NAJNOVIJE
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za...
Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da...
Kako „mala“ zemlja jedina na svetu može sama sebe...
Vlasnici pumpi: Naftni derivati NIS-a skuplji od uvoznih
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Od semena do dronova

by bifadmin 23. мај 2025.

Međunarodni poljoprivredni sajam je održan od 17. do 22. maja.

Tokom šest dana okupio je više od 1000 izlagača iz oko 40 zemalja.

Održano je 10 kolektivnih izložbi – Italija, Holandija, Češka, Španija, Mađarska, Evropska unija, Severna Makedonija, Crna Gora, Privredna Komora Republike Srpske i Ambasada Indonezije.

Sajam je otvorio ministar poljoprivrede Dragan Glamočić u Kongresnom centru „Master“. Na ceremoniji su se obratili i ambasador Italije u Srbiji Luka Gori, predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin i generalni direktor Novosadskog sajma, Slobodan Cvetković.

Prema evidenciji Novosadskog sajma registrovani broj posetilaca je oko 100.000.
Najsrećniji posetilac je Vukašin Kurbalija iz Novog Sada koji je u Poklon-igri osvojio traktor John Deere 5045d.

Uz najveći agrobiznis događaj su, kao i ranije bili Globos osiguranje – Generalni sponzor, Al Dahra – Zlatni sponzor, Banka Poštanska štedionica – Banka partner, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Pokrajinska vlada sa sekretarijatima za poljoprivredu i privredu, Grad Novi Sad i Kompanija Kite DOO – Darodavac u Poklon-igri. Poljoprivredni sajam, nosilac oznake „Najbolje iz Vojvodine“, ove godine je imao snažnu podršku Strateškog partnera – Italije.

GLOBOS OSIGURANJE – GENERALNI SPONZOR

Kako kaže Bojana Čarmak Pribilović, direktorka marketinga Globos osiguranja zadovoljni su brojem posetilaca, ostvarili su veliki broj poslovnih kontakata. Štand je bio izuzetno posećen, a imali su promotivne aktivnosti i vredne nagrade koje su privukle veliki broj potencijalnih klijenata. Po njihovim rečima saradnja sa Sajmom je uvek na vrhunskom nivou.

KOMPANIJA AL DAHRA – ZLATNI SPONZOR

Dejan Stajić, domaćin štanda kompanije „Al Dahra“ ocenjuje saradnju kao idealnu, naglašava da su svi zahtevi ispunjeni i da je svaka godina bolja od prethodne. Reakcije kolega su pozitivne kada je reč o celokupnom nastupu. Održali su oko 50 sastanaka na štandu sa velikim preduzećima, malim poljoprivrednim proizvođačima i pojedincima koji se bave stočarstvom i biljnom proizvodnjom.

Zadovoljni su odzivom klijenata koji su posetili štand. Dosta njih, koji su već njihovi klijenti su dolazili sa željom da sarađuju i u drugim oblastima – potrošni materijali, rezervni delovi i slično.

BANKA POŠTANSKA ŠTEDIONICA – BANKA PARTNER

Aleksandar Čortan, član Izvršnog odbora Banke „Poštanska štedionica“ je istakao da je izlaganje Banke „Poštanska štedionica“ opravdalo prisustvo na Sajmu, kao i prethodnih godina. Mobilna ekspozitura omogućila je da se na licu mesta procesuiraju svi zahtevi za poljoprivrednike i fizička lica, a upita poljoprivrednika za stambene kredite za mlade bilo je u većem procentu.

Takođe, zabeležen je veliki broj upita za nabavku opreme i mehanizacije. Kako kaže svi zahtevi će biti adekvatno obrađeni i sa klijentima će biti nastavljena komunikacija i nakon Sajma. Postojalo je interesovanje i za nekoliko investicionih kredita. Tokom Sajma ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić, predsednik IO Banke „Poštanska štedionica“ Bojan Kekić i član Izvršnog odbora Banke „Poštanska štedionica“ Aleksandar Čortan, na štandu Ministarstva poljoprivrede, potpisali su ugovor o subvencionisanim kreditima namenjenim poljoprivrednicima.

KITE DOO – DARODAVAC U POKLON IGRI

U kompaniji Kite, nastup na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu ocenjuju iznenađujuće uspešnim. Prema rečima menadžera prodaje poljoprivrednih mašina i opreme Borisa Budurina, prodali su više od 10 traktora, dva kombajna od kojih i onaj izložen ispred glavnog ulaza na Novosadski sajam, dva telehendlera, više od 20 sistema za navodnjavanje i veći broj priključnih mašina.

Poljoprivredni sajam su iskoristili i za promociju projekata Kite sektora agronomija, a posebnu pažnju posetilaca privukla je mogućnost da deo mašina otplate merkantilnom robom. Verujem da su uspeli u tome jer im je, tokom celog Sajma, štand bio izuzetno dobro posećen kako je rekao izvršni direktor Kite Sektora agronomija Vlastimir Filijović.

ITALIJA – STRATEŠKI PARTNER POLJOPRIVREDNOG SAJMA

Na velikom štandu Italije predstavilo se 15 kompanija. Jedna od njih – “Unitec” 13. put je na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu, a kao najveću prednost ovogodišnjeg učešća ističu to što su uštedeli vreme i 3.000 kilometara, jer su na Sajmu organizovali sastanke sa komintentima iz Srbije i drugih zemalja. Kao i prethodnih godina, voćari i ratari iz Srbije, ali i predstavnici kompanija iz zemalja u okruženju interesovali su se za proizvode firme Sorma SPA, čije proizvode na tržište Srbije plasira ITA DOO. Kao prednost izlaganja na Sajmu ističu kontakt sa drugim proizvođačima, ali i poljoprivrednicima od kojih dobijaju povratne informacije. Predstavnici kompanije “Cermac”, inače prvi put na Sajmu, održali su sastanke i razmenili kontakte sa predstavnicima više od 20 firmi.

DELEGACIJA EVROPSKE UNIJE U SRBIJI

Na štandu Evropske unije održano je više od 30 programa. Najveće interesovanje posetilaca bilo je za serijal „Agrorazgovori“ gde se govorilo o različitim temama – od primene novih tehnologija i proizvodnje organske hrane do upotrebe pesticida.

Održana su i četiri susreta poljoprivrednika sa ekspertima iz različitih oblasti nazvana „Pitaj stručnjaka“, kao i dva VIP panela na kojima su teme bile – odnos biznisa i poljoprivrede i direktna podrška EU poljoprivredi Srbije.

Na štandu Evropske unije za posetioce Sajma pripremana su jela 8 nacionalnih kuhinja (više od 1.500 obroka). Za posetioce Sajma,osim ostalih, kuvao je ambasador EU u Srbiji Emanuele Žiofre, kao i Plamena Halačeva zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji. Štand su posetili i ambasadori ili predstavnici ambasada Češke, Slovačke, Francuske i Poljske.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE

Ministarstvo je održalo više od stotinu sastanaka i čak devet stručnih konferencija na kojim su poljoprivrednicima i ostalim zainteresovanima predstavljeni planovi za dalji razvoj poljoprivrede. Tokom Sajma plasirano je pet mera Ministarstva poljoprivrede, u okviru kojih su i krediti za koje su potpisani ugovori, ali i javni poziv za tov, pčelare, nabavku domaćih traktora i za infrastrukturu.

Na Sajmu je najavljen i pravilnik i javni poziv za deklarisano seme. Broj posetilaca štanda je bio veliki, kao i interesovanje za aktivnosti Ministarstva i razgovor sa ministrom Glamočićem. Organizacija je bila besprekorna. Više od 30 izlagača organskih proizvoda je veoma zadovoljno učešćem.

IZLOŽBA PROIZVODA SA DODATOM VREDNOŠĆU – POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

Fruškogorski lipov med – Ove godine još veće interesovanje posetilaca, pa je samo za prva 3 dana prodato više od 50 kilograma meda (toliko je prodato za sve dane prošlogodišnjeg Sajma). Bilo je zainteresovanih i za distribuciju i prodaju u inostranstvu.

Ariljska malina – Od svih sastanka koje su imali na Sajmu izdvajaju onaj održan sa zainteresovanim distributerima za italijansko i nemačko tržište. Posle Sajma nastavljaju pregovore.

Udruženje proizvođača zanatskog piva – I ove godine cilj je bila promocija kraft piva, a za prva četiri dana na Sajmu je popijeno više od 1.500 litara različitih vrsta kraft piva. Održali su sastanke sa vlasnicima prodavnica i potencijalnim distributerima, ali i počeli dogovore za nabavku sirovina iz naše zemlje i inostranstva za pivare članice Udruženja.

NAŠA ZLATKA – Na štandu je prodato više od 50 kilograma sira. Održani su i sastanci sa zainteresovanim vlasnicima prodavnica i distributerima, pa se nadaju da će se sirevi tog zlatiborskog proizvođača naći, ne samo, kao do sad, na Zlatiboru i u Beogradu, nego i na tržištu širom Srbije.

Dr Lukić – Održani sastanci i razmenjeni kontakti sa potencijalnim distributerima za markete i prodavnice zdrave hrane u Republici Srpskoj. Posle Sajma sledi nastavak pregovora.

ALMA ROSA – Prvo učešće na Sajmu iskoristili za kontakte i razmenu informacija sa drugim proizvođačima. Bilo je zainteresovanih i za distribuciju njihovog Brenda “Suština” u zemlji I inostranstvu, čak i u Kanadu. Razmenili kontakte, nastavljaju razgovore.

RTANJSKI MED– Imali su više od 10 sastanaka sa potencijalnim distributerima i vlasnicima prodavnica. Na štandu su prodali više od 150 tegli meda. S obzirom na to da, u za to posebno pripremljenim paketima, med šalju i na kućnu adresu, posle Sajma očekuju i veliki broj on-line porudžbina.

Mlekarska škola sa domom učenika “Dr Obren Pejić” u Pirotu – Na štandu organizovali degustaciju i prodaju, a dnevno su prodavali i po 100 kilograma različitih vrsta sira.

POKRAJINSKI SEKRETARIJAT ZA PRIVREDU I TURIZAM

Željko Dvožak, načelnik Odeljenja za turizam Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam rekao je da veliki značaj pridaju nastupu na sajamskim manifestacijama, naročito dobru saradnju imaju sa Novosadskim sajmom, a na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu uvek imaju adekvatan prostor, kvalitetno opremljen i jasnu i laku komunikaciju sa organizatorima. Na štandu Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam svoje proizvode i usluge je izlagalo oko 80 izlagača u zbiru, većinski sa oznakom „Najbolje iz Vojvodine“ tokom svih sajamskih dana, a njihov štand posetilo je nekoliko grupa iz srednjih strukovnih škola, naročito iz oblasti turizma.

Svi učesnici su izuzetno zadovoljni i žele da učestvuju i naredne godine, a broj posetioca je bio izuzetno velik.

POKRAJINSKI SEKRETARIJAT ZA POLJOPRIVREDU, VODOPRIVREDU I ŠUMARSTVO

Kako kažu u Sekretarijatu, na ovogodišnjem 92. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu uspešno su predstavili vozilo za besplatnu uzrokovanje i kontrolu plodnosti zemljišta, koje je izazvalo veliko interesovanje među posetiocima, posebno među poljoprivrednicima zainteresovanim za unapređenje kvaliteta zemljišta i povećanje prinosa.

Prezentovali su mogućnosti vozila u pogledu brzine, efikasnosti i preciznosti uzorkovanja i analize zemljišta. Takođe, informisali su posetioce o dostupnim konkursnim linijama koje omogućavaju sufinansiranje u oblasti unapređenje:

– biljne poljoprivredne proizvodnje,
– stočarske poljoprivredne proizvodnje,
– podrške mladima u ruralnim područjima na teritoriji AP Vojvodine.

Interesovanje poljoprovrednika za raspisane konkurse bilo je izuzetno veliko, što ukazuje na pogođene mere Pokrajinskog sekretarijata koje su namenjene individualnih poljoprivrednim proizvođačima.

Zaključak razgovora između sekretara i ministra prilikom sastanaka u okviru Sajma je „Održiva poljoprivreda je ključ za očuvanje resursa i ekonomsku stabilnost naših poljoprivrednih gazdinstava. Moramo raditi zajedno kako bismo omogućili sistemsku podršku svim proizvođačima.“

NOVI SAD/GRADSKA UPRAVA ZA PRIVREDU

Kako je rekao Saša Bilinović, v.d. načelnika Gradske uprave za privredu, Gradska uprava za privredu na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu izlaže već deceniju, izuzetno je zadovoljna saradnjom. Koristi svoj štand da promoviše gradske mere poljoprivredne politike, prepoznate na državnom niovu kao velika pomoć poljoprivrednicima. Grad Novi Sad je na svom štandu izložio proizvode sa oznakom geografskog porekla – futoški kupus, begečka šargarepa i fruškogorski med, kao i proizvode organskih proizvođača.

Učešće na Sajmu donosi značajan broj posetilaca koji imaju priliku da se direktno upoznaju sa proizvodima i proizvođačima sa teritorije Grada, i tako njima pomaže da ostvare profit, a Gradska uprava promoviše mere koje podstiču njihov rad. Proizvođači su napravili neke poslovne dogovore i povratna informacija od njih je da su zadovoljni Sajmom, da vrlo rado učestvuju na njemu i da bi ponovo došli. Bilo je poseta poljoprivrednih udruženja iz Srbije i regiona.

PRIVREDNA KOMORA VOJVODINE

Privredna komora Vojvodine tradiconalno je učestvovala na Sajmu, ove godine je imala 15 kompanija koje su izlagale na štandu. Poseta štanda bila izuzetno velika, izlagači su na Sajmu ostvarili veliki broj poslovnih kontakata, s nadom da će iz njih proisteći i finansijski uspeh, rekao je Mladen Petković, sekretar Udruženja poljoprivrede Privredne komore Vojvodine.

BIH I REPUBLIKA SRPSKA

Privredna komora Republike Srpske u saradnji sa Spoljno-trgovinskom komorom Bosne i Hercegovine organizovala je nastup i predstavljanje devet privrednih društava iz Republike Srpske i BiH iz sektora poljoprivrede i prehrambene industrije. Štand su posetile delegacije resornih ministarstava Srbije i Republike Srpske. Organizovali su B2B sastanke sa privrednicima Srbije, ali i predstavnicima ambasade Španije. Nadaju se nastavku razgovora i uspešnoj poslovnoj saradnji.
Sa zajedničkog štanda BiH svakodnevno se širio miris palačinki pečenih na mašini Crepautomatic za koju je zainteresovano skoro 20 kupaca iz više zemalja, a dve mašine (kupci iz Srbije) su i kaparisane.

KANCELARIJA ZA KOSOVO I METOHIJU

Drugi put su na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu. Predstavili su se proizvođači meda, različitih vrsta džema, slatkog, turšije, ajvara, šarskog sira, pršute, vina i domaćih rakija iz Gnjilana, Kosovske Kamenice, Novog Brda, Vitine, Štrpca, Zubinog Potoka i Leposavića. Predstavljeni su i proizvodi Poljoprivredne škole u Lešku, a na Poljoprivredni sajam je, zahvaljujući Novosadskom sajmu koji je obezbedio ulaznice, stiglo više od 100 đaka te škole, kao i više od 150 poljoprivrednika sa KiM.

Na štandu Kancelarije u Hali 1 nastupila su Kulturno-umetnička društva, recitatori, solo pevači, frulaši i pojci sa KiM. Male porodične vinarije iz Velike Hoče, proizvođači meda iz Leposavića i Kosovskog Pomoravlja, kao i Zemljoradnička zadruga Zubin Potok, koja je prvo učešće na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu iskoristila da promoviše svoje vino.

IZLOŽBA POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE

Okosnica Izložbe mehanizacije bilo je Poslovno udruženje uvoznika i izvoznika koje se predstavilo sa svojih 17 članica. Uobičajeno veliku pažnju posetilaca privukla je izložba poljoprivredne mehanizacije sa vodećim svetskim i nadolazećim, veoma konkurentnim- dalekoistočnim brendovima. U velikom cenovnom rasponu od 10-ak hiljada evra za najjeftinije traktore do najskupljeg kombajna za vađenje krompira vrednog 770.000 evra bez PDV-a, svaki poljoprivrednik zainteresovan za obnovu mehanizacije, mogao je da pronađe nešto po svom ukusu.

Izlagač najskuplje mašine na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu, kombajna za vađenje krompira, kompanija ITN Group je tokom Sajma finalizirala dogovor oko prodaje još jednog velikog kombajna za vađenje krompira, šargarepe i luka, kao i srednjeg Masey traktora. Neposedno posle Sajma očekuju i prodaju žitnog kombajna- navodi izvršni direktor ITN Agrotecha Slaven Soldo. -Posebno smo zadovoljni prodajom viljuškara na električni pogon.

U kompaniji KITE, nastup na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu ocenjuju izuzetno uspešnim. Prema rečima menadžera prodaje poljoprivrednih mašina i opreme Borisa Budurina prodali su više od 10 traktora, dva kombajna od kojih i onaj izložen ispred glavnog ulaza na Novosadski sajam, dva telehendlera, više od 20 sistema za navodnjavanje i veći broj priključnih mašina.

-Poljoprivredni sajam smo iskoristili i za promociju projekata Kite Sektora „Agronomija“, a posebnu pažnju posetilaca privukla je mogućnost da deo mašina otplate merkantilnom robom. Verujem da smo uspeli u tome jer nam je tokom celog Sajma štand bio izuzetno dobro posećen – rekao je izvršni direktor Kite Sektora „Agronomija“ Vlastimir Filijović.

Kompanija VGP je drugi put na Poljoprivrednom sajmu ponudila južnokorejske traktore KIOTI, uz beskamatne dinarske kredite i sedmogodišnju garanciju. -Prodali smo više od 20 traktora, oko 50 sejalica i pet prikolica – rekao jek zamenik generalnog direktora Goran Vasiljević.

Štand IMT-a je bio izuzetno posećen, a više od trećine posetilaca bili su iz bivših republika SFRJ. – Mehanizaciju prodajemo posredstvom dilera, a Sajam nam služi da razmenimo mišljenja sa potencijalnim kupcima i na osnovu toga unapredimo ponudu- kaže direktor prodaje i marketinga IMT Dragan Galečić.

Na štandu kompanije Delta Agrar prodaju ocenjuju osrednjom.Ugovorili su prodaju više traktora i sejačica, te jednog tifona. Pred realizacijom je prodaja još 4-5 tifona, a dogovorena je i prodaja nekoliko velikih mašina za navodnjavanje.

U kompaniji Milurović komerc su zadovoljni posetom, posebno zbog većeg broja direktih kupaca, izdali su veliki broj predračuna i prodali 6 – 7 priključnih mašina.

Vlasnik kompanije MBV iz Vršca Vukašin Milinković kaže da je prodaja na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu bila iznad svih očekivanja. -Prodali smo više od 50 podrivača, desetine sejalica i kratkih tanjirača, kao i ostalih priključnih mašina, naveo je Milinković.

Na štandu kompanije FPM Agromehanika ocenjuju da su i poseta i poslovnost na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu nadmašili prethodne dve priredbe. Na osnovu subvencija Pokrajine izdali su mnogo predračuna, prodali su 6 traktora i 10-ak priključnih mašina.

U kompaniji Kljakić ovogodišnji Poljoprivredni sajam ocenjuju boljim od lanjskog i prave efekte očekuju u narednim nedeljama. Tokom Sajma prodali su po jedan traktor, plug i traktorski generator.

Mašinska radionica Tupanjac, Futog je tokom Sajma prodala desetak priključnih mašina.
Fabrika mašina Morava Požarevac je izložila prskalice i atomizere i zadovoljni su posetom i brojem izdatih predračuna.

Iz godine u godinu, sve zapaženije mesto na Poljoprivrednom sajmu zauzimaju izlagači dronova. Na štandu kompanije Dron Agrar iz Jermenovaca kažu da su posetiocima svakodnevno prenosili svoja iskustva u upotrebi dronova, izdali su mnogo predračuna i prave efekte očekuju posle Sajma.

Veliki broj upita vezanih za dronove i zadovoljavajuću posetu, od kojih efekte očekuju u narednim nedeljama i mesecima beleže i na štandu DOO Precizna poljoprivreda.

Više posetilaca i pozitivnija atmosfera među ratarima karakterišu 92. međunarodni poljoprivredni sajam, ocenjuju na štandu kompanije Livona. Prodali su 10-ak dronova i izdali trostruko više predračuna za navigacijsku opremu od očekivanja.

KESEN
Za kinesku kompaniju KESEN jedan od rezultata prvog učešća na MPS je više od 50 kontakata sa zainteresovanima za direktnu kupovinu kosilica sa daljinskim upravljačem, ali i potencijalnim distributerima za Srbiju i za Bosnu i Hercegovinu. Na štandu izložena kosilica se posle Sajma ne vraća u Kinu. Iz Novog Sada se seli u Beograd, gde će u jednoj kompaniji, čiji je vlasnik zainteresovan za distribuciju kosilice, biti predstavljena potencijalnim kupcima.

INDONEZIJA

Na štandu Indonezije imali su više poslovnih B2B sastanaka sa potencijalnim distributerima, ali i predstavnicima kompanija koje su zainteresovane da u proizvodnji svojih konditorskih proizvoda koriste palmino ulje proizvedeno u Indoneziji. Nadaju se da će posle Sajma napravitiiI neke konačne dogovore i da će njihovo palmino ulje biti na rafovima prodavnica u Srbiji, BiH, Albaniji i Crnoj Gori. Osim za palmino ulje veliko je interesovanje distributera za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makednoiju i za indonežanski cimet kao i za beli i crni biber.

INSTITUT ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO

Na štandu Instituta u Hali 1 održano je više poslovnih sastanka od kojih izdvajaju sastanak sa delegacijom Kube, sa kojom su za poslednji dan Sajma dogovorili i nastavak razgovora u prostorijama Instituta na Rimskim šančevima. Na Sajmu su ih posetili I dugogodišnji poslovni partneri iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Slovenije, a bilo je i novih kontakata sa zainteresovanima za sortiment za sledeću setvenu sezonu.

NEKONVENCIONALNO STOČARSTVO

Ove godine je nekonvencionalno stočarstvo zauzelo važno mesto na 92. međunarodnom poljoprivrednom sajmu, a koje su posetioci mogli da pogledaju u Hali 23. Najzastupljeniji predstavnici ove grane svakako su pčelari, koji su u Novi Sad stigli iz svih delova Srbije. I dok je jednima učešće na našoj manifestaciji postala tradicija, mnogi su se ove godine prvi put pridružili sajamskoj porodici, izlažući razne vrste meda, kao i slasne kremiće i kombinacije koje su posebno privukle pažnju najmlađim posetiocima.

Degustirani su lipov ili bagremov med, livadski ili onaj od uljane repice, kao i medići od kakaoa i propolisa. Naravno, osim probavanja i kupovine, posetioci su imali priliku da saznaju sve o svetu meda, ali i benefitima koji slede nakon konzumacije.

U nekonvencionalno stočarstvo spadaju i akva farme za ribe i akvaponija koju je ove godine predstavila firma “Marko Kalmar”, a kako nam je vlasnik rekao, na Sajmu je uspeo da stekne kontakte i saradnju koja će mu obezbediti posao za naredne tri godine!

NA MANJEŽU ORGANIZOVANO PREPONSKO JAHANJE I FIJAKERIJADA

Nezaobilazni Manjež je ove godine bio u centru pažnje svim ljubiteljima konjičkih sportova. Zelenim hopodromom prekaskalo je skoro 200 konja koji su se u najboljem izdanju pokazali kroz Vojvođansku preponsku ligu, ali i reviju i takmičenje zaprega. Kada je reč o preponašima, publika je videla oko 150 startova 50 najboljih grla iz naše zemlje, dok je ukupno 29 dvoprega i četvoroprega prošpartalo Manježom.

NOVO !!! – SAJAMSKI SALAŠ 

Otvoreni prostor ispred Hale 13 iskorišćen je za predstavljanje brojnih festivala, uz degustacije domaćih proizvoda i druženje uz muziku. Starinsko seosko dvorište i vojvođanske kućice okrečene kao nekad, valjkom na šare, stolovi koji podsećaju na nekadašnje astale, stara peć na drva, nekada korišćeni bokali i šerpe sada su eksponati, uz uzdah nostalgije dočekivali su posetioce voljne da saznaju ili da se sete, kako je to bilo nekad. Degustacije svih proizvoda su se podrazumevale – putera, pita ispod sača, gulaša od gljiva, pastrmke, ali i domaćih kraft piva, slovačke pikantne kobasice Bilo je i čvaraka na pogačicama, kuvao se pasulj s butkicama, na tacnama su poslužene i oblatne…. Poseban program je organizovan za najmlađe posetioce, uz promociju manifestacija i udruženja koja čuvaju tradiciju i zaljubljenike u selo.

STRUČNI I POSLOVNI SUSRETI

Održavani su mahom u Kongresnom centru „Master” Novosadskog sajma, ali i na štandovima izlagača. Od 17. do 22. maja priređeno je oko 90 događaja za koje su zakazane satnice, a daleko veći broj je bio onih koji su se ponavljali na štandovima izlagača.

Samo u Kongresnom centu „Master” bilo je organizovano više od 30 događaja, kao što su oni posvećeni zadrugarstvu, Dan žitara, Dan voćara i vinogradara… Bilo je tu i konferencija kao što je „Stanje i perspektive zadrugarstva u regionu u međunarodnoj godini zadruga“, „Inteligentna rešenja za poljoprivredne preduzetnike“, potom, „Izazovi globalnih klimatskih promena“… Bilo je mnogo sastanaka i uručenja prizanja najboljima na ocenjiivanju kvaliteta koje je Novosadski sajam organizovao u susret Poljoprivrednom sajmu.

Edukacija i stručnih događaja ove godine je bilo daleko više i na štandovima izlagača, posebno Štandu Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji, Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam, Voda vojvodine…

OCENJIVANJE KVALITETA PROIZVODA I USLUGA organizovano uoči i tokom Sajma, realizovano je u 30 robnih grupa. Veče šampiona je održano u Kongresnom centru „Master”, u četvrtak, 22. maja, kada su uručena vrhunska priznanja i proglašeni Najbolji u agrobiznisu. Zvanje Apsolutnog šampiona kvaliteta 92. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, ponela je Kompanija KITE DOO Novi Sad – jedan od lidera u sektoru agrara.
Posebna priznanja dobili su Generalni sponzor Globos osiguranje, Zlatni sponzor Al Dahra, Banka partner Banka „Poštanska štedionica“, Darodavac u Poklon-igri Kompanija Kite DOO i Strateški partner Poljoprivrednog sajma Italija. Novinarska nagrada Novosadskog sajma „Petar Davidović“ za 2024. godinu uručena je Stevanu Davidoviću, novinaru Radio Novog Sada.

POSETA

Brojne su privredne, naučne i političke delegacije stigle su na Novosadski sajam – iz Srbije, Argentine, Kube, Češke, Italije… Sajam je otvorio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić. U poseti je bila i Adrijana Mesarović, potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka privrede, kao i Balint Juhas, predsednik Skupštine AP Vojvodine… Susreti u Kabinetu generalnog direktora organizovani su sa zamenikom ministra poljoprivrede Češke, sa delegacijom Komore italijansko-srpskih predstavnika, uglednim italijanskim privrednicima, teritorijalnim predstavnikom za jug Srbije, Draganom Cvetkovićem, predsednikom Komore organskih proizvođača Makedonije i Bobijem Krstevskim, članom Upravnog odbora…

Prema evidenciji Novosadskog sajma, u organizovanim dolascima, Sajam su posetili članovi zadruga – ratari, stočari, proizvođači, članovi udruženja poljoprivrednih proizvođača, đaci, studenti, zaposleni iz preduzeća koja su u oblasti agrara i srodnih delatnosti, iz Srbije ali i regiona, odnosno Evropske unije.

23. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Enagage Game Jam -Unleash your imagination-

by bifadmin 23. мај 2025.

Engage Game Jam je projekat koji organizuje Udruženje studenata elektrotehnike Evrope – EESTEC, lokalni komitet Beograd. Sastoji se iz dva dela: konferencije i hakatona.

Cilj Engage Game Jam-a jeste da studente kojima je razvoj video igara zanimljiv motiviše da se u njemu i oprobaju. Učesnicima će biti dostupni resursi potrebni za rad, kao što su 3D modeli i mehanike neophodne da se napravi jedna video igra. Jedina, takmičarima neophodna stvar, jeste mašta, koju preporučujemo da ponesu sa sobom.

Izazov sa kojim će se učesnici Engage-a susreti jeste da naprave video igru na već zadatu temu u periodu od 48h, počevši od 06. juna sve do 08. juna. Za ovo takmičenje se mogu prijaviti svi studenti zainteresovani za razvoj video igara, bez obzira na prethodno znanje.

Učesnici će biti podeljeni u 3 kategorije:

• Solar Novices – potpuni početnici u svetu razvoja video igara
• Galactic Pioneers – takmičari srednjeg nivoa znanja
• Cosmic Veterans – takmičari koji poznaju materiju na visokom nivou

Drugi deo projekta čini konferencija koja će se održati 29. i 30. maja na kojoj će svi zainteresovani studenti moći da učestvuju na različitim predavanjima i radionicama zanimljive tematike iz ove oblasti. Profesionalci iz gejming industrije podeliće svoja iskustva i znanja.

Prijave su otvorene od 19.maja do 31. maja u ponoć i mogu se naći na sledećem linku

Udruženje studenata elektrotehnike Evrope – Istek (EESTEC) predstavlja apolitičnu, nevladinu i neprofitnu volontersku organizaciju. Istek je osnovan 1986. godine u Ajndhovenu, u Holandiji, a danas postoji u 46 gradova u 24 države Evrope. Istek okuplja studente elektrotehnike i računarstva širom Evrope sa ciljem unapređenja njihovog akademskog, profesionalnog i društvenog života. Kroz brojne aktivnosti, uključujući stručne radionice, kulturne razmene i internacionalne konferencije. Udruženje podstiče širenje mreže internacionalnih kontakata, kao i razmenu ideja između budućih inženjera. Istek Lokalni komitet Beograd je punopravan član Udruženja od 2000. godine i trenutno je jedan od najbrojnijih i najbolje organizovanih komiteta u Evropi.

23. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Jelena Ćirić Nikolić, Bebac: Država počne da radi svoj posao tek pod pritiskom javnosti

by bifadmin 23. мај 2025.

„Naša aktuelna politika za povećanje nataliteta je više populistička nego realna. Država pokušava da pobedi belu kugu novcem, zanemarujući činjenicu da postoje i drugi faktori prilikom donošenja odluke o potomstvu“, ističe Jelena Ćirić Nikolić, urednica roditeljskog portala Bebac u razgovoru za B&F o tome kakvu podršku ima porodica u našem društvu i zašto nadležni u državi počnu da rade svoj posao tek kada se podigne prašina u javnosti.

Roditeljski portal Bebac prošle godine je napunio 18 godina. Punoletstvo je dočekao kao najpoznatiji portal u Srbiji za podršku roditeljima, koji čitaocima nudi odgovore na mnoga važna pitanja, od toga kako se pripremiti za rođenje deteta, o čemu treba voditi računa tokom trudnoće i nakon porođaja, do saveta kako odgajati decu i pripremiti ih za život.

Pored raznovrsnih zdravstvenih i praktičnih saveta, Bebac je postao prepoznatljiv i po tome što roditeljima pomaže da ostvare svoja prava, a sve veći broj čitalaca koji se obraća tim povodom pokazuje da se ona u našem društvu često krše. Urednica ovog portala Jelena Ćirić Nikolić kaže da im se čitaoci najčešće javljaju nakon bezuspešnog obraćanja institucijama, jer su prepoznali javni pritisak kao jedini način da nateraju sistem da radi svoj posao.

„Ponekad imam utisak da je to postala glavna svrha medija u Srbiji“, ocenjuje Ćirić Nikolić i ističe da je tokom svog raznovrsnog novinarskog iskustva uvek ostala verna ubeđenju zbog kojeg se i opredelila za ovaj poziv – da je novinarstvo časna i humana profesija koja ima moć da unapredi društvo i da su novinari dužni da u javnost plasiraju samo istinu.

B&F: Kako ste počeli da radite za Bebac i koliko teme koje objavljujete mogu da da doprinesu društvu?

Jelena Ćirić Nikolić: Pošto sam, kao i mnoge druge žene u Srbiji, posle porođaja ostala bez posla, stekla sam dobar uvid u to kako se osećaju osobe o kojima sada često pišem. Te 2019. godine sam videla konkurs za zapošljavanje novinara na sajtu Bebac i pomislila da je to posao za mene, jer mogu da doprinesem svojim iskustvom „iz prve ruke“. Tako je i bilo. Vremenom sam napredovala do uredničkog mesta, ali sam ostala verna svom porivu da se borim protiv nepravde, koji me je i podstakao da se bavim novinarstvom. Zato često pratim društveno-ekonomske teme koje se tiču egzistencije trudnica i porodilja.

B&F: Koje teme na portalu Bebac najviše zanimaju čitaoce?

Jelena Ćirić Nikolić: Veoma su čitani tekstovi koji daju uputstva o trudničkom i porodiljskom bolovanju. Prošle godine nam je najčitaniji bio članak o tome kako majke koje je država oštetila kada je isplaćivala porodiljsku naknadu mogu dobiti obeštećenje, jer se ispostavilo da takvih informacija nema na sajtovima nadležnih institucija.

U poslednje vreme dobijamo veliki broj pitanja koja se odnose na dečiji dodatak. Ovakvo interesovanje čitalaca dosta govori o našem standardu, jer je u pitanju novčana podrška za porodice čija primanja ne prelaze cenzus propisan zakonom.

B&F: Bebac je poznat i po tome što se bavi istraživanjima o kvalitetu usluga u državnim porodilištima. Šta su ona pokazala?

Jelena Ćirić Nikolić: Nalazi do kojih smo došli ukazuju da su državna porodilišta sistemski zapostavljena i to ne samo kada su u pitanju materijalna ulaganja, već i odnos osoblja prema pacijentkinjama. Bavili smo se brojnim problemima, od akušerskog nasilja, do toga da prošle godine u Ginekološko-akušerskoj klinici „Narodni front“ nisu radile klime za vreme najgoreg toplotnog talasa.

Radeći na ovim pričama, shvatili smo da žene napuštaju porodilišta u Srbiji sa jako negativnim iskustvima, što se loše odražava i na njihove odluke da ponovo zatrudne. Zbog toga smo kontaktirali nadležno ministarstvo sa idejom kako pristupiti rešavanju ovog problema, ali ono nije bilo zainteresovano za naše predloge.

B&F: Prošle godine u Srbiji je rođeno 60.813 beba, što je bio istorijski minimum. Broj beba je u padu od sredine osamdesetih godina, a jedini rast je zabeležen početkom dvehiljaditih, kada smo imali makar neku nadu u bolju budućnost. Da li nada stvarno može da utiče na natalitet?

Jelena Ćirić Nikolić: Može u nekoj meri, za razliku od naše aktuelne politike za povećanje nataliteta, koja je više populistička nego realna. Država pokušava da pobedi belu kugu novcem, zanemarujući činjenicu da postoje i drugi faktori prilikom donošenja odluke o potomstvu, kao što je pitanje da li su mladi zadovoljni društvom u kojem žive ili pravcem u kojem se to društvo razvija.

Šta mladi misle o tome imamo priliku da se neposredno uverimo poslednjih pola godine, koliko traju protesti na hiljade studenata i srednjoškolaca u Srbiji. Mladi traže da institucije rade svoj posao, što znači da planiraju da žive u ovoj zemlji, ali država uporno ignoriše njihove zahteve. Takav odnos države prema mladima bez kojih doslovno nema budućnosti, ni demografske niti bilo koje druge, može imati dalekosežne negativne posledice, počev od novog talasa iseljavanja iz zemlje.

To su mladi ljudi koji svakodnevno gledaju nepravdu oko sebe, pravnu i fizičku nesigurnost, roditelje koji mnogo rade, a jedva spajaju kraj sa krajem. To, svakako, ne može biti dobro okruženje za život i zasnivanje porodice.

B&F: Ipak, problemi sa natalitetom su izraženi i u mnogo uređenijim zemljama. Da li je za to odgovoran samo sistem?

Jelena Ćirić Nikolić: Naravno da na odluku o roditeljstvu ne utiču samo društvene okolnosti, nego i lične vrednosti i očekivanja od života. Neki ljudi ne žele decu a neki čekaju da im se „sklope sve kockice“ da bi zasnovali ili proširili porodicu. To je njihovo pravo. Iako se zalažem za to da se rađaju deca, mislim da ne treba vršiti pritisak na ljude koji se još nisu ostvarili u ulozi roditelja, već se treba prvo pobrinuti da deca koja već postoje imaju zdravo i ispunjeno detinjstvo.

B&F: Mislite li da nagrada od 500.000 dinara za prvorođeno dete može da motiviše nekog da zasnuje porodicu?

Jelena Ćirić Nikolić: Taj iznos je podržavajući, ali nikako ne može biti motivišući. Ova ideja zakonodavca je zapravo uvredljiva. Ljudi se ne odlučuju da postanu roditelji zbog neke jednokratne uplate, već onda kada imaju ekonomsku stabilnost. A nezahvalno je govoriti o ekonomskoj stabilnosti dok se država ponaša prema porodiljama kao da traže milostinju a ne kao da su zaradile naknadu koja im se isplaćuje. Ili kada preduzetnice, poljoprivrednice, frilenserke i druge žene koje nemaju tradicionalne ugovore o radu, ne mogu da prežive od porodiljske naknade.

B&F: Kako bi po Vašem mišljenju taj novac koji se izdvaja za prvorođeno dete mogao korisnije da se upotrebi?

Jelena Ćirić Nikolić: Kada bi te sume bile podrška porodičnom standardu, tada bi to bila dobra mera. Ali moram da kažem da je tužno što se finansijska podrška u našoj zemlji bavi uglavnom nerođenom ili tek rođenom decom, a zanemaruje onu koja već godinama žive u siromaštvu. Prema podacima UNICEF-a, svako peto dete u Srbiji živi u riziku od siromaštva. Ta deca uglavnom ne uspevaju da razviju svoj puni potencijal u životu. Mnoga od njih se stalno nalaze na egzistencijalnoj klackalici, neka ne znaju ni da li će svakog dana imati dovoljno obroka. A kada se mučite da preživite, teško da se možete posvetiti emotivnom i intelektualnom razvoju koji bi vam mogao obezbediti izlazak iz kruga siromaštva.

B&F: Šta je pored finansijske podrške potrebno da bi se popravila demografska slika Srbije?

Jelena Ćirić Nikolić: Za početak, bitno je da budući roditelji imaju gde da ostave dete, umesto što su prisiljeni da jure vezu ili da potplaćuju opštinske službenike da bi upisali dete u državni vrtić. Bitno je i da se stane na put favorizovanju privatnog sektora i sistematskom uništavanju predškolskih ustanova. To se ne oseća toliko u Beogradu, gde se nedovoljan broj državnih vrtića nadoknađuje privatnim ustanovama za koje roditelji dobijaju izdašne subvencije od 33.000 dinara, ali u drugim sredinama je to ogroman problem.

B&F: Možete li da navedete neki primer?

Jelena Ćirić Nikolić: Ne moramo da idemo daleko, recimo u Novom Sadu iznos subvencije ne prelazi 13.000 dinara za stariju decu i 16.000 za jaslenu. Privatni vrtići u Beogradu koštaju od 33.000 pa naviše, dok su u Novom Sadu preko 28.000 dinara. Dakle, porodici u Novom Sadu koja ima više dece, isplativije je da umesto te razlike koju mora doplatiti za privatni vrtić angažuje bebisiterku za čuvanje dece. Ali, i tu postoji problem jer u Srbiji ovo zanimanje nije uređeno zakonom, ne postoji čak ni registar, iako je reč o jako odgovornom poslu – ne možete tek tako ostaviti svoje dete nekome za koga nemate garancije.

Povrh svega, ni upisna politika vrtića nije usklađena sa realnim životom – majke se vraćaju na posao kada dete napuni 11 meseci, a vrtići ne primaju decu mlađu od godinu dana.

B&F: Kako se takva situacija odražava na zapošljavanje žena?

Jelena Ćirić Nikolić: Apsurdno je da se u Srbiji kao jedan od gorućih problema ističe hronični nedostatak radne snage, dok nam deo radno sposobne populacije čine žene koje ne mogu da upišu dete u vrtić zato što su nezaposlene, a nezaposlene su baš zbog toga što nemaju gde da ostave dete ako se zaposle. Niko se ovim problemom ne bavi institucionalno, kao ni zloupotrebama u nekim firmama koje žene, nakon što se vrate sa porodiljskog bolovanja na posao, rasporede na niže pozicije, ili im promene opis radnog mesta i smanje platu. A neke ih jednostavno otpuste.

I nikom ništa, sve dok Bebac ne digne prašinu u javnosti, i tako izvrši pritisak na nadležne u državi da rade svoj posao.

Marija Dukić

Biznis & finansije 233, maj 2025. 

Foto: Privatna arhiva

23. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Hakeri za napade sve češće koriste anime i popularne serije

by bifadmin 23. мај 2025.

Od Naruta do Napada na titane, sajber kriminalci sve češće koriste anime i druge omiljene sadržaje generacije Z kao mamac.

U novom izveštaju koji obuhvata period od drugog kvartala 2024. do prvog kvartala 2025. godine, kompanija Kaspersky je registrovala preko 250.000 sajber napada koji su bili skriveni iza popularnih anime i drugih serija na striming platformama koje preferira mlađa publika.

Rizično strimovanje

Za mnoge pripadnike Generacije Z, striming je više od zabave — to je način života koji im omogućava da se povežu sa likovima, svetovima i fan zajednicama koje oblikuju njihov identitet. Od anime serija do filmskih maratona ispunjenih nostalgijom, povezanost Generacije Z sa svetovima na ekranu je duboka. Ova jedinstvena privrženost stvara sigurnosni paradoks: što je emotivna vezanost gledalaca veća, to ih je lakše prevariti, pa entuzijazam Generacije Z lako postaje predmet opasne zloupotrebe.

Ovo je izuzetno izraženo u anime kulturi. Više od 65% pripadnika Generacije Z redovno gleda anime, što ih čini najaktivnijom generacijom u istoriji po pitanju anime sadržaja. Za potrebe ove analize, stručnjaci kompanije Kaspersky su odabrali pet popularnih anime naslova među Generacijom Z: Naruto, One Piece, Ubica demona, Napad na titane i Jujutsu Kaisen. Kompanija Kaspersky je zabeležila 251.931 pokušaj isporuke malvera ili neželjenih fajlova prikrivenih pod imenima ovih anime serija. Sajber kriminalci iskorišćavaju poverenje i privrženost koju Generacija Z ima prema ovim serijama, često koristeći mamce poput „ekskluzivnih epizoda“, „procurelih scena“ ili „premijum pristupa“.

Među anime naslovima, Naruto je zauzeo prvo mesto, uprkos tome što je prva epizoda emitovana pre više od dve decenije. Tokom izveštajnog perioda, ova serija je korišćena kao mamac u 114.216 pokušaja napada. Serija Ubica demona je zauzela drugo mesto sa 44.200 pokušaja napada. Njen ogroman uspon poslednjih godina, pojačan viralnim momentima i rastućom globalnom bazom fanova, učinio je ovu seriju prirodnom metom za sajber kriminalce koji žele da iskoriste talas popularnosti. Takođe, serija Napad na titane koja je dugo bila omiljena među napadačima je zauzela treće mesto sa 39.433 detektovana pokušaja širenja zlonamernog sadržaja.

Kultni filmove i serije kao mamci

Uz anime, kompanija Kaspersky je analizirala i pet kultnih filmova i serija koje i dalje imaju veliki odjek među Generacijom Z: Šrek, Sumnjičavi umovi, Sumrak, U Mojoj Glavi 2 i Dedpul & Vulverin. Samo ovi naslovi zabeležili su 43.302 pokušaja napada, uz izražen skok pažnje sajber kriminalaca na ove naslove početkom 2025. godine. To je prvenstveno zbog porasta napada u vezi sa filmom Šrek, sa više od 36.000 pokušaja i naglim skokom u martu 2025. godine, što je dvostruko više od proseka mesečnih napada u 2024. godini.

Pokušaji napada na korisnike putem zlonamernih ili neželjenih fajlova sakrivenih iza omiljenih filmova i serija Generacije Z tokom posmatranog perioda

Platforme kao što su Netflix, Amazon Prime Video, Disney+, Apple TV Plus i HBO Max preoblikovale su način na koji gledamo filmove, serije i anime ostvarenja i nudeći sadržaj koji se može gledati u bilo kom trenutku i koji zadovoljava potrebe Generacije Z u pogledu personalizovanog sadržaja i globalnog pripovedanja. Međutim, to je takođe stvorilo plodno tlo za sajber kriminalce. Kompanija Kaspersky je detektovala 96.288 pokušaja širenja zlonamernih ili neželjenih fajlova sakrivenih iza ovih velikih striming platformi. Za razliku od sezonskih trendova, striming platforme nude neprekidan tok sadržaja – od iščekivanih premijera do skrivenih dragulja koje gledaoci otkrivaju mesecima ili čak godinama nakon objavljivanja.

Najviše napada zabeleženo preko Netflixa

Prilikom ispitivanja koje su striming platforme sajber kriminalci najčešće koristili, Netflix se ubedljivo izdvojio, jer je bio povezan sa 85.679 pokušaja napada i više od 2,8 miliona fišing stranica koje oponašaju njegov vizuelni identitet. Sajber kriminalci koriste stalni promet korisnika, širok globalni domet i česte aktivnosti zasnovane na pretplati. Oni kreiraju lažne stranice za prijavu, dele linkove za „besplatne probne periode” ili šalju lažne imejlove za resetovanje lozinke, svesni koliko je Netflix važan deo digitalne rutine generacije Z.

Kako svakodnevni život generacije Z postaje nerazdvojiv od striming platformi, prostora za fanove i zajednica na društvenim mrežama, sajber pretnje se razvijaju tako da prate njihova interesovanja. Kako bi odgovorila na ovaj izazov, kompanija Kaspersky je pokrenula interaktivnu onlajn igru „Case 404“, osmišljenu posebno za generaciju Z. „Case 404“ poziva igrače da postanu sajber detektivi i reše uzbudljive slučajeve sajber kriminala. Kroz ovu digitalnu avanturu, kompanija Kaspersky ne samo da ukazuje na rizike već i osnažuje generaciju Z da razvije način razmišljanja i veštine kako bi ostali bezbedni u sve opasnijem onlajn okruženju. Kao nagradu za uspešno završavanje igre, učesnici dobijaju popust na Kaspersky Premium, čime stiču pouzdane alate za bezbedno kretanje kroz digitalni svet.

Kako na bezbedan način gledati omiljene serije?

Odgovor na ovo pitanje daju stručnjaci kompanije Kaspersky u nekoliko teza:

  • Pogledajte interaktivnu onlajn igru „Case 404“ kompanije Kaspersky, posebno osmišljenu za generaciju Z kako bi naučili kako da ostanu bezbedni u sve opasnijem onlajn svetu.
  • Uvek koristite legitimnu, plaćenu pretplatu prilikom pristupa striming servisima i proverite da li koristite aplikacije sa zvaničnih prodavnica ili zvaničnih veb-sajtova.
  • Uvek proverite autentičnost veb-sajtova pre nego što unesete bilo kakve lične podatke. Držite se pouzdanih, zvaničnih stranica kada gledate ili preuzimate sadržaj i dobro proverite URL i da li su nazivi kompanija ispravni kako biste izbegli fišing sajtove.
  • Budite oprezni sa ekstenzijama fajlova koje preuzimate. Video fajlovi ne bi trebalo da imaju ekstenzije .exe ili .msi — one su obično povezane sa štetnim programima.
  • Koristite pouzdano bezbednosno rešenje, poput Kaspersky Premium, da otkrije zlonamerne priloge koji bi mogli ugroziti vaše podatke.
  • Osigurajte bezbedno pretraživanje i sigurnu razmenu poruka uz Kaspersky VPN, koji štiti vašu IP adresu i sprečava curenje podataka.

Foto: Riki32, Pixabay

23. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Beograd odustaje od javnog prevoza na vodi

by bifadmin 23. мај 2025.

Četiri godine pošto je usvojena informacija potpuno suprotnog sadržaja – da je prestonici ne samo potreban „javni prevoz na vodi“ već da to treba da bude javno privatno partnerstvo – Beograd odustaje od ambicioznog projekta da obezbedi prevoz Savom i Dunavom.

Bilo je planirano da Beograd dobije dve linije za javni rečni prevoz, „crvenu“ (od Bloka 45 do sportskog centra „Milan Gale Muškatirović“) i „plavu“ (Borča -Ada Huja preko Zemuna).

Obornici gradske skupštine, prilikom analize uslova za uvođenje rečnog saobraćaja uočene su brojne „izmene i komplikacije“ u infrastrukturnom i regulatornom okviru.

Prvi problem sa kojim se suočio beogradski „javni prevoz na vodi“ je dozvoljena brzina plovidbe na reci Savi od 15 km/h.

Iako je gradski sekretarijat za javni prevoz tražio da se dozvoljena brzina poveća na 25 km/h, odgovor nadlećnog ministarstva je „izostao“, piše u tom dokumentu -uz informaciju da bi plovidba od novobeogradske do dorćolske obale trajala duže od dva sata ako ostane po starom.

Drugi problem bili su zahtevni radovi potrebni za izgradnju privezišta za brodove, dok je treći nedostatak „legalnih objekata za snabdevanje plovila dizelom“.

Ekser u kovčeg plana da Beograđani plove od jedne do druge obale redovnim linijama bila je odluka da se javni prevoz učini besplatnim, čime je, kako piše u Informaciji, „izvršen veliki uticaj na ekonomsku opravdanost rečnog prevoza“.

Kapitalni projekti za kopneni prevoz

U okviru „izmenjenih okolnosti“ u odnosu na 2021. godinu, kada je rečni javni prevoz prepoznat kao dobrodošao dodatak postojećim kapacitetima, gradskim odbronicima se u okviru Informacije skreće pažnja da su pokrenuti ili u toku projekti koji će izmeniti „saobraćajnu sliku grada“.

„Započeta je izgradnja prve linije Beogradskog metroa i depoa Makiš, potpisan je ugovor za izgradnju novog mosta na mestu starog tramvajskog mosta, kao i izgradnja tunela koji he povezivati Ekonomski fakultet i ulicu Despota Stefana. Navedeni projekti će značajno unaprediti kapacitete i povezanost drugih vidova javnog prevoza čime se umanjuje potreba za uvođenjem rečnog prevoza u ranije planiranom obliku“, zaključak je Informacije u koju je Nedeljnik imao uvid.

Zato se i predlaže da Skupština grada konstatuje da je prestala potreba za uvođenjem „javnog prevoza na vodi“.

Izvor:Nedeljnik

Foto: Pixabay

 

23. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

NBS: Srbija od danas deo jedinstvenog područja plaćanja u evrima

by bifadmin 23. мај 2025.

NBS je, kako se navodi, preduzela korake da usaglasi svoje platne sisteme i regulativu sa standardima Evropske unije (EU).

„Srbija je postala 41. članica SEPA, što predstavlja važan korak na njenom putu evropskih integracija“, ističe se.
Rezultat toga je da će svi učesnici u platnim šemama Evropskog saveta za plaćanja moći da šalju odnosno primaju transakcije SEPA transfera odobrenja (SEPA Credit Transfer – SCT), instant transfera odobrenja (SEPA Instant Credit Transfer – SCT Inst) i direktnih zaduženja (SEPA Direct Debit – SDD) ka učesnicima, odnosno od učesnika u SCT, SCT Inst i SDD platnim šemama iz Srbije.

To će, kako je navedeno, biti moguće kada srpske finansijske institucije pristupe tim šemama.

Pristupanje srpskih finansijskih institucija SEPA platnim šemama, prema kalendaru Evropskog saveta za plaćanja, biće omogućeno od novembra 2025.

Najraniji datum operativne spremnosti za pružaoce platnih usluga iz Srbije jeste maj 2026, tačan datum biće saopšten.
Ministar finansija Srbije Siniša Mali rekao je da će, zahvaljujući tome što je Srbija postala deo SEPA, građani mnogo efikasnije, brže i jeftinije izvršavati platne transakcije u evrima sa zemljama članicama SEPA, a to su, između ostalih, sve članice Evropske unije (EU).

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

23. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako će Beogradske elektrane naplaćivati grejanje po potrošnji

by bifadmin 23. мај 2025.

Beogradske elektrane pripremaju se za početak naplate grejanja po potrošnji. Izvršna direktorka u tom beogradskom javnom preduzeću Ivana Kalanja rekla je za RTS da sve podstanice u Beogradu imaju kalorimetre. Raspodela onoga što se potroši deliće se sa brojem stanova, odnosno njihovom kvadraturom, objasnila je Kalanja. Ova godina je prelazna, a obračunski period za grejanje počinje od maja.

Na adrese Beograđana iz različitih delova grada stigla su obaveštenja da će ubuduće plaćati grejanje po potrošnji, a ne kao do sada prema zagrevanoj površini.

Oni koji su ranije bili u stanovima koji su novoizgrađeni, imali su mogućnost da biraju. Sada je situacija takva da na to, po zakonu, mora da se prelazi.

Izvršna direktorka za proizvodnju toplotne energije u Beogradskim elektranama Ivana Kalanja rekla je za RTS da odavno postoje zahtevi da se pređe u naplatu po potrošnji.

– Grad Beograd i elektrane su to vrlo pažljivo i postepeno radile, pa smo dobili malo ubrzavanja, nekako fazno radimo. Do sada, otprilike 17% stambenog fonda u gradu Beogradu je u naplati po potrošnji. To su one zgrade koje su od 2010. imale ugrađene uređaje za merenje sopstvene potrošnje u svom stanu. I to tako funkcioniše – rekla je Kalanja.

Zgrade koje su dobile informaciju nemaju ugrađene kalorimetre. Stigla su obaveštenja da će se sledeće grejne sezone drugačije obračunavati grejanje.

Sve podstanice u gradu imaju kalorimetre

Kalanja napominje da je nadležnost Beogradskih elektrana do podstanice, do kalorimetra i do uređaja za merenje.

– Sve podstanice u gradu Beogradu imaju kalorimetre, odnosno uređaje za merenje svih onih stanova koji se greju iz te podstanice. Znači, teoretski u svim zgradama, u svim podstanicama bismo mogli da pređemo u naplatu po potrošnji, a onda raspodela toga što je očitao kalorimetar ide dalje po površini stambenoj, po zagrevanoj površini svakog stana. Sve to što se očita na kalorimetru se deli – objašnjava Kalanja.

Međutim, u Beogradu deo stambenog fonda je star, bez izolacije, gde su potrošnje energije veće od prosečnih.

– Cena po kvadratu je formirana prema prosečnoj potrošnji stambenog fonda. Za ovu sada fazu i za korisnike koji su dobili obaveštenja, to je 1.386 podstanica u gradu Beogradu – dodaje Kalanja.

Ta obaveštenja su dobili delovi Zemuna, delovi Novog Beograda, Konjarnik takođe.

– Mi pratimo već 10 godina potrošnju po svim tim kalorimetrima. Uzete su one podstanice koje imaju otprilike istu potrošnju prema prosečnoj po kojoj se cena grejanja po kvadratnom metru računa. Da li će plaćati po kvadratu ili po potrošnji, račun će biti sličan, skoro isti – navodi izvršna direktorka.

Kada će se izvršiti presek, kako će izgledati uplatnica Infostana

Na računu Infostana postoji stavka na kojoj piše – grejanje. Za stan od 50 kvadrata, na primer, iznosi 144 dinara po kvadratnom metru.

Kalanja kaže da je ova godina prelazna. Obračunski period počinje od 1. maja.

– Sve ono što se plaća – maj, jun i jul – to je praktično akontaciono plaćanje za narednu zimu. Mi sad već plaćamo akontaciju. I sada smo plaćali to po kvadratu svi, uključujući i moju zgradu, koja ove godine prelazi u tu naplatu po potrošnji. Cena je sad formirana drugačije, iz fiksnog dela koji je angažovana snaga, odnosno instalirana snaga vašeg stana i varijabilnog dela koji zavisi od potrošnje energije u toj zgradi. A cenu po kvadratu, paušalnu, kad smo računali – računali smo uvek na godišnjem nivou, znači sve ono što se potroši tokom cele grejne sezone i delili na 12 meseci i dobijali ravnomerne račune – objašnjava ona.

Fiksni deo biće jednak 12 meseci

Sada ćemo na računima, kako kaže, imati fiksni deo koji je jednak 12 meseci, cena po kvadratnom metru na godišnjem nivou podeljena na 12 meseci, navodi Kalanja.

– Drugi deo, varijabilni, ove godine za ove zgrade koje prelaze u naplatu po potrošnji i dalje ćemo jedan deo akontaciono plaćati, u periodu maj, jun, jul, avgust. Kad dođe novembar, odnosno prvo očitavanje, u oktobru je prva potrošnja, u novembru račun, na računu će, na poleđini računa Infostana, korisnici videti koliko kilovat-sati su platili u ovom periodu – maj, jun, jul, koliko su potrošili u oktobru. I praktično celu ovu prvu prelaznu sezonu mi ćemo i dalje plaćati ravnomerno, ali istovremeno ćemo dobijati svakog meseca koliko smo stvarno potrošili kilovata – navodi gošća Beogradske hronike.

Šta je deo obaveze stanara

Odgovarajući na pitanje da li postoji mogućnost da plaćate onoliko koliko tačno potrošite, Kalanja kaže da je to sada deo obaveze stanara.

Podseća da su Ministarstvo energetike i Grad Beograd ušli u projekat sa EBRD-om, kada je ponuđeno stanarima da se zgrade „obuku, ušuškaju“, da se postave delitelji na sva grejna tela u zgradi i da praktično tih 10 godina, dok je otplata cele te investicije zgrade, račun bi bio isti i onda ide ušteda.

Plastično je objasnila da slavinu u stanu ne zameni vodovod, zamenite je sami.

– Ova prelazna godina, dok svi shvatimo gde smo i šta smo, biće prilično ravnomerna, kao i do sada, s tim što će od novembra na računima da se vidi. Ne raduje se niko neravnomernim računima – zaključila Ivana Kalanja.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

23. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kompanije koje prave razliku

by bifadmin 22. мај 2025.

U godini u kojoj održivost postaje ključni kriterijum dugoročnog uspeha, kompanije, organizacije i pojedinci iz Srbije još jednom su pokazali da ESG (Environmental, Social, Governance) principi nisu trend, već neophodan pravac razvoja.

Više od 100 prijava stiglo je na konkurs „ESG Lideri 2025“, koji kompanija PwC Srbija po drugi put organizuje, sa ciljem da prepozna one koji svojim poslovanjem doprinose održivijem, odgovornijem i inkluzivnijem društvu. Prijave su pristigle iz različitih sektora – od velikih korporacija, preko malih i srednjih preduzeća, do obrazovnih ustanova i civilnih inicijativa.

„Broj prijava koji je za 60% veći u odnosu na prethodnu godinu pokazuje koliko se ESG standardi brzo integrišu u poslovnu zajednicu u Srbiji. Kandidati su predstavili konkretne projekte i inicijative koje imaju stvarni društveni, ekološki i ekonomski uticaj, i to nas dodatno ohrabruje“, izjavila je Biljana Bogovac, rukovodeća partnerka PwC Srbija.“

Nagrade su dodeljene u četiri glavne kategorije:

• Strategija
• Inovacije
• Obrazovni program
• Lider u održivom razvoju
Dobitnici nagrada „ESG Lideri 2025“ su:

U kategoriji Strategija E: Zaštita životne sredine, ESG lideri su:

• Radnje u vezi sa klimatskim promenama (finansijski sektor): Procredit bank A.D. Beograd
• Radnje u vezi sa klimatskim promenama (privredni sektor): Vlasinka d.o.o. Beograd
• Radnje u vezi sa klimatskim promenama (MSP): Zanatska radionica Nanin recept s juga

• Tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji: Lafarge BFC Srbija

U kategoriji S: Odžive socijalne politike, dobitnici nagrada su:

• Briga o zaposlenima (finanijski sektor): NLB Komercijalna banka A.D. Beograd
• Briga o zaposlenima (privredni sektor sektor): Cetin d.o.o.

• Uključivanje zainteresovanih strana (korporacije): Hemofarm A.D.
• Uključivanje zainteresovanih strana (MSP): Acronis BSC d.o.o. Beograd

U kategorji G: Odgovorno upravljanje, nagrade su osvojili:

• Odgovorno upravljanje i interna obuka (finansijski sektor): OTP banka Srbija
• Odgovorno upravljanje i interna obuka (privredni sektor): Alkaloid Srbija
• Odgovorno upravljanje i interna obuka (MSP): Data Cloud Technology d.o.o.
 
U kategoriji “Inovacije”, nagrada je dodeljena u tri sektora:

• Inovacije (inovacije mladih): Solarise Technologies d.o.o.
• Inovacije (korporacije): Delta Holding
• Inovacije (MSP): Ekofiungi d.o.o.

Kada je reč o kategoriji “Obrazovni program”, konkurencija je bila veoma oštra, a dobitnici nagrada su:

• Obrazovni program (obrazovna ustanova): Predškolska ustanova “Stonogica”
• Obrazovni program (korporacije): Erste banka A.D. Novi Sad
• Obrazovni program (organizacije): Responsible Business Hub, Privredna komora Srbije

I na kraju, specijalna nagrada pojedincima koji se u svojim organizacijama ističu kao ESG lideri dodeljena je:
• Specijalna nagrada Lider u održivom razvoju (za lidera u okviru organizacije): Maja Sević, Udruženje za negovanje tradicije „Višnja“ Niš
• Specijalna nagrada Lider u održivom razvoju (za lidera u okviru korporacije): Balaž Balog, OTP Banka a.d. Novi Sad

Kao i prethodne godine, kategorije su obuhvatile više potkategorija koje omogućavaju poređenje različitih pristupa i veličina organizacija, te pružaju sveobuhvatniji uvid u stanje ESG praksi u Srbiji.

Stručni žiri činili su relevantni eksperti iz oblasti finansija, prava, diplomatije, javne politike, akademije i inovacija:

• Biljana Bogovac, rukovodeća partnerka PwC za Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu
• Nj. E. Šarlota Samelin, ambasadorka Švedske u Srbiji
• Aleksandra Miladinović, regionalna koordinatorka EBRD-a za Zapadni Balkan
• Dr Mirjana Drenovak Ivanović, redovna profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu
• Aleksandar Janjušević, viši savetnik u Ministarstvu finansija Republike Srbije
• Zoja Kukić Đorđević, poslovna konsultantkinja za inovacije i digitalnu transformaciju

Žiri je imao izazovan zadatak da izuzetno kvalitetne prijave oceni na osnovu jasno definisanih kriterijuma, uzimajući u obzir stvarni uticaj i integraciju ESG principa u poslovnu strategiju kandidata.

Ceremonija dodele nagrada predstavlja važan trenutak za domaće tržište – priliku da se prepoznaju oni koji su spremni da predvode transformaciju ka održivoj ekonomiji, ali i da inspirišu druge da ESG ugrade u srž svog poslovanja.

22. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

DDOR osiguranje stabilan oslonac srpske poljoprivrede

by bifadmin 22. мај 2025.

Na 92. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu, održanom od 17. do 22. maja u Novom Sadu, učestvovala je i kompanija DDOR osiguranje. kao pouzdan partner poljoprivrednicima, obeležavajući važan jubilej – 80 godina postojanja.

Naš štand, tradicionalno smešten u Hali 1, bio je otvoren za sve kojima je potrebna podrška u zaštiti života, imovine i poljoprivrede.

Poljoprivredni sajam je i ove godine potvrdio status jednog od najznačajnijih agro-događaja u regionu. Pored promocije tehnoloških inovacija, organske proizvodnje i digitalizacije u poljoprivredi, ovogodišnji sajam bio je značajan i za razmenu znanja u unapređenju domaće proizvodnje.

Lazar Bogdanović, direktor Sektora za osiguranje poljoprovrede je izjavio:

„Budućnost će stalno stvarati nove izazove za poljoprivrednike, jer se verovatnost pojavljivanja ekstremnih vremenskih uslova povećala usled globalnog zagrevanja. To već vidimo kroz štete iz 2023. i 2024. godine, kao i u 2025, kada su ozbiljne štete nastale već od 22. aprila. Rizici se ispoljavaju sve ranije, a oštećene useve više nije moguće osigurati. Kako premija osiguranja ne zavisi od datuma zaključenja, ključno je da poljoprivrednici ne čekaju – jer trenutak kada se rizik pojavi može biti i pre nego što misle. Naša iskustva jasno pokazuju da polisa osiguranja danas nije trošak, već pametna i neophodna investicija.“

Na našem štandu, kolege iz agro i prodajnog tima svakodnevno su bile na raspolaganju posetiocima u pružaju informacija svim našim proizvodima i uslugama osiguranja. Pored toga, više stotina posetilaca našeg štanda bilo je u prilici da provere svoje znanje iz oblasti poljoprivrede i osvoje neku od interesantnih nagrada.

U godini kada obeležavamo osam decenija posvećenosti sigurnosti naših klijenata, DDOR osiguranje potvrđuje svoju ulogu stabilnog oslonca srpske poljoprivrede.

22. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MVM i MOL potpisali sporazum o trgovini naftom

by bifadmin 22. мај 2025.

MOL Group i MVM Group sklopile su sporazum o trgovini naftom u cilju dalje diversifikacije energetskog portfolija regiona, sa posebnim fokusom na kontinentalne zemlje, Mađarsku i Slovačku. Kroz ovu saradnju, MOL bi mogao da poveća količinu alternativne sirove nafte prerađene u svojim rafinerijama za do 160.000 tona godišnje.

Obe kompanije će transportovati sirovu naftu iz kaspijskog regiona do terminala Džejhan u Turskoj preko naftovoda Baku-Tbilisi-Džejhan (BTC), odakle će se dalje distribuirati ka tržištima MOL Group koja već nekoliko godina sarađuje sa Azeri proizvoođačem sirove nafte.

Tokom 2020. godine, kompanija je kupila udeo u naftnom polju Azeri-Čirag-Gunešli (ACG), iz kojeg je prošle godine isporučila 5 miliona barela sirove nafte za potrebe regiona. MVM Group ušla je na azerbejdžansko tržište kao investitor 2024. godine, kupovinom 5% udela u sporazumu o podeli proizvodnje za gasno-kondenzatno (sirova nafta) polje Šah Deniz (Shah Deniz).

U cilju dodatne diversifikacije energetskog snabdevanja regiona, MOL kupuje prosečno 100.000 barela sirove nafte mesečno sa dubokovodnog gasnog polja Šah Deniz u Azerbejdžanu. Komercijalna saradnja između MOL-a i MVM-a predstavlja godišnji obim koji je otprilike ekvivalent dve pošiljke tankera azerbejdžanske sirove nafte za region – pored jedne pošiljke mesečno koju je MOL već uvozio.

„MVM Group je u poslednjem periodu preduzela više koraka kako bi diversifikovala snabdevanje prirodnim gasom u Mađarskoj i regionu. Ponosni smo što sada doprinosimo i sigurnosti snabdevanja naftom u regionu. Udeo MVM-a u polju Šah Deniz nije samo dobra finansijska investicija, već i indirektno podržava energetsko snabdevanje regiona, jer deo sirove nafte proizvedene tamo stiže do centralne Evrope. Partnerstvo između MVM-a i MOL-a predstavlja primer međusobno korisnog logističkog dogovora između dve najveće energetske kompanije u Mađarskoj. Sporazum je u potpunosti u skladu sa ciljevima zemlje za jačanje energetske sigurnosti, kao i sa strategijom MVM Group do 2035. godine,“ izjavila je Réka Martini, direktorka za strategiju i transakcije u MVM Group.

MOL je već godinama posvećen diversifikaciji energetskog portfolija regiona. Čak i pre 2022. godine, kompanija je investirala 170 miliona dolara u razvoj Jadranskog naftovoda i prateće infrastrukture kako bi ojačala energetsku sigurnost regiona obezbeđujući najmanje dve održive rute snabdevanja. Od tada je MOL testirao 14 različitih tipova alternativne sirove nafte i nastavlja da radi na povećanju tehnološke fleksibilnosti svojih rafinerija.

„Stav MOL-a je jasan: što više sirove nafte, iz što više izvora možemo da dopremino do kontinentalnih zemalja regiona, to snabdevanje gorivom postaje sigurnije i pristupačnije. Godinama radimo ne samo na unapređenju tehnologije i infrastrukture naših rafinerija, već i na izgradnji diversifikovanog portfolija snabdevanja. Komercijalni sporazum sa MVM-om predstavlja važan korak napred u našim naporima, obezbeđujući nam predvidivo i upravljivo rešenje. Još uvek ima mnogo posla, jer energetska sigurnost regiona zahteva najmanje dva operativna i komercijalno konkurentna naftovoda. U ovom trenutku, Jadranski naftovod se ne može smatrati potpuno razvijenom rutom snabdevanja.“ rekao je Gabriel Sabo (Szabó), izvršni potpredsednik Downstream segmenta u MOL Group.

MOL Group već nekoliko godina koristi azerbejdžansku sirovu naftu u svojim rafinerijama. U martu 2023. godine, kompanija je isporučila pošiljku Azeri Light nafte sa polja ACG u Azerbejdžanu (u kojem je kupila udeo 2020) do svoje rafinerije Slovnaft. Pošiljka od 80.000–90.000 tona otpremljena je iz luke Džejhan u Turskoj i prevezena je do Bratislave preko Jadranskog naftovoda.

Čak i pre 2023. godine, rafinerija Slovnaft je uspešno testirala različite tipove sirove nafte sa Bliskog Istoka i iz kaspijskog regiona. Međutim, prerada sirove nafte iz sopstvenog naftnog polja predstavljala je novu i značajnu prekretnicu za kompaniju.

Pored finansijske koristi, međunarodna saradnja između dve najveće energetske kompanije u Mađarskoj ima i strateški značaj, jer zajednički iznajmljeni tankeri direktno doprinose energetskoj sigurnosti Mađarske.

22. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od novog
  • Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
  • Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu u reciklažu
  • Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na meniju“
  • Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit