NAJNOVIJE
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za...
Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da...
Kako „mala“ zemlja jedina na svetu može sama sebe...
Vlasnici pumpi: Naftni derivati NIS-a skuplji od uvoznih
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Novi osvežavajući sajder: Aspall Pip & Wild – lakoća ukusa koja osvaja

by bifadmin 15. мај 2025.

Stiže leto, a sa njim i novi povod za osveženje – Aspall Pip & Wild, najnoviji sajder na domaćem tržištu, koji donosi savršeni balans ukusa, lakoće i stila. Proizveden u Apatinu, u saradnji sa renomiranim engleskim brendom Aspall, ovaj sajder u dva voćna ukusa – jabuka i malina – već je spreman da osvoji letnje dane i gradske večeri.

Aspall Pip & Wild donosi ono što svi želimo kad temperature porastu: lakoću, svežinu i savršen trenutak opuštanja. Sa samo 4% alkohola, ovaj blago penušavi napitak je idealan za popodnevno osveženje, spontano večernje okupljanje s prijateljima ili jednostavno – predah u hladu.

U ponudi su dve varijante ukusa:
Pip & Wild Jabuka – za ljubitelje klasičnih nota, sa nežnim kiselkasto-slatkim tonom
Pip & Wild Malina – razigranu voćnu notu za sve koji vole letnju atmosferu

Najbolje se služi dobro ohlađen, uz kockice leda, a serviranje u visokoj vinskoj čaši ga čini još posebnijim. Ovo nije piće koje zahteva posebnu priliku – ono samo stvara spontane trenutke koji se pamte.

Iza brenda Aspall stoji 300 godina tradicije proizvodnje sajdera u Engleskoj, ali se njegova nova priča Aspall Pip & Wild proizvodi se u Apatinskoj pivari, i to ne samo za naše, već i za inostrano tržište.

„Želeli smo da ponudimo nešto novo – piće koje je lagano, penušavo, prirodno, a koje se istovremeno savršeno uklapa u svakodnevne trenutke uživanja. Aspall Pip & Wild je naš odgovor na novi stil života i novu generaciju potrošača“, kaže Dejana Petrović, senior brend menadžer za premium i „Beyond beer“ kategoriju u Apatinskoj pivari.
Sajder je već dostupan širom Srbije, u bolje snabdevenim marketima, barovima i restoranima.
Aspall Pip & Wild nije samo sajder. To je letnji beg. Tvoj trenutak lakoće.

Samo otvori bocu, dodaj led, i – pusti da leto počne.

15. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Rekvijem za zelenu ekonomiju EU: Tresla se gora, rodila se deregulacija

by bifadmin 15. мај 2025.

EU je napravila radikalan zaokret od „zelene ekonomije“ kao ultimativnog cilja prema „konkurentnosti po svaku cijenu“. Klimatske promjene nisu više egzistencijalna prijetnja čovječanstvu kao što su bile prije pet godina. Danas su to SAD i Kina, protiv kojih EU kompanije gube bitku.

Euforična najava predsjednice Evropske komisije Ursule von der Layen izrečena 11. decembra 2019. godine, da je od sada fokus EU na „zelenoj ekonomiji“ dočekana je kao istinska revolucija, pogotovu među aktivistima u borbi protiv klimatskih promjena i zaštitnicima ljudskih prava. Evropske direktive o obavezi izvještavanja o održivosti kompanija, sprovođenju „due diligence“ među svojim dobavljačima, te naplata takse na ugljen-dioksid u uvoznoj robi, viđeni su kao instrumenti kojima će se ostvariti obećana klimatsko-ekološka idila do 2050. godine.

Upozorenja iz poslovnih krugova da je praktična primjena ovih propisa ili neizvodljiva ili je izuzetno skupa i komplikovana, uglavnom su ignorisana. Da bi umirila gunđala među privrednicima, von der Layen je tada najavila i da Evropska komisija „ima ambiciju“ da mobiliše 100 milijardi eura koje bi bile usmjerene u regione i sektore najviše pogođene negativnim posljedicama sprovođenja nove politike.

Kao što se pokazalo, imati ambiciju je jedna stvar a imati 100 milijardi eura nešto je sasvim drugo. Tako je sve ostalo na ambicijama, pošto se obećanih 100 milijardi eura nikada nije materijalizovalo.

Pet godina kasnije, u februaru ove godine, podjednako euforično Ursula von der Layen najavila je donošenje „omnibusa“ zakonskih izmjena, kako bi se riješio problem „preklapanja, nepotrebnih ili pretjeranih pravila koja predstavljaju nepotreban teret za privredu u Evropskoj uniji“. Ne samo da će se firme riješiti nepotrebne papirologije, već će im to donijeti i konkretne uštede od 6,3 milijarde eura kroz manje administrativne troškove. Šlag na torti je i mobilizacija 50 milijardi eura novih investicija iz javnih i privatnih izvora, kako je najavila von der Layen.

Nije šija, nego vrat

Naravno, ovo „skidanje“ nepotrebnog tereta koji je pritiskao evropske kompanije, odnosi se na one iste propise koji su trebali kreirati „zelenu ekonomiju“ i pretvoriti EU u raj na zemlji, tamo negdje oko 2050. godine. Logično pitanje koje sada niko nije postavio predsjednici von der Layen jeste a ko je uopšte usvojio takve „nepotrebne propise“ koji su „nepotreban teret za privrednike u Evropskoj uniji“. Pitanje vjerovatno nije postavljeno, jer je odgovor bio očigledan.

Iako se najavljeni „omnibus“ zakonskih izmjena u praksi svodi na deregulaciju, ta riječ se nigdje u izjavama zvaničnika EU ne pominje. Umjesto toga, totalan zaokret Evropska komisija sada opravdava potrebom da se ojača konkurentnost EU u odnosu na glavne globalne konkurente, SAD i Kinu, uredno se pozivajući na „Dragijev izvještaj“ iz prošle godine koji je analizirao nekonkurentnost EU, tretirajući ga kao izvor apsolutne istine.

Najavljenim izmjenama postojećih zakona EU, obaveze kompanija vezane za izvještavanje o održivosti ubuduće će se odnositi samo na kompanije koje imaju više od 1.000 zaposlenih i godišnji promet veći od 50 miliona eura. To znači da 80 posto kompanija će sada moći da odahne, jer neće se morati zamajavati sa ovim izvještajima. Za kompanije koje će i dalje morati praviti ove izvještaje, EK je najavila da će smanjiti obim traženih podataka, dok će na sceni biti univerzalna pravila umjesto specifičnih standarda za svaki sektor. Obaveza početka podnošenja ovih izvještaja se odgađa do 2028. godine, a kako stvari stoje, do tada se još mnogo toga može promijeniti.

Teret na leđima velikih kompanija u vidu obavezne kontrole njihovih dobavljača da bi se ustanovilo njihovo poštovanje pravila o održivosti, biće drastično smanjen, jer će umjesto svake godine sada te provjere morati raditi tek svakih pet godina. Najvažnija izmjena je da ako kompanija čak i ustanovi da neko od njenih dobavljača ozbiljno krši pravila o održivosti, više ne postoji zakonska obaveza da se prekine poslovna saradnja sa takvim dobavljačima.

Tramp kao izgovor za zaokret EU

Novim pravilima o naplati poreza na uvozne proizvode srazmjerno njihovom doprinosu u emisiji ugljen-dioksida, takođe se radikalno smanjuje broj kompanija na koje se ti propisi odnose. Uvoz proizvoda iz trećih zemalja od strane pojedinaca i malih i srednjih preduzeća u EU neće podlijegati obavezi prijavljivanja i naplati poreza na ugljen-dioksid, ako je ukupan godišnji uvoz robe ispod 50 tona.

Kako tvrdi Evropska komisija ovo izuzeće neće bitno uticati na čitav koncept, jer iako će osloboditi obaveze prijavljivanja i plaćanja poreza na ugljen-dioksid čak 90 posto kompanija, uvoz preostalih 10 posto evropskih firmi ionako predstavlja 99 posto ugljen-dioksida koji EU ima namjeru oporezovati.

Za ove izmjene, evropske kompanije i njihove poslovne asocijacije lobirale su već godinama. Njihov glavni argument bio je da ako se rigorozna pravila o izvještavanju i oporezivanju ugljen-dioksida u uvoznim proizvodima budu primjenjivala samo u EU ali ne i u ostatku svijeta, prije svega u Kini, Indiji i ostalim brzo rastućim azijskim ekonomijama, onda će jedini gubitnik biti EU kompanije. Ono što nisu previše isticali je i da bi primjena rigoroznih evropskih pravila dodatno nagrizla i profite ovih kompanija, što je samo po sebi svetogrđe.

Srećom po Evropsku komisiju, na scenu je stupila nova američka administracija na čelu sa Donaldom Trampom. Osnovni moto postao je povratak fosilnim gorivima i favorizovanje domaćih kompanija po svaku cijenu, dok su borba protiv globalnog zagrijavanja i prateći propisi koje je donijela prethodna administracija SAD doživljeni kao lična uvreda.

Zahvaljujući ovoj drastičnoj promjeni američke politike, i nova Evropska komisija sa starom predsjednicom posegnula je za opravdanjem u stilu „ne bi mi, ali nemamo izbora, pošto će inače američke kompanije dobiti nedostižnu prednost nad našim kompanijama“.

Pravila igre pišu lobisti

Nisu svi zadovoljni ovom naglom promjenom kursa Evropske unije, u ime spašavanja konkurentnosti evropskih kompanija. Evropska koalicija za korporativnu pravdu, koja okuplja više od 480 evropskih nevladinih organizacija, sindikata i akademskih institucija, izrazila je javno svoje protivljenje predloženim izmjenama propisa. Po njihovom mišljenju, „ovo nije pojednostavljenje, to je potpuna deregulacija koja je napravljena s ciljem da se demontira korporativna odgovornost i izbjegnu obaveze EU iz Evropskog zelenog dogovora“.

Ovaj rezultat i nije iznenađenje, ako se uzme u obzir da su izmjene propisa, kako tvrde iz Evropske koalicije za korporativnu pravdu, pravljene „iza zatvorenih vrata, uz učešće lobista velikih multinacionalnih kompanija i uz marginalan uticaj predstavnika civilnog društva“. Zaokret Evropske komisije i razvodnjavanje već usvojenih pravila dešavaju se i u drugim oblastima.

Tako je još uvijek na snazi odluka da se novi automobili sa unutrašnjim sagorijevanjem mogu prodavati u EU samo do 2035. godine, dok bi u međuvremenu proizvođači morali smanjivati emisiju ugljen-dioksida iz njihovih automobila. Ova emisija je u 2025. morala biti niža za 15 posto u odnosu na 2021. godinu, dok bi nepoštovanje ovog pravila povlačilo drakonske kazne za proizvođače automobila. U slučaju Volkswagena, kazna bi bilo oko 1,5 milijardi eura.

Ali, početkom marta ove godine Evropska komisija se sažalila na auto kompanije, pa im je dala dvije dodatne godine, do 2027. da ispune ovaj uslov. Imajući u vidu da prodaja električnih automobila ne raste očekivanim tempom, što zbog previsoke cijene, što zbog nedostatke infrastrukture za punjenje baterija i njihovog nedovoljnog kapaciteta, ne bi bilo preveliko iznenađenje da za nekoliko godina Evropska komisija ponovo promijeni stav.

Spašavanje evropskih proizvođača automobila više je nego dovoljan razlog da se zabrana prodaje benzinaca i dizelaša odgodi barem za nekoliko godina. Naravno, sve u ime podizanja evropske konkurentnosti.

Dražen Simić

Biznis & finansije 232, april 2025. 

Foto: Mihaly Koles, Unsplash

15. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Pokrenite novu avanturu uz „KEŠ BEK“ specijalnu UniCredit Leasing ponudu

by bifadmin 15. мај 2025.

U podrumu i gazdinstvu „Jezdić“ kod Valjeva, UniCredit Leasing predstavio je specijalnu ponudu finansiranja vozila „Pokrenite novu avanturu uz keš bek“. Ova ponuda po prvi put na lizing tržište Srbije uvodi “keš bek (cash back)” princip, kao i mogućnost odobrenja zahteva za finansiranje, na mobilnim telefonima.

Specijalna ponuda za finansiranje vozila sadrži paket od tri pogodnosti, a jedna od njih je “Keš bek” – princip koji UniCredit uvodi po prvi put na lizing tržište u Srbiji. To praktično znači da svakog korisnika iz segmenta mikro, malih i srednjih preduzeća koji ukaže poverenje i opredeli se za UniCredit Leasing i hibridno ili električno vozilo, očekuje poklon i to u formi novčanog iznosa koji se uplaćuje na račun klijenta u UniCredit Banci. Ti novčani iznosi kreću se od 500 do 1.000 evra u dinarskoj protivvrednosti, zavise od vrste i vrednosti vozila, a ova pogodnost obezbeđuje se u saradnji sa dugogodišnjim finansijskim partnerom Evropskom Bankom za obnovu i Razvoj (EBRD).

Ivan Jauković, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Leasing rekao je ovim povodom: “Kao kompanija koja posebnu pažnju posvećuje očuvanju životne okoline, inovativnosti i kvalitetu usluga, sa naglaskom na segmente mikro, malih i srednjih preduzeća kao vitalnog dela naše ekonomije, pripremili smo specijalnu ponudu namenjenu upravo klijentima iz ovih segmenata. Kako su u osnovi ponude finansijski podsticaji za klijente koji se opredele za finansiranje hibridnih ili električnih vozila, odnosno kako ih mi nazivamo – vozila koja su Prijatelji okoline, idealno mesto odabrali smo ‘Podrum i gazdinstvo Jezdić’, u prelepom prirodnom ambijentu Valjevskog kraja. Takođe, mišljenja sam da nam i tehnološke inovacije kakav je M leasing, odnosno prva aplikacija u Srbiji za odobrenje finansiranja na mobilnim telefonima, upravo ostavljaju više vremena da uživamo u prirodi umesto da ga trošimo na komplikovane procedure i dokumentaciju. Naglasio bih da ovom specijalnom ponudom pomažemo ne samo klijentima, već i našim partnerima u auto industriji, te smo uložili maksimalne napore da pružimo podsticaj prodaji vozila na tržištu Srbije”.

Specijalna ponuda za finansiranje vozila omogućava i sniženu, fiksnu kamatnu stopu, koja bi mogla da pruži podsticaj korisnicima, ali i prodaji vozila u Srbiji generalno.

Treća pogodnost iz specijalne ponude UniCredit Leasinga odnosi se na mogućnost odobrenja zahteva na Samim prodajnim mestima, odnosno auto salonima i odabranih partnera i to za svega nekoliko minuta. UniCredit leasing već duži niz godina akcenat stavlja na kvalitet usluga, posebno u delu brzine odobrenja zahteva. U želji da omogući da usluga bude dostupna korisnicima i na licu mesta, UniCredit Leasing predstavlja još jednu novinu na lizing tržištu Srbije, a to je mogućnost odobrenja zahteva putem mobilnog telefona, a koja je u početnoj fazi namenjana partnerima, dilerima vozila. To konkretnije znači da će u Samim auto salonima odabranih partnera dilera vozila, odobrenje finansiranja biti omogućeno pristupom aplikaciji Partner Portal sa mobilnih telefona, te je odobrenje zahteva moguće za samo nekoliko minuta.

15. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Izvoz IKT usluga od januara do marta veći od milijardu evra

by bifadmin 15. мај 2025.

Izvoz IKT usluga već u prva tri meseca premašio je milijardu evra, izjavio je direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović dodajući da sektor informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) nastavlja snažan rast, piše eKapija.

Jovanović je istakao da je samo u martu ove godine izvoz usluga u oblasti IKT-a u našoj zemlji dostigao rekordnih 385 miliona evra, što predstavlja rast od 25% u odnosu na mart prethodne godine, kada je izvoz iznosio 308 miliona evra.

On je naveo da je ukupan izvoz usluga u prva tri meseca ove godine iznosio 1.094 milijarde evra, što je rast od 19% u odnosu na isti period prošle godine.

Prema njegovim rečima, suficit u prva tri meseca 2025. godine u IKT uslugama iznosi 872 miliona evra.

A kako je ova industrija poslovala prošle godine možete pročitati na našem sajtu.

Foto: geralt, Pixabay

15. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Sudbina Generalštaba i dalje nepoznata

by bifadmin 15. мај 2025.

Posle hapšenja čoveka koji mu je omogućio gradnju na zemljištu Generalštaba, američki investitor je objavio da je sudbina ovog projekta neizvesna.

No, priča o gradnji hotela i stambenih objekata na zemljištu Generalštaba je mnogo interesantnija od njene prve rečenice. Ona počinje skoro godinu dana pre pomenutog hapšenja. Na funkciji direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture tada je bila Dubravka Đukanović, osoba koja je imala sve kvalifikacije za navedenu funkciju. Međutim, prema pisanju medija, posle jednog sastanka sa ministrom Sinišom Malim koji joj je dao ultimatum – da predloži ukidanje statusa zaštićenog kulturnog dobra zgradi Generalštaba ili da podnese ostavku – odlučila je da se povuče. Na njeno mesto došao je Goran Vasić iako nije imao položen stručni konzervatorski ispit, kako za tu funkciju nalaže zakon.

Kao što znamo nije neuobičajeno da kadrovi koji se nađu na mestima koja ne zaslužuju nesputano iskazuju zahvalnost onima koji su im to obezbedili. Čini se da je to bio slučaj i ovde jer je Vasić ubrzo ukinuo zaštitu zgrade Generalštaba.

Posle nekog vremena u javnost su procureli podaci iz Nacrta zaključka Vlade Srbije koji pokazuju da će naša država pokloniti dve parcele na kojima se nalazi kompleks Generalštaba američkoj kompaniji Afiniti global divelopment, koja je u vlasništvu Trampovog zeta Džareda Kušnera. Prvo je bilo predviđeno da se te parcele daju u zakup na 99 godina bez naknade, a zatim da se to pravo zakupa pretvori u pravo svojine, takođe bez naknade.

Kada zaštitnik spomenika kulture izgubi zaštitu…

A onda se desio iznenadni obrt – Goran Vasić je priveden zbog sumnje da je falsifikovao Predlog za donošenje odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra Generalštaba. On je navodno pomenuti dokument bez učešća stručnih lica konzervatorske struke RZZSK uputio Vladi Republike Srbije preko resornog Ministarstva kulture, nakon čega je 14. novembra 2024. godine Vlada donela Odluku o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba Vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane u Beogradu, a potom ga obrisala iz registra kulturnih dobara. Tako je omogućeno da se ceo ovaj kompleks nesmetano sruši i da se na toj parceli, kojoj je usput pridodata i Kasarna sedmog puka, izgrade hotel i stambeni objekti koji će nositi prezime američkog predsednika.

Posle Vasićevog hapšenja preduzeće Affinity Partners objavilo je da nije imalo nikakvu ulogu u preispitivanju kulturnog statusa lokacije Generalštaba u Beogradu, da radovi na lokaciji još nisu počeli, i da je sudbina tog projekta sada neizvesna, stoji u saopštenju koje je preneo Njujork Tajms.

Foto: imagebrokermicrostock, Depositphotos

15. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Petrović: Srbija zarobljena u sistemu koji ne obezbeđuje ekonomski prosperitet

by bifadmin 15. мај 2025.

Unapređenje institucija u Srbiji do nivoa na kom je on u zemljama Srednje i Istočne Evrope (CIE) podiglo bi godišnju stopu privrednog rasta skoro za trećinu – sa 3,8 odsto na 4,8 odsto, rekao je danas akademik Pavle Petrović.

U pristupnoj besedi novoizabranih redovnih članova Srpske akademje nauka i umetnosti, Petrović je govoreći o ulozi institucija u privrednom razvoju Srbije ukazao da je „Srbija zarobljena u sistemu koji ne obezbeđuje ekonomski prosperitet“.

„Demokratija i slobode snažno slabe i znatno su ispod nivoa u CIE. Od 2012. defakto je na vlasti jedna partija“, rekao je Petrović.

Najveći pad u Evropi

Od 2015. u Srbiji, kako je rekao, vrednost indeksa sloboda sistematski opada, njen pad je najveći u Evropi, a sedmi najveći na svetu.

„Od 2014. do 2024. godine Srbija je pala na listi indeksa slobode sa 54. na 98. mesto, na listi globalnih indikatora upravljanja sa 96. na 111. mesto. Po poštovanju vladavine prava je sa 61. mesta pala na 94, a po indeksu percepcije korupcije sa 78, pala je na 105. mesto“, naveo je Petrović.

Rekao je da je 2019. godine Srbija prešla iz „delimično konsolidovane demokratije“ u „hibridni režim“.

Petrović je podsetio da demokratija povećava ekonomski prosperitet, podstiče investicije, ekonomske reforme, bolje i obuhvatnije obrazovanje i zdravstvo, te tako povećava bruto-domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, ali se Srbija ubrzano kreće u suprotnom pravcu, pa se demokratija smanjuje.

Ukzao je da su domaće institucije slabe i sistematski se urušavaju, zbog čega je odgovor društva sve češći i masovniji kroz proteste – „Savamala“ (2016), „Protiv diktature“ (2017), „1 оd 5 miliona“ (2018-2019), „Upravljanje kovid krizom“ (2020), „Kopanje litijuma“ (2021-2022), „Srbija protiv nasilja“ (2023).

Usledili su protesti zbog izborne krize i litijuma (2024), „Nadstrešnice“ (2024), a ove godine su masovniji studentski i građanski protesti.

Petrović je rekao da iz ugla ekonomskog prosperiteta postoje različite vrste tržišnog sistema sa privatnom svojinom: „pored državnog kapitalizma, postoji oligarhijski koji ne obezbeđuje dugoročan i stabilan privredni rast, a preduzetnički u kombinaciji sa kapitalizmom velikih kompanija to uglavnom uspeva“.

Elita maksimizira prisvajanje

Srbija je, kako je rekao , bliska državnom sistemu sa elementima oligarhijskog, u kojem „elita maksimizira prisvajanje uz ograničenje da obezbedi neki rast životnog standarda stanovništva i time legitimiše svoju vlast“.

Podsetio je da sistem sa slabim institucijama drži društvo „zarobljenim“ na niskom dohotku, dok sa značajnim unapređenjem institucija stanovništvo dobija, a „elita“ gubi i politički, i ekonomski.

U Srbiji su, prema njegovim rečima glavni investitori država i stranci što „gura“ privredni rast , ali je zapostavljen privatni sektor.

„Skoro dve trećine investicija (oko 64 odsto) dolaze od države i stranih investitora koje ona privlači. Domaća privatna preduzeća investiraju 3,5 milijarde evra, tek nešto više od domaćinstava za stanove i renoviranje (2,8 milijardi evra)“, rekao je Petrović.

Rekao je da „sputanost“ domaćeg privatnog sektora potvrđuje i mali broj preduzeća, naročito novoosnovanih: u Srbiji postoji 30 preduzeća na 1.000 stanovnika, u EU 72, a u CIE čak 79.

Broj novoosnovanih preduzeća je, rekao je Petrović, čak 3,3 puta manji od proseka u CIE.

Rezultat državnog modela je, prema njegovim rečima, „deformisan privredni rast“.

„Ukupan privredni rast (2018-2024) bio je solidan, 3,8 odsto godišnje, ali je reper za Srbiju četiri-pet odsto. Pokreću ga, međutim, samo tri sektora koji čine 16 odsto privrede: građevinarstvo i rudarstvo koje ‘gura’ država i čiji je rast 9,6 odsto, a i IKT koji raste uprkos ‘državi’ jer ga ‘vuče’ svetska tražnja“, rekao je Petrović.

Usporen rast privrede

Većina privrede (84 odsto) raste, kako je naveo, usporeno, samo 2,7 odsto godišnje i taj nedovoljan rast pet šestina srpske privrede rezultat je „uspavanog“ privatnog sektora koji ne investira.

„Zbog toga je neefikasan i neodrživ privredni rast Srbije. Rudarstvo raste 9,2 odsto godišnje. Kineska kompanija Ziđin upravlja sa 63 odsto kompanije RTB Bor i sa 100 odsto rudnikom Čukaru Peki, pa je eksploatacija rude bakra i zlata povećana 4,7 puta 2017-2024. što je enormno i za Srbiju neracionalno i donosi malu ekonomsku korist jer nisu razvijeni prateći, tehnološki napredni sektori „, rekao je Petrović.

Ukazao je da to rudarstvo ne donosi tehnički progres, produktivnost i dodatu vrednost, a, s druge strane, država de fakto toleriše nepoštovanje ekoloških i drugih obaveza investitora.

Investicije će, kako je rekao, uskoro da se iscrpe, a profit Ziđina će se izneti iz zemlje.

Rast građevinarstva od devet odsto godišnje vođen je, kako je rekao, ogromnim rastom državnih investicija.

Građevinarstvo se, po njegovim rečima, razvija tesno povezano sa državom i partijom i, gotovo svi veliki projekti se realizuju po posebnim, netržišnim procedurama, što je neefikasno u pogledu rokova, kvaliteta i bezbednosti i skupo.

Petrović je rekao da kod realizacije tih velikih projekata postoji mogućnost korupcije preko desetak izdvojenih „drugarskih“ firmi koje izvode najveći deo radova.

Informisanje i komunikacije (IKT) imaju, kako je naveo, rast 10,8 odsto godišnje i taj sektor je među liderima u CIE, ali je „iskrivljen“ jer strani investitori rade mahom za svoje centrale.

IKT je, po njegovim rečima, više „ostrvo“ unutar domaće privrede, nego pokretač inovacija u Srbiji jer su strane kompanije dominantne i skoro tri četvrtine prihoda i zapošljavanja okrenuti su centralama tih firmi.

Male domaće firme ne uspevaju da ‘uzlete’

„Puno malih domaćih firmi koje ne uspevaju da ‘uzlete’, prodaju se strancima čim ‘udare u zid’. Nema izdvajanja najefikasnijih iz velikog skupa malih firmi koje bi snažno rasle i ‘usisale’ radnu snagu iz ostalih, koristeći je produktivno. Ne nastaju firme značajne u međunarodnim okvirima – ‘jednorozi“, čija vrednost prelazi milijardu evra“, rekao je Petrović.

Kazao je da je rezultat rasta kojheg vodi držaa kvantitet, ali ne i kvalitet i produktivnost.

Rast BDP-a Srbije pokreće, kako je naveo, snažno povećanje investicija, a ne rast produktivnosti, pa je doprinos kapitala dvostruko veći nego doprinos tehničkog progresa (TFP).

Nasuprot tome, kako je rekao, u CIE tehnički progres postaje glavni „motor rasta“.

Petrović je kazao i da bi razvoj institucija obuzdao emigraciju radne snage.

„Velike emigracije su višedecenijski problem Srbije jer zbog loših institucija ode godišnje oko 40.000 ljudi, uglavnom mladih, a polovina se ne vrati. Odlaze obrazovani i najproduktivniji radnici – baza za ekspanziju preduzetništva i za zapošljavanje u tehnološko naprednim sektorima“, ukazao je Petrović.

Izvor: Nova ekonomija
Foto: Pixabay

15. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Prekovremeni rad menja mozak

by bifadmin 15. мај 2025.

Kod osoba koje su radile prekovremeno došlo je do značajnih promena u regionima mozga koji regulišu kognitivne i emotivne funkcije

Najnovija južnokorejska studija otkrila je da preveliki broj radnih sati i prekovremeni rad dovode do značajnih promena strukture mozga, što je rezultat kombinacije fizičke i emotivne prenapregnutosti, prenose danas mediji.

Istraživanje dvojice naučnika sa univerziteta Čung-Ang i Jonsei obuhvatilo je 110 zdravstvenih radnika podeljenih u dve grupe. U jednoj grupi našli su se oni koji su svake nedelje radili najmanje 52 sata, dok su u drugoj grupi bili zaposleni koji su radili standardno radno vreme, prenosi Si-En-En (CNN).

Kod osoba koje su radile prekovremeno došlo je do značajnih promena u regionima mozga koji regulišu kognitivne i emotivne funkcije, što je posledica njihove preopterećenosti i zamora, zaključili su istraživači.

Koautor studije, profesor Jun Jul Čoi, kazao je da se ove promene, bar delimično mogu sanirati ukoliko se faktori stresa otklone.

Ranije istraživanje iz 2021. takođe je ustanovilo da prekovremeni rad ostavlja negativne posledice po zdravlje, navodi CNN.

Frenk Pega, koji je vodio to istraživanje, ističe da najnoviji rezultati predstavljaju značajne nove dokaze koji bi mogli da pomognu da se bolje shvati koliko drastično prekovremeni rad utiče na fizičko zdravlje zaposlenih.

„Vlade, poslodavci i sami zaposleni mogu zajedno da preduzmu mere da se zaštiti zdravlje radnika“, naveo je Pega.

Autori najnovije južnokorejske studije istakli su da rezultati njihovog istraživanja ukazuju na značaj rešavanja pitanja prekovremenog rada koji predstavlja razlog za zabrinutost.

„To je mala studija, ali pošto je zasnovana na sveobuhvatnim neurološkim merenjima i odnosi se na fundamentalne mehanizme preopterećenosti i zamora može da važi za sve, tako da su njeni centralni zaključci vrlo relevantni“, poručili su naučnici.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

15. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koliko je realno pretvaranje hobija u biznis?

by bifadmin 14. мај 2025.

Trenutak kada shvatiš da tvoj hobi može da postane nešto više je čaroban. Kao ostvarenje sna. Verujte mi, doživeo sam to.

Uzbuđenje koje dolazi sa mišlju da nešto što volite da radite može biti način da se izdržavate je opijajuće. Ali, postoji i druga strana medalje. Sav taj nalet dopamina je sjajan, ali može zamagliti vašu svest koliko je realno pokrenuti biznis.

Nije sve u strasti i ljubavi prema svom zanatu. Iako to može pomoći da pregurate teške trenutke, potrebno vam je više od toga. Potrebna vam je strategija. Još važnije, morate ostati prizemljeni i otvoriti oči za manje glamuroznu stranu preduzetništva.

Nije svako ko je vešt u svom zanatu i voli ono što radi sposoban da uspešno pretvori to u cvetajući biznis. Verujte mi, ponekad su najočiglednije i najjednostavnije greške te koje mogu srušiti vašu avanturu pretvaranja hobija u posao.

Ako ne želite da vaš mladi biznis propadne kao mnogi drugi, evo pet grešaka koje bi trebalo da izbegnete.

Vaš hobi više neće biti samo hobi

vo jednog poziva na buđenje: kada počnete da zarađujete od nečega što volite, to više neće biti samo razonoda. Morate shvatiti da vaš hobi više neće biti isto što je nekada bio.

Da li ste do sada heklali nakon posla da biste pobegli od svakodnevnog stresa? Kada to pretvorite u posao, umesto udobnih, opuštenih sati kreativnosti, suočićete se sa rokovima, kvotama, očekivanjima klijenata i ostalim poslovnim pritiscima.

Ne govorim ovo da bih vas obeshrabrio da svoj hobi pretvorite u posao – i dalje vredi pokušati. Ali morate se mentalno pripremiti za veliku promenu.
Prerano davanje otkaza

Znate onu izreku: „Ne napuštaj dnevni posao“?

U ovoj situaciji to posebno važi. Moram da naglasim: NE napuštajte svoj posao čim počnete da zarađujete nešto novca od svog hobija!

Nemojte napraviti grešku da ste previše samouvereni. Da, zaraditi nekoliko desetina ili stotina dolara je uzbudljivo. Ali to nije pravi pokazatelj koliko je vaš biznis održiv na duže staze.

Mnogo toga može da se promeni u narednih nekoliko nedelja ili meseci. Možete izgubiti klijente. Možete čak izgubiti i motivaciju za svoj hobi.

Prvo treba da ostvarite dosledan prihod, idealno tokom nekoliko meseci ili čak godinu dana. Ako ne prihod, onda barem stalne klijente ili narudžbine.

Zapamtite, strpljenje je vrlina. Znam da je teško balansirati između dva posla, ali stabilizacija prihoda i poslovanja pre napuštanja stalnog posla je ključna.

Potcenjivanje sebe i svog rada

Možda zvuči čudno, ali je istina: potcenjivanje svog rada jedna je od najvećih grešaka koju možete napraviti.

Mnogi novi preduzetnici-hobisti ne znaju kako pravilno da cene svoj rad. Tri su glavna razloga za to.

Nedovoljno istraživanje tržišta, proizvoda i konkurencije.

Nepotpuno računanje stvarnih troškova – bilo materijala, vremena ili truda.
Pokušaj privlačenja kupaca niskim cenama, na štetu sopstvenog biznisa.
Da, niže cene mogu privući kupce u početku. Ali to obično funkcioniše samo kratkoročno. Osim toga, ako svesno spustite cene da biste privukli više kupaca, može vam se obiti o glavu – mnogi kupci će otići kada cene kasnije povećate.

Ignorisanje poreskih i pravnih obaveza

Još jedna velika greška koju mnogi hobisti-preduzetnici prave: ignorisanje pravnih i poreskih obaveza. Nikako to nemojte raditi.

Ništa ne može brže da vas uvali u probleme i gubitke kao što to mogu pravne nepravilnosti i kazne koje dolaze s tim. Od samog početka, morate poslovati po zakonu.

To znači da treba registrovati biznis, odabrati odgovarajući pravni oblik poslovanja i razumeti svoje poreske obaveze.

Možda vam sve ovo zvuči previše komplikovano, ali to su ključni koraci ako želite da vaš biznis bude legalan i održiv.

Radite sve sami i sagorite prerano

Samo zato što je vaš mali biznis – ne znači da morate sve raditi sami. Ako ste, na primer, zanatlija, možete se fokusirati na pravljenje proizvoda, dok neko drugi može da vodi društvene mreže i korisničku podršku.

U zavisnosti od toga šta vam treba, možete zamoliti prijatelje za pomoć ili angažovati virtuelnog asistenta. Od početka budžetirajte podršku – to nije nepotreban trošak, već ulaganje u dugoročni uspeh.

Bilo da je strastveni projekat ili ozbiljan biznis, svima nam ponekad treba pomoć, posebno u oblastima koje nisu naše jače strane, poput pravnih pitanja.

Preduzmite sledeće korake sa samopouzdanjem

Znam da ideja o pretvaranju hobija u posao zvuči uzbudljivo. I jeste. Ali takođe zahteva mnogo rada.

Postati preduzetnik iz hobija je proces transformacije. Morate naučiti da pravite strategije i da delegirate. Nekih dana sve će ići lako, drugih dana vaša posvećenost i ljubav prema onome što radite biće testirani. Ali uz pravi način razmišljanja i dobru pripremu, verujem da možete ostvariti svoje snove.

Izvor: Šo Devan, saradnik Forbes
Foto: Pixabay

14. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Može li se osvešćenom ishranom pomoći planeti? Lidl kaže da

by bifadmin 14. мај 2025.

Zbog načina ishrane koji je svakodnednica ljudi širom sveta troši se čak 55% biokapaciteta Zemlje. Svesna uticaja na stvaranje prehrambenih navika potrošača, kompanija Lidl Srbija je pokrenula kampanju „Hrana za bolje sutra“, verujući u to da svaki pojedinac može doprineti pozitivnoj promeni kroz sopstvene izbore. Cilj kampanje je promocija osvešćene ishrane koja je u skladu sa principima „planetarno zdrave dijete “ koja istovremeno čuva zdravlje ljudi i planete.

Lidl je za početak ovogodišnje kampanje organizovao edukacije i radionice za predstavnike medija kako bi važne poruke osvešćene ishrane došle do što šire javnosti i time dodatno unapredile svest o mogućnostima pripreme jednostavnih, ukusnih obroka, koji razbijaju predrasude da je zdraviji izbor namirnica cenovno skuplji ili zahteva veću pripremu. Sa druge strane kompanija na ovaj način indirektno podržava edukaciju potrošača o izborima proizvoda koji imaju „održivo poreklo“ i čuvaju resurse planete.

„Naš cilj u Lidlu je da potrošačima ponudimo povoljne i raznovrsne ’osvešćene’ proizvode, ali i da unapredimo svest javnosti o važnosti svakodnevnih odluka u ishrani. Verujemo da su pozitivne promene moguće bez odricanja od onoga što volimo i da je opšte zdravlje i planetu moguće sačuvati uz zdravije i održivije alternative pri izboru namirnica“, izjavila je Marija Kojčić ispred Corporate Affairs sektora kompanije Lidl Srbija.

Učesnici su imali priliku da saznaju više o zdravijim i održivijim izborima svakodnevnih namirnica, transparentnoj komunikaciji pri obeležavanju proizvoda, kao i o receptima i praktičnim savetima koji čuvaju zdravlje ljudi i planete. Osim toga, kroz aktivacije i razgovor, saznali su i odgovore na neka od često postavljanih pitanja – zašto je zdravije jesti integralni pirnač od belog, kako prepoznati da li je kakao u čokoladi uzgajan održivo, ali i kako osmisliti obrok koji nudi ravnotežu, raznovrsnost i održivost u svakom zalogaju.

Kompanija Lidl kontinuirano unapređuje svoj asortiman i donosi značajne promene na policama svojih prodavnica kroz inicijative poput smanjenja udela soli, šećera i veštačkih zaslađivača u brojnim proizvodima, zatim uvođenjem većeg broja proizvoda na bazi biljnih izvora proteina, kao i namirnica od celog zrna žitarica. Osim toga, kompanija nastoji da eliminiše aditive, konzervanse i veštačke boje, ujedno povećavajući udeo zdravijih biljnih ulja bogatih omega-3 kiselinama u proizvodima.

To znači više zdravijih proizvoda na biljnoj bazi, integralnih i onih sa manje šećera i soli, kao i veća ponuda održivih proizvoda, onih koji su manje štetni po planetu, poput namirnica na bazi biljnih proteina, veganskih proizvoda, kao i organski uzgojenog voća i povrća. Na ovaj način će Lidl svojim potrošačima olakšati donošenje odgovornih odluka prilikom kupovine i time pozitivno uticati na svoj i život drugih ljudi, kao i zaštitu planete.

14. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Šesta regionalna konferencija Rizici novog doba i održivost: Let u nepoznato

by bifadmin 14. мај 2025.

Porast temperature izazvan klimatskim promenama poremetiće proizvodnju i isporuku robe, ugroziće trgovinu i ograničiće mogućnosti da zemlje jedna drugoj pomognu jer će štete biti globalne: sadašnja temperature zemlje viša je za 1,7 stepeni Celzijusa u odnosu na period pre industrijske revolucije, a ako dostigne razliku od 3 stepena Celzijusa – finansijska šteta može biti, kako se prognozira, i dvostruko veća od dosadašnjih porcena od 17% svetskog BDP-a.

Gubici usled sajber kriminala koštaju svetsku privredu oko 10,5 hiljada milijardi dolara godišnje, a rast se meri desetinama procenata u poslednjih nekoliko godina.

Istovremeno, povećava se pritisak i na zaposlene i na poslodavce, pa je primetan porast nezadovoljstva i usamljenosti što je veliki rizik po produktivnost.

Kako upravljati ovim rizicima, snaći se u „šumi“ propisa, sačuvati tržišta, finansijsku podršku, investitore saznaćete na šestoj regionalnoj konferenciji „Rizici novog doba i održivost: let u nepoznato“ koja će biti održana 5. juna u hotelu Hyatt u Beogradu, u organizaciji platforme BeRiskProtected.

Učesnici će ponuditi odgovore na sledeća pitanja:

– Kakav je uticaj klimatskih promena na poslovanje, i koje inovacije se mogu primeniti kao preventive
– Primena ESG principa poslovanja u praksi: kako napisati kvalitetan nefinansijski izveštaj, kako pribaviti adekvatne sertifikate, čemu služe ESG rejtinzi, koji su novi zahtevi finansijskih institucija da bi se obezbedilo kreditiranje i osiguravajuće pokriće
– Kako obezbediti podršku u komunikaciji sa institucijama prilikom realizacije ESG aktivnosti, i kako u civilnom sektoru pronaći nove ideje i lokalne partnere
– Kako se zaštititi od tužbi potrošača, kolika je odgovornost menadžera u poslovanju i prevenciji rizika i kako obezbediti kvalitetnu naplatu potraživanja
– Koliko je Srbija aktuelna meta kad je reč o sajber rizicima i rizicima usled upotrebe veštačke inteligencije (AI), kolike su mogućnosti AI u prevenciji tih rizika, i šta je najnovije u globalnoj i lokalnoj regulativi
– Koji su zahtevi novih generacija kad je reč o benefitima na radnom mestu, zašto se usamljenost na poslu sve češće detektuje kao pojava u kompanijama – kako je sprečiti i kako utiče na produktivnost.

Neki od učesnika: Marsh McLennan Srbija, IKEA, Delta Holding, DDOR Osiguranje, Marera Properties, ERSTE banka, UNIQA neživotno osiguranje, švajcarska organizacija HELVETAS u Srbiji, Wiener Städtische osiguranje, DODIĆ Law firm, A1 Srbija, Kaspersky, Glog.AI, Milić Legal „office&hub“, stručnjaci iz oblasti psihologije i HR-a – Regionalna asocijacija za stres i traumu, OMR Group i Fortenova – kao i predstavnici Milenijalaca i Generacije Z.

Konferencija je namenjena biznis sektoru, javnim preduzećima i institucijama, lokalnim upravama (top menadžmentu/donosiocima odluka u preduzećima i lokalnoj upravi, ESG/CSR menadžerima, risk menadžerima, menadžerima za bezbednost podataka i sajber bezbednost, strategijskim menadžerima, HR menadžerima, menadžerima za korporativne komunikacije, vlasnicima preduzeća…).

PROGRAM

14. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od novog
  • Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
  • Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu u reciklažu
  • Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na meniju“
  • Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit