NAJNOVIJE
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za...
Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da...
Kako „mala“ zemlja jedina na svetu može sama sebe...
Vlasnici pumpi: Naftni derivati NIS-a skuplji od uvoznih
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

Gde se u Evropi najbolje zarađuje?

by bifadmin 19. мај 2025.

Najviše zarade ali i najveću kupovnu moć u 2024. godini imali su stanovnici severnih i zapadnih zemalja Evrope.

Prema podacima Eurostata, prošle godine su se prosečne godišnje zarade u EU kretale od 11.074 evra, koliko su prihodovali građani Bugarske, do 50.410 evra koliko su zarađivali stanovnici Luksemburga. Prosečna zarada u EU je bila 29.573 evra što je oko 2.464 evra mesečno.

Međutim, još veće zarade su zabeležene u nekim od država koje nisu članice Unije. Primera radi, u Švajcarskoj je prosečna zarada dostigla 85.631 evro, na Islandu 57.573 a u Norveškoj 47.232.

Južne zemlje starog kontinenta pozicionirane su znatno lošije na ovom rangiranju. Prosečna zarada u Italiji je prošle godine iznosila 24.797 evra, u Španiji 24.571 a u Grčkoj 18.709. Još gore od njih stoje istočne zemlje poput Mađarske u kojoj se zarađuje 13.883 evra, Rumunije (12.655) i Bugarske (11.074).

Kada se zarade računaju u odnosu na snagu kupovne moći ispostavlja se da su u najboljem položaju u EU Holanđani dok su u najgorem Slovaci. S druge strane, ako se u ovo rangiranje uključe zemlje koje nisu članice Unije, najveću kupovnu moć imaju Švajcarci a slede ih Norvežani, pa tek iza njih Holanđani. Na četvrtom i petom mestu su Lukesmburžani i Austrijanci.

Ispod proseka se, po običaju, nalaze istočne, baltičke i balkanske zemlje.

Izvor: Euronews

Foto: Markus Winkler, Unsplash

19. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Robinzonski turizam je sve popularniji

by bifadmin 19. мај 2025.

U vremenu kada nas ekrani neprestano ometaju, a svakodnevica postaje sve digitalnija i užurbanija, sve više ljudi oseća potrebu da pobegne – ne na luksuznu destinaciju, već pravo u srce tišine.

Robinzonski turizam, koji podrazumeva boravak u prirodi bez tehnoloških pogodnosti, sve je popularniji među onima koji žele da se isključe, ponovo pronađu balans i udahnu mir punim plućima.

Jedno od takvih utočišta nalazi se u Švedskoj u gustim šumama blizu sela Skinnskatteberg, svega dva sata vožnje od Stokholma. Kolarbyn Eko Lodge često se opisuje kao „najprimitivniji hostel u Švedskoj“, i to sa punim pravom.

Ovaj jedinstveni smeštaj nudi potpunu digitalnu detoksikaciju i autentičan doživljaj života u prirodi – bez struje, tekuće vode, interneta i svih drugih „blagodeti“ modernog sveta.

Kako izgleda život u Kolarbinu?

U Kolarbinu se spava u ručno građenim kolibama prekrivenim travom i mahovinom, koje izgledaju kao da su izronile iz bajke ili starih legendi o šumskim čuvarima. Unutrašnjost je jednostavna i rustična – dva drvena kreveta, ovčije kože umesto posteljine, vreće za spavanje i mala peć na drva za grejanje. Pod je zemljani, a svetlost dolazi isključivo od petrolejskih lampi. Gosti sami lože vatru, kuvaju obroke na otvorenom ognjištu i donose vodu sa izvora. Sve što ovde radite – radite sopstvenim rukama.

Šuma kao domaćin

Ono što ovaj hostel čini zaista neponovljivim nije samo asketski način života, već i blizina netaknute prirode. U okolini se nalazi kristalno čisto jezero – idealno za kupanje, veslanje kanuom ili jednostavno tiho posmatranje odraza drveća u mirnoj vodi. Gosti imaju na raspolaganju besplatne kanue i bicikle, a obližnje staze vode kroz guste šume i brdovite predele, savršene za planinarenje i posmatranje divljih životinja.

U saradnji sa lokalnim vodičima, moguće je učestvovati u raznim avanturama – od noćnih šetnji kroz šumu i posmatranja dabrova i losova, do radionica preživljavanja u prirodi, branja pečuraka i šumskog voća, pa čak i ribolova.

Luksuz u spartanskom duhu

Kolarbyn poseduje i svoj „šumski spa“ – drvenu saunu pored jezera koju grejete sami loženjem. Kupanje se obavlja u prirodi, voda za pranje se zagreva na vatri, a toaleti su suvi, bez ispiranja, ali čisti i održavani. Ceo koncept funkcioniše na principima održivog razvoja – otpad se odvaja i kompostira, nema svetlosnog zagađenja, a sve je projektovano da ostavi što manji trag na okolinu.

Cena paketa

Cena zavisi od paketa, ali najtraženiji aranžman je „romantični vikend“ – dvodnevni boravak sa privatnim terminom u sauni, drva za ogrev, vreće za spavanje i korišćenje kanua, sve za oko 530 evra.

Hrana nije uključena – gosti mogu sami brati plodove iz prirode, loviti ribu, ili poneti nešto što se lako sprema na otvorenom plamenu.

Leti je potražnja za Kolarbynom velika, jer tada švedske šume doslovno ožive. Mnogi dolaze upravo zbog toga – da pobegnu iz digitalnog sveta, da pronađu mir, resetuju um i ponovo otkriju jednostavnost postojanja.

Izvor: 24sedam

Foto: Pixabay

19. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
BlogoviEkonomijaVesti

Snažan oporavak akcija vodećih američkih kompanija

by bifadmin 19. мај 2025.

Akcije vodećih američkih kompanija porasle su visokim dvocifrenim stopama i stigle su otprilike tamo gde su se nalazile na početku godine. Uporedo, svetske akcije (mimo SAD) nalaze u 2025. u plusu od oko 11 procenata.

Ova divergencija je u velikoj meri posledica promenjenih očekivanja. Na početku godine očekivalo se da će američki korporativni profiti porasti 14-15 odsto, dok se sada prognoza ovog rasta spustila na oko osam procenata. S druge strane, ostatak sveta je išao obrnutim smerom i iz očekivane stagnacije profiti svetskih korporacija su došli na nivo američkih pandana.

Ovim trendovima umnogome je doprinela politika nove američke administracije koja je sopstvenu političku i ekonomsku superiornost pogurala do nivoa bahatosti, izazvavši reakcije širom sveta (kineski tehnološki progres, okretanje Evrope same sebi…).

Pride, američka privredna superiornost, posebno od pandemije, plaćana je visokim budžetskim deficitima koji odgovaraju ratnim uslovima. I poslednja velika kreditna agencija, Moody’s, smogla je snage u petak da kaže da to nije više moguće – američka privreda (pa i akcije korporacija) buduću superiornost moraće da zasluže na polju produktivnosti i inovativnosti.

Autor: Nenad Gujaničić

Foto: Pixabay

19. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Država se zadužuje 1,9 mlrd EUR za kupovinu rafala

by bifadmin 19. мај 2025.

Vlada Srbije usvojila je predloga zakon kojim se potvrđuje Ugovor o kreditnom aranžmanu između Republike Srbije i grupe francuskih i evropskih finansijskih institucija, a u cilju finansiranja nabavke 12 višenamenskih borbenih aviona rafal.

Vrednost Komercijalnog ugovora sa kompanijom Dassault Aviation iznosi 2.745.000.000 EUR, a za potrebe finansiranja ovog projekta, Srbija je obezbedila kredit u maksimalnom iznosu od 1.921.500.000 evra, koji će biti isplaćen kroz direktna plaćanja prodavcu – francuskoj kompaniji Dassault Aviation – za robu i usluge predviđene ugovorom. Preostali iznos pokriven je avansnim plaćanjima iz budžetskih sredstava.

Kreditni aranžman zaključen je sa bankama Bred Banque Populaire, Credit Agricole Corporate and Investment Bank, Credit Industriel et Commercial, Credit Lyonnais, Natixis i Societe Generale, koje deluju u svojstvu ovlašćenih vodećih aranžera, dok Natixis ima dodatnu ulogu globalne koordinacije, strukturiranja i dokumentacije, kao i ESA Agenta.

Uslovi finansiranja

Zajam je strukturiran uz primenu varijabilne kamatne stope bazirane na šestomesečnom EURIBOR-u, uvećanom za fiksnu maržu od 0,98% godišnje. Rok za raspoloživost sredstava je 57 meseci od dana potpisivanja ugovora, dok će otplata zajma trajati sedam godina, u 14 polugodišnjih rata.

Nabavka Rafal aviona predstavlja deo šire strategije modernizacije Vojske Srbije i jačanja kapaciteta Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane (RV i PVO). Kako se navodi u obrazloženju zakona, posedovanje ovih aviona značajno doprinosi unapređenju sposobnosti za kontrolu i zaštitu vazdušnog prostora, projektovanje vojne moći i odvraćanje od potencijalnih pretnji.

Industrijska saradnja i obuka kadra

Ugovor podrazumeva i obuku pilotskog i tehničkog osoblja, kao i nabavku dodatne opreme, a Ministarstvo odbrane biće zaduženo za implementaciju celokupnog paketa. Dodatno, aranžman otvara mogućnosti za industrijsku saradnju sa francuskim kompanijama u oblasti naprednih tehnologija, uključujući proizvodnju komponenti i sistema za vazduhoplovnu industriju.

Prema Zakonu o budžetu Republike Srbije za 2025. godinu, predviđeno je zaduživanje do 2,3 mlrd EUR za projekte od nacionalnog značaja, među kojima se nalazi i ovaj aranžman.

Izvor: Ekapija
Foto: Pixabay

19. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Deca jedu znatno više posle gledanja reklame za brzu hranu

by bifadmin 18. мај 2025.

Deca će pojesti znatno više kalorija u jednom danu nakon što odgledaju samo pet minuta reklama za brzu hranu, pokazalo je istraživanje u Velikoj Britaniji.

Istraživanje je pokazalo da su mladi ljudi, koji su videli ili čuli reklame za proizvode sa visokim sadržajem zasićenih masti, šećera i soli, konzumirali u proseku 130 dodatnih kalorija, što je ekvivalentno dvema kriškama hleba, preneo je Gardijan.

U studiji je učestvovalo 240 dece uzrasta od sedam do 15 godina iz škola u Mersisajdu, a u dve odvojene prilike prikazano im je ili im je puštano pet minuta reklama za brzu hranu, a zatim i reklama za nehranjive proizvode.

Nakon toga, ponuđene su im grickalice poput grožđa ili čokoladica, a kasnije i ručak sa nizom slanih, slatkih i zdravih jela.
Autori istraživanja su izračunali da su nakon reklama deca konzumirala 58 kalorija više u grickalicama i pojela 73 kalorije više za ručak nego nakon izlaganja reklamama koje nisu hrana.

Istraživanje, koje će biti predstavljeno na Evropskom kongresu o gojaznosti u Malagi, u Španiji, takođe je otkrilo da je uticaj na unos kalorija bio isti bez obzira da li su se reklame odnosile na određenu hranu ili su bile generičke reklame za brendove brze hrane.

Deca jedu više

Glavna autorka studije i profesorka marketinga hrane i zdravlja dece na Univerzitetu u Liverpulu Ema Bojland je rekla da je to „prva studija koja pokazuje da oglašavanje samo brendirane hrane utiče na to šta deca jedu“.

„Takođe smo pokazali da deca ne samo da jedu više odmah nakon reklame za hranu, već su zapravo jela više i za vreme ručka, nekoliko sati nakon što su videla reklamu. Hrana koju smo im služili nije bila ista hrana koja je bila prikazana u reklamama i bila je predstavljena bez ikakvih informacija o brendu. Dakle, nije bilo u pitanju to da su bili podstaknuti da kupe određenu hranu ili da odu i konzumiraju brzu hranu, već je to bio samo podsticaj da konzumiraju ono što je bilo dostupno“, rekla je Bojland.

Službenica za unapređenje zdravlja na britanskom Kraljevskom koledžu za pedijatriju i zdravlje dece Helen Stjuart je ocenila da je „gojaznost kod dece tvrdoglavo visoka“, i da „pedijatri prepoznaju da je rešavanje ove krize nemoguće bez uvođenja neophodnih mera kao što su propisi o prehrambenoj industriji“.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

18. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Moody’s rejting agencija oborila kreditni rejting SAD zbog javnog duga

by bifadmin 18. мај 2025.

Rejting agencija Moody’s smanjila je kreditni rejting SAD koji je bio najviši, navodeći kao razlog neuspešno vladino zaustavljanje rasta duga. Agencija je snizila kreditni rejting SAD-a sa najvišeg Aaa na Aa1, ali je dodala da SAD zadržavaju „izuzetnu kreditnu snagu kao što su veličina, otpornost i dinamika njinove privrede i uloga američkog dolara kao globalne rezervne valute“.

Ova agencija je poslednja od tri vodeće rejting agencija koja je snizila rejting američke savezne vlade.

– Očekujemo da će savezni deficiti porasti, i dostići gotovo devet odsto (BDP) do 2035. godine, što je porast u odnosu na 6,4% 2024, podstaknuto uglavnom povećanim kamatnim plaćanjima za dug, povećanju potrošnje i relativno niskoj generaciji prihoda – piše u saopštenju.

Proširenje smanjenja poreza iz 2017. koje je uveo predsednik Donald Tramp, što je prioritet i aktuelnog Kongresa pod kontrolom republikanaca, tokom naredne decenije bi dodalo 4.000 mlrd USD na primarni savezni deficit (što ne uključuje plaćanje kamata), saopštila je ta rejting agencija.

Politički sistem u blokadi nije uspeo da reši ogromne američke deficite: republikanci odbacuju povećanje poreza, a demokrate ne žele da smanje potrošnju. Republikanci u Predstacvničkom domu, donjem domu Kongresa SAD nisu uspeli da kroz Odbor za budžet proguraju veliki paket poreskih olakšica i smanjenja potrošnje. Mala grupa kranje desničarskih republikanskih poslanika, koji insistiraju na većim rezovima zdravstvenog osiguranja Medikejd i poreskih olakšica za „zelenu energiju“ koje uveo prethodni predsednik Džozef Bajden, pridružilo se svim demokratama koji su bili protiv tog paketa.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

18. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Najviše prodatih stanova u poslednje dve godine

by bifadmin 17. мај 2025.

Najveći udeo u ukupnom prometu nepokretnosti zauzima prodaja stanova (1,3 milijarde evra), sa učešćem od 57 odsto

Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2024. godine pokazuje porast aktivnosti, u odnosu na isti period prethodne godine, sa rastom vrednosti tržišta od 26,7 odsto i rastom broja transakcija od 8 odsto.

U Srbiji su potpisana su 34.834 kupoprodajna ugovora, tako da je dostignut najviši kvartalni nivo u poslednje dve godine.

Najveći udeo u ukupnom prometu nepokretnosti zauzima prodaja stanova (1,3 milijarde evra), sa učešćem od 57 odsto.

Za kuće je izdvojeno 167,9 miliona evra (osam odsto od ukupne vrednosti), za građevinsko zemljište 163 miliona evra (sedam odsto), za poslovne prostore 108 miliona evra (pet odsto), za poljoprivredno zemljište 73,4 miliona evra (tri odsto).
Кada je reč o načinu plaćanja, kupovina 11 odsto nepokretnosti finansirana je kreditima, što je povećanje od četiri procentna poena u odnosu na isti period prethodne godine.

Кrediti su najčešće korišćeni za kupovinu stanova, pri čemu je 24 odsto svih kupovina realizovano na taj način, što je rast u odnosu na 17 odsto iz istog perioda prošle godine
U četvrtom kvartalu 2024. godine, broj kupoprodajnih ugovora povećan je u odnosu na isti period prošle godine u Nišu (43,6 odsto), Novom Sadu (24,9 odsto), Кragujevcu (20,1 odsto), i Beogradu (15,5 odsto).

Izvor: B92
Foto: Pixabay

17. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Rad od kuće zaposlene čini srećnijim na poslu i nesrećnijim kod kuće

by bifadmin 17. мај 2025.

Novo Galupovo istraživanje nudi suprotstavljene zaključke – da su ljudi koji rade od kuće u isto vreme i srećniji i nesrećniji od ostalih.

Naime, zaposleni koji sve radne zadatke obavljaju iz svojih domova su angažovaniji na poslu u 31% slučajeva, za razliku od onih koji rade po hibridnom modelu (23%) i u poslovnim prostorijama (19%).

Ovaj izveštaj je paradoksalan jer pokazuje da su radnici koji rade od kuće angažovaniji i posvećeniji poslu, ali da je njihovo ukupno blagostanje nepovoljnije nego kod onih koji redovno dolaze na posao.

Galupovo istraživanje pod nazivom “Stanje globalne radne snage” pokazalo je i da je posvećenost poslu generalno u padu, a ponajviše kod onih na menadžerskim pozicijama, te da je u 2024. iznosila samo 21%. Ovo je drugi pad u angažovanosti na poslu u poslednjih 12 godina, što je znak da kompanije sve češće imaju problem sa produktivnošću.

Međutim, u padu je i evaluacija sopstvenog blagostanja od strane zaposlenih, u čemu takođe prednjače menadžeri. To važi i za one koji rade od kuće i na daljinu.

Izvor: Kvarc

Foto: WOKANDAPIX, Pixabay

17. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

ProCredit banka partner konferencije “Zeleni vodonik u Srbiji: Izazov budućnosti“

by bifadmin 16. мај 2025.

ProCredit banka je aktivnim učešćem podržala drugu po redu konferenciju iz serije CLIMATE TALKS pod nazivom Zeleni vodonik u Srbiji: izazov budućnosti.

Konferencija o zelenom vodoniku kao jednim od ključnih elemenata energetske tranizicije, organizovali su Ambasada Savezne Republike Nemačke u Srbiji i Nemačko-srpska privredna komora (AHK) uz učešće partnera, renomiranih kompanija, udruženja i diplomata koji su, svako u svom domenu, pioniri i promoteri održivog poslovanja i zelene tranzicije.

U okviru panel diskusije „Zeleni vodonik u Srbiji: mit ili realnost“ u Evropskoj kući u Beogradu Ivan Smiljković, član Izvršnog odbora ProCredit banke i član Upravnog odbora AHK, izjavio je:

„Iako su domaće kompanije još u fazi istraživanja i pripreme, postoji rastuće interesovanje za ulaganje u vodonik u Srbiji, posebno među firmama koje već posluju u sektoru obnovljivih izvora energije. Za finansiranje vodoničnih projekata neophodna je jača saradnja sa državom, uvođenje podsticaja iz evropskih fondova i čvrsto partnerstvo sa bankom koja ima ekspertizu u oblasti finansiranja kompleksnih održivih projekata. Država treba da uradi svoj deo posla, a banke najpre da razumeju potencijal vodoničnih projekata i kreiraju adekvatne mehanizme podrške da bi se projekti finansirali“
Na panelu je bilo više reči o modelima finansiranja vodoničnih projekata, interesovanju domaćih i stranih investitora, instrumenatima za smanjenje rizika investicija u vodonične tehnologije i domaćim kapacitetima za razvoj i implementaciju vodonične infrastrukture.

ProCredit Bank je posvećena podsticanju održivog ekonomskog razvoja pružanjem finansijskih usluga kojima je prioritet dugoročni rast i odgovornost prema životnoj sredini. Ciljeve održivog poslovanja banka je formirala na osnovu Agende 2030 (Agende Ujedinjenih Nacija za održivi razvoj do 2030. godine), koji obuhvataju 17 jasno definisanih ciljeva, i uključuju tri dimenzije održivog razvoja – Ekonomski rast, Socijalnu inkluziju i Zaštitu životne sredine.

16. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Novi brojevi

B&F 233: Vodič za EU garantne šeme, povoljne kredite i druge vidove podrške srpskim privrednicima

by bifadmin 16. мај 2025.

Generalna direkcija za proširenje i istočno partnerstvo (DG ENEST) organizovala je prošlog meseca u Beogradu konferenciju „Open4Business: Osnaživanje malih i srednjih preduzeća na Zapadnom Balkanu – put ka EU“. Na tom skupu, vlasnicima malih i srednjih preduzeća predstavljen je mehanizam pomoći srpskoj privredi „Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF)“, kroz 19 programa finansiranja koji su dostupni privrednicima i mogu da im olakšaju poslovanje u trenutnim, vrlo neizvesnim političkim i ekonomskim okolnostima u svetu i Srbiji.

Imajući u vidu da je do sveobuhvatnih informacija o ovom i drugim vidovima pomoći koju EU pruža srpskoj privredi teško doći jer nisu objedinjene, predstavljamo vam celovit i sistematizovan vodič za EU programe podrške, od garantnih šema, preko povoljnijih kredita, do savetodavne i pomoći u povezivanju sa inostranim partnerima. Tu podršku, osim WBIF-a, finansiraju EBRD, EIB, EIF, KfW i druge institucije i razvojne banke.

Periskop

6. EU IZMEĐU SAD I KINE: Kojem će se Brisel prikloniti carstvu
Kako god da reaguje na novu ekonomsku politiku SAD, EU će se pokajati. Ako ne odgovori na napad carinama, ekonomija EU platiće visoku cijenu. Ako odgovori, cijena bi mogla biti još veća.

8. KAKO SE KINESKE KOMPANIJE SNALAZE U TRGOVINSKOM RATU SA SAD: Bolje od ostatka sveta
Za razliku od velikog broja kompanija, uključujući i one u SAD, koje su zatečene Trampovom produktivnošću u potapanju svetske trgovine, kineska preduzeća već godinama intenzivno treniraju kako da se odbrane od posledica trgovinskog rata, utirući put ka otcepljenju od američke privrede. U ovom nadigravanju dve najveće svetske sile, Kina će verovatno bolje proći od većine drugih zemalja, koje će biti primorane na „igranku bez prestanka“, kalkulišući na čiju će stranu shodno uočenim prilikama i neprilikama.

10. DEMOGRAFSKI KOLAPS U IRANU: Iranska tempirana bomba
U senci pregovora između Irana i SAD o iranskom nuklearnom programu, ova bliskoistočna zemlja sedi na drugoj tempiranoj bombi – beleži najnižu stopu nataliteta u poslednjih sedam decenija, uprkos brojnim merama za podsticanje rađanja. Ukoliko se „demografski cunami“ nastavi, Iran će za četvrt veka postati najstarija nacija na Bliskom istoku. Vlast u Teheranu je krizu rađanja proglasila najvećom pretnjom po nacionalnu bezbednost, pogubnijom od eventualnog rata.

Biznis

14. DOMAĆI PRIVREDNICI „ZAKOČILI“ NOVE POSLOVE ZBOG AMERIČKIH CARINA: Ne zna se ko kosi, a ko vodu nosi
U Trampovom ludovanju sa carinama, od nerazumne visine tarifa još gore je to što su privrednici došli u situaciju da svoje poslovne planove prave na osnovu tvitova Bele kuće, koji su toliko hiroviti da su napravili haos i carinskim službama. Novo Trampovo pravilo da Amerika može da krši sva pravila, unelo je potpunu neizvesnost u međunarodnu trgovinu. U takvoj situaciji, srpski privrednici koji imaju važeće dogovore za američko tržište gledaju da što pre isporuče svoju robu jer je otkazivanje postojećih ugovora rizično, nove poslove ne sklapaju i rade jedino što mogu – čekaju da vide šta će biti.

16. RADOJE RADOJKOVIĆ, PRVI PRIVATNI VLASNIK MALIH HIDROELEKTRANA U SRBIJI: Kilovati su „zeleni“ ako se poštuju propisi
Male hidroelektrane, ako se poštuju propisi, ne nanose nikakvu štetu životnoj sredini jer u koritu reke ostaje biološki minimum vode za živi svet, proizvodi se čista energija, a posao je profitabilan i bez podsticaja države, kaže Radoje Radojković, pionir u proizvodnji električne energije u malim hidroelektranama u Srbiji.

18. SDPS, PREDUZEĆE ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSOBA SA INVALIDITETOM: Kada vlasnik nije besan, ni profit nije tesan
Predrag Bubalo, jedan od direktora preduzeća SDPS, nedavno je na Regionalnom forumu o održivom razvoju UN u Ženevi predstavio model poslovanja ove srpske kompanije. Ona je specifična po tome što 80% njenih zaposlenih čine ljudi sa invaliditetom, koji uspešno proizvode robu za pet industrija, imaju podsticajne radne uslove, uključujući i mogućnost da koriste apartman za odmor na Zlatiboru. Za to je zaslužan stav rukovodstva da postoji nešto važnije od zarade – osećaj da radiš pravu stvar.

Finansije

23. STAMBENO ZADRUGARSTVO U SRBIJI: Da se okupimo, pa da napravimo zgradu
Zidanje i prodaja kvadrata jedan je od najunosnijih poslova u Srbiji, kroz koji se prelamaju državnoprivatni odnosi na više nivoa, uz astronomski rast cena koje obični ljudi teško više mogu da priušte. I dok najomiljenija investicija u Srba od kad je sveta i veka sve manje služi osnovnoj svrsi, stanovanju, brojni neskućeni pitaju se kako da dođu do kvadrata koji život znače. U toj borbi za krov nad glavom stidljivo se pojavljuju inicijative o „uzimanju cigli“ u svoje ruke, kojima je potrebna institucionalna i svaka druga profesionalna pomoć da bi se ostvarile.

24. TRGOVINA ORANICAMA U VOJVODINI – PAORI SE ŽALE NA INVESTITORE: Nema džaba njiva plodnih
Zemljoradnici u Vojvodini se drže filozofije „neka ostane među nama“, pa se privatne oranice najviše prodaju direktnom trgovinom komšijama i lokalnim poljoprivrednicima, što potvrđuju i vlasnici agencija za nekretnine i advokatskih kancelarija. Zemljište je trenutno najskuplje u Sremu a najpovoljnije u Banatu. Do vrtoglavog poskupljenja zemljišta dovelo je više razloga, a poljoprivrednici se žale i na to da su investitori koji ulažu višak novca u oranice, primorali one koji od njih žive da podižu kredite kako bi kupili zemljište.

26. RAZLOZI ZA PRODAJU FIRMI U SRBIJI: Željeno i neželjeno „oslobađanje“ od posla
Primetno je da se u Srbiji prodaje sve više preduzeća, najčešće kada vlasnik odlazi u penziju i ova opcija mu je isplativija nego likvidacija. Nekada se prodajom firme u dugovima kupuje „čist obraz” ili se gubitaši preuzimaju radi poreskih olakšica. Preduzeća se prodaju i zbog „ponude koja se ne odbija“, ali ima i situacija da iza ovakve pogodbe stoji pritisak multinacionalki, naročito u periodu velikih kriza.

Temat – Vodič za EU garantne šeme, povoljne kredite i druge vidove podrške srpskim privrednicima

29. Finansiranje privrede u saradnji sa EU: Spisak povoljnijih garantnih šema i kredita namenjenih domaćim privrednicima

38. Ostali vidovi pomoći preduzećima u Srbiji (umrežavanje sa kompanijama iz EU, grantovi, savetodavna pomoć, podrška za poljoprivrednike…)

Intervju

42. JELENA ĆIRIĆ NIKOLIĆ, UREDNICA RODITELJSKOG PORTALA BEBAC: Država počne da radi svoj posao tek pod pritiskom javnosti
„Naša aktuelna politika za povećanje nataliteta je više populistička nego realna. Država pokušava da pobedi belu kugu novcem, zanemarujući činjenicu da postoje i drugi faktori prilikom donošenja odluke o potomstvu“, ističe Jelena Ćirić Nikolić, urednica roditeljskog portala Bebac u razgovoru za B&F o tome kakvu podršku ima porodica u našem društvu i zašto nadležni u državi počnu da rade svoj posao tek kada se podigne prašina u javnosti.

Skener

46. NOVA VRSTA PRESTIŽA: Osvajanje „vrhova sveta“
Direktori velikih kompanija, mladi informatičari, planinari, oni koji na put odlaze uz pomoć različitih sponzorstava – to su najčešći putnici koji kreću na osvajanje nekih od vrhova najpoznatijih planina u svetu. Cene zavise od mesta na koje se ide, ali najjeftinija putovanja mogu se naći već za oko 1.300 evra. Od novca je, međutim, važnija bezbednost putnika, pa vodiči odbijaju one koji su skloni da potcene planinu, a precene sebe.

48. RETKI METALI U MONGOLIJI NA DUGOM ŠTAPU, ALI JE STOKA DOSTUPNA: Navala visoke mode na mongolske koze
Sa procenjenih 30 miliona tona rezervi retkih metala, Mongolija je u procepu između velikih sila, od kojih bi svaka da se dokopa njenog rudnog bogatstva. Kako bi u tome mogao da prođe prosečni stanovnik Mongolije pokazuje druga najrazvijenija industrija u ovoj zemlji – proizvodnja kašmira. Zbog navale visoke mode na takozvane kašmirske koze iz pustinje Gobi, trenutno u Mongoliji ima preko osam puta više koza nego stanovnika i do sada su pobrstile i uništile 70% pašnjaka u ovoj državi.

Nove tehnologije

52. COMING USKORO ZAPOČINJE PRODAJU SVESTRANOG ROBOTA ZA RAD U POLJOPRIVREDI: Kosi, prska, uništava korov i osvaja nagrade
Kompanija Coming iz Niša nedavno je dobila još jednu prestižnu međunarodnu nagradu za svoj uređaj AgAR, robotsku platformu za obavljanje velikog broja poslova u poljoprivredi, koja uskoro ulazi u serijsku proizvodnju. „Na našem tržištu nema ovakvih robota. Rešenja koja su donekle slična našima proizvode Francuzi, Italijani i Holanđani, ali je naš AgAR univerzalniji i praktično duplo jeftiniji“, ističe Marko Tamburić, menadžer razvoja poslovanja u kompaniji Coming.

Nauka

54. CENTAR ZA LIOFILIZACIJU – IZ PROIZVODNJE U NAUKU: Kako se od mesa pravi dugotrajni keks
Nasuprot uobičajenom prenosu znanja iz nauke u proizvodnju namenjenu tržištu, inženjer Živorad Cvetković iz Valjeva odlučio je da svoje veliko iskustvo u liofilizaciji prehrambenih namirnica upotrebi za osnivanje prvog instituta za liofilizaciju u Evropi.

Koktel

56. OSVALD RUFAJZEN, VLASNIK JEDNE OD NAJNEVEROVATNIJIH LJUDSKIH SUDBINA: Da bismo shvatili da je život čudo, ponekad je potreban prevodilac
Poljski Jevrejin, cionistički aktivista, drvoseča, krtica među nacistima, spasilac Jevreja od pogroma… Partizan, sovjetski prevodilac, katolički sveštenik u Izraelu, građanin bez državljanstva, tragalac za pravdom, vernik koji je propovedao nepristrasnog Boga… Sve to je bio Osvald Rufajzen, vlasnik jedne od najneverovatnijih ljudskih sudbina, koji je život preveo u čudo. Neobičan slučaj „brata Danijela“, kako je glasilo njegovo svešteničko ime, ponovo postaje aktuelan u vreme kada nam se na sve strane podmeću mržnja i krvoproliće.

Komunikacije

60. LIČNO BRENDIRANJE U VREME SAMOHVALISANJA: Ljudi koji su poznati po tome što su poznati
Šta da rade vlasnici manjih firmi koji ne mogu kao velike kompanije da angažuju slavne ličnosti za reklamiranje svojih proizvoda, niti su vešti u neobuzdanom samohvalisanju na društvenim mrežama kao njihova poslovna konkurencija? U vreme kada većina kopira druge u kreiranju lažne slike o sebi, autentičnost je postala najdeficitarnija vrlina i najbolji lični brend, poručuju marketinški stručnjaci.

Reprint

62. ŠTA BI BILE POSLEDICE RATA INDIJE I PAKISTANA: Statistika ne može da izmeri ljudsku patnju
Čak i konvencionalni rat između dve susedne zemlje, Indije i Pakistana, od kojih svaka poseduje nuklearno naoružanje, doveo bi do nezamislivih posledica koje bi potkopale decenije razvoja, osuđujući milione ljudi na siromaštvo, puko preživljavanje i patnju koju statistika ne može da izmeri. Suludi ratni avanturizam i dalje može da se zaustavi odlučnom međunarodnom akcijom i diplomatskim angažmanom koji će insistirati na koristima za obe države, a ne na konkurenciji koja će završiti ništavilom.

Vremeplov

64. USLUŽNI SERVISI ZA POMOĆ DOMAĆINSTVIMA U SFRJ: Rasterećivanje drugarica
Drugarice u socijalističkoj Jugoslaviji bile su ravnopravnije od drugova, jer su radile duplo – na poslu i kod kuće. Umesto da nešto od porodičnih obaveza preraspodeli i drugovima, partijski vrh je u emancipaciji žena pribegao formiranju društvenih institucija za pomoć domaćinstvima, uključujući i uslužne servise za kućne poslove. Uprkos znatnim izdvajanjima za njihov rad, ovi servisi nisu se pokazali naročito uspešnim u praksi, uključujući i činjenicu da su se kućnih poslova uglavnom rasteretile one drugarice čiji su muževi zarađivali najviše.

16. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od novog
  • Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
  • Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu u reciklažu
  • Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na meniju“
  • Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit