NAJNOVIJE
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za...
Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da...
Kako „mala“ zemlja jedina na svetu može sama sebe...
Vlasnici pumpi: Naftni derivati NIS-a skuplji od uvoznih
Pomoć protiv usamljenosti tokom praznika
Šta su sve dogovorili Vlada Srbije i MMF?
Koja nas poskupljenja očekuju u 2026. godini?
Učlanjenje zemalja Zapadnog Balkana u EU je više test...
PIO fond: Ženama uslov za penziju navršene 64 godine
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Više od trećine industrijskih kompanija prijavljuje štetu od sajber napada veću od 19 miliona dolara

by bifadmin 29. мај 2025.

Većina industrijskih kompanija iz Evrope, Bliskog istoka i Afrike (EMEA) procenjuje svoje finansijske gubitke izazvane sajber napadima na više miliona dolara, a čak svaka treća prijavljuje gubitke veće od sedamnaest miliona dolara. Ovi podaci su zasnovani na zajedničkom istraživanju koje su sprovele kompanije Kaspersky i VDC Research.

Istraživanje koje su nedavno zajednički sprovele kompanije Kaspersky i VDC Research pod nazivom „Zaštita OT sistema namenskim rešenjima“, pruža detaljnu analizu trenutnog stanja sajber bezbednosti u oblasti operativne tehnologije (OT).

Na osnovu ankete sprovedene među više od 250 donosilaca odluka iz sektora energetike, komunalnih usluga, proizvodnje, transporta i drugih oblasti, studija pruža dragocene uvide u ključne poslovne i tehničke trendove koji utiču na proizvodne kompanije, kao i najefikasnije strategije koje se primenjuju kako bi se ovi izazovi prevazišli.

Istraživanje naglašava da je finansijski uticaj narušavanja sajber bezbednosti OT sistema složen i višeslojan. Organizacije moraju da uzmu u obzir širok spektar troškova, uključujući izgubljene prihode, neplanirane zastoje u proizvodnji, škart i gubitak zaliha u toku proizvodnje, kao i oštećenje opreme ili imovine. Pored ovih troškova, ukupan finansijski teret obuhvata i direktne troškove u vezi sa incidentom, kao što su reagovanje na incident—bilo da to sprovode zaposleni ili eksterni pružaoci usluga—i isplata otkupnine.

Uzimajući u obzir sve ove faktore, skoro 33,3% ispitanika procenilo je da svaki sajber napad može da prouzrokuje štetu veću od sedamnaest miliona dolara tokom dvogodišnjeg perioda. Raspodela tih troškova značajno varira u odnosu na konkretnu organizaciju i incident, ali generalno utiče na više odeljenja i ima uticaj i na prihode i na profitabilnost.

Izveštaj detaljno navodi da reagovanje na incident čini oko 23,7% ukupnih troškova povezanih sa bezbednosnim probojem, zatim slede izgubljeni prihodi sa 20,7%, popravka i zamena opreme ili imovine sa 15,9%, neplanirani zastoji sa 15,7%, škart ili gubitak zaliha u toku proizvodnje sa 10,8% i isplata otkupnine sa 10,7%. Posebno se izdvajaju neplanirani zastoji kao jedan od najznačajnijih troškova – skoro 60% ispitanika je izjavilo da takvi prekidi obično traju između četiri i 24 časa. Ovi prekidi mogu dovesti do značajnih gubitaka prihoda, uskih grla u internim procesima i smanjenog poverenja korisnika—što naglašava ključnu važnost snažnih mera sajber bezbednosti OT sistema.

„Neplanirani zastoji mogu da koštaju organizacije milione dolara, što ih čini ključnim problemom za industrijske i proizvodne kompanije. Iako strategije zasnovane na održavanju pomažu u borbi protiv neplaniranih zastoja, jačanje sajber bezbednosti je od suštinskog značaja za sprečavanje propusta koji dovode do skupih kvarova opreme i prekida u radu. Zanemarivanje sajber bezbednosnih rizika potkopava napore za eliminisanje zastoja i zaštitu profita“, kaže Andrej Strelkov, rukovodilac linije proizvoda za industrijsku sajber bezbednost u kompaniji Kaspersky.

Kompanija Kaspersky nudi jedinstven ekosistem za OT korisnike koji kombinuje tehnologije poslovnog nivoa, stručna znanja i široku ekspertizu. U srcu ovog ekosistema nalazi se Kaspersky Industrial Cybersecurity (KICS), originalna XDR platforma osmišljena za zaštitu kritične infrastrukture i proizvodnih preduzeća. KICS pruža sveobuhvatnu pokrivenost infrastrukture, mere bezbednog reagovanja, centralizovano upravljanje imovinom, procenu rizika i mogućnosti revizije, a takođe podržava skalabilnu bezbednost u složenim, distribuiranim okruženjima kroz jedinstvenu platformu.

Foto: Pixabay

29. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Korisnička podrška GRAIA – veštačka inteligencija koja sluša, razume i odgovara sa empatijom

by bifadmin 29. мај 2025.

Tri uspešne tehnološke kompanije koje posluju u okviru BOSQAR INVEST grupacije – Bulb Technologies, Geomant i Buzzeasy – najavile su lansiranje sopstvene Agentic CCaaS i GenAI platforme pod brendom GRAIA.

Novi brend je razvijen u bliskoj saradnji sa nagrađivanom kreativnom agencijom Bruketa&Žinić&Grey.

Inicijativa je proizašla iz BOSQAR INVEST ekosistema, uz stratešku podršku i višemilionska ulaganja Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), MidEurope fonda i same grupacije.

GRAIA postavlja novi standard AI korisničke podrške – one koja komunicira sa empatijom i autonomno se prilagođava prodaji, korisničkoj podršci i procesima, a sve zahvaljujući značajnim investicijama i internom intelektualnom vlasništvu.

GRAIA se izdvaja kao jedina Agentic CX (Customer Experience) platforma koja u potpunosti poseduje sopstvenu CCaaS (Contact Center as a Service) tehnologiju, koja se zasniva na Agentic AI tehnologiji i omogućava kompanijama da postanu lideri u svojim industrijama povećanjem produktivnosti, skaliranjem i rastom. Oslanjajući se na decenije iskustva u pružanju CCaaS rešenja i primeni veštačke inteligencije za organizacije najvišeg nivoa, GRAIA generativne AI (GenAI) i konverzacijske AI tehnologije donose visokopersonalizovana rešenja usmerena na rast prihoda.

„Pokretanjem inicijative GRAIA ne ulazimo samo u područje veštačke inteligencije – već je redefinišemo. GRAIA nije samo još jedan AI proizvod, već potpuna transformacija korisničkog iskustva. To je mnogo više od same automatizacije procesa. Uz našu Agentic CCaaS platformu i Agentic AI tehnologiju, kompanije mogu da implementiraju AI agente koji deluju, uče i razvijaju se, pretvarajući svakodnevne korisničke interakcije u efikasna i korisniku prilagođena iskustva. Ovo je rezultat spoja dubokog CX znanja i najnovije generativne AI tehnologije – skalabilno, personalizovano rešenje dizajnirano da se uklopi u svaku kompaniju i njen rast”, izjavio je Marko Martinović, izvršni direktor GRAIA inicijative.

„Emancipacijom vlasničkog AI portfolija razvijenog unutar kompanija Bulb Technologies, Geomant i Buzzeasy i lansiranjem inicijative GRAIA, dajemo mu sopstveni identitet i priliku za samostalan rast s vrlo snažne startne pozicije, koja ima uporište u vrhunskoj GenAI platformi“, rekao je Tomislav Glavaš, član Uprave BOSQAR d.d.

Jedinstvena kombinacija stručnosti u korisničkom iskustvu (CX) i napredne veštačke inteligencije omogućuje GRAIA inicijativi pametnije i empatičnije korisničke interakcije, koje u prvi plan stavljaju korisničku perspektivu.

Naziv GRAIA inspirisan je rečju „graja“, što znači žamor ili mnoštvo glasova koji deluju kao jedno. Inicijativom GRAIA korisnici dobijaju rešenja koja ne dolaze samo od tehnologije, već i iz kolektivnog znanja i iskustva hiljada korisnika, stručnjaka i procesa koji stoje iza platforme i koji su doprineli njenom razvoju. Brend GRAIA simbolizuje rast i empatiju kao neraskidivo povezane ideje. Za brend GRAIA ne postoji rast bez empatije – samo s empatijom rast može biti onakav kakav treba i mora da bude.

Pored automatizacije, GRAIA nudi i mogućnost merenja rasta prihoda. Personalizacijom skalabilnih korisničkih iskustava, napredne AI tehnologije donose novi nivo razumevanja svake interakcije s korisnicima. U svetu punom generičkih AI rješenja, GRAIA postavlja novi standard – veštačku inteligenciju koja odgovara sa empatijom.

Kompanije iza inicijative GRAIA trenutno zapošljavaju oko 250 ljudi koji rade u Srbiji, Mađarskoj, Rumuniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Hrvatskoj i Nemačkoj.

29. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvoren 39. McDonald’s restoran u Srbiji

by bifadmin 29. мај 2025.

U okviru BIG Rakovica danas je otvoren McDonald’s restoran, 39. u Srbiji i 24. u Beogradu.

„Raduje me činjenica da svake godine otvorimo bar jedan restoran u Beogradu i posle mnogo godina smo danas otvorili novi restoran u ovom delu grada, u Rakovici. Ovo je naš treći restoran koji od početka godine otvaramo u Srbiji i to je jasan pokazatelj koliko je srpsko tržište važno za kompaniju. Naši gosti će uživati u modernom i inovativnom amijentu novog restorana. Investirali smo više od 1,8 miliona evra u ovaj restoran i zaposlili smo 35 novih kolega.

A o našem doprinosu lokalnoj zajednici govori i to da smo od Privredne komore Srbije prošle nedelje dobili Nacionalnu nagradu za društvenu odgovornost „Đorđe Vajfert“ za 2024. godinu i to za projekat „Integracija osoba sa intelektualnim teškoćama u socijalnu sredinu“ koji 21 godinu sprovodimo sa Kreativno edukativnim centrom.

Do sada je u 12 naših restorana svoje pravo na rad i inkluziju u lokalnu zajednicu ostvarilo 250 mladih. Hvala svim našim kolegama koji su od prvog dana uključeni u ovaj projekat i stvarno sam ponosna na sve što radimo vezano za podršku lokalnoj zajednici.“ rekla je Anđelka Đurić, direktorka kompanije McDonald’s u Srbiji.

Novi McDonald’s restoran u okviru BIG Rakovica poseduje sve što imamo u našoj ponudi od doručka, McCafea, Drive-Ina, kao i terminale za poručivanje – self order kioske. Gosti mogu samostalno na dva kioska za samoporučivanje da koristeći ekran osetljiv na dodir, odaberu željene proizvode, poruče ih i plate karticom na samom terminalu, ili gotovinom na posebnoj kasi.

Takođe iz ovog restorana će biti omogućena i dostava na kućnu adresu putrem naših partnerskih kurirskih službi. Restoran ima 102 sedeća mesta u samom restoranu i 72 mesta u bašti.

Radno vreme McDonald’s restorana u okviru BIG Rakovica je od 08 do 24 časa tokom cele nedelje, dok Drive-In radi od 00 do 24 časa.

29. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Šta je sve sporno sa nabavkom tramvaja za Grad Beograd?

by bifadmin 29. мај 2025.

Za budžet koji je potrošen za nabavku 25 novih tramvaja, Beograd je mogao da dobije čak 10 tramvaja više, pokazala je analiza Centra za lokalnu samoupravu (CLS). Međutim, kada se radi o sumnjivoj kupovini tramvaja, ovo je samo vrh ledenog brega.

Direktor CLS-a, Nikola Jovanović, inače nekadašnji gradski odbornik, izjavio je da je Grad Beograd dolazećih 25 novih tramvaja turske marke Bozankaja platio 67,3 miliona evra, odnosno 2,7 miliona evra po komadu, i to bez PDV-a. U isto vreme, rumunski Temišvar je platio 17 sličnih tramvaja iste marke 33 miliona evra, odnosno 1,9 miliona evra po komadu.

„Da je Beograd sproveo javnu nabavku poput Temišvara, za 67,3 miliona evra se moglo nabaviti 35, a ne 25 tramvaja. To znači da je u našem slučaju korupcija ’pojela’ čak 10 tramvaja“, kaže on. Ostaje nada da će tramvaji biti isporučeni u nemanjićko plavoj boji, da bar na farbanju uštedimo.

Da li je tender „namešten“ turskoj kompaniji?

Od kada je raspisan, na ovaj tender su kontinuirano pristizale žalbe, zbog kojih je svojevremeno i zaustavljan. Žalbe je dva puta podnosila poljska kompanija PESA Bidgošć, koja se takođe bavi proizvodnjom tramvaja, sa nizom primedbi i zaključkom da „naručilac (GSP Beograd) samo potvrđuje sumnje potencijalnih ponuđača da je već unapred odabran proizvođač kome će se dodeliti ugovor.

Kako prenosi NIN, ova kompanija je istakla da je nemoguće da bilo koji proizvođač koji nema na stanju tramvaj sa tehničkim karakteristikama opisanim u konkursnoj dokumentaciji proizvede takvo vozilo u roku za koji naručilac dodeljuje 30 do 100 pondera (bodovi prilikom tenderskog bodovanja)“. Međutim, obe žalbe poljske kompanije odbijene su kao neosnovane.

Šta je ovde tačno problem? Tenderom je predviđeno da se boduju cena (maksimalno 60 pondera), rok isporuke (30) i težina vozila (10). Najviše bodova kod roka isporuke, odnosno maksimalni broj, dobija se ako se prvi lot od minimalno dva vozila isporuči u roku od jednog do 12 meseci. Prema navodima poljske fabrike, to „grubo krši načela konkurencije“, te je „nejasno kako potencijalni ponuđači mogu ispuniti sve zahteve tehničke specifikacije, proizvesti dva tramvaja i isporučiti ih u roku od 1 do 12 meseci, osim ako taj tramvaj nije unapred ’odobren’ od strane naručioca“.

Iz afere u aferu

Da je tramvaj „unapred bio poznat“, poljska kompanija tvrdi i na osnovu tenderskog zahteva da se pre isporuke prvog vozila proveri kvalitet njegovih delova i komponenti u fabrici proizvođača, čime se „potvrđuje sumnja da je već unapred odobren proizvođač kome će se dodeliti ugovor“.

PESA Bidgošć me]utim nije bila jedina koja se bunila zbog nabavke ovih tramvaja. Stručna javnost ali i opozicioni političari glasno su kritikovali pomenuti tender ukazujući da je on postavio visoku cenu i uslove kojima je malo ko mogao da odgovori, pri čemu je vidno ignorisan domaći proizvođač tramvaja Simens iz Kragujevca sa kojim bi se možda mogao sklopiti povoljniji ugovor.

Prema Milošu Pavloviću, šefu odborničke grupe Narodnog pokreta Srbije (NPS), ovo je samo jedan od problema u vezi pomenutog tendera. Drugi je, kako on tvrdi, činjenica da je sklapanje dogovora sa turskom kompanijom imalo uticaj i na ostale poslove Grada Beograda.

Tenderom ćeš me, tenderom ću te

Naime, krajem aprila ove godine obustavljen je tender za kupovinu 100 novih tramvaja za potrebe GSP „Beograd“ čija je vrednost bila 25 milijardi dinara bez PDV-a odnosno 213,6 miliona evra, što znači da je na ovom tenderu jedan tramvaj vredeo 2,1 miliona evra.

Kako kaže Pavlović, ta javna nabavka obustavljena je pod pritiskom turskog proizvođača Bozankaja, od kojeg je već kupljeno 25 tramvaja po ceni od 2,7 miliona evra po komadu. Prema njegovim rečima od nabavke tih tramvaja neko je uzeo proviziju od 12,5 miliona evra, koji su završili na računu švajcarske firme „čiji je jedan od osnivača Ostoja Mijailović“. Da podsetimo, Mijailović je vlasnik privatnog preduzeća „Bavaria motors“, doskorašnji predsednik „Partizana“ i član Srpske napredne stranke. Navodno deo pomenute provizije nije isplaćen u celosti pa je turski proizvođač počeo da ucenjuje Grad i da traži da se tender za nabavku 100 tramvaja obustavi. Ovo su iskazi Pavlovića za koje on tvrdi da ima dokaze i poziva javnog tužioca da se pozabavi tom temom.

Za razliku od Pavlovića, sindikat „Centar ‒ GSP Beograd“ smatra da je trebalo poništiti tender za nabavku 100 tramvaja jer su na njemu traženi uslovi koji najviše odgovaraju rumunskom proizvođaču Astra iz Arada u Rumuniji.

Čini se da je ovde veći problem pitanje kome se tenderi nameštaju od – zašto se uopšte nameštaju?

Izvor: Bif, NIN, N1

Foto: mammela, Pixabay

29. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Najstariji restoran u Atini je mlađi od najstarijeg beogradskog

by bifadmin 29. мај 2025.

Danas u grčkim medijima možete čitati o najstarijem atinskom restoranu koji neprekidno radi od 1898. godine.

Njegovo ime je Psaras taverna i smešten je u starom, kaldrmisanom delu prestonice, odmah ispod Akropolja. Kako piše Greek Reporter, ovaj restoran služi tradicionalnu grčku hranu i veoma je popularan i među turistima i među lokalnim stanovništvom.

Grci se ponose svojom istorijom pa će vas, ako se zateknete u Atini, rado uputiti baš u ovaj restoran, ponosni na njegovu izdržljivost i odupiranje zubu vremena.

Međutim, ono što mi ponekad zaboravljamo je da i sami imamo bogatu tradiciju. Primera radi, najstarija beogradska kafana ? (Znak pitanja) osnovana je 1827. godine i nalazi se takođe u starom delu grada koji je nekada nazivan Glavnom čaršijom. Kuću u okviru koje posluje ovaj ugostiteljski objekat po nalogu kneza Miloša podigao je 1823. Naum Ičko, sin Petra Ička, jednog od glavnih organizatora Prvog srpskog ustanka i tvorca Ičkovog mira, zaključenog sa Portom 1806. godine. Tim mirom stvoreni su uslovi za formiranje nove srpske države.

No, sama kuća nije pripadala porodici Ičko već Obrenovićima. Posle smrti Nauma, knez Miloš ju je poklonio svom ličnom lekaru Ećim-Tomi Kostiću, koji je iskoristio njen dobar položaj i pretvorio je u kafanu. Pomenuta kafana poznata je po mnogo čemu ali izdvojićemo podatak da se u njoj 1834. godine zaigrala prva partija bilijara u Beogradu, te da je iste godine postala prvo čitalište Srpskih novina.

Po završetku Drugog svetskog rata proglašena je spomenikom kulture i od tada do danas zadržala je svoju funkciju, iako je bilo pokušaja njene privatizacije i prenamene.

Foto: amlebedev, Depositphotos

29. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Ilon Mask napušta Belu kuću

by bifadmin 29. мај 2025.

Ilon Mask je iz više razloga odlučio da napusti svoju ulogu u administraciji SAD gde je vodio Službu za efikasnu administraciju (DOGE).

Da podsetimo, Mask je radio na smanjenju troškova države, režući ponekad i ono što treba i ono što ne treba. Cilj mu je bio da smanji javnu potrošnju i da država postane efikasnija.

Međutim, Mask je zanemario upozorenja ekonomista da se država ne može voditi kao preduzeće a samim tim ni optimizovati na isti način. Ispostavilo se da su se sve uštede koje je napravio i svi otkazi koje je podelio Masku obili o glavu. Akcije njegovih preduzeća ozbiljno su pale, a građani SAD su, nezadovoljni načinom na koji je on kresao javne rashode, otpočeli masovni bojkot Teslinih automobila. Uvidevši da će njegov privatni biznis trpeti zbog njegovog javnog rada, još pre nekoliko meseci najavio je povlačenje iz DOGE-a.

No sada, uoči njegovog povlačenja sa funkcije, Tramp pokušava da progura nov budžetski zakon, nezvanično nazvan „Jedan veliki prelepi zakon“, koji će povećati javnu potrošnju. Mask je juče kritikovao ovaj zakon rekavši da će znatno povećati budžetski deficit i time potkopati ceo njegov napor da smanji državnu potrošnju.

Ovaj zakon bi rezanjem poreza trebalo da smanji državne prihode za bilione dolara dok istovremeno predviđa veliki rast ulaganja u vojsku i nacionalnu bezbednost. Nestranačka Kongresna kancelarija za budžet procenjuje da će pomenuti zakon povećati budžetski deficit za 3,8 biliona dolara.

Izvor: CNN, BBC

Foto: ChinaImages, Depositphotos

29. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prodaja Tesle u EU pala za 53 odsto u aprilu, kineski rivali preuzimaju tržište

by bifadmin 29. мај 2025.

Prodaja Teslinih automobila u Evropskoj uniji pala je u aprilu za skoro 53 odsto međugodišnje na samo 5.475 vozila, pokazuju danas objavljeni podaci Udruženja evropskih proizvođača automobila (ACEA) o registraciji novih vozila.

Ako se analiziraju podaci za širu evropsku regiju, uključujući Veliku Britaniju, Norvešku, Švajcarsku, Island i Lihtenštajn, Teslina prodaja je pala za 49 odsto međugodišnje na ukupno 7.261 vozilo, prenosi CNBC.

Ovo je četvrti uzastopni mesec u kome Tesla beleži pad prodaje u Evropskoj uniji, nakon što je u januaru registrovala pad od 50 odsto, u februaru za 47 odsto, a u za martu 36 odsto.

Tržište električnih vozila u Evropskoj uniji, nasuprot tome, nadalje raste.

Prodaja električnih vozila na baterije u EU porasla je za više od 26 odsto u prva četiri meseca 2025. godine, dok su hibridi zabeležili rast od skoro 21 odsto, a plug-in hibridi 7,8 odsto, navodi ACEA.

Kineski brendovi polako preuzimaju evropsko tržište. Proizvođač automobila Bi-Vaj-Di (BYD) je u aprilu uprkos višim carinama Evropske unije prvi put nadmašio američku Teslu po prodaji električnih vozila na baterije (BEV) u Evropi, pokazuju nedavno objavljeni podaci agencije za istraživanje tržišta Džejto dajnemiks (Jato Dynamics).

Tesla se u Evropi, osim sa cenovnom konkurencijom kineskih brendova, suočava i sa negativnim publicitetom zbog angažmana IIona Maska u predsedničkoj administraciji Donalda Trampa, što je izazvalo zabrinutost investitora.

Izvor:Tanjug
Foto: Pixabay

29. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako će građani plaćati grejanje ako nemaju ugrađene merače?

by bifadmin 29. мај 2025.

Ubuduće će Beograđani grejanje plaćati po potrošnji, a ne kao do sada, prema zagrevanoj površini.

Osnovni cilj novog načina obračunavanja potrošnje toplotne energije jeste da se omogući građanima da uštede energiju i da smanje račune, rekao je za RTS Miloš Banjac, gradski menadžer za energiju. Sporedni cilj je ušteda energije na globalnom nivou, u ovom slučaju na nivou grada, dodaje Banjac, koji je objasnio sistem obračuna. Energetski ugroženi kupci su izuzeti iz ovog programa.

Veliko pitanje ovih dana pred Beograđanima koji se greju preko termoelektrana – kako će ko ubuduće plaćati grejanje? Do sada su po utrošku mogli da plaćaju samo oni koji imaju sistem za doziranje količine toplotne energije koju žele da prime u stan, pa samim tim i da plate koliko su potrošili.

Njih je oko 17 odsto u gradu, s druge strane čak četvrtina stambenih zgrada u Beogradu ima dotrajale fasade i stolariju, pa je samo zbog toga odložen rok za promenu načina plaćanja kod njih.

Gradski menadžer za energiju Miloš Banjac rekao je, gostujući u Beogradskoj hronici RTS-a, da bi osnovni cilj novog načina obračuna potrošnje trebalo da bude omogućavanje građanima da uštede energiju i da na taj način smanje svoje račune za toplotnu energiju, što bi bilo dobro za njih.

„Inače, iz 2013. godine Zakon o energetskoj efikasnosti doneo je odgovarajuće članove koji nameću obavezu toplanama da pređu na naplatu po potrošnju u tom istom cilju”, podseća Banjac.

Sa druge strane, sporedan cilj je ušteda energije na globalnom nivou, na nivou države, u ovom slučaju nivou grada. Na taj način, dodaje, omogućilo bi se da se smanji uvozna zavisnost i Srbije, i smanje troškovi za grejanje.

Do sada naplata po kvadratnom metru, paušalno

“Dosadašnji način, kakav je bio u Srbiji, a i u Beogradskim elektranama je bio takav da se naplaćuje sve po kvadratnom metru, dakle paušalno, da se zna kolika je prosečna potrošnja toplotne energije po kvadratnom metru i onda ceo Beograd kao jedan zajednički stan se greje i onda svi delimo taj račun na jednake delove“, kaže Banjac.
Međutim, sada se pravi se selekcija između onih koji manje troše, onih koji više troše, a oni koji više troše više će i da plate, objasnio je gradski menadžer.

Ne postoji posebno merenje za svaki stan

Banjac navodi da ne postoji za svaki stan posebno merenje – 17 odsto stanova ima tu mogućnost, to su sve novi stanovi.

Stari stanovi imaju takozvane toplotne podstanice i u svakoj toplotnoj podstanici za jednu zgradu odgovarajući kalorimetar koji meri potrošnju toplote, odnosno koliko je preuzeta toplota iz mreže.

“U ovom slučaju, to je jedan međukorak ka našem krajnjem cilju – da svako plaća baš koliko potroši, koristiće se model da se izračuna, odnosno pogleda podatak na mernom mestu koliko je zgrada potrošila i onda se proporcionalno po kvadratnim metrima taj trošak deli po stanovima“, navodi Banjac.

Da li će neko biti oštećen

Banjac ponavlja da je ova mera uvedena da bi se građanima omogućilo da uštede energiju i da smanje račune.

“Ako neko ima energetski loš objekat, lošu stolariju, nema izolaciju, on će na taj način, merama energetske efikasnosti, moći da smanji potrošnju energije i da mu se to izmeri na računu, dakle da manje plaćaju ubuduće za tu potrošenu toplotu”, rekao je Banjac.

Do sada to nije bilo moguće, dakle, šta god da ste uradili, vi ste plaćali uvek isto, dodaje gradski menadžer za energiju.

Izvor: RTS/Danas
Foto: Pixabay

29. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

NLB Komercijalna banka i EBRD nastavljaju saradnju: 586 miliona dinara za energetski efikasne domove

by bifadmin 28. мај 2025.

NLB Komercijalna banka je u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) obezbedila novu kreditnu liniju u okviru GEFF programa u iznosu od 586 miliona dinara, namenjenu prevashodno građanima koji žele da unaprede energetsku efikasnost svojih domova – bilo da je reč o stanovima, kućama ili stambenim zgradama.

Kreditna linija je deo GEFF programa (Program finansiranja zelene ekonomije), koji kombinuje povoljne kredite sa bespovratnim sredstvima (grantovima) koje osigurava Evropska unija (EU) u iznosu do čak 20 odsto, u zavisnosti od vrste investicije.

Kroz GEFF program, klijenti NLB Komercijalne banke mogu da investiraju u moderne, energetski efikasne tehnologije i rešenja – čime istovremeno smanjuju mesečne račune, povećavaju komfor života i daju doprinos zelenijoj budućnosti.

Za više informacija o GEFF programu, uslovima finansiranja i načinu apliciranja, posetite zvaničnu stranicu NLB Komercijalne banke.

EBRD GEFF na Zapadnom Balkanu sufinansiraju Evropska unija kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, Austrija, Japan, Danska, te Austrija i Švajcarska kroz Partnerstvo sa visokim uticajem na klimatske akcije (HIPCA)*.

*HIPCA podržavaju Austrija, Kanada, Finska, Nemačka, Holandija, Južna Koreja, Španija, Švajcarska, TajvanICDF, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

NLB Komercijalna banka je sistemska, univerzalna banka sa najvećim brojem aktivnih klijenata u zemlji – više od milion – i jednom od najrazgranatijih mreža bankomata i ekspozitura u Srbiji.

EBRD je vodeći institucionalni investitor u Srbiji, koji je do sada je uložio više od 9,8 milijardi evra kroz 375 projekata. Fokusira se na podršku konkurentnosti privatnog sektora, tranziciju ka zelenoj energiji i održivu infrastrukturu u zemlji.

28. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Yettel Bank slavi 11 godina poslovanja i godinu dana novog brenda

by bifadmin 28. мај 2025.

Prva digitalna banka u Srbiji proslavlja godinu dana novog brenda i nove mobilne aplikacije uz više od 500 hiljada aktivnih korisnika, preko 350 hiljada korisnika koji su instalirali novu Yettel Bank mobilnu aplikaciju i preko 135 hiljada otvorenih Bank MAX računa. Sjajnim rezultatima dokazuju da je moguće stvoriti bankarstvo kakvo treba da bude – digitalno, jednostavno, transparentno, prilagođeno ljudima.

„Pre godinu dana napravili smo prvi korak ka hrabroj promeni bankarstva, ne samo za naše korisnike, već za celokupno stanovništvo. Trenutno imamo više od 500 hiljada korisnika koji imaju aktivan makar jedan bankarski proizvod, preko 120 hiljada izdatih DinaCard Yettel Bank kartica, beležimo porast primalaca zarade za 40%, kreditnog portfolija za blizu 70% i imamo 40% porasta štednje po viđenju. Ponosni smo na ova postignuća, ali sve ovo je tek početak. Pred nama su sada godine stabilnosti i organskog rasta sa fokusom na nove funkcionalnosti i proizvode“, rekao je Aleksandar Bogdanović, predsednik Izvršnog odbora Yettel Bank.

Uz posvećenost inovacijama, uspeh banke ogleda se i u korisničkom iskustvu: prosečna ocena aplikaciije od 4,8 na Google Play-u i 4,7 na Apple Store-u, uvođenje Liveness bezbednosnog mehanizma, kreiranje jedinstvenog Bank MAX računa koji predstavlja bankarstvo bez mnogobrojnih bankarskih naknada uz prenos zarade ili čak izvršavanje transakcija u definisanom iznosu Yettel Bank karticama. Paradigma može da se promeni, korisnici mogu da koriste sve usluge banke kroz aplikaciju, potpuno bezbedno, EKS može da bude jednaka NKS, bez sitnih slova i skrivenih troškova – zato je Yettel Bank jedna od tri banke koju korisnici najčešće razmatraju prilikom otvaranja računa.

Godina uspešnog poslovanja obeležena donacijom od milion dinara Svratištu za decu

Fokus na ljudskost takođe je ključna vrednost banke i ogleda se i u načinu na koji obeležavaju svoj prvi rođendan. Simbolično, povodom prvog rođendana, banka donira jedan milion dinara za obnovu prostora Svratišta na Novom Beogradu Centra za integraciju mladih, čiji je deo i Svratište u Krfskoj. Ova donacija olakšaće stvaranje sigurnijeg i dostojnijeg okruženja za decu koja svakodnevno borave u Svratištu.

Pre godinu dana predstavljena je banka koju će ljudi voleti. Danas, zahvaljujući rezultatima, uslugama i vrednostima takva banka postaje stvarnost.

28. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Kompanija dm nastavlja snažan doprinos razvoju zajednice: donacije i inicijative u 2025. premašile 33 miliona dinara
  • ProCredit banka nastavlja unapređenje korisničkog iskustva
  • Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna 86.695
  • Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za promociju svojih proizvoda
  • Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da uzmete stambeni kredit?

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit