NAJNOVIJE
Šta pokazuju prognoze MMF-a o izgledima svetske privrede
Šta se dešavalo na Music Week-u u Beogradu i...
Koliko je Srbija dužna i kome?
Iznenađenje koje smo čekali: Postavljena skulptura terazija na Terazijama
Stižu stroža pravila za trgovce
Kvartalni monitor: Privreda Srbije u prvom kvartalu porasla 3,2...
Bogati se sele: Italija, Grčka i Švajcarska postaju nova...
Građani Srbije više su kupovali na domaćim internet sajtovima...
Milion dinara zarade po hektaru za gajenje belog luka,...
Gde je život najskuplji u Evropi?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Da li zbog rasta tražnje za evrom ovlašćene menjačnice mogu da podignu kurs

by bifadmin 10. децембар 2025.

U Bujanovcu se evro u utorak u menjačnicama prodavao i po 120 dinara, uz ocenu da će, zbog velike tražnje kurs biti – još viši. I u drugim gradovima prodajni kurs u menjačnicama je porastao, dok se u Beogradu kreće uglavnom do 118,8 dinara. Da li zbog rasta tražnje za evrom ovlašćeni menjači mogu da podignu kurs u nedogled? Propisi kažu – ne mogu.

Jedan evro se u lokalnim menjačnicama u Bujanovcu u utorak prodavao za 120 dinara, ali menjači su, kako je naveo portal Bujanovačke, rekli da će zbog velike potražnje „probiti“ ovaj iznos.

Tražnju za evrom „pogurale“ su nedoumice oko sudbine Naftne industrije Srbije. I sama Narodna banka Srbije potvrdila je da je poslednje dve nedelje došlo do rasta tražnje za stranom valutom na domaćem deviznom tržištu.

„To je delom rezultat uobičajenih sezonskih kretanja, pre svega u sektoru domaćih kompanija, ali u značajnijoj meri rezultat povećane tražnje za stranom valutom od strane građana nakon objave informacija u vezi sa kompanijom NIS“, ukazala je centralna banka.

Za sve to vreme, zvaničan srednji kurs se kretao sporije nego što je to slučaj u menjačnicama – od 117,18 (sredina novembra) do 117,42 (10. decembar) dinara za evro.

Iako menjači podižu gornji (prodajni) kurs, on svakako ne može da raste unedogled.

Propisi kažu da u menjačnicama evro može da se prodaje za najviše 1,25 odsto više od zvaničnog srednjeg kursa na taj dan, a da može da se otkupljuje za minimum 1,25 odsto manje od zvaničnog srednjeg kursa.

Uz to je Odlukom NBS o uslovima i načinu obavljanja menjačkih poslova dozvoljeno i da zaračunaju proviziju od jedan odsto.

Koliki je maksimalni raspon kursa

Zvaničan srednji kurs evra na dan 9. decembar bio je 117,4042 dinara.

To znači da su menjači evro smeli tog utorka da kupuju i prodaju u rasponu od 115,94 do 118,87 dinara (-/+ 1,25% na srednji kurs).

Ovo je maksimalan raspon između kupovnog i prodajnog kursa koji je u menjačnicama mogao da bude istaknut u utorak 9. decembra.

Međutim, na ovaj iznos menjači, po propisima, imaju pravo da zaračunaju i proviziju od jedan odsto, što bi značilo da su građani tog dana, u menjačnicama koje naplaćuju i dodatnih jedan odsto, za evro mogli da dobiju svega 114,78 dinara, odnosno da ga kupe za 120,06 dinara.

Tako da svakako menjačnice u Bujanovcu nisu prodavale evro mimo propisa.

U sredu, 10. decembra, zvaničan srednji kurs je blago porastao na 117,4214 dinara.

To znači da će menjačnice tog dana moći evro da otkupljuju i prodaju u rasponu od 115,95 do 118,89 dinara. Kada se na ovo zaračuna i provizija od jedan odsto, raspon se kreće od 114,79 do 120,08 dinara.

Kursne liste u bankama i u Pošti

Isti način formiranja dnevne kursne liste – kao u menjačnicama – važi i za Poštu Srbije, tj. za javnog poštanskog operatora, kako se navodi u pomenutoj Odluci NBS.

Sa bankama, je, međutim, druga priča. Ova ograničenja od plus-minus 1,25 odsto od srednjeg kursa za njih – ne važe.

Ali, na svom sajtu NBS objavljuje pregled podataka o minimalnom iznosu dinara koji banke plaćaju pri otkupu efektive, odnosno maksimalnom iznosu dinara koji banke naplaćuju pri prodaji efektive.

„Radi transparentnosti podataka koji se odnose na obavljanje menjačkih poslova banaka, Narodna banka Srbije je i Odlukom o uslovima i načinu rada deviznog tržišta propisala obavezu bankama da svakog radnog dana do 9 časova dostavljaju NBS podatke o najmanjim (minimalnim) iznosima koji se plaćaju pri otkupu efektive, odnosno najvećim (maksimalnim) iznosima koji se plaćaju pri prodaji tog novca, i to za sve valute iz svoje kursne liste“, pojašnjava NBS.

Stoga ne čudi da je u pojedinim bankama prodajni kurs evra još u ponedeljak premašivao 120 dinara.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

10. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Otvara se kafić gde ljudi mogu da se „susretnu“ sa svojim digitalnim partnerima

by bifadmin 10. децембар 2025.

U vremenu kada se čini da je dejting komplikovaniji nego ikad, pojavljuje se novi fenomen koji dodatno zamagljuje granicu između romantike i tehnologije: veze sa AI botovima. Tokom protekle godine mediji su preplavljeni pričama o ljudima koji zamenjuju tradicionalne međuljudske odnose digitalnim društvom. Reddit zajednice raspravljaju o prednostima i manama „AI veze“, upoređuju ih čak i sa pravim brakovima, dok se na tržištu pojavljuju aplikacije namenjene isključivo romantičnim odnosima između čoveka i veštačke inteligencije, prenosi Index.

Ako ste mislili da stvari ne mogu postati čudnije — Njujork se sprema da otvori prvi AI dejting kafić na svetu. Novi pop-up projekat, koji je kreirala aplikacija EVA AI, zamišljen je kao fizičko mesto gde ljudi mogu da se „susretnu“ sa svojim digitalnim partnerima. Ambijent je osmišljen da bude intiman: svetlost sveća, stolovi za jednu osobu i držači za telefon na kojima stoji vaš AI bot dok pijuckate piće, grickate nešto i ulazite u svoj jedan-na-jedan spoj.

Koncept je jednostavan, ali svakako nekonvencionalan. Korisnici najpre kroz aplikaciju EVA AI kreiraju i prilagođavaju svoj idealni AI ljubavni lik. Zatim rezervišu termin u kafiću. U određeno vreme dolaze sami — s telefonom u ruci — spremni za razgovor, flert ili deljenje životnih novosti sa svojim digitalnim partnerom. Tačan datum otvaranja i lokacija trebalo bi da budu objavljeni bliže decembru, a interesovanje javnosti već je izuzetno veliko.

Da li je ovo samo trend ili pogled u budućnost ljubavi?

Iako se AI dejting kafić može činiti nišnim projektom, pa čak i društveno kontroverznim eksperimentom, to ne znači da veštačka inteligencija neće imati važnu ulogu u budućnosti romantike. Tehnološka industrija već nagađa o daljim evolucijama ovog koncepta. Jedna od najzanimljivijih prognoza dolazi od Vitni Vulf Herd, osnivačice Bamblea. Ona veruje da bi AI u budućnosti mogao preuzeti još veću ulogu u našem ljubavnom životu:

– Ako baš želite da idete daleko, postoji svet u kojem bi vaš dejting pomoćnik mogao ići na sastanke umesto vas, s drugim takvim pomoćnicima. I onda ne morate da razgovarate sa 600 ljudi – rekla je u razgovoru za Bloomberg Live.

Distopija ili nova normalnost?

Prvi AI dejting kafić možda je samo eksperiment, ali otvara vrlo stvarna pitanja o budućnosti ljudskih odnosa. Dok jedni cene mogućnost sigurnog, personalizovanog i nenametljivog „partnera“, drugi upozoravaju na opasnost udaljavanja od stvarnih emocionalnih veza.

Bez obzira na stav, jedno je sigurno — tehnologija sve snažnije ulazi u oblasti koje su se nekada smatrale isključivo ljudskim.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

10. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Avio-kompanije će naredne godine imati dobit od 41 milijardu dolara

by bifadmin 9. децембар 2025.

Avioprevoznici će u 2026. zabeležiti rekordne profite, saopštilo je Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA).

Uprkos poremećajima u isporuci energetski efikasnijih letelica koje bi im mogle doneti uštede na gorivu, avio-kompanije će i naredne godine poslovati veoma dobro. Kako navodi IATA, njihov profit će sa 39,5 milijardi dolara ove godine, u 2026. porasti na 41 milijardu.

Neto profit po putniku trebalo bi da iznosi 7,90 dolara što je manje nego u 2023. kada je iznosio 8,50, ali će avio-prevoznici zabeležiti veći broj putnika. Naime, očekuje se da će broj putnika porasti na 5,2 milijarde, što bi bilo za 4,4% više nego ove godine, odnosno da će popunjenost kapaciteta letelica biti oko 83,8%. Kargo prevoz bi trebalo da poraste za 2,4% na 71,6 miliona tona.

Sve ovo bi avio-industriji trebalo da donese prihode od 1,053 biliona dolara, što je za 4,5% više u odnosu na očekivanih 1,008 biliona u 2025.

Izvor: IATA

Foto: garten-gg, Pixabay

9. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Erste Bazar #verujusebe u Botaničkoj bašti – podrška ženskom preduzetništvu

by bifadmin 9. децембар 2025.

Jedinstvena manifestacija posvećena ženskom preduzetništvu 13. decembra otvara svoja vrata – ulaz je besplatan

Praznični Erste Bazar ženskog preduzetništva #verujusebe, koji se ove godine održava treći put zaredom, biće organizovan 13. decembra u Botaničkoj bašti „Jevremovac“. U godini kada Erste Banka obeležava značajan jubilej – 20 godina poslovanja u Srbiji – ovaj Bazar dobija dodatnu simboliku kao mesto okupljanja žena koje veruju u sebe i svoje ideje, stvaraju nove mogućnosti i doprinose razvoju ravnopravnijeg društva. Ulaz je slobodan za sve posetioce, a događaj traje od 11 do 15 časova.

Bazar će ove godine okupiti 22 inspirativne preduzetnice, socijalna preduzeća i radne centre koje su pokrenule i vode žene, koji će predstaviti svoje unikatne, zanimljive, zdrave proizvode – od rukotvorina, ilustracija, prazničnih ikebana i ukrasa, ručno oslikane keramike, pažljivo dizajniranih modnih dodataka, do prirodne kozmetike, zdravih i ukusnih poslastica, sokova, zimnice, čokolada i suhomesnatih proizvoda. Svaki proizvod nosi ličnu priču preduzetnice o kreativnosti, upornosti i zajedništvu, dok kupovina ovih proizvoda ima snažan pozitivan uticaj na razvoj ženskog preduzetništva i lokalnih zajednica.

U praznično uređenom prostoru Botaničke bašte posetioce očekuje posebna atmosfera – muzička podrška DJ Vajsa, topli zimski napici i prilika da se pronađe poklon „sa pričom“. Za najmlađe posetioce pripremljen je zabavno-edukativni program – interaktivna predstava „Čuvari Zmajevog blaga“, koja je već postala prepoznatljiv deo Erste Bazara i svake godine privlači veliki broj mališana, koji kroz igru mogu da nauče važne stvari o novcu.

„Kupovina sa uticajem dugoročno stvara ravnopravno i inkluzivno društvo, a najlepše od svega je što svako od nas može da doprinese. Ponosna sam na naš Erste Bazar koji sada već treću godinu zaredom okuplja sjajne, uporne i preduzimljive žene predane svom poslu. Verujemo da stvaranje održivih prilika za žene preduzetnice doprinosi celokupnom društvenom napretku i upravo zato smo strateški posvećeni ovoj temi – na taj način rastemo zajedno“, izjavila je Sonja Konakov Svirčev, menadžerka za društveno odgovorno poslovanje, diverzitet i inkluziju u Erste Banci.

Među ovogodišnjim izlagačima su ekoBag, Avlija Bogatić, Chocollama, Dragin kulen i kobasica, Naša kuća, Somborske šnajderke, Škola „Milan Petrović“, BioIdea, Atina, Udruženje distrofičara južnobačkog okruga, poslastičarnica Utočište, Mazek Design, Ruke Sajana, Bafimi, Lenka Ketering, Matrina Cosmetics, Studio Maruška, Mona Lacko Studio, Anushka Studio, Razmusli, Zuka Art Studio i Desine borovnice.

Pozivamo vas da se pridružite prazničnoj manifestaciji posvećenoj ženama koje veruju u sebe, stvaraju, inspirišu i svojim radom menjaju naš svet na bolje.

9. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Grad Beograd će morati da se zadužuje da bi finansirao besplatne programe

by bifadmin 9. децембар 2025.

Organizacija Beograd u pokretu upozorila je da će Grad Beograd morati dodatno da se zaduži kako bi finansirao sve planirane besplatne programe, navodeći da u 2026. godinu ulazi sa ozbiljnim finansijskim manjkom.

„Rashodi, uključujući sve ‘besplatne’ programe, rastu brže od prihoda, pa će razliku morati da pokriju novi krediti. Sa 100 odsto sigurnošću mogu da tvrdim da Beograd nema dovoljno sopstvenih prihoda da finansira postojeće programe“, rekao je Nikola Radin, izvršni direktor Beograda u pokretu i ovlašćeni interni revizor.

On je istakao da analiza obaveza i dugovanja pokazuje da će zaduženje od najmanje 15 milijardi dinara biti neminovno, a verovatno i veće, i da će se to videti kada bude predstavljen budžet grada za 2026. godinu. Inače, prethodno je najavljeno da će prihodi Beograda u narednoj godini porasti za oko 1,1 milijardu dinara zbog podizanja poreza na imovinu za pet do 5,45 odsto.

Prestonica funkcioniše zahvaljujući kreditima

Da podsetimo, krajem ovog oktobra gradska skupština je usvojila rebalans budžeta kojim je budžet Grada Beograda povećan za 1,4 milijarde dinara, te će iznositi ukupno 206,5 milijardi.

Malo pre toga Centar za lokalnu samoupravu (CLS) saopštio je da se u najnovijem rebalansu beogradskog budžeta planira budžetski deficit od 10,8 milijardi dinara i fiskalni deficit od 11,2 milijarde, što će biti pokriveno zaduživanjima i rasprodajom imovine.

CLS je upozorio da će se dugovi javnih preduzeća pokrivati iz zaduživanja i da će se „iznosi koji se troše netransparentno još povećati“. Najveći izdaci budžeta su plaćanja prevoznicima u iznosu od čak 46 milijardi dinara, rashodi za zaposlene od 26,2 milijarde, kao i finansiranje predškolskog obrazovanja u visini od 34 milijarde dinara.

„Najnoviji rebalans potvrđuje već uočene trendove u poslednje tri godine: porast zaduživanja, uglavnom od domaćih privatnih banaka; porast rashoda za javni prevoz i birokratiju, kao i sve manji udeo investicija i kapitalnih projekta u budžetu“, ocenio je CLS.

Izvor: Beta, Nova ekonomija

Foto: stocksnapper, Depositphotos

9. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li će doći do neprijateljskog preuzimanja kompanije Vorner bros?

by bifadmin 9. децембар 2025.

Američka korporacija Paramaunt Skajdens danas je iznela ponudu za preuzimanje cele kompanije Vorner bros diskaveri (VBD) u vrednosti od 108,4 milijardi dolara.

To je blizu 26 milijardi dolara više nego što je pre tri dana Netfliks ponudio za kupovinu dela VBD-a, preneo je CBS.

Izvršni direktor Paramaunta Dejvid Elison istakao je da akcionari Vorner brosa „zaslužuju priliku da razmotre izuzetnu ponudu u gotovini za akcije cele kompanije“.

Nova ponuda podgreva bitku oko budućnosti VBD-a, koji je u petak pristao na to da američka produkcijska kuća Netfliks preuzme filmski i TV studio Vorner bros, uključujući HBO i HBO maks za 82,7 milijardi dolara, od čega je 72 milijarde dolara kapitala.

Sporazum obuhvata i filmsku biblioteku Vorner brosa, u koju spadaju klasici poput „Kazablanke“ i filmske serije „Hari Poter„.

Paramaunt je saopštio da je njihova ponuda bolja za akcionare VBD-a, jer obuhvata celokupni Vorner bros diskaveri, pored ostalog i njegove kablovske televizijske kanale kao što je CNN.

Transakcija bi takođe imala lakši put kroz regulatorni proces nego Netfliksova ponuda, navodi Paramaunt.

Ko finansira ponudu za WBD

Ponudu od 30 dolara po akciji finansijski podržava Larry Ellison, suosnivač kompanije Oracle i otac Davida Ellisona, kao i investicioni fond RedBird Capital Partners.

Dodatnih 24 milijarde dolara obezbeđuju suvereni fondovi Saudijske Arabije, Katara i Abu Dabija. U finansiranje se uključila i investiciona kompanija Affinity Partners, koju je osnovao Jared Kushner.

Prema saopštenju kompanije, fondovi sa Bliskog istoka i Affinity Partners odrekli su se upravljačkih prava i mesta u upravi, zbog čega Paramount tvrdi da transakcija ne potpada pod nadležnost američkog tela za proveru stranih investicija CFIUS.

Dodatno finansiranje obezbeđeno je i kroz 54 milijarde dolara duga od strane Bank of America, Citi banke i Apollo Global Management.

Netflix i WBD bez komentara

Predstavnici Warner Bros. Discovery nisu odgovorili na zahteve za komentar, dok je Netflix odbio da se zvanično oglasi povodom nove ponude Paramounta.

Ellison je poručio da akcionari WBD zaslužuju priliku da razmotre ovu ponudu jer, kako navodi, ona donosi veću sigurnost, višu cenu i brži završetak transakcije u odnosu na Netflixovu ponudu.

Izvor: Blic Biznis

Foto: Pixabay

 

9. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Podrška besplatnim mamografskim pregledima

by bifadmin 9. децембар 2025.

Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, danas je na svečanosti u Beogradu uručena donacija kao znak podrške u sprovođenju besplatnih mamografskih pregleda u dva mobilna mamografa, čiji rad organizuje i sprovodi Institut za javno zdravlje Srbije, uz podršku Ministarstva zdravlja.

Donaciju je uručila kompanija Wiener Städtische osiguranje, u ime donatora Wiener Städtische Versicherungsverein iz Beča.

„Zajedno sa Institutom za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ podižemo svest o izuzetnoj važnosti redovnih preventivnih pregleda. Kroz program mobilnog mamografskog skrininga omogućavamo i besplatne preventivne preglede za žene. Na taj način podržavamo rano otkrivanje raka dojke — kada je lečenje najefikasnije. Kao glavni akcionar Vienna Insurance Group, vodeće osiguravajuće grupe u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi, znamo da je prevencija najbolja vrsta osiguranja. Upravo zato podržavamo preventivnu zdravstvenu zaštitu žena u Srbiji“, izjavio je Robert Lasshofer, generalni direktor Wiener Städtische Versicherungsverein.

Podrška kompanije biće usmerena za organizaciju rada mobilnih mamografa u narednom periodu, na teritoriji četiri opštine – Bajina Bašta, Ivanjica, Svilajnac i Ljig, kojim će biti obuhvaćeno više od 2.000 žena starosne dobi od 45 do 69 godina. Pregledi u mobilnim mamografima biće realizovani u periodu od 11. do 24. decembra 2025. godine u Bajinoj Bašti i Ivanjici, i u periodu od 15. do 30. januara 2026. godine u Svilajncu i Ljigu.

Cilj ove podrške je informisanje žena i celokupnog stanovništva navedenih opština o značaju mamografije za rano otkrivanje raka dojke, kao i unapređenje pristupa dijagnostici. „Kao društveno odgovorna kompanija, posvećeni smo podršci projektima koji doprinose dobrobiti ljudi i unapređenju kvaliteta života. Naše višedecenijsko iskustvo u radu i ukazivanje na značaj prevencije rizika, posebno u oblasti zdravlja, motiviše nas da podržimo ovakve inicijative. Zato smo ponosni što ćemo zajedno sa Institutom “Batut” omogućiti da više od 2.000 žena iz različitih sredina obavi besplatan mamografski pregled, čime pravimo važan korak ka zdravijoj zajednici“, rekla je Svetlana Smiljanić, članica Izvršnog odbora Wiener Städtische osiguranja.

Mamografski pregledi omogućavaju otkrivanje raka dojke u najranijoj fazi – pre pojave simptoma, kada je uspeh lečenja najveći. Mobilne jedinice, opremljene savremenom tehnologijom i medicinskim osobljem u dve smene, biće stacionirane po dve nedelje u svakoj od navedenih opština. Na ovaj način mamografija postaje dostupna i ženama iz manjih i ruralnih sredina.

„Skrining mamografija u ovoj akciji namenjena je zdravim ženama starosti od 45 do 69 godina iz Bajine Bašte, Ivanjice, Svilajnca, Ljiga i okolnih mesta. Sve žene ove životne dobi imaće priliku da obave pregled u mobilnim mamografima. Pozivi za preglede biće upućivani iz domova zdravlja, a žene će svoj termin moći i samostalno da zakažu putem telefona. Zahvalni smo na podršci kompanije Wiener Städtische Versicherungsverein i ponosni što zajedno radimo na promociji zdravlja žena i jačanju svesti o značaju redovnog skrininga“, istakla je prof. dr Verica Jovanović, v. d. direktorke Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.

Rak dojke predstavlja najčešći maligni tumor po obolevanju i umiranju kod žena u Republici Srbiji. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, u Republici Srbiji je 2023. godine registrovano 4.665 novoobolelih i 1.736 preminulih žena od raka dojke. Stopa obolevanja iznosila je 70,8 na 100.000 žena, dok je stopa umiranja iznosila 20,6 na 100.000.

„Ovi zabrinjavajući podaci dodatno su nas podstakli da se uključimo i podržimo ovu veoma važnu društveno odgovornu kampanju”, istakla je Svetlana Smiljanić, članica Izvršnog odbora Wiener Städtische osiguranja i dodala da u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Srbije i uz lokalnu podršku kompanije Wiener Städtische osiguranje, realizuje kampanju „S pažnjom prema važnom. Pregledaj se”, sa ciljem podizanja svesti o značaju redovnih pregleda i dostupnosti dijagnostike u očuvanju zdravlja žena.

Wiener Städtische Versicherungsverein, glavni akcionar Vienna Insurance Group (VIG), u okviru koje posluje domaće Wiener Städtische osiguranje, posvećena je zajednici i kontinuirano ulaže u projekte koji doprinose dobrobiti društva. U saradnji sa Institutom za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ i uz lokalnu podršku Wiener Städtische osiguranja, kompanija realizuje kampanju „S pažnjom prema važnom. Pregledaj se” sa ciljem podizanja svesti o značaju redovnih pregleda i dostupnosti dijagnostike u očuvanju zdravlja žena.

Foto: Miloš Sovilj

9. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Beogradske elektrane imaju najveće dugove prema dobavljačima

by bifadmin 9. децембар 2025.

Na listi javnih komunalnih preduzeća u Beogradu, koja imaju najveće dugove prema dobavljačima, u novembru su na prvo mesto izbile Beogradske elektrane sa devet milijardi dinara duga, od čega je veliki deo za gas, saopštio je danas Centar za lokalnu samoupravu (CLS).

Kako je navedeno, na drugom mestu je bio GSP Beograd sa 6,1 milijardu dinara duga, od čega je 4,8 milijardi van roka dospeća.

Ukupna dugovanja javnih komunalnih preduzeća u Beogradu iznosila su 18,5 milijardi dinara do novembra, a veliki dužnici su i Beograd put i Gradska čistoća, saopštio je CLS.

CLS je ukazao da će dugovi Beogradskih elektrana dodatno rasti zbog cene gasa i zato treba završiti projekat toplodalekovoda Obrenovac-Novi Beograd, čime bi se smanjili računi i zavisnost od ruskog gasa.

Izvor: Beta

Foto: konradbak, Depositphotos

9. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto je pojačana tražnja za evrom u Srbiji?

by bifadmin 9. децембар 2025.

Građanima Srbije i državi u trenutnoj situaciji treba izvesnost kursa i ne ide nam u prilog da vidimo pomeranje kursa, odnosno evra u odnosu na dinar, a da li je to skupa politika videćemo u narednim godinama, smatra bankar i finansijski konsultant Vladimir Vasić.

Narodna banka Srbije saopštila je da je došlo do pojačane tražnje evra, sezonski i zbog NIS-a, ali da strane gotovine ima dovoljno. Vasić kaže da je nestašica posledica psihologije ljudi kad imate informaciju koja izaziva neku dozu nepoverenja.

„Nije to samo sada, sećate se slučaja kovida, i tad je bilo pritiska na kupovinu evra, iz dinara u evre, pa ih nije bilo dovoljno. To traje par dana dok se ne vidi situacija. Slično je verovatno i sada, rekao bih da to nije samo kad je u pitanju evro – sećate se kad su ljudi kupovali šećer, brašno, ulje, toalet papir…“, navodi Vasić.

Bankar kaže da je to prirodna ljudska reakcija i da se nada da nema elemenata velike panike.

„Ono što mi građani treba da znamo, ja se iskreno nadam da je tako, mi treba da verujemo da postoje devizne rezerve. Država se hvali, Narodna banka Srbije, da ima ogromne količine odnosno skoro 30 milijardi deviznih rezervi koje mogu da posluže za odbranu kursa, ako je to politika NBS, što verovatno i jeste tačno“, kaže on.

Vasić ističe i da se nada da će biti dovoljno novca za kupovinu naftnih derivata u okruženju i da će država redukovati troškove kako ih građani i privreda na bi osetili.

„Ono što mislim da je situacija, sad trenutno, da bi država mogla da iskoristi taj mehanizam i da se ti povećani troškovi nabavki tih naftnih derivata ne preliju na nas građane i da ugroze našu stabilnost. Kako? Akcize, porezi, PDV – sve ono što se nalazi u ceni litre koju mi plaćamo bi mogli da bude redukovani, upravo na taj način da mi građani i privreda ne osetimo taj pritisak cenovni kao nešto novo“, objašnjava Vasić.

On kaže i da je kurs kod nas delimično flukturirajući i on zapravo se brani tako što NBS kupuje ili prodaje devize.

„Možda baš u ovakvim situacijiama nama građanima i državi ide u prilog da ne vidimo neko pomeranje kursa, odnosno evra u odnosu na dinar i daje nam neku dodatnu sigurnost da će ostati ova stabilnost, koja sad trenutno možda jeste poljuljana medijskim naslovima ili trenutnom situacijom. Ako ikad, sad nam treba izvesnost kursa“, navodi konsultant i kaže da ćemo to da li je to skupa politika videti u narednim godinama.

„Iskreno se nadam da bi tema NIS-a morala da se reši u narednih dva do tri meseca, prvo zbog ljudi koji tamo rade, a onda i zbog nas koji znamo koliki je uticaj NIS-a i energenata na privredu jedne zemlje“, zaključuje Vasić.

Izvor: N1

Foto: Markus Winkler, Unsplash

9. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Partnerstvo Apatinske pivare i Gold Drink-a u Srbiji

by bifadmin 8. децембар 2025.

Apatinska pivara i kompanija Gold Drink d.o.o. iz Subotice potpisali su ugovor o poslovnoj saradnji čime započinje partnerstvo koje obuhvata ekskluzivnu distribuciju proizvoda iz portfolija ove kompanije na teritoriji Srbije. Reč je o renomiranim brendovima alkoholnih pića i vode, među kojima je prirodna mineralna arteška voda sa brendovima VODAVODA i VODAVODA Vodica, jaka alkoholna pića – V Vodka i Plavi Džin, slatki likeri – OR Choco i OR Cherry, kao i svetli vermut – Vermutino.

„Partnerstvo sa kompanijom Gold Drink predstavlja važan korak u daljoj realizaciji naše strategije širenja na tržišta van pivske kategorije. Ovim korakom širimo svoje poslovanje i dodatno osnažujemo ponudu brendova koji su se već dokazali na regionalnom tržištu i po kvalitetu, inovativnosti i po lojalnosti potrošača. Verujemo da će spoj ovih brendova i naše prodajne izvrsnosti doneti sinergiju koja će dodatno ojačati našu tržišnu poziciju u industriji pića i otvoriti nove mogućnosti za rast i razvoj“, izjavio je Igor Vukašinović, generalni direktor Apatinske pivare.

„Potrošači prepoznaju ono što radimo i stvaramo – kvalitet naših proizvoda, autentičnost i iskren odnos prema brendovima. Rast koji beležimo poslednjih godina je potvrda da naši brendovi imaju snagu da budu mnogo prisutniji na tržištu nego do sada. Zato je partnerstvo sa Apatinskom pivarom prirodan korak napred: ono nam daje mogućnost da obezbedimo stabilnu isporuku i širu dostupnost naših proizvoda, uključujući i prodajne objekte u kojima do sada nismo bili prisutni. Naš cilj ostaje isti – da potrošači lako i u svakom trenutku mogu da dođu do proizvoda koje vole – izjavio je Vojin Đorđević, kreator i osnivač brendova VODAVODA i Gorki List.

Apatinska pivara, deo Molson Coors grupacije, već 270 godina gradi reputaciju među liderima u pivarskoj industriji, neprestano unapređujući svoj portfolio i poslovanje u skladu sa savremenim trendovima i potrebama potrošača.

Kompanija Gold Drink d.o.o. iz Subotice je prepoznata po svom bogatom portfoliju alkoholnih i bezalkoholnih pića, koji objedinjuje kvalitet, inovaciju i jak regionalni identitet.

8. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Šta pokazuju prognoze MMF-a o izgledima svetske privrede
  • Kaspersky: Više od polovine internet korisnika se susrelo sa onlajn prevarama u 2026. godini
  • Šta se dešavalo na Music Week-u u Beogradu i kakve cene su sačekale posetioce?
  • Koliko je Srbija dužna i kome?
  • Iznenađenje koje smo čekali: Postavljena skulptura terazija na Terazijama

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit