski direktor CEP Strahinja Subotić kaže da se ovom publikacijom šalje jasna poruka građanima EU da je proširenje „više nego izvodljivo“.

Pojasnio je da su razmatrana dva scenarija. Osnovni koji u obzir uzima aktuelni MFF za period 2021-2027. kao i dodatni. U tom proširenom scenariju, dodato je i izdvajanje za zemlje kandidate iz instrumenta Naredna generacija EU (NGEU). To ukupni trošak proširenja povećava sa 46,6 na 63,58 milijardi evra. A kada se pored bespovratnih sredstava dodaju i zajmovi ukupan iznos ide na 72,43 milijarde evra. Međutim, i sa tim izdatkom, trošak proširenja EU na Zapadni Balkan je zanemarljiv, ocenio je Subotić.

S druge strane, kako je objasnio, i zemlje Zapadnog Balkana bi po pristupanju EU morale da izdvajaju određena sredstva u evropski budžet. To bi u ovoj simulaciji bilo 12,09 milijardi evra. Tako bi trošak proširenja sa 46,6 milijardi zapravo pao na 34,5 milijardi. Uz to, dodao je Subotić, ne bi sve zemlje pristupile u isto vreme tako da bi Evropa još lakše mogla da se prilagođava kako proces pristupanja teče i da samim tim još lakše podnese proširenje.

I za Srbiju niže

Posledično, i trošak za Srbiju bi bio niži. Sa onim što bi naša država morala da izdvaja u evropski budžet, a to je oko 750 miliona evra godišnje, izdatak Evropljana za naše pristupanje pao bi sa 20,9 na 15,6 milijardi evra.

Praktično bi i trošak za građane EU pao sa 2,3 na 1,7 evra po glavi, kada se odbije naš doprinos evropskoj kasi.

S druge strane, mnogo su veći benefiti za Srbiju. Ona bi zauzvrat od EU dobijala tri milijarde evra.

Subotić ističe da je najvažnije poruka studije da ove nalaze treba što proaktivnije komunicirati. Posebno građanima EU. Dodaje i da bi trebalo ukazati da proširenje nije samo trošak i da bi jedinstveno tržište omogućilo i da članice EU profitiraju od proširenja. Odnosno da su strateške koristi značajne u odnosu na finansijski izdatak.

Altiparmakov: Ko je radio domaći zadatak

Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov ukazao je da bi sa tri milijarde evra Srbija mogla recimo da finansira budžetski deficit, da unapredi javne usluge i kapacitete institucija. Dodao je da su u Fiskalnom savetu zabrinuti za kapacitete državne uprave jer ne može na ključnim mestima da priušti adekvatne kadrove što predstavlja veliki rizik (naveo je primere poreske administracije, statistike, institucija zaduženih za EU integracije).

On je naveo i da je „jako, jako malo verovatno“ da Srbija dostigne prosečni standard EU. Odnosno, Srbija je došla u „zamku srednjeg razvoja“. Ona je iscrpela dosadašnji model rasta koji je više bio zasnovan na kvantitetu (povećanju broja zaposlenih) nego kvalitetu (otvaranje kvalitetnijih radnih mesta). Obezbeđivanje kvalitetnijih radnih mesta zavisiće u velikoj meri od integracije Srbije u EU.

Altiparmakov je ukazao i da su početkom ovog veka zemlje Zapadnog Balkana bile uglavnom jednako udaljenje od prosečnog standarda u EU (na oko 28-29%). Od tada Severna Makedonija je došla do 42%, Srbija je rasla do 51% dok je Crna Gora na 54% kao najrazvijenija zemlja u regionu. S druge strane, Bugarska koja je po veličini slična Srbiji sada je na 66% dok je Rumunija najbolje iskoristila šansu i došla je do čak 79% proseka standarda u EU. To pokazuje, kako je zaključio Altiparmakov, šta se događa kada neko uradi domaći zadatak i gradi institucije.

Naše viđenje zastoja procesa integracije u EU

Predstavljanju studije prisustvovao je i resorni ministar za integracije Nemanja Starović. On je imao svoje uvide u proces pristupanja Srbije odnosno zastoja u tom procesu.

Kako je ocenio, zamor od proširenja EU je i dalje prisutan i percepcija da u Evropi gube radna mesta i da je ugrožena srednja klasa zbog „poljskog vodoinstalatera“ i dalje je prisutna iako nije uvek racionalna. Ali će biti bitna u daljem procesu.

Starović je ocenio i da je politika proširenja bila na marginama poslednjih 10 i više godina iako se sada vraća u fokus. „Za nas je bitno da se proširenje zasniva na zaslugama“, ocenio je ministar. Dodao je i da politički kriterijumi postaju važniji u poslednje vreme, ali je naglasio i da Srbija ne bi postigla rezultate da nije bila čvrsto na putu ka EU.

Izvor: Forbes

Foto: AntonMatyukha, Depositphotos

24. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

PIO fond: Ženama uslov za penziju navršene 64 godine

by bifadmin 24. децембар 2025.

Uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju koji važi i za žene i za muškarce, bez obzira na godine života je 45 godina staža osiguranja.

Zaposleni koji, kako se navodi, žele da ostvare pravo na starosnu penziju po uslovima koji važe u 2025. godini treba da raskinu radni odnos najkasnije do 30. decembra.

Podnošenje zahteva je najkasnije do 31. decembra na šalterima Fonda PIO, zatim preko elektronskog servisa e-Šalter na sajtu Fonda (www.pio.rs) ili preporučeno poštom.

Kako se navodi, podnošenje zahteva 1. januara 2026. godine i kasnije podrazumeva primenu uslova koji važe u 2026. godini.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

24. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Zašto su najuspešnije svetske kompanije uređene po Lean – u?!

by bifadmin 23. децембар 2025.

U poslovnom svetu u kojem se tržišta menjaju iz meseca u mesec, a pritisak na efikasnost nikada nije bio veći, jedno pitanje ostaje ključno: Kako organizovati kompaniju tako da stalno bude ispred konkurencije? Odgovor koji se decenijama potvrđuje u praksi glasi – Lean menadžment.

Danas, gotovo sve globalno najuspešnije kompanije imaju jednu zajedničku tačku, izgrađene su na Lean principima ili su ih kroz vreme duboko integrisale u svoju organizaciju.

Moćna filozofija

Lean filozofija zasniva se na eliminisanju gubitaka, neefikasnosti i nepotrebnih procesa. Ali ono što Lean čini moćnim nije samo optimizacija troškova, već pre svega kreiranje organizacije koja uči, poboljšava se i prilagođava brže od konkurencije.

Globalni lideri poput Toyote, Amazona ili Intela pokazuju da uspeh nije rezultat jednog velikog poslovnog poteza, već hiljada malih, svakodnevnih, sistemskih unapređenja. Lean kompanije zato bez velikog napora obezbeđuju stabilne procese, podstiču kulturu odgovornosti i predloga, a menadžeri u ovim kompanijama donose odluke na osnovu činjenica dobijenih kroz ozbiljnu analitiku. Ovako postavljen sistem, koji se pre svega oslanja na Lean alate i Kaizen organizacionu kulturu, reaguje na promene brže uz smanjene greške i povećanu produktivnost. Takođe Lean proizvodnja maksimalno sprečava rasipanje svih vrsta resursa i prostor za svoj profit traži u optimizovanim delovima procesa. Drugim rečima, Lean stvara konkurentsku prednost koju je teško kopirati i dostići.

Sve uspešne Lean kompanije imaju jednu zajedničku filozofiju – poboljšanje je posao svakog zaposlenog, ne izdvojene grupe ili jedne osobe. Zato u tim kompanijama više nije pitanje da li će se uvoditi Lean već je pitanje koliko duboko će se implementirati. Prva transformacija počinje od lidera, ali se održava kroz navike zaposlenih, stvarajući pozitivnu, zdravu organizacionu kulturu, u kojoj je svaki član važan učesnik procesa i u kojoj svaki član daje svoj doprinos za poboljšanje procesa ili poslovanja. Još jedan važan benefit ovako postavljenog sistema je i posao bez pritisaka i stresa, a što je najvažnije bez probijanja rokova prema klijentima.

Zahtevna transformacija

Iako koncept deluje jednostavno, Lean transformacija je jedan od najzahtevnijih organizacionih procesa. Potrebno je promeniti navike, organizacionu kulturu, način upravljanja, pa čak i način razmišljanja u svakodnevnom radu. Zato najuspešnije kompanije širom sveta angažuju eksternu podršku u ovoj fazi. Tada je transformacija brža, efikasnija i održiva, što u kumulativu daje sigurnost i manje angažovanje resursa, pre svega vremena i finansija. U tom smislu, prava uloga Lean konsultanta nije da “implementira Lean umesto zaposlenih”, već da organizaciju nauči kako da sama stalno unapređuje svoje procese. Iskustvo pokazuje da najbolje rezultate postižu kompanije koje sarađuju sa Lean konsultantskim kućama koji ne donose generička rešenja, već razumeju specifičnosti industrije, interne procese i nivo organizacione zrelosti. “Taylor made” pristup koji neguje konsultantska kuća Tecor Consulting često iziskuje veoma ozbiljne opservacije koje za rezultat daju unikatna rešenja i modele koji su primenjivi samo kod određenog klijenta.

Filozofija kao način svakodnevnog rada

Upravo zato su poslednjih godina sve traženiji konsultanti koji kombinuju praktično iskustvo, rad sa ljudima i izgradnju interne Lean kulture. Među njima se ističu i regionalne kuće poput pomenutog Tecor Consulting, koje kompanijama pomažu da Lean zaista zaživi ne samo kao projekat, već kao način svakodnevnog rada. Partneri ove vrste često su ključni u prevođenju Lean principa na jezik koji zaposleni razumeju i mogu odmah primeniti.

U svetu u kojem se granice tržišta brišu, a konkurencija postaje globalna, kompanije koje žele dugoročni rast moraju da grade sisteme koji uče i unapređuju se. Lean upravo omogućava organizaciju koja je istovremeno jednostavna, efikasna i izuzetno fleksibilna. To je razlog zašto su najuspešnije svetske kompanije u Lean – u. Svakako ne zato što je to popularno, već zato što je veoma funkcionalno. One kompanije koje žele da dosegnu viši nivo uspeha sve češće traže konsultante koji ih mogu voditi tim putem. U praksi, upravo takva stručna podrška pravi razliku između Lean projekta i Lean transformacije koja menja kompaniju zauvek isključivo na bolje.

23. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

„Triglav osiguranje” korisnicima aplikacije „Family Pass” nudi dodatnih 10 odsto popusta na Putno zdravstveno osiguranje

by bifadmin 23. децембар 2025.

„Triglav osiguranje” je za sve korisnike aplikacije „Family Pass” pripremilo posebnu pogodnost – dodatnih 10 odsto popusta na već postojeći online popust od 10 odsto pri kupovini polise Putnog zdravstvenog osiguranja. Kupon je jednostavan za korišćenje i dostupan direktno kroz aplikaciju, čime „Triglav” olakšava i ubrzava proces kupovine osiguranja za sve putnike.

Aplikacija „Family Pass” osmišljena je da olakša porodični život, pružajući finansijske pogodnosti kroz posebne popuste, kao i pristup stručnim znanjima iz oblasti roditeljstva i brige o deci. Ova popularna platforma korisnicima omogućava pristup različitim pogodnostima, popustima i ekskluzivnim ponudama u prodavnicama, restoranima, wellness centrima i mnogim drugim servisima. Integracijom kupona „Triglav osiguranja”, korisnici aplikacije sada mogu da planiraju svoja putovanja s dodatnom sigurnošću i povoljnijim cenama, bez gubitka vremena na složene procedure.

Ova inicijativa odražava posvećenost „Triglav osiguranja” da svojim klijentima pruži praktična i pristupačna rešenja za bezbrižna putovanja, kombinujući kvalitetnu uslugu s digitalnim pogodnostima koje olakšavaju svakodnevicu.

Foto: Pixabay

23. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Šta pokazuju prognoze MMF-a o izgledima svetske privrede
  • Kaspersky: Više od polovine internet korisnika se susrelo sa onlajn prevarama u 2026. godini
  • Šta se dešavalo na Music Week-u u Beogradu i kakve cene su sačekale posetioce?
  • Koliko je Srbija dužna i kome?
  • Iznenađenje koje smo čekali: Postavljena skulptura terazija na Terazijama

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit