NAJNOVIJE
Novo Mastercard istraživanje: U čemu su građani Srbije prvi...
Mogu li se krijumčari biljaka smatrati zaštitnicima prirode?
Nova pravila za trgovce: Nema više kašnjenja plaćanja, otkazivanja...
Opservatorija Rubin: Počelo desetogodišnje istraživanje Univerzuma koje će promeniti...
MOL-u produžena licenca za nastavak pregovora o kupovini većinskog...
Pravila, pravila, da bi me udavila…
Šta pokazuju prognoze MMF-a o izgledima svetske privrede
Šta se dešavalo na Music Week-u u Beogradu i...
Koliko je Srbija dužna i kome?
Iznenađenje koje smo čekali: Postavljena skulptura terazija na Terazijama
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Bogatstvo domaćinstava Centralne i Istočne Evrope: prilika za veću diferencijaciju i rast

by bifadmin 20. новембар 2025.

Kada je reč o investiranju sopstvenih sredstava, domaćinstva u CIE (Centralnoj i Istočnoj Evropi) pretežno ulažu u strane valute i depozite u bankama, što ukazuje na prostor za mogućnost ulaganja u finansijske tržišne instrumente. Nizak udeo vlasništva domaćinstava nad lokalnim državnim obveznicama i akcijama ostavlja prostor za povećanje njihovih ulaganja u ovu vrstu imovine. To su neki od nalaza najnovije istraživačke beleške „CEE Household Wealth“, koju je objavio The Investment Institute by UniCredit.

„Bogatstvo domaćinstava nije samo finansijski pokazatelj: to je mera otpornosti, prilika i dugoročne sigurnosti koju ljudi imaju u svoju privredu. Istraživanje pokazuje da je, kada je reč o bogatstvu domaćinstava, region centralne i istočne Evrope u procesu transformacije sa novim prilikama u budućnosti i prostorom za napredak”, ističe Teodora Petkova, direktorka za Centralnu i Istočnu Evropu u UniCreditu.

Istraživanje pokazuje da je finansijsko bogatstvo domaćinstava po glavi stanovnika u CIE tokom poslednjih dvadeset godina poraslo gotovo 5 puta, dok su se privrede zemalja regiona postepeno približavale privredama zemalja u Zapadnoj Evropi, dok je u zemljama Zapadne Evrope, poput Nemačke, Italije i Austrije, porast bio dvostruki. „Ipak, finansijsko bogatstvo po glavi stanovnika u zemljama CIE i dalje iznosi oko 30% nivoa zemalja Zapadne Evrope, što ukazuje na mogućnost daljeg napretka“, navodi Mauro Đorđo Marano, viši ekonomista za region CIE i jedan od autora istraživanja.

Domaćinstva u CIE pokazuju oprezan pristup raspodeli imovine u procesu njenog ulaganja, pri čemu ulaganje u strane valute i ulaganje u depozite ostaju njihovi najčešće izabrani vidovi investiranja. Ovo nalaže prostor za veću diverzifikaciju, na primer, kroz veće ulaganje u finansijske tržišne instrumente kao što su obveznice, akcije i investicioni fondovi.

Ograničen udeo dužničkih hartija od vrednosti u strukturi imovine domaćinstava ukazuje na to da postoji potencijal za povećanje uloge koju domaćinstva imaju u finansiranju državnog duga, napominje Eszter Gárgyán, CFA, FX strateg za CIE. Prema njenom mišljenju, ovo bi takođe moglo pomoći u smanjenju međunarodne ranjivosti zemalja. Mađarska, Poljska, Hrvatska i Češka postigle su značajan napredak u tom pogledu.

S obzirom na konzervativnost domaćinstava u CIE u pogledu investiranja i raspodeli sredstava, strani investitori i dalje dominiraju berzama regiona. Nedavne natprosečne performanse tržišta akcija u CIE mogle bi učiniti lokalna tržišta atraktivnijim za domaće pojedinačne investitore.

„CEE Household Wealth“ je jedna od mnogobrojnih istraživačkih beleški The Investment Institute by UniCredit. Institut je formiran kako bi pružio stručne analize za donošenje investicionih i odluka o raspodeli imovine u izazovnim i turbulentnim vremenima.

„Fokusiramo se na glavne makroekonomske, geopolitičke i tržišne teme današnjice, dok nudimo i naš pogled na megatrendove koji će oblikovati globalnu ekonomiju u dalekoj budućnosti – od novih tehnoloških horizonata do demografskih promena i klimatskih izazova“, kaže Edoardo Kampanela, direktor i glavni urednik The Investment Institute by UniCredit i urednik istraživačke beleške o bogatstvu domaćinstava u CIE.

20. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Proglašeni najbolji Mladi poljoprivrednici u 2025. godini

by bifadmin 20. новембар 2025.

U okviru inicijative Mladi poljoprivrednik 2025 do 35 godina, koju organizuju Blic Biznis i 3 Banka, prvo mesto i 500.000 dinara osvojila je Vanja Obadov iz Plavne kod Bača, koja se bavi uzgojem jagoda; drugo mesto i 300.000 dinara pripalo je Milošu Marjanoviću iz Nakrivnja kod Leskovca, poznatom po proizvodnji ajvara i povrća; dok je treću nagradu od 200.000 osvojila Marijana Stepanović iz Donjeg Ribnika kod Trstenika, koja uzgaja ruže i vodi porodični ružičnjak.

Žiri u sastavu Jelena Nestorov, predsednica Zadružnog saveza Vojvodine, Vesna Bjelić, urednica Blic Biznisa i Vladimir Vukotić, predsednik Izvršnog odbora 3 Banke, od 209 prijava, odabrao je 5 finalista, od kojih su javnim glasanjem na Blic Biznisu odabrana tri nagrađena.

Prvo mesto pripalo je Vanji Obadov iz Plavne kod Bača, koja se bavi voćarstvom. Vanja je nosilac gazdinstva, imala je viziju o bavljenju poljoprivredom i ostvarila ju je uz nesebičnu pomoć supruga Damira, porodice, prijatelja i 3 Banke. Krenuli su od 500m2 plastenika, sada proizvode 6 tona jagoda godišnje u 11 plastenika na 2.500m2 – a njihovo vreme tek dolazi. Sami prave rasad kako bi imali što kvalitetniji krajnji proizvod. Trude se da je sve prirodno i, kako kažu, ne prodaju ono što ne bi dali svojoj deci.

Drugoplasirano je gazdinstvo Miloša Marjanovića, povrtara iz Nakrivnja kod Leskovca. Milošu je jedna tegla ajvara, koju je doneo kolegama da probaju, promenila život, opredelila ga da napusti siguran posao u Beogradu, vrati se u roditeljsku kuću i bavi se poljoprivredom. Danas, njegov „Ajvar iz Leskovc“ obožavaju širom Srbije, a porodični posao koji je započeo sasvim slučajno postao je izvor stabilne zarade za celu porodicu. Kaže da mu je u početku bilo lepo u Beogradu, ali vremenom, počela je da mu smeta gužva, pa je tražio način da se vrati kući, gde je njegov dom i posao koji voli.

Treća nagrada pripala je Marijani Stepanović koja uzgaja ruže u Donjem Ribniku pored Trstenika. Tu je, kako kaže napravila „mesto gde joj se duša odmara, a priroda priča najlepše priče“. Ova mlada poljoprivrednica je – zajedno sa suprugom Nikolom – od iznajmljenog parčeta zemlje i skromnih 10.000 sadnica napravila ružičnjak u kojem sada proizvode čak 85.000 sadnica premium klase. Diplomirala je na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, smer hortikultura, nekoliko godina radila u IT sektoru i živela u gradu, ali je sanjala život u selu i rad na polju.

Konkurs koji nagrađuje troje mladih poljoprivrednika do 35 godina, jedna je od kontinuiranih aktivnosti 3 Banke usmerenih na ubrzani razvoj seoskih područja i podršku ljudima koji u tim područjima žive.

„Konkurs Mladi poljoprivrednik pokrenuli smo sa ciljem da kroz priče uspešnih mladih ljudi motivišemo i druge da budućnost grade u seoskim sredinama. Ponosni smo što su mladi poljoprivrednici prepoznali priliku koju smo ovim konkursom dali, pa smo dobili zaista veliki broj prijava. Sve su to mladi ljudi koji žive na selu, u zdravoj sredini, grade uspešna gazdinstva koja im obezbeđuju lep život, a istovremeno provode vreme sa svojom porodicom, neguju porodične vrednosti i samostalno upravljaju svoje vreme. Njihove priče potvrđuju da poljoprivreda nije prošlost, već budućnost, jer potreba za hranom neće nikada nestati. Danas smo nagradili njih troje, ali što se mene tiče, svi mladi poljoprivrednici su pobednici“, rekao je na dodeli nagrada Vladimir Vukotić, predsednik Izvršnog odbora 3 Banke.

On je dodao da je podrška poljoprivrednicma strateško opredeljenje 3 Banke, kao i da je svaki drugi poljoprivrednik, koji koristi kredit, njen klijent.

“Tokom 17 godina rada sa ovom divnom zajednicom, omogućili smo pristup finansijskim uslugama mnogim poljoprivrednicima koji ga do tada nisu imali, podržavali rast malih gazdinstava, ali i svedočili problemu starenja i napuštanja sela zbog migracija mladih u gradske centre. U našem portfoliju prosečna starost poljoprivrednika za to vreme porasla je za čak 5 godina. 3Banka teži da svakom svojom aktivnošću pomogne u rešenju nekog od problema zajednice u kojoj poslujemo, konkretan problem je starenje i depopulacija sela i mi ovime dajemo svoj doprinos mladi ljudi ostanu ili se vrate na selo a mi smo tu da im pomognemo“ objasnio je Vukotić.

20. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Imlek dobio nove vlasnike

by bifadmin 20. новембар 2025.

Porodični investicioni holding preduzetnika i investitora Andreja Jovanovića, AJFH, kao vodeći investitor, zajedno sa Bojanom Radunom, jednim od najistaknutijih menadžera u regionu i aktuelnim generalnim direktorom Imleka, potpisali su sporazum o zajedničkoj kupovini Imleka od dosadašnjeg vlasnika – fonda MidEuropa, saopštio je Imlek.

Kompanija Imlek, sa sedištem u Padinskoj Skeli u Beogradu, poseduje i dve mlekare u Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, sa najsavremenijim proizvodnim pogonima i otkupljuje mleko od više od 3.500 farmera, prerađujući gotovo 400 miliona litara sirovog mleka godišnje, navodi se u saopštenju.

„Dvojica vodećih srpskih preduzetnika, obojica duboko povezana sa Imlekom i sektorom prehrambene industrije u regionu, udružuju snage kako bi ovu kompaniju vodili u narednu fazu rasta i razvoja“, ukazuje se.

Andrej Jovanović, dodaje se, donosi bogato iskustvo iz oblasti robe široke potrošnje. On je suosnivač i bivši vlasnik kompanije „Marbo Product“, vodećeg proizvođača grickalica u Srbiji kojeg je kasnije preuzeo PepsiCo, i kao CEO i suvlasnik grupacije Moji Brendovi (koja je obuhvatala Bambi, Knjaz Miloš i Imlek).

Bojan Radun, koji je od 2018. godine na čelu kompanije Imlek, ima više od dve decenije iskustva u industriji robe široke potrošnje, uključujući pozicije generalnog direktora kompanija Bambi – vodećeg proizvođača konditorskih proizvoda u regionu – i Nectar, jednog od najznačajnijih proizvođača sokova, gde je i značajan akcionar.

Radun je takođe i predsednik nadzornog odbora kompanije „Hortex“, istaknutog proizvođača smrznute hrane i sokova u Poljskoj. Tokom svoje karijere imao je ključnu ulogu u transformaciji i širenju nekih od najprepoznatljivijih regionalnih brendova.

Jovanović i Radun saglasni su da Imlek ima ogroman potencijal za dalji rast kao vodeći regionalni proizvođač mlečnih proizvoda – kroz kontinuirane investicije, operativnu izvrsnost i inovacije.

„Imlek je izvanredna kompanija sa dugom tradicijom, snažnim brendovima i izuzetnim ljudima. U partnerstvu sa Andrejem Jovanovićem, siguran sam da možemo da otključamo dodatnu vrednost i dodatno učvrstimo poziciju Imleka kao najpouzdanijeg mlečnog brenda u Srbiji i regionu“, izjavio je Bojan Radun, generalni direktor Imleka.

Očekuje se da će transakcija biti završena u prvom kvartalu 2026. godine, uz standardna regulatorna odobrenja i uslove zatvaranja.

Foto: Imlek

20. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Sve više životinja dobija rak, dijabetes i druge “ljudske” bolesti

by bifadmin 20. новембар 2025.

Dijabetes, gojaznost i rak sve su učestaliji kod kućnih ljubimaca, stoke i divljih životinja, što signalizira da globalni porast nezaraznih hroničnih bolesti nije rezervisan samo za ljudsku populaciju, piše portal Klima101.

Slično kao kod ljudi, ove nezarazne bolesti i u slučaju životinja važe za „tihe ubice”, razvijajući se vremenom kroz kombinaciju genetskih predispozicija i faktora okruženja. Trend rasta hroničnih bolesti u životinjskom svetu još uvek predstavlja nedovoljno istraženu oblast.

Ipak, nedavno objavljena analiza sa Poljoprivrednog univerziteta u Atini – kroz model procene rizika zasnovan na podacima – nudi širu sliku problema. A kao ključni pojačivač pretnji od hroničnih bolesti kod životinja ističe se ekološka transformacija podstaknuta ljudskim aktivnostima.

Pokretači hroničnih bolesti kod životinja su isti kao kod ljudi

Analizirajući postojeću literaturu, naučnica i vodeća autorka studije Antonija Mataraga izdvaja nekoliko pokretača za razvoj hroničnih bolesti kod životinja. Oni su istovetni kao kod ljudske populacije: genetika, zagađenje, loša ishrana i stres.

Konkretni primeri potvrđuju trend: genetske predispozicije povećavaju rizik od hroničnih bolesti kod pasa i mačaka, kao i kod stoke, koji su selektivno uzgajani zbog izgleda ili produktivnosti. Kod ovakvih životinja beleže se više stope dijabetesa i srčanih oboljenja.

Uz to, spoljni uticaji – uključujući lošu ishranu, ograničenu fizičku aktivnost i dugoročni stres – takođe oblikuju kako i kada se hronične bolesti javljuju, i to u različitim okruženjima, od kuća do mora.

Primera radi, među psima i mačkama rasprostranjena je gojaznost. Nedavna istraživanja rasvetlila su ozbiljnost situacije: procenjuje se da između 50 i 60% kućnih ljubimaca ima prekomernu težinu što je, kako se navodi, dovelo do porasta dijabetesa kod mačaka.

S druge strane, u ruralnim krajevima, kod oko petine svinja iz intenzivnog uzgoja razvija se osteoartritis, degenerativna bolest zglobova. Izazovi se nastavljaju i u moru: među beluga kitovima dokumentuju se slučajevi raka digestivnog trakta, dok se atlantski losos iz uzgoja suočava sa bolestima srca. Divlje životinje koje žive na ušćima reka koja su zagađena industrijskim hemikalijama pokazuju stope tumora jetre i do 15-25%.

Klimatske promene doprinose problemu

U rezultatima se kao glavne sile za rastuću osetljivost na hronične bolesti kod kućnih ljubimaca, stoke i divljih životinja naglašavaju klimatske promene, degradacija staništa, zagađenje i neuravnoteženost ishrane.

Tako se, na primer, topliji okeani i propadanje koralnih grebena povezuju sa višim stopama tumora kod morskih kornjača i riba, a u gradovima rastuće temperature i loš kvalitet vazduha doprinose pojavi gojaznosti, dijabetesa i poremećaju imunološkog sistema kod kućnih ljubimaca. Naposletku, zagađenje vazduha ruku pod ruku sa hemijskim zagađenjem utiče na endokrinu funkciju kod ptica i sisara.

Izvor: Klima101

Foto: MrsBrown, Pixabay

20. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Raste broj prevara kupaca za Crni petak

by bifadmin 20. новембар 2025.

Crni petak je najprometniji dan u godini za trgovce koji svoju robu nude preko interneta, ali i za prevarante, piše Bizlife.

Tog dana kupci love popuste a prevaranti – kupce. A zamke su sve sofisticiranije, od lažnih sajtova i popusta koji ne postoje, do manipulacije cenama i marketinških trikova koji se predstavljaju kao “neponovljive ponude”.

Dvojnički sajtovi

Jedna od najčešćih prevara su dvojnički sajtovi – kopije poznatih brendova koje izgledaju gotovo identično originalu. URL je često veoma sličan, grafika ista, ali proizvodi nikada ne stižu, ili stižu falsifikati. Pravilo je jednostavno: ukoliko deluje predobro da bi bilo istinito – najverovatnije nije istinito. Provera detalja kao što su HTTPS oznaka, podaci o vlasniku domena i recenzije mogu sprečiti neprijatno iznenađenje.

Lažna sniženja

Druga zamka je lažno sniženje. Kompanije ponekad nekoliko dana pre Crnog petka podignu cene, da bi ih zatim “spustile” i time veštački stvorile utisak velikog popusta. Potrošači često plaćaju punu cenu, samo upakovanu u agresivan marketing. Pre kupovine vredi proveriti istoriju cena na nezavisnim sajtovima ili jednostavno zapamtiti pređašnji iznos.

Klikbejtovi na mrežama

Tu su i klikbejtovi na društvenim mrežama, gde se obećavaju popusti od 80% na popularne brendove uz obaveznu “registraciju kartice”. Ovi linkovi često vode na sajtove koji skupljaju lične podatke ili pokušavaju da instaliraju maliciozne programe.

Psihološki pritisak

Prevaranti koriste i psihološki pritisak. “Još samo 2 artikla dostupna”, “Ponuda ističe za 5 minuta” i “500 ljudi trenutno gleda ovaj proizvod” često su potpuno izmišljene poruke koje služe povećanju panike i brzine kupovine. Kada se uključi adrenalin, racionalno odlučivanje staje — a to je idealno okruženje za greške.

Lažna korisnička podrška

Jedna od najopasnijih zamki je lažna korisnička podrška. Dok kupci pokušavaju da reše problem tokom gužve, na površinu isplivaju lažni profili i brojevi telefona koji nude “pomoć” i traže podatke kartice ili šifre za verifikaciju.

Kako se zaštititi

Kako se zaštititi? Kupovati samo sa proverenih sajtova. Ne koristiti linkove iz poruka ili komentara. Nikada ne ostavljati brojeve kartica na sumnjivim formama. Uvek proveriti realne cene. I, možda najvažnije, ne kupovati u brzini.

Crni petak može doneti uštede, ali samo onima koji kupuju hladne glave. Drugima, nažalost, donosi samo skupe lekcije.

Izvor: BIZLife

Foto: Mohamed_hassan, Pixabay

20. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto je svima najlakše da kupac NIS-a bude iz Azije

by bifadmin 20. новембар 2025.

Kupac NIS-a je pred vratima, što se može zaključiti prema poslednjim vestima i porukama kako ruskih većinskih vlasnika, tako i predstavnika naše države. Pregovori su u toku, o kupcu i ceni se još spekuliše, a moglo bi da se dogodi i da od prodajne cene Kremlj ne vidi ni cent – bar ne u dogledno vreme. Evo i zašto.

Tržišna vrednost NIS-a iznosila je oko milijardu evra pre obustavljanja trgovanja na berzi sredinom januara. Realna vrednost je još veća, a prema procenama tržišnih eksperata kreće se između tri i četiri milijarde evra. Podsećanja radi, 2008. godine revizorska kuća Dilojt, koju je angažovala Vlada Srbije, procenila je da je vrednost po prinosnom metodu bila 2,2 milijarde evra za 100 odsto vlasništva NIS-a bez rudnog bogatstva.

Ipak, čak i ako se prodaja NIS-a uspešno završi moglo bi se dogoditi da Rusija od kupoprodajne sume ne vidi ni – cent.

Razlog čuči u američkim sankcijama. Prema pravilima Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC), SAD ne dozvoljavaju da ruska država, blokirani entiteti ili sankcionisane institucije ostvare finansijsku korist od bilo kakve prodaje imovine ili udela koji podleže američkim sankcijama. To važi i za NIS.

Gde će onda završiti pare od prodaje NIS-a

Sva potencijalna sredstva od prodaje morala bi da budu uplaćena na blok specijalni račun na kojem je novac zamrznut i kojim upravlja američka strana. Ovakva sredstva formalno pripadaju prodavcu, ali njima ne može da se raspolaže sve dok OFAC ne donese drugačiju odluku.

Postoji mogućnost i da će olakšani način da Rusi naplate ovu prodaju odrediti i kupca njihovog dela u NIS-u.

Naime, u aktuelnim okolnostima, ova transakcija je za potencijalne evropske kupce otežana zbog izbacivanja pojedinih ruskih banaka iz SWIFT-a, dok su SAD uvele „full-blocking sankcije“. To znači da američke firme i banke ne smeju uopšte da posluju sa ruskim bankama, a njihov novac i imovina su zamrznuti.

Ipak, priča bi bila lakša za neke azijske potencijalne partnere za koje ne važi SWIFT.

Drugim rečima, ako dođe do ove transakcije vredne preko milijardu evra, Rusija neće moći da podigne, preusmeri ili upotrebi taj novac ukoliko je kupac iz Evrope.

Ovaj mehanizam deo je šireg režima sankcija uvedenog posle početka rata u Ukrajini. Sličan model primenjuje se i na druge ruske državne kompanije i entitete čija je imovina pod kontrolom američkog regulatora.

Posebnim aktima i reakcijama pojedinačnih poslovnih eniteta, odnosno donošenjem hitnih zakonskih mera, ovo bi moglo i da se revidira – s podsećanjem da OFAC za sve mora da da saglasnost.

U tom smislu, OFAC je i dozvolio licencu ruskim vlasnicima u vezi NIS-a do 13. februara, baš pod pretpostavkom da u tom roku može da se završi potencijalna transakcija. Tako to bar tumače sagovornici „Blic Biznisa“.

Bojan Stanić, iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) ocenio je za naš portal da period do 13. februara otvara prostor za dodatne pregovore i potencijalne uplate kupca.

– Ostaje otvoreno pitanje da li je upravo za taj datum vezano eventualno uvođenje novih sankcija, ne samo za NIS, već i za druge kompanije ili sektore važnih za našu privredu. To vreme može biti iskorišćeno i za razgovore o drugim temama, uključujući i pitanje snabdevanja gasom, ali i plaćanje ukoliko se nađe kupac – kaže Stanić.

Opasnost od sekundarnih sankcija

Iako je prodaja ruskog udela u NIS-u jedna od ključnih tačaka u pregovorima koji su u toku, postoji i opasnost od tzv. sekundarnih sankcija po sve subjekte koji posluju sa onima koji su pod sankcijama.

– Dobili smo upozorenje kao entitet koji sarađuje sa poslovnim entitetom koji je pod sankcijama. To za nas jeste ozbiljno upozorenje – rekla je Tabaković u sredu na predstavljanju izveštaja o inflaciji.

Prema njenim rečima, upozorenje je stiglo u vreme dok je deo administracije američkog OFAC bio u svojoj blokadi rada, pa NBS na upite nije dobila i precizno objašnjenje šta bi sve te sekundarne sankcije obuhvatile.

– Nismo mogli da dobijemo preciznije objašnjenje, ali ozbiljno shvatamo to upozorenje. Nadam se da ih neće biti jer bi to značilo blokadu svih plaćanja – navela je ona.

U tom smislu, naša zemlja je bila spremna i na specijalnu operaciju ako bi do transakcije došlo, odnosno ako bi Srbija otkupila NIS.

Šta bi značila „specijalna operacija“ u plaćanju

Na naše pitanje šta znači „specijalna operacija“ koju je pominjao predsednik Srbije Aleksandar Vučić na sednici vlade o Naftnoj industriji Srbije i sankcijama prema toj kompaniji protekle nedelje, rečima: „Jorgovanka, ono o čemu smo svojevremeno pričali, o specijalnoj operaciji, to ćemo morati da izvedemo ako budemo morali sami da platimo“, Tabaković je rekla da je specijalna operacija specijalna i o njoj se ne govori.

– NBS ima 29,4 milijarde evra deviznih rezervi i ima tehnički problem jer u trezoru nema dovoljno prostora za skladištenje zlata, ali se upravo radi na iznalaženju tehničkog rešenja i za to – rekla je Tabaković.

Istakla je da „vanredne okolnosti traže i vanredna rešenja“, ali i da joj nije jasno zašto Srbija nije podoban kupac.

– Ne mogu čudu da se načudim zašto Srbija nije dovoljno dobar kupac za NIS – rekla je Tabaković.

Izvor: Blic Biznis

Foto: Pixabay

20. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Briga o zdravlju zaposlenih postaje strateški prioritet kompanija u Srbiji

by bifadmin 20. новембар 2025.

Kolektivno dobrovoljno zdravstveno osiguranje sve više postaje standard među poslodavcima koji žele da zadrže ključne ljude, obezbede zdravo radno okruženje i dugoročnu stabilnost poslovanja. Kompanija Triglav osiguranje je već godinama lider u ovom segmentu, sa široko razvijenom mrežom partnerskih zdravstvenih ustanova i jedinstvenim modelom korisničke podrške koji osiguranicima omogućava brz i stručan pristup zdravstvenoj zaštiti. O aktuelnim trendovima, prednostima i posebnostima pristupa koji Triglav osiguranje primenjuje u ovoj oblasti razgovarali smo sa Ognjenom Zorčićem, direktorom Sektora za zdravstveno osiguranje.

U kojim delatnostima je najizraženiji rast interesovanja za kolektivno dobrovoljno zdravstveno osiguranje?

– Dobrovoljno zdravstveno osiguranje zaposlenih već duže vreme beleži dvocifrene stope rasta. U početku su ovaj benefit uvodile pre svega velike međunarodne korporacije, prenoseći praksu iz svojih matičnih zemalja. Danas, međutim, sve veći broj domaćih kompanija prepoznaje značaj ulaganja u zdravlje zaposlenih. Najizraženiji rast beležimo u sektorima informacionih tehnologija, finansija, bankarstva i farmacije, ali i među malim i srednjim preduzećima, koja u sve većem broju uvode zdravstveno osiguranje kao deo strategije zadržavanja kadrova i održivosti poslovanja.

Koje konkretne koristi poslodavci ostvaruju uvođenjem DZO paketa?

– Osim očiglednog benefita u vidu bržeg i efikasnijeg pristupa zdravstvenoj zaštiti, efekti su višestruki. Zaposleni se osećaju sigurnije, zadovoljstvo i lojalnost rastu, što se odražava na produktivnost i smanjenje fluktuacije kadrova. Takođe, poslodavci ostvaruju i poreske olakšice – prema aktuelnim propisima, premije koje uplaćuju za svoje zaposlene ne podležu oporezivanju do iznosa od 8.449 dinara mesečno po osobi. Time se omogućava da u okviru tog budžeta zaposleni dobiju kvalitetan i sveobuhvatan paket zdravstvenih usluga.

Po čemu se ponuda Triglav osiguranja izdvaja od konkurencije?

– Naš pristup je jedinstven jer osiguranici ne razgovaraju sa operaterima, već direktno sa lekarima. Medicinski kontakt centar „Zdravstvena tačka“ radi 24 sata dnevno, 365 dana u godini, a svaki poziv preuzima lekar – i to u proseku za 8 do 10 sekundi. Tokom razgovora se obavlja stručna trijaža: lekar procenjuje stanje osiguranika, savetuje ga o sledećim koracima, predlaže odgovarajuću dijagnostiku i, po potrebi, zakazuje pregled kod specijaliste. Prosečno vreme cele procedure – od prvog poziva do potvrđenog termina – iznosi oko 15 minuta. To je nivo efikasnosti koji korisnici izuzetno cene.

Koliko je široka mreža zdravstvenih ustanova sa kojima sarađujete?

– Triglav osiguranje sarađuje sa više od 1.000 zdravstvenih ustanova na teritoriji cele Srbije. U mreži se nalaze sve relevantne privatne klinike i dijagnostički centri, što omogućava da se usluga obavi brzo i bez čekanja. Pored toga, naši osiguranici imaju mogućnost da izaberu i ustanovu van ugovorne mreže, uz naknadnu refundaciju troškova u skladu sa uslovima polise. Time obezbeđujemo fleksibilnost i lični izbor, bez kompromisa po pitanju kvaliteta usluge.

20. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

ZLATO I SREBRO ZA YETTEL BANK: Korisničko iskustvo i zadovoljstvo zaposlenih nagrađeno u Londonu

by bifadmin 20. новембар 2025.

Na prestižnom međunarodnom takmičenju International Customer Experience Awards 2025 održanom u Londonu, Yettel Bank osvojila je zlatnu nagradu u kategoriji „Najbolja angažovanost zaposlenih/Najbolje mesto za rad“ i srebrnu nagradu u kategoriji „Najbolja inovacija u korisničkom iskustvu“.

„Pre godinu i po dana rekli smo da volimo tehnologiju, ali da ljude volimo više. Mislim da smo danas to i dokazali. Ovo zlato nije nekakav trofej za policu, ovo je naša potvrda da smo stvorili organizaciju po meri čoveka. Ljudi i inovacije za nas nisu projekat i znam da nismo jedini koji to govore, ali dok drugi to pričaju, mi to živimo i prenosimo na naše korisnike. Mi nismo banka u koju ljudi dolaze zato što moraju, već zato što žele i ovo je prvi korak ka našem cilju da stvorimo banku koju ljudi vole“, rekao je Aleksandar Bogdanović, Predsednik Izvršnog odbora Yettel Bank.

Od pionira digitalnog bankarstva u Srbiji, kroz više od decenije postojanja banka ima jasnu misiju da bankarstvo učini jednostavnim, transparentnim i potpuno digitalnim za više od 320 hiljada aktivnih korisnika zahvaljujući snažnoj zajednici od gotovo 600 zaposlenih.

Ipak, iz banke poručuju da ove nagrade ne slave brojke u tabelama, već jedan holistički pristup zadovoljstvu zaposlenih i besprekornom korisničkom iskustvu.

Jedinstveni Bank MAX tekući račun, Yettel Sve program, sve napredne funkcionalnosti nove aplikacije na čelu sa uvođenjem Liveness identifikacije samo su deo inovacija koje su zaista promenile iz korena korisničko iskustvo u bankarstvu. Sa druge strane, veliki broj noviteta razvijen je i kako bi se formirao unutrašnji sistem banke sa naprednim programima liderstva, lične odgovornosti i inicijative, uvođenja, obuke i kontinuirane podrške novim zaposlenima, kao i specijalizovanom platformom koja meri zadovoljstvo zaposlenih svakodnevno.

International Customer Experience Awards (ICXA) jedno je od prestižnijih globalnih takmičenja koje prepoznaje organizacije koje obraćaju posebnu pažnju na iskustvo korisnika i iskustvo zaposlenih. Svake godine prijavljuju se kompanije iz celog sveta, kao što su Vodafone, Lenovo, Radisson Hotels, Schneider Electric. Nagrade se dodeljuju u više od 40 kategorija koje obuhvataju inovacije, digitalnu transformaciju, liderstvo i razvoj kulture. Ocenjivanje sprovodi međunarodni žiri sastavljen od stručnjaka za korisničko iskustvo, ljudske resurse i biznis transformaciju.

Autor fotografija: Joker studio

20. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Prosečna starost kada mladi u Srbiji iznajmljuju stan je 31 godina

by bifadmin 20. новембар 2025.

Prosečna starost kada mladi u Srbiji iznajmljuju stan je 31 godina. Razlozi za osamostaljivanje u tim godinama su najčešće finansijske prepreke, nesigurnost zapošljavanja i visoki troškovi stanovanja.

Čak 31,85 odsto građana Srbije starosti između 30 i 34 godine deli životni prostor sa roditeljima. Ovaj prosek je znatno viši u odnosu na ostatak Evrope, gde je prosek oko 26,3 godina.

U nekim zemljama poput Finske mladi se osamostaljuju već oko 21 godine, navodi portal 4zida.

Kada mladi razmišljaju o samostalnom životu od prve plate, pitanje nije samo kolika je zarada, već i koliki su troškovi i gde bi želeli da žive.

Upravo ta jednačina je često nepremostiva prepreka za mnoge koji i u svojim tridesetim godinama ostaju sa roditeljima.

Za iznajmljivanje garsonjere u Beogradu potrebno je i više od 250 evra. Za mlade na početku karijere, to je preveliki izdatak.

U manjim mestima situacija je ponekad bolja, kada su u pitanju cene kirije, ali je zato neretko teže pronaći dobro plaćen posao.

Izvor: 4zida/Bonitet.com

Foto: Pixabay

20. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Maserati Grecale Lumina Blu Nova specijalna serija Maserati SUV-a sada dostupna i u Srbiji

by bifadmin 19. новембар 2025.

Maserati predstavlja Grecale Lumina Blu, novu specijalnu seriju koja spaja ekskluzivan izgled, prepoznatljivu estetiku brenda i bogat tehnološki paket koji svako putovanje čini udobnim i prijatnim. Model je od sada dostupan i kupcima u Srbiji.

Luksuz koji otkriva svoj karakter kada padne noć

Oblikovan za one koji žele da se izdvoje, Grecale Lumina Blu donosi prepoznatljiv „večernji“ izgled kroz Night Interaction spoljašnju nijansu. Duboka, zavodljiva kombinacija, dolazi do izražaja naročito noći, pod svetlima grada, naglašavajući linije modela i njegov samouveren karakter. Ova limitirana serija od svega 200 jedinica, predstavlja Maseratijev omaž noćnoj eleganciji: spoj prefinjenosti, praktičnosti i odvažnog, ličnog izraza koji ga jasno odvaja od svega u svojoj klasi. Elegantnu siluetu dopunjuju 21-inčni Crio aluminijumske felne, žute kočione čeljusti i žuti Trozubac na C-stubu. Ovi elementi daju modelu jasnu sportsku notu koja se odlično uklapa sa njegovim luksuznim karakterom. Spoljašnji utisak dodatno zaokružuju Matrix LED farovi i zatamnjena zadnja stakla.

Da Maserati u svojim modelima spaja tradiciju i modernu tehnologiju najbolje pokazuje upravo unutrašnjost Lumina Blu. Ona donosi prepoznatljivi italijanski savoir-faire kroz pažljivo oblikovane detalje i izbor vrhunskih materijala: premium kožu u Chocolate ili Ghiaccio nijansi, umetke od prirodnog drveta sa otvorenim porama i sportske metalne pedale. Sve zajedno stvara ambijent u kom se italijansko zanatsko umeće i savremena tehnološka udobnost prirodno nadopunjuju.

Napredna tehnološka rešenja i visok nivo udobnosti

Pored vrhunskog dizajna, Grecale Lumina Blu donosi i viši nivo komfora i savremenih tehnologija. Standardna oprema uključuje električni prtljažnik sa senzorom pokreta, 12-stepeno podesiva i grejana prednja sedišta i kamerom od 360°, što podiže praktičnost i udobnost na nivo koji se očekuje od Maserati SUV-a. Sve zajedno stvara savremen, profinjen prostor namenjen vozačima koji žele intenzivnu, ali kultivisanu vožnju..

A kada je reč o performansama, Lumina Blu ni tu ne pravi kompromise. Pokreće ga 2.0-litarski blago-hibridni turbo motor sa 300 KS, uparen sa osmostepenim automatskim menjačem i pogon na sve točkove uz mehanički zadnji diferencijal sa ograničenim proklizavanjem. Ova postavka donosi prepoznatljivu Maserati ravnotežu snage, efikasnosti i svakodnevne upotrebljivosti, nešto po čemu se brend izdvaja već više od jednog veka.

 

19. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Novo Mastercard istraživanje: U čemu su građani Srbije prvi i šta žele da nauče prilikom putovanja
  • Mogu li se krijumčari biljaka smatrati zaštitnicima prirode?
  • Nova pravila za trgovce: Nema više kašnjenja plaćanja, otkazivanja porudžbina i skrivenih troškova
  • Opservatorija Rubin: Počelo desetogodišnje istraživanje Univerzuma koje će promeniti astronomiju
  • MOL-u produžena licenca za nastavak pregovora o kupovini većinskog udela u NIS-u

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit