NAJNOVIJE
Novo Mastercard istraživanje: U čemu su građani Srbije prvi...
Mogu li se krijumčari biljaka smatrati zaštitnicima prirode?
Nova pravila za trgovce: Nema više kašnjenja plaćanja, otkazivanja...
Opservatorija Rubin: Počelo desetogodišnje istraživanje Univerzuma koje će promeniti...
MOL-u produžena licenca za nastavak pregovora o kupovini većinskog...
Pravila, pravila, da bi me udavila…
Šta pokazuju prognoze MMF-a o izgledima svetske privrede
Šta se dešavalo na Music Week-u u Beogradu i...
Koliko je Srbija dužna i kome?
Iznenađenje koje smo čekali: Postavljena skulptura terazija na Terazijama
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Ukoliko ne dobije licencu banke spremne da obustave promet sa kompanijom NIS

by bifadmin 26. новембар 2025.

U vezi sa najavama mogućeg uvođenja takozvanih sekundarnih sankcija Sjedinjenih Američkih Država Srbiji, zbog poslovanja Naftne industrije Srbije, ističemo da su banke u Srbiji apsolutno posvećene očuvanju stabilnosti finansijskog sistema zemlje, kao i da domaći bankarski sektor ostaje snažan, stabilan i visoko likvidan i u uslovima pojačane neizvesnosti.

U saradnji s Narodnom bankom Srbije, poslovne banke će obustaviti promet sa NIS AD ukoliko kompanija do predviđenog roka ne dobije licencu za poslovanje, sa ciljem da građanima i privredi omoguće nesmetano funkcionisanje svih bankarskih usluga i obavljanje platnog prometa.

Zajednički prioritet svih banaka u Srbiji će ostati usmeren na očuvanje finansijske stabilnosti sistema, uz punu usklađenost sa odlukama regulatora.

26. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Singapur će naplaćivati porez na avionsko gorivo

by bifadmin 26. новембар 2025.

Najmanja država u Jugoistočnoj Aziji će naplaćivati „zeleni porez“ na gorivo za avionske putnike koji napuštaju zemlju.

Kako prenosi Bizlife, od 1. oktobra 2026. godine Civilna avijacijska vlast Singapura (Civil Aviation Authority of Singapore) uvešće naknadu za održivo avionsko gorivo (SAF) za putnike koji napuštaju zemlju.

Ova naknada će se primenjivati na sve karte kupljene nakon 1. aprila, a iznos će zavisiti od pređene distance i klase u kojoj putnik putuje. Karte će biti podeljene u četiri geografske grupe.

Prva grupa obuhvata jugoistočnu Aziju, druga grupa severoistočnu i južnu Aziju, Australiju i Papuu Novu Gvineju. Treća grupa uključuje Afriku, Centralnu i Zapadnu Aziju, Evropu, Bliski Istok, Pacifička ostrva i Novi Zeland, dok četvrta grupa obuhvata Ameriku.

Za kratke letove naknada će iznositi jedan singapurski dolar (0,67 evra), dok će putnici na dugim letovima u ekonomskoj klasi plaćati 10,40 S$ (6,92 evra). Najviša stopa iznosi 41,60 S$ (27.69 evra) za prve i biznis klase.

Cene će biti prikazane kao „posebna stavka“ na avionskoj karti. Naknada se neće primenjivati na putnike koji samo prolaze kroz Singapur.

Izvor: BIZLife/MSN

Foto: WikimediaImages, Pixabay

26. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete

by bifadmin 25. новембар 2025.

Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… Sve su to uslovi zbog kojih prehlade postaju česte pratilje ovih meseci. I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica… Zato mnogi zadrže i svoje rituale koji im pomažu da dan teče uobičajenim tokom.

Za mnoge ljude, kafa je puno više od napitka. To je ritual koji daje energiju ujutru, momenat koncentracije tokom dana i osećaj topline kada se napokon smestimo kod kuće. Zato je sasvim prirodno da, kad posegnemo za preparatima protiv prehlade, poželimo da znamo: da li i dalje mogu da uživam u svojoj kafi kao i uvek?

Stručnjaci kažu — apsolutno da. Kafa ostaje vaš verni saveznik i u danima kada se oporavljate. Jedino što je važno jeste malo prilagođavanja ritma. Pojedini preparati protiv prehlade sadrže sastojke koji imaju blago stimulativno dejstvo; ništa dramatično, dovoljno je napraviti mali vremenski razmak između uzimanja leka i šoljice kafe. To znači da, recimo, jutarnju kafu možete popiti pre uzimanja leka.

Ovakav pristup je sasvim jednostavan, a odličan je način da izbegnete osećaj pojačane budnosti ili nelagode, posebno ako ste osetljiviji na kofein ili već obraćate pažnju na rad srca i pritisak. Za sve ostale, ovo je samo mali podsetnik da je balans najbolji prijatelj našeg zdravlja — i da se rutine ne morate odreći ni kada vam imunitet padne.

Ako išta, upravo u tim danima jedan mali, dobro poznati ritual može da donese dodatnu dozu udobnosti i psihološkog odmora. Miris sveže skuvane kafe, toplina šolje u rukama i nekoliko minuta mira mogu da učine da se osećamo bolje, čak i kad prehlada diktira tempo.

Zato ne brinite: uz malo čaja, malo vitamina i malo pažnje pri kombinovanju preparata, kafa ostaje vaš pratilac i u sezoni prehlada. Uživajte u njoj u svom ritmu — umereno, svesno i sa istim onim zadovoljstvom zbog kojeg je toliko volimo.

25. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Koliko javnog novca je DOGE zaista uštedeo?

by bifadmin 25. новембар 2025.

Američko Odeljenje za efikasnu administraciju (DOGE) prestalo je sa radom a mišljenja o njegovim dometima su podeljena.

Da podsetimo,DOGE je formiran pre desetak meseci. Na njegovom čelu bio je Ilon Mask koji je sa svojim timom analizirao državnu potrošnju sa ciljem rezanja troškova. Ideja je bila da se napravi efikasnija država.

Međutim, ovo odeljenje izgubilo je uticaj već početkom juna 2025. kada se Ilon Mask konfrotirao američkom predsedniku. Naime, Tramp je tada pokušavao da progura zakon koji će povećati javnu potrošnju uprkos Maskovim naporima da je redukuje. Taj zakon trebalo je da smanji naplatu poreza za nekoliko biliona dolara i da poveća potrošnju na odbranu zemlje. Posle svađe u javnosti sa Donaldom Trampom, Mask je napustio svoj položaj u ovom odeljenju.

Kreativno računanje ušteda

Dakle DOGE je zapravo radio tek pola godine, sa rezultatima koji su danas predmet raznih debata. Kako je odeljenje samo objavilo, ono je državi uštedelo 214 milijardi dolara, međutim analitičari kažu da je ovaj iznos prenaduvan zahvaljujući “dvostrukom računanju” nekih ušteda.

Španski Politico je analizirao 10.100 ugovora koje su SAD raskinule po nalogu Odeljenja za efikasnu administraciju i došao do zaključka da stvarna ušteda iznosi manje od pet odsto od onoga što je DOGE tvrdio. Drugim rečima, iz Maskovog odeljenja su saopštili da su okončanjem pomenutih ugovora američkim poreskim obveznicima uštedeli 52,8 milijardi dolara, ali su novinari uspeli da potvrde samo uštedu u visini od 1,4 milijarde.

Bobi Kogan, direktor think-thanka Center for American Progress Action Fund, naveo je da je DOGE bio potpuni promašaj jer će potrošnja države ove fiskalne godine biti veća nego prošle, kada to odeljenje nije ni postojalo.

Kako je došlo do svega ovoga?

Način na koji je DOGE osnovan i vođen sugeriše da je njegovo postojanje pre bio politički marketing nego stvarni pokušaj da se smanji javna potrošnja.

Već na početku rada ovog odeljenja, u februaru, ono je greškom ukinulo finansiranje borbe protiv ebole u Africi, što je Mask objasnio brzinom. Potrebu za brzinom pokušao je da obrazloži tvrdnjom da se bori za viši cilj – za smanjenje deficita za bilion dolara do finansijske 2026. godine. „Da bismo postigli taj cilj moramo rezati troškove države za četiri milijarde dolara svakog dana od sada do kraja septembra“, tvrdio je tada on, što je već u startu bacilo sumnju na kvalitet analiza koje je sprovodila ova institucija.

U međuvremenu, DOGE je smanjio i finansiranje zdravstvenih programa u SAD. Time su bez dela sredstava potrebnih za normalno funkcionisanje ostali zdravstveni centri za siromašne, lokalna odeljenja javnog zdravlja što je pogodilo programe vakcinacije, laboratorije i outreach programa, naučnici koji se bave istraživačkim radom u oblasti zdravstva…

A država se nije obogatila preko noći.

Izvor: Kvarc, Politico, Bif

Foto: ulleo, Pixabay

25. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Career Days – najveći sajam poslova i praksi u oblasti ekonomije, biznisa i menadžmenta

by bifadmin 25. новембар 2025.

Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu će tokom novembra 2025. godine ponovo biti domaćin Career Days sajma – najstarijeg i najvećeg sajma zapošljavanja i praksi u oblasti ekonomije, menadžmenta i biznisa.

Projekat, sa tradicijom dugom 32 godine, uspešno se realizuje u organizaciji AIESEC-a u Srbiji, i svake godine okuplja više od 1.500 delegata i preko 20 kompanija koje predstavljaju svoje programe praksi i karijerne prilike.

Career Days pruža mladima jedinstvenu šansu da ostvare direktan kontakt sa potencijalnim poslodavcima, informišu se o otvorenim pozicijama i razvijaju profesionalne veštine kroz Speed Dating intervjue, Case Study izazove i interaktivne radionice koje vode predstavnici kompanija.

Posebnu pažnju svake godine privlači Case Study segment, u okviru kog učesnici timski rešavaju konkretne poslovne izazove partnera sajma, a održava se u periodu od 16.-25. novembra.

Speed Dating, format koji omogućava kratke, ali fokusirane razgovore sa HR timovima kompanija , pruža iskustvo koje mnogim delegatima postaje prvi korak u karijeri. Realizuje se na dan sajma, 27. novembra u prostorijama Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Neke od kompanija, koje ćete imati priliku da posetite i upoznate tokom sajma, jesu Raiffeisen banka, Wiener Stadtische, Fashion Company, Porsche SCG, PWC, NCR Atleos i mnogi drugi.

AIESEC je najveća globalna omladinska organizacija, prisutna u više od 100 zemalja sveta, koja preko 75 godina povezuje mlade sa prilikama za liderstvo, profesionalni razvoj i međunarodne razmene. U Srbiji, AIESEC deluje kroz projekte poput Career Days-a, New Leaders, OPEN IT i Youth Speak, omogućavajući mladima da steknu iskustvo, izgrade profesionalne kontakte i doprinesu svojoj zajednici.

25. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Sve što ti treba da se povežeš sa svetom

by bifadmin 25. новембар 2025.

Za male i srednje kompanije koje žele jednostavno digitalno okruženje, idealno je kada se svi neophodni servisi nalaze na jednom mestu. Umesto kombinovanja različitih provajdera i komplikovanog povezivanja, kompletno rešenje dolazi u paketu: brz internet, hosting, domen, SSL sertifikat i statička IP adresa — složeni kao slagalica koja se sama uklapa.

Biznis internet paketi kompanije Orion telekom donose optičku konekciju na 10-gigabitnoj mreži i visok nivo stabilnosti, uz već uklopljene elemente ključne za svakodnevni rad. Hosting omogućava brzo i pouzdano pokretanje sajtova i aplikacija, .rs domen obezbeđuje profesionalan identitet, dok SSL i statička IP adresa stvaraju sigurnu osnovu za pristup serverima, VPN-u i internim sistemima. Sve funkcioniše po plug & play principu, odmah nakon aktivacije.

Kompanije se oslanjaju na 99,95% dostupnosti mreže, što znači da procesi koji zavise od cloud platformi, online prodaje ili interne komunikacije rade bez prekida. Kada se pojavi potreba za većim kapacitetima ili dodatnim servisima, nadogradnja je brza i jednostavna, bez zastoja u radu tima.

Za biznise sa specifičnim zahtevima postoji i fleksibilan Mixer koncept, koji omogućava da se kombinuju usluge poput interneta, bezbednosnih rešenja, cloud-a ili telefonije. Svaka firma može da sastavi svoju mrežnu slagalicu, tačno onako kako joj odgovara.

U ovakvom pristupu, Orion telekom se pozicionira kao partner koji obezbeđuje celovito digitalno okruženje, dok se korisnik oslobađa tehničkih komplikacija. Krajnji rezultat je digitalna infrastruktura koja se uklapa sama — pouzdano, jednostavno i spremno za rast.

25. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Sajam turizma na Novosadskom sajmu od 27. do 29. novembra

by bifadmin 25. новембар 2025.

Sajam turizma na Novosadskom sajmu je u šestoj deceniji, a do sada je prošao kroz nekoliko transformacija. Od 2022. godine doživljava novu „mladost“ u novembarskom terminu, koji je rezultat dobre saradnje sa izlagačima i njihovim željama. Taj novi termin je kreiran za nove doživljaje koje ove godine na Novosadski sajam, od 27. do 29. novembra, donosi i Severna Makedonija kao Zemlja partner.

Na današnjoj konferenciji prisutni su imali priliku da vide i čuju obraćanje Zorana Ljutkova, ministra kulture i turizma Republike Severne Makedonije – Zemlje partnera Sajma turizma.

-Ovo je još jedna potvrda opredeljenja naših dveju susednih i prijateljskih zemalja za produbljivanje saradnje putem turističke diplomatije – instrumenta koji gradi trajne veze, nova partnerstva i međusobno poverenje. Učestvovanje na Sajmu predstavlja značajnu mogućnost za međusektorsko povezivanje privatnog i javnog sektora, preko građanskih organizacija koje doprinose razvoju, kao i turističkih agencija, ugostitelja i hotelijera. Time se obogaćuje ponuda koja unapređuje razmenu turista i jača regionalnu konkurentnost, rekao je Ljutkov. – Makedonija nudi pravo bogatstvo autentičnih turističkih doživljaja – od ekoloških i ruralnih destinacija poput Kruševa i Vevčanа, koje se s ponosom nalaze na listi „Top 100 zelenih priča“ u svetu, do bisera pod zaštitom UNESCO-a – Ohrida i Ohridskog jezera. Posetiocima su dostupni i brojni avanturistički sadržaji: paraglajding, planinski biciklizam, penjanje po stenama i kajakarenje. Koridor E-75, od Gevgelije i Dojrana preko arheološkog lokaliteta Stobi do Demir Kapije, ostavlja snažan utisak zahvaljujući makedonskoj tradiciji i gostoprimstvu. Koristim ovu priliku da pozovem građane Srbije da posete makedonski štand, gde će pažljivo osmišljeni vizuelni koncept i kultura naše zemlje na privlačan način predstaviti Makedoniju kao vašu narednu destinaciju za odmor – mesto gde priroda, kultura i gostoprimstvo stvaraju iskustvo koje se pamti i s radošću prepričava, naglasio je Ljutkov.

Učestvujući na konferenciji za medije povodom predstojećeg 56. međunarodnog sajma turizma na Novosadskom sajmu, pokrajinski sekretar za privredu i turizam dr Nenad Ivanišević je istakao da je odluka Novosadskog sajma i Pokrajinskog sekretarijata da ovo bude posebna sajamska manifestacija, ove godine doživela potpunu afirmaciju. – Zahvaljujem se Novosadskom sajmu na dosadašnjoj saradnji i ovo jeste dokaz da kad zajedno radimo postižemo najbolje rezultate. To smo pokazali u Solunu, pokazaćemo u Novom Sadu, a mislim da ćemo pokazati i u Beču na Međunarodnom sajmu turizma u januaru naredne godine“, istakao je Ivanišević. – Prvog dana na Paviljonu Pokrajinskog sekretarijata, na dan otvaranja samog Sajma, predstavićemo budućnost onih koji trebaju da pružaju usluge u oblasti ugostiteljstva i turizma. Biće prisutne sve srednje škole sa teritorije Vojvodine koje pružaju obrazovanje u oblasti kulinarstva, ugostiteljstva, vinarstva i vinogradarstva kao i univerziteti i fakulteti. Drugog dana predstavljamo oznaku „Najbolje iz Vojvodine“, dodao je pokrajinski sekretar, naglasivši da će Paviljon Pokrajinskog sekretarijata otvoriti predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković. Ivanišević je dodao da će trećeg dana sajma, u subotu, biti upriličena promocija vojvođanskih vinara i vinarija, u saradnji sa Novosadskim sajmom i Udruženjem proizvođača vina i grožđa „Srem – Fruška gora“. Resorni sekretar je rekao da su zajedničkim naporima u otežanim uslovima, obezbeđena dodatna sredstva kako ulaz na ovogodišnji Međunarodni sajam turizma ne bi bio naplaćivan.

Asocijacija turističke industrije Srbije (ATIS), koja unapređuje zajedničke interese svojih članova kroz delovanje u širokom spektru oblasti koje direktno ili indirektno oblikuju turističku ponudu Srbije, premijerno nastupa na Sajmu turizma. – Nije pitanje da li doći na Sajam, pitanje je kako se pripremiti pre i za vreme posla. To ćemo zajednički sa Sajmom takođe raditi kao deo edukacije, rekao je Dejan Veselinov, direktor Asocijacije turističke industrije Srbije. Ovo je zvanično prvi sajam na koji Asocijacija turističke industrije Srbije izlazi, kako bismo rekli na teren u turizmu. Mi smo mlado udruženje, ali naši članovi imaju veliko iskustvo, od preko 30 godina u turizmu. Sa nama su turoperatori, zatim tu je Saobraćaj Air Serbia koja je prvi put ušla u ovakvu vrstu proizvoda, tu je Univerzitet Singidunum, tu su veliki hoteli širom Srbije, finansije u turizmu i nove tehnologije u turizmu. Univerzitet Singidunum će naravno predstaviti sve vezano za obrazovanje za studente, đake buduće… Sa nama je agencij„first minute“ ponudom za letovanje i druge programe. Oni su specijalizovani za dovođenje turista u Srbiju i to će biti odlično za Hosted Buyer Program, tu je i HTP Plaža koje gradi novi hotel Akvamarin. Pored ATIS-a na Sajmu učestvuje i kompanija Big Blue, zatim tu je i „Merkur“ Vrnjačka Banja. Na naše veliko zadovoljstvo na našem štandu će biti jedan startup koji čini troje mladih ljudi sa sa Elektrotehničkog fakulteta. Napravili su prototip prevodioca za turističke vodiče koji će u datom vremenu prevoditi na različite jezike i to će sigurno doprineti vođenju kroz neke turističke programe, dodao je Veselinov.

-Turistička organizacija Vojvodine nastupa, kako drugačije nego na Sajmu sa 25 suizlagača; praktično od 250 izlagača, 10 odsto je na našem štandu, rekla je direktorka TOV-a, Jasmina Beljan Iskrin. Prvi put kod nas, ove godine Turistička organizacije Vojvodine će se predstaviti u novom ruhu jer smo uradili rebrendiranje. Naš štand će biti pored štanda Pokrajinskog sekretarijata i biće predstavljena lepa slika Vojvodine, ono što je gastronomija i ono što je privatni sektor, mali proizvođači, ali i ono što su tipični turistički proizvodi Vojvodine. Ove godine ćemo osim ruralnog dela, na koji su posetioci navikli, a koji je samo jedan mali segment naše turističke ponude, naša turistička organizacija će predstaviti kulturni turizam. Ovih 25 suizlagača na našem štandu, predstaviće ono čime se diče, što može da se „proda“ turistima i turističkim organizacijama, turoperatorima, a što predstavlja izuzetna i zaštićena kulturna dobra. Među njima su kulturne, sertifikovane rute kod Saveta Evrope. Moram da napomenem da imamo čak osam sertfikovanih kulturnih ruta odobrenih od strane Saveta Evrope koje prolaze kroz teritoriju Vojvodine. To je ono što smo zaista primetili da je trend. Kroz 20 sajmova i predstavljanja u zemlji i regionu, zajedno sa Pokrajinskim sekretarijatom, uočili smo da turista traži neko utemeljenje kada traži aranžman ili individualno ili u grupi i to da destinaciju verifikuje UNESKO ili da ste verifikovani kao kulturna ruta kod Saveta Evrope. Mi ih na teritoriji Vojvodine imamo i predstavićemo ih u najboljem svetlu, zaključila je direktorica Beljan Iskrin.

Turistička organizacija Grada Novog Sada, ne samo da nastupa kao izlagač na Sajmu turizma, već u saradnji sa Novosadskim sajmom dugi niz godina organizuje i poslovne susrete sa nekoliko grupa profesionalnih kupaca i potencijalnih poslovnih partnera, učesnika Sajma. – Želim da iskažem veliko zadovoljstvo što je upravo Severna Makedonija Zemlja partner ovog Sajma, zemlja za koju sam ja lično vrlo vezan i zemlja koja ima zaista bogatu turističku ponudu, svoje planine, svoja jezera, gradove, sela i bogatu gastronomsku ponudu. Želim da se zahvalim Pokrajinskom sekretarijatu što je i ove godine uspeo da omogući besplatan ulaz. To je zaista važno za sve izlagače, za sve nas koji nastupamo na ovom Sajmu. Takođe, mi sa Novosadskim sajmom, mislim treću, četvrtu godinu za redom uspevamo da dovedemo 11 agencija iz nekoliko zemalja koje će održati B2B sastanke. Za ove agencije mi smo organizovali specijalne destinacije. Imaće priliku da obiđu nekoliko hotela da upoznaju turističku ponudu grada a svakako na Sajmu, što je „Evropski grad sporta“. Takođe ćemo predstaviti sve aktivnosti vezane za „Wetland City“, jer je Novi Sad dobio veliko međunarodno priznanje kao grad vlažnih područja, sa osvrtom na Koviljsko-petrovaradinski rit i Bečgečku jamu. Drugog dana Sajma napravićemo jedan koktel za partnere koji će imati priliku da probaju vina sa Novosadskog vinskog puta – vina iz Sremskih Karlovaca, kao centra Fruškogorske vinske regije, dodao je Knežević.

Domaćin na Konferenciji za novinare bio je generalni direktor Novosadskog sajma, Slobodan Cvetković. -Koristim priliku da se pohvalim da nam je danas u Privrednoj komori Vojvodine obnovljen sertifikat „Najbolje iz Vojvodine“ i imali smo čast da nam obnovu sertifikata dodeli predsednica Pokrajinske vlade, Maja Gojković, zajedno sa pokrajinskim sekretarom Ivaniševićem. Mislim da je još teže obnoviti sertifikat, nego ga dobiti, rekao je Slobodan Cvetković. – Nama je predstojeći Sajam turizma 13 sajam koji organizujemo u poslednja dva meseca. Sa Sajmom preduzetništva koji će biti organizovan 7. decembra, i uz još neke događaje imaćemo 16 događaja u jesenjoj sezoni, što predstavlja jedan ozbiljan napor u ovim okolnostima, rekao je Cvetković. On je dodao i da je pre desetak dana u Solunu potpisan Memorandum o razumevanju između Novosadskog sajma, Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam i Solunskog međunarodnog sajma i da će se ovim dokumentom uspostaviti jasni mehanizmi komunikacije i razmene informacija, sa ciljem unapređenja sadržaja i kvaliteta zajedničkih sajamskih priredbi. On je naglasio i značaj kojem je doprinela predsednica Pokrajinske vlade, Maja Gojković kao i resornog Sekretarijata koji su pružili punu logističku podršku kak

– Zemlja partner predstojećeg Sajma turizma je Severna Makedonija, koja uglavnom predstavlja tranzitnu destinaciju, a koja će gostovanjem na Sajmu ponuditi određene sadržaje, kako bi naši građani ovu zemlju prepoznali ne samo kao tranzitnu, već i kao odredišnu destinaciju. Ove godine imamo više od 250 izlagača iz deset zemalja. Dovodimo 10 turoperatora jer je interes da se naprave dogovori. Nama je poenta da se biznis dogodi i da to ustvari bude neka vrsta ključnog nosioca ovog Sajma. Takođe nam je veoma važno da dođu posetioci jer je termin dobar za „last minute“ za Novu godinu i za skijanje, ali i „first minute“ za letnju sezonu naredne godine i da sa ozbiljnim popustima obezbede neke od aranžmana za naredni period. Svečano otvaranje Međunarodnog sajma turizma je 27. novembra od 11 časova, a veče pre toga imamo Veče šampiona gde će biti nagrađeno oko 110 učesnika ocenjivanja kvaliteta objekata i usluga u Srbiji, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, rekao je Cvetković. – Biće prisutna i Radio televizija Vojvodine koja će imati svoj program i studio, i ovo će biti idealna prilika za sve izlagače da se uključe u etar i tako se dodatno ispromovišu. Privredna komora Vojvodine će na svom štandu predstaviti projekte za razvoj ruralnog turizma u Vojvodini. Uz B2B sastanke i Hosted Buyer program biće održan i 35. zbor ugostiteljskih i turističkih radnika Srbije, a za posetioce će biti organizovana Poklon-igra. Predviđeno je da se u subotu, 29. novembra izvuku kuponi sa imenima najsrećnijih posetilaca. Koristim priliku da se na kraju zahvalim Pokrajinskoj vladi, Pokrajinskom sekretarijatu za privredu i turizam, Turističkoj organizaciji Vojvodine, Turističkoj organizaciji Grada Novog Sada

U Auli Novosadskog sajma, od ovog meseca, biće organizovana nova manifestacija pod nazivom „Vojvođanska berza ukusa”, koja će svakog drugog petka, u terminu od 16 do 22 časa, okupljati domaće proizvođače i sve ljubitelje autentičnih proizvoda. Prva „Vojvođanska berza ukusa“ priprema se već za petak, 28. novembar, kada će biti održana pod okriljem Međunarodnog sajma turizma. Biće to mesto na kojem tradicionalni mirisi, domaća hrana, zaboravljeni recepti i zanati, ponovo dolaze u prvi plan. Posetioci će moći da uživaju u raznovrsnoj i šarenoj ponudi proizvoda – od svežeg voća i povrća, meda i suhomesnatih đakonija, pa sve do vina, rakije i domaćih kolača, rukotvorina, sadnica i cveća… Dobrodošli su i svi oni koji se bave zanatom i žele da ponosno predstave delo svojih ruku.

Ulaz na 56. međunarodni sajam turizma neće biti naplaćivan, uz registraciju posete. Registracioni listići će služiti i kao kuponi za učestvovanje u Poklon-igri koju je Novosadski sajam organizovao sa izlagačima.

Spisak darodavaca je sve duži, a do sada su se prijavili Hotel „Tiski cvet“, Nacionalni park Đerdap, Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Gejzer“, Sijarinska banja, Turistička organizacija Grada Sombora, Zlatiborske terase, Nordic Resort.

Tokom Sajma turizma na Novosadskom sajmu biće održan i Sajam zapošljavanja u organizaciji Nacionalne službe za zapošljavanje-Filijale Novi Sad i Grada Novog Sada.

Sajam će potencijalne poslodavce i one koji su u potrazi za radnim mestima okupiti 27. novembra, od 10 do 15 časova u Auli Novosadskog sajma.

Radno vreme Sajma turizma je od 10 do 19 časova. U subotu, 29. novembra biće od 10 do 17 časova.

Autor fotografije: Novosadski sajam

25. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Black Friday vodič kroz svet prevare: Kako da ne budete žrtva

by bifadmin 25. новембар 2025.

Osećaj je poznat svima nama – adrenalinski nalet dok tražimo savršen popust i savršenu Black Friday ponudu. Ali upravo ta euforija nas čini ranjivim. Dok se spremamo za ovogodišnji mega-popust, važnije je nego ikada da se setimo: naša finansijska bezbednost mora biti na prvom mestu.

„Svake godine, ovo razdoblje donosi plimu novih prevara prilagođenih našoj želji za štednjom. Tradicionalni opisi lažnih sajtova i sumnjivih linkova i dalje postoje, ali danas se suočavamo sa sofisticiranijim neprijateljima“, naglašava Vladimir Vukčević, stručnjak za cyber security kompanije PULSEC. On dodaje: „ Najzabrinjavajućiji trend je porast AI deepfake prevara“.

U takvoj digitalnoj klimi, naša odbrana mora biti višeslojna. Crni petak, lažni popusti i pravi rizici: pet navika koje vas štite:

1. Proverite URL i verujte samo oficijalnim sajtovima

Umesto da otvarate link iz oglasa, mejla ili poruke, sami ukucajte naziv brenda u pregledač ili koristite zvaničnu aplikaciju. Jedno pogrešno slovo u adresi često znači – prevara. Pre nego što ukucate svoj broj računa, još jednom proverite da li sajt počinje sa https:// (slovo s označava sigurnost).

2. Budite oprezni na HITNA obaveštenja

Prevare tokom Black Friday-a, obično iskorišćavaju atmosferu pritiska. Dobićete poruku na mejl ili SMS, u kojoj će se tražiti da verifikujete svoju kupovinu klikom na određeni link. Na ovo budite posebno oprezni, jer legitimne kompanije će vrlo retko ili nikad to tražiti od vas.

3. Opasnost društvenih mreža

Prevaranti sve češće koriste Instagram DM i Facebook grupe da bi pod lažnim profilima nudili proizvode po primamljivim cenama. Ove platforme tako postaju najčešći izvor krađe podataka kreditnih kartica u Srbiji.

4. Izbegavajte javni Wi-Fi za plaćanje

Dok pijete kafu u lokalnom kafiću, možda ćete naići na neki proizvod na Black Friday akciji na koji želite odmah da odreagujete. A prikačeni ste na javni WI-FI. Kafići, tržni centri i aerodromi nisu mesta za unos broja kartice, jer hakeri na taj način mogu da presretnu vaše finansijske podatke.

5. Uključite dvofaktorsku autentikaciju i bankarska obaveštenja

Sajber kriminalci najčešče napadaju one koji godinama koriste iste lozinke na svim svojim nalozima. Savet je da koristite generički dodeljenje šifre za svaki sajt. Takođe, aktivirajte 2FA na mejlu, nalozima za kupovinu i aplikaciji banke, kao i SMS/push obaveštenja za svaku transakciju.

Pogrešan klik je udar na kompanije

Ljudski faktor je jedan od ključnih uzroka uspešnih napada na kompanije, jer napadači koriste socijalni inženjering da bi iskoristili nepažnju i nedovoljnu obučenost zaposlenih. Dovoljno je da zaposleni otvore neku malicioznu ponudu, i napadaču su otvorena vrata u sisteme kompanije.

Klik zaposlenog na maliciozni link može dovesti do instalacije malvera i krađe podataka. Jedan pogrešan potez, kao što je prijavljivanje na lažnu stranicu, može dovesti do ozbiljnih finansijskih i reputacionih posledica.

Kroz saradnju sa stručnjacima za cyber bezbednost, kompanije mogu razviti sveobuhvatne strategije zaštite koje obuhvataju i edukaciju korisnika i zaštitu poslovnih sistema. Na kraju, očuvano poverenje potrošača nije samo uspešno izbegnuta šteta, već najvredniji kapital koji kompanija može da zaštiti u digitalnoj eri.

Foto: Pixabay

25. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto je pomeren rok za smanjenje dozvoljene količine aflatoksina u mleku?

by bifadmin 25. новембар 2025.

Srbija još jednom pomera rok za smanjenje dozvoljene količine aflatoksina u mleku, a sagovornici Danasa upozoravaju da bez korenitih promena u srpskom agraru i načinima tretiranja zemlje, žitarica i ishrane životinja, takva mera može samo da dovede do gašenja već oskudne mlečne proizvodnje u našoj zemlji.

Kako se bliži kraj godine, ponovo je aktuelizovano pitanje aflatoksina u mleku i primene mere nove, niže granice koja bi bila dozvoljena.

Trenutno u Srbiji dozvoljeni nivo aflatoksina u mleku iznosi 0,25 mikrograma po kilogramu. Međutim, naša država trebalo bi da se i na ovom polju uskladi sa standardima u Evropskoj uniji (EU), gde je ta granica značajno niža i iznosi 0,05 mikrograma.

Ovo pitanje aktuelno je već godinama i nekoliko puta je odlagano spuštanje ove granice, a to je ponovo urađeno i ove godine.

Srbija još jednom pomera rok za smanjenje dozvoljene količine aflatoksina u mleku, a sagovornici Danasa upozoravaju da bez korenitih promena u srpskom agraru i načinima tretiranja zemlje, žitarica i ishrane životinja, takva mera može samo da dovede do gašenja već oskudne mlečne proizvodnje u našoj zemlji.

Kako se bliži kraj godine, ponovo je aktuelizovano pitanje aflatoksina u mleku i primene mere nove, niže granice koja bi bila dozvoljena.

Trenutno u Srbiji dozvoljeni nivo aflatoksina u mleku iznosi 0,25 mikrograma po kilogramu. Međutim, naša država trebalo bi da se i na ovom polju uskladi sa standardima u Evropskoj uniji (EU), gde je ta granica značajno niža i iznosi 0,05 mikrograma.

Ovo pitanje aktuelno je već godinama i nekoliko puta je odlagano spuštanje ove granice, a to je ponovo urađeno i ove godine.

Kako je zvanično objavljeno u Službenom glasniku, rok za usklađivanje sa ovom merom pomeren je za još godinu dana, odnosno za 1. decembar 2026. godine.

Razloga za odlaganje primene ove mere ima više, o čemu je Danas već pisao, a čini se da će do promene nabolje teško doći, smatraju naši sagovornici.

Aflatoksin u mleko dolazi samo putem hrane

Profesor na katedri za ishranu Fakulteta veterinarske medicine Dragan Šefer za Danas objašnjava da je poznato da aflatoksin u mleko dolazi samo putem hrane.

„Jedini način da smanjimo koncentraciju aflatoksina u mleku je da vodimo računa o koncentraciji aflatoksina u hrani“, naglašava on.

Prema njegovim rečima, ovo odlaganje je vrsta balansiranja između potencijalno rizičnih zdravstvenih standarda za ljude i realnih problema koje mi imamo u stočarstvu.

„Jedan od tih problema je što se u Srbiji krave pretežno hrane kukuruzom. Kukuruz je najranjivija žitarica, kada su u pitanju svi mikotoksini, pa samim tim i aflatoksin. Naši farmeri su zato tu u najnepovoljnijoj situaciji, jer u ishrani krava koriste žitaricu koja je najpogodnija i najranjivija što se tiče plesni, a samim tim i aflatoksina“, objašnjava naš sagovornik.

Ipak, kako dodaje, ta viša količina aflatoksina u mleku, na neki način štiti male proizvođače.

„Kada bi oborili granicu na 0,05 mikrograma, budite sigurni da bi došlo do masovnog odbijanja otkupa mleka, do gašenja malih farmi, kao i do skoka cena mleka u prodavnicama“, upozorava Šefer.

On navodi da je sigurno da je ova količina aflatosina u mleku rizičnija od one koja je u EU, ali da je s druge strane u Americi dozvoljena duplo veća količina aflatoksina od 0,5 mikrograma.

„To je jedna vrsta klackalice, gde mi gledamo da ne budemo suviše rizični po ljudsko zdravlje, a da s druge strane očuvamo već upropašćeno mlečno govedarstvo“, kaže Šefer.

On dodaje da u EU životinje hrane uglavnom pšenicom, ječmom, raži… a ne toliko kukuruzom.

„Po svemu sudeći, mi uskoro nećemo imati uopšte naše proizvođače mleka, pa ćemo moći da smanjujemo granicu koliko hoćemo. Bićemo apsolutno spremni za tu meru kad više ne budemo proizvodili mleko“, ukazuje Šefer.

Za smanjenje količine aflatoksina u hrani imamo preventivne, i takoreći terapijske mere.

„Preventivne mere podrazumevaju čitav set agrotehničkih mera da bi se sprečilo da kukuruz na polju bude zaražen gljivicama plesni. Drugi set mera odnosi se na skladištenje. Kako da se kukuruz skladišti na najpristojniji i zdraviji način, da se naknadno ne kontaminira istim tim gljivicama“, pojašnjava naš sagovornik.

Međutim, ako ga već ima u hrani za životinje, kako kaže, jedini lek je korišćenje apsorbenata.

„Apsorbenti su supstance koje u digestivnom traktu apsorbuju mikotoksine, u ovom slučaju aflatoksin. Vezuju ih za sebe i izbacuju u spoljnu sredinu. Na taj način ga životinja unosi u organizam, ali on ne ulazi u krvotok i mleko, već se izbacuje“, naglašava on.

To je teoretski lako reći, dodaje Šefer, ali je teže u praksi.

U čemu je problem?

„Mora da se zna koji apsorbent treba da se koristi, u kojoj količini i na koji način. To sve definiše njegovu efikasnost. Kada je reč o aflatoksinu, dovoljan je neorganski apsorbent, recimo klinoptilolit, a naša zemlja ima izuzetno dobre izvore klinoptilolita. Međutim, doza apsorbenta zavisi od količine aflatoksina u hrani“, objašnjava.

Taj apsorbent, kako napominje, mora da bude homogeno izmešan.

„Pet kilograma apsorbenta na vrhu neće imati efekta, apsorbent mora da bude u stalnom kontaktu sa aflatoksinom u hrani“, poručuje.

Ipak, u godinama kao što je ova, prema njegovim rečima, kada ima jako mnogo aflatoksina, ni najboljim apsorbentom ne može da se smanji količina u mleku na evropskih 0,05.

„Mi zato preporučujemo da se totalno izbaci kukuruz. Međutim, problem je jer je kukuruz mnogo hranljiviji i mnogo jeftiniji od pšenice. Zamenom kukuruza pšenicom će se uneti manje energije i pašće proizvodnja, a hrana će biti skuplja. Onome ko ovde prodaje mleko, to se nikako ne isplati“, zaključuje Šefer.

Ni agroekonomski analitičar Žarko Galetin nije optimističan.

On podseća da ovaj problem vučemo još od 2012. godine, kada smo imali glavni udar aflatoksina u kukuruzu, a koji je tada bio na vrednostima čak i preko 50 mikrograma zaraženosti.

„Država je svesna da mi nemamo kukuruz tog kvaliteta u dovoljnoj meri da bismo hranili stoku i da bismo dobili kvalitetnom mleko do granice od 0,05 mikrograma. Stočari jednostavno ne mogu da proizvedu kvalitetno mleko, jer nemaju kvalitetnu sirovinu“, ukazuje Galetin.

Ako hoćemo da izvozimo proizvode, kako napominje, moramo da podignemo nivo kvaliteta naše hrane, odnosno poljoprivrednih proizvoda.

Odlaganje mere čisto spasavanje domaćeg mlekarstva

„Mleko ne može da postigne taj nivo standarda i zato je ovo odlaganje mere čisto spasavanje domaćeg mlekarstva. Jako malo bismo imali mleka koje bi zadovoljavalo kriterijume od 0,05 mikrograma, kada bi se ta mera usvojila“, smatra on.

Galetin upozorava da se mlekarstvo u Srbiji već suočava sa velikim problemima.

„Imamo i veliki uvoz mleka, mleka u prahu i mlečnih proizvoda i polako postajemo uvozno zavisni u tom sektoru proizvodnje“, ukazuje on.

Neke od mera koje bismo mogli da primenimo da minimiziramo ekstremne vremenske uslove, prema njegovim rečima, su navodnjavanje, kao i oplemenjivanje zemljišta.

„Mi imamo veoma devastirano zemljište i ubrzan tempo propadanja kvaliteta naših oranica. Ne možemo da utičemo na temperaturu vazduha, ali možemo na prisustvo vlage i količinu vode u zemljištu. Nisu klimatske promene pogodile samo Srbiju. Ako se pogleda samo naš region, Mađari i Rumuni su u obavezi da proizvode mleko sa granicom od 0,05 mikrograma aflatoksina, ali oni ne hrane stoku sa kukuruzom, koji nije dovoljno kvalitetan“, objašnjava Galetin.

On smatra da preorijentacija na veću proizvodnju pšenice nije rešenje za srpski agrar.

„Mi smo se na neki način na to već i preorijentisali. Ali nije dobro da ustupamo takve površine plodnog zemljišta pšenici, koja je neekstezivna kultura. Ona jeste berzanska roba i strateška kultura, ali je niskoprofitna. Mi sada proizvodimo pšenice više nego duplo od onoga što je nama potrebno da zadovoljimo domaće potrebe. Zato jedan veliki deo pšenice već sada ide u stočnu hranu“, navodi Galetin.

Izvor: Danas

Foto: Pixabay

25. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Odnos Srbije i Kine: „čelično“ prijateljstvo, ali sada već i tradicionalni, „gvozdeni“ dugovi

by bifadmin 25. новембар 2025.

Stotine miliona dolara stiglo je od kineskih državnih banaka u Srbiju u vidu kredita za poslednjih četvrt veka, često pod posebnim uslovima, pokazuje analiza međunarodne organizacije koja je pratila tokove kineskog državnog novca.

Tradicionalno, „čelično“ prijateljstvo, ali sada već i tradicionalni, „gvozdeni“ dugovi.

Od 2000. do 2022. godine, Srbija je primila 7,7 milijardi dolara iz Kine, od čega ogroman deo kroz zajmove, podaci su međunarodne organizacije AidData.

AidData, istraživačka laboratorija, koja prati kako vlade troše novac izvan vlastitih granica, ovog oktobra objavila je sveobuhvatan izveštaj o kineskim investicijama širom sveta.

Globalno gledano, Kina je pozajmila više od dva biliona dolara širom sveta od 2000. do 2023. godine, što je duplo više od prethodnih procena, pokazuje AidData izveštaj.

Novac je tekao kako ka siromašnim, tako i ka bogatim zemljama, pa je od državnih kineskih zajmodavaca u Ameriku stiglo 200 milijardi dolara.

Pooštreni  propise kako bi sprečile upliv kineskog novca

Veliki deo pozajmica upućenih bogatim zemljama bio je usmeren na kritične minerale i visokotehnološku industriju, što je na Zapadu stvorilo strah od kineske dominacije u ključnim sektorima i navelo pojedine vlade da pooštre propise kako bi sprečile upliv kineskog novca.

„Mnogo godina smo pretpostavljali da bukvalno sav kineski novac odlazi zemljama u razvoju“, kaže Bred Parks, izvršni direktor AidData, za BBC.

„I tako je za nas bilo veliko iznenađenje kad smo shvatili da zapravo stotine milijardi dolara odlaze u zemlje kao što su SAD, Velika Britanija i Nemačka, i da nam se sve to dešava pred nosom.“

U izjavi za BBC na srpskom, Bred Parks objašnjava da su kineski krediti dati zemljama u razvoju, grupi kojoj i Srbija pripada, uglavnom usmereni na infrastrukturne projekte i ulaze u javni dug država.

„Kineske državne banke glavni su finansijeri javne infrastrukture u saobraćaju, energetike i industrijskog razvoja u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

„Nasuprot tome, kinesko kreditiranje zemalja sa visokim prihodima manje je usmereno na javnu infrastrukturu.

„U bogatijim državama članicama Evropske unije kineski državni kreditori obezbeđuju korporativne kredite, komercijalno bankarsko finansiranje, kreditne linije za kineske podružnice u Evropi i kreditiranje koje olakšava kineske investicije u inostranstvu“, kaže.

Još jedna od razlika je i to što investicije prolaze kroz slabiju kontrolu u Srbiji nego u članicama EU.

„Time može da se objasni zašto je Srbija postala jedan od najvažnijih kineskih ekonomskih partnera na Zapadnom Balkanu.

„U Srbiji ne postoje ista ograničenja i stoga je ključna za kineske firme koje žele da posluju u blizini, ali ne i unutar, regulatornog prostora EU“, kaže Parks.

Specifičnosti kineskih kredita

Peking smatra državnom tajnom detalje o ulaganju u inostranstvu – koliko novca troši i gde.

U Srbiji ugovori o zajmovima prolaze kroz skupštinu i oni su javno dostupni.

Analiza AidData pokazuje međutim i novac koji je kineska država usmeravala ka kompanijama koje posluju u Srbiji, poput Ziđina, većinskog vlasnika Rudarsko-topioničarskog basena Bor.

Bilo nam je teže da dođemo do podataka i dokumentacije o kineskim grantovima i kreditima datim državnim institucijama Srbije, kaže Bred Parks za BBC na srpskom.

„Vremenom su aktivnosti Pekinga u vezi sa davanjem kredita i grantova u inostranstvu postale sve netransparentnije„, objašnjava Parks.

To se vidi, nastavlja, i u poslednjem izveštaju o kineskom novcu u svetu.

Krediti iz Kine su fleksibilniji i dostupniji Srbiji

U pogledu kredita, u analizi piše da su uslovi zaduživanja za Srbiji bili povoljniji od kineskih zajmova drugim zemljama sa sličnim dohotkom.

„Finansijske uslove kreditnih aranžmana u slučaju kineskih poverilaca treba gledati kao deo šireg mozaika, uzimajući u obzir sveukupne strateške odnose dve zemlje, strukturu projekata I kineskih investicija, ali i politički okvir uzajamnog poštovanja i prijateljstva“, kaže Nikola Stakić.

„S druge strane, povoljniji uslovi zaduživanja ne znači da je celokupan ekonomski aranžman povoljniji, jer tu treba uzeti i druge elemente“.

Kao primer navodi iznos plaćanja rudne rente, za koju kaže da je „prilično niska“.

Rudna renta je novac koji kompanije plaćaju državi zato što eksploatišu njena rudna bogatstva.

Prethodnih godina, stručnjaci za rudarstvo isticali su upravo nisku rudnu rentu u Srbiji, dok je ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović rekla da je među višim u svetu, preneo je Danas.

Pored nižih kamata, postoje i druge specifičnosti kineskih kredita u odnosu na zajmove koji stižu iz Evrope.

Krediti iz Kine su fleksibilniji i dostupniji Srbiji i ne mora da prolazi kroz komplikovane procedure, projektnu dokumentaciju i sve što traže evropske banke, kaže Stakić.

Ali, mana je što ne postoji odgovarajuća transparentnost, ukazuje.

Kako je dolazio kineski novac?

Od 2010. godine raste upliv kineskih sredstava u Srbiju.

Vrhunac je bio 2019, kada je Srbija primila 1,6 milijardi dolara, od čega 1,1 milijardu kredita za modernizaciju pruge od Novog Sada do granice sa Mađarskom.

U sklopu ovog projekata rađena je rekonstrukcija Železničke stanice u Novom Sadu, na kojoj se 2024. obrušila nadstrešnica, kada je stradalo 16 ljudi, što je pokrenulo talas antivladinih protesta.

Glavni izvođač ovih radova bio je konzorcijum kineskih kompanija China Railway International (CRIC) i China Communications Construction Company (CCCC), dok su podizvođači bili i kineski i domaći.

Firme su na ovom projektu dobijale i obavljale poslove zaobilazeći domaće propise, po principu prijateljskih dogovora, što je osnov za korupciju, jedan je od zaključaka neformalne Anketne komisije koja je analizirala rekonstrukciju novosadske Železničke stanice.

„Prijateljske veze“ Kine i Srbije mnogo ranije su, međutim, potvrđene i kroz zvanična dokumenta.

Srbija je tako 2009. potpisala Međudržavni sporazum o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture sa Kinom, koji će postati osnova za kasnije ugovore o radu na velikim projektima.

Ovaj sporazum potpisan je u vreme vladavine koalicije oko Demokratske stranke (danas opozicione), ali je kasnije dopunjavan aneksima u vreme vlasti naprednjaka.

Tako na primer, drugi aneks, donet 2013, predviđa da programi i projekti „ne podležu obavezi raspisivanja javnog nadmetanja za obavljanje investicionih radova i isporuku roba i usluga, osim ako nije drugačije određeno u komercijalnom ugovoru“.

To znači da firme koje obavljaju radove mogu direktno da se biraju, što uglavnom nije slučaj za domaće projekte.

Početak milionskih kineskih zajmova

Početak milionskih kineskih zajmova za infrastrukturne projekte bio je izgradnja mosta koji povezuje dva beogradska naselja, Zemun i Borču, poznat i kao Pupinov most (po velikom srpskom naučniku Mihajlu Pupinu).

Svečano su ga decembra 2014. otvorili tadašnji kineski i srpski premijer Li Kećijang i Aleksandar Vučić.

Pupinov most tada je opisan kao prvi veliki kineski infrastrukturni projekat u Evropi.

Pored Pupinovog mosta i modernizacije železnice, kineski krediti korišćeni su i za gradnju autoputeva kao što su Miloš Veliki, ali i Termoelektrane Kostolac B.

Kineski državni novac stizao je i do kompanija Ziđin Koper (Zijin Copper) i Ziđin Majning (Zijin Mining), u vlasništvu Ziđina.

Kupljen je kontrolni udeo u RTB Bor, a kasnije se ulagalo i u tehnološko unapređenje rudnika.

Ukupno je dato oko 525 miliona dolara kredita, koji AidData označava kao „potencijalni javni dug“.

To znači da iako država Srbija nije primalac zajma, niti postoje dokazi da je dala državne garancije za ove kredite, postoji mogućnost da bi mogla da učestvuje u njegovoj otplati, objašnjava Bred Parks.

Rudarski kompleks u Boru, u kojem se prevashodno vade zlato i bakar, doprinosi tri odsto kompletnom bruto-društvenom proizvodu Srbije.

U slučaju da zajedničko preduzeće, koje rukovodi rudnikom, ne bi moglo da vrati kineski dug, Vlada Srbije bi mogla da pomogne u otplati jer je ta kompanija važna za nacionalnu privredu, objašnjava Parks.

Koliko novca je Kina poklonila Srbiji?

Kada se sve sabere, zaključno sa 2022, Kina je bila drugi najveći razvojni partner Srbije.

Ispred nje je Evropska unija sa 10,3 milijarde evra.

Međutim, dok u ovih deset milijardi dolara EU para najveći deo čine bespovratna sredstva, od kineskih 7,7 milijardi, ukupna bespovratna pomoć je 304 miliona evra.

AidData ukazuje međutim i da davanja u dobrima nije lako prevesti u pare, zbog čega je njihova novčana vrednost „verovatno potcenjena„.

Među donatorima ističe se Ziđin, koji je ulagao u oblasti obrazovanja, zdravstva, sporta, kao i 730.000 dolara od kineske države za Univerzitet u Novom Sadu gde se nalazi Konfucije institut.

Veći deo kredita, ukupno 4,5 milijardi je u otplati, dok bi vrednost devet kredita od 250 miliona do sada trebalo da bude otplaćena, podaci su AidData.

Vrednost kredita koji se otplaćuju je možda i veća jer za neke od zajmova AidData nije našla podatke, navodi se.

„Ono što prati međunarodnu politiku kineskih poverilaca u zemljama u razvoju (naročito afričkih i azijskih zemalja) je visok nivo takozvanog „skrivenog duga“, odnosno različite aranžmane koji se ne pojavljuju u zvaničnim statistikama.

„Ako je i deo toga prisutan u Srbiji, to bi značilo da zvaničan javni dug ne odražava u potpunosti realno stanje“, kaže Nikola Stakić.

Bred Parks, međutim, govori da je, prema njihovim podacima, „izloženost Srbije skrivenim izvorima javnog duga relativno mala, u poređenju sa drugim državama učesnicama Inicijative Pojas i put.“

Izvor: BBC News na srpskom

Foto: konradbak, Depositphotos

25. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Novo Mastercard istraživanje: U čemu su građani Srbije prvi i šta žele da nauče prilikom putovanja
  • Mogu li se krijumčari biljaka smatrati zaštitnicima prirode?
  • Nova pravila za trgovce: Nema više kašnjenja plaćanja, otkazivanja porudžbina i skrivenih troškova
  • Opservatorija Rubin: Počelo desetogodišnje istraživanje Univerzuma koje će promeniti astronomiju
  • MOL-u produžena licenca za nastavak pregovora o kupovini većinskog udela u NIS-u

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit